1.Geografski elementi draveDrava se definie kao ograniena
teritorija koja je organizovana od strane autohtonog naroda, na
politiki efektivan nain sa politikim sistemom koji suvereno
kontrolie tu teritoriju. Tu su kljuna 3 elementa: teritorija,
stanovnitvo i vlast odnosno politiki sistem. Drave moraju imati
osnove kao to su teritorija(veliina, oblik, poloaj, administrativna
podjela), stanovnitvo (broj, gustina, sposobnosti, razmjetaj),
resursi (vrsta, kvalitet, kvantitet, lokacija, pristupanost),
stepen politike kohezije drutva koji se ogleda u efikasnosti
komunikacija i javnom prihvaanju ustanova i na kraju ikonografija
(simboli politikog sistema) i patriotska osjeanja. Drava ima svoje
granice, glavni grad, privredu, saobraaj, susjede te prijatelje i
neprijatelje.2. Teritorijalna drava (evolucionizam i
funkcionalizam)Meu modelima politiko teritorijalne organizacije
drave dominantna su dva pristupa prostorna evolucija i prostorna
integracija drave. Ona su stvorila dva metoda za razmatranje
teritorijalne drave procesualni (evolucionalizam) i funkcionalni
(funkcionalizam). Oni imaju zajedniki izvor Raceolovu organsku
teoriju drave. Sutina Racelove teorije drave je ideja o
geopolitikoj osnovi moi i zakonima prostornog rasta. Teritorijalni
imperativ ocrtava geostrateke interese, gradi koalicije i stvara
suparnike. Razvoj drave sledi zakone prirodnog organizma, iji cilj
je opstanak. Racel je razvio ideju o ravnotei snaga kao vodeem
principu u meunarodnim odnosima, koju je Kjelen jo vie produbio te
na kraju zakljuio da politika mo velesila kao to su SAD i Rusija
lei u velikim prostorima koje oni zauzimaju. Evolucionalizam se
ogleda u dvije teorije: teoriji ciklinog razvoja i modelu
centralnog jezgra drave, a funkcionalizam polazi od injenice da
svaki politiki sistem mora imati cilj
funkcionisanja.3.EvolucionalizamEvolucionalizam se ogleda u dvije
teorije: teoriji ciklinog razvoja i modelu centralnog jezgra drave.
Ciklinu teoriju drave postavio je Van Valkenburg, po uzoru na
Dejvisovu teoriju ciklusa prirodnog predjela. U njoj drave prolaze
kroz 4 faze razvoja djetinjstvo, mladost, zrelost i starost. Ove i
sline teorije polaze od pretpostavke da su drave autonomni entiteti
koji prolaze kroz paralelne faze razvoja, samo imaju razliito
vrijeme poetka i razliite brzine prolaska kroz faze. (npr. Evropa
je u fazi starosti, dok su SAD od 1918.u fazi zrelosti) Model
centralnog jezgera drave oznaava kolijevku drave. Jezgro drave
definisao je Vitlsi 1935.godine kao obast iz koje ili oko koje
drava potie. J.Cviji je govorei o jezgru drave, kao osnovnojoblasti
drave razlikovao proste i sloene drave. U prostim, koje su
teritorijalno male i ekonomski homogene, jezgro je prostorno
olienje dravne ideje, sredite iz oga se vidi zemlja. U sloenim
dravama poloaj dravnog jezgra upravlja se po prirodnom blagostanju
pojedinih krajeva i privrednom i kulturnom stepenu njegovih
stanovnika.Cviji takoe navodi da po pravilu postor jezgra moderne
drave mora imati prednost nad pograninim predjelima drave, te da se
jezgro polako pomjera u zavisnosti od vanosti pojedinih krajeva za
dravnu cjelinu.Nedostatak ove teorije je da dananja centralna
jezgra ne mogu biti argument za objanjenje procesa u prolosti. Neke
drave imaju nejasno centralno jezgro ili imaju vie vrsta jezgra.
Postoje bar 3 vrste jezgra:1) originalno jezgro koje nije dovoljno
mono za irenje teritorije2) nukleusni centar prostorno jezgro oko
koga je irenjem nastala teritorijalna drava3) centralni region
politiko i ekonomsko jezgro draveVeina centralnih jezgara
vaevropskih zemalja su jezgra koja su originalna jezgra kroz koja
su one ule u svijetsku privredu. U Evropskim zemljama jezgra su
centri moi.4. FunkcionalizamFunkcionalizam polazi od injenice da
svaki politiki sistem mora imati cilj funkcionisanjaJo 1890 godine
Racel je pisao da dravu ini dio zemlje i dio naroda organizovanog
po posebnoj ideji. Razlog postojanja drave mora biti baziran na
eljama stanovnitva regiona ukljuenih u dravu. Nacionalna ideja je
bila uzrok raspada imperija i nastanka nacionalnih drava.
Nacionalna ideja se pretvara u dravotvornu. Jo je Hegel tvrdio da
nacija ne postoji dok ne stvori svoju dravu. Kljuni faktori
dravotvorne ideje, prema Gotmanu bili su kretanje i ikonografija.
On je analizirao politiku podijelu svijeta i zakljuio da je
bazirana na dva glavna faktora kretanju (cirkulaciji), koje
uslovljava nestabilnost i ikonografiji koja uslovljava stabilnost.
Hartornov funkcionalni pristup u politikoj geografiji potpunije je
razvio ideju o dvije suprotne sile. Njegova teorija se zove teorija
teritorijalne integracije i kae da teritorijalna integracija zavisi
od dvije grupe sila: centrifugalnih, koje razbijaju dravno
jedinstvo (fizike karakteristike,veliina i oblik drane teritorije,
fizika podjeljenost, kontinentalni poloaj, diverzitet stanovnitva),
i centripetalnih koje odravaju cjelovitost (ikonografija
nacionalizam). Za Hartorna je fundamentalni cilj drave da odri
jedinstvo i cjelovitost. Kritika funkcionalnih teorija bazira se na
dva problema: prvi je njihova konzervativna priroda jer prihvataju
status quo, i ne rjeavaju pitanje geneze,istorijske opravdanosti i
unapredjenje sistema. Funcionalisti prihvataju teritoriju kao datu,
i usmjeravaju panju na snage koje dre cjelovitost drave, i imaju u
vodi pojedinanu dravu a gube iz vida postojanje medjunarodnog
sistema. Drugi problem je tvrdnja Hartorna da integracija ili
organizacija teritorije fundamentalni cilj drave. Drava moe biti
shvaena samo kao odgovor na potrebe izvjesnih grupa na ekspanziju
drugih grupa. 5. Kulturna drava i koncept ikonografijePolazna taka
Gotmanovog koncepta u politikoj geografiji je fenomen politike
podjele geografskog prostora. Za objanjenje toga on koristi dva
koncepta faktor kretanja i ikonografije.Faktor kretanja je agens
promjene, transformacije i premjetanja. Zavisan je od druge sile
iknografije. Ikonografija je zbir vjerovanja, simbola, predstava,
ideja itd.nasleenih od drutva i za koje njegovi lanovi pokazuju
duboku odanost. Kao ikonografija predstavljeni su razliiti
elementi: religija, jezik, istorija, drutvena organizacija... Veoma
je vana funkcija ikonografije, ne samo njen sadraj. Ikonografije
mogu da se mijenjaju, ali ne vrlo esto. Ikonografije mogu
funkcionisati na razliitim nivoima, anacionalne ikonografije su
vrlo znaajne. Koncept ikonografije u stvari povezuje kulturno i
politiko.6. Nacionalna drava i koncept nacijeNacionalne drave su
vrlo mlade pojave u ljudskoj istorijij. Nacije su oblik imaginarne
politike zajednicekoja je ograniena i suverena. U pogledu sutine
nacije razlikuju se 4 definicije:1) nacija kao prirodna zajednica
definisao je njemaki filozof Fihte i prema njegovom gleditu
pojedinci ne mogu birati svoju nacionalnost, tako to e se
identifikovati sa nacijom, jer su roeni u naciji i ne mogu pobjei
ili se odrei svog nacionalnog identiteta.2) ideja nacije kao
ugovorne ili dobrovoljne asocijacije tj. nacija postoji jer se
lanovi identifikuju sa njom;3) nacija kao metafiziki ideal ili
bezlini cilj;4) nacija kao politiki projekat malobrojne elite koja
sebe vidi kao olienje vrijednosti nacije;Nacija kao politika
zajednica se definie kao grupa ljudi esto razliitog porijekla, a
ponekad i rase, koji zajedno ive na odreenoj teritoriji i
prihvataju zajedniki identitet. Jedinsto nacije obino je ojaano
zajednikim jezikom, a ponekad i zajednikom religijom. Etnika ili
prirodna nacija u osnovi ima etnos. Etnos ima dvojnu prirodu, kao
prirodna zajednica ljudi kji dijele iskustvo suivota na odredjenoj
teritoriji i kao kulturna pojava koja ima originalni identitet i
svoj sistem vrijednosti.na geografskom polju nacionalne zajednice
granie jedna sa drugom, ive pomijeane na odredjenim prostorima, te
rasprostiru se na tudjoj teritoriji. Usled takvog razmjetaja
obrazuje se medjunarodno polje, koje sadri potencijalnu energiju
uzajamnih odnosa. Na savremenoj polikoj karti djeluju dva naizgled
suprotna procesa, globalizacija- stvaranje jedne super dravne
zajednice i politiko-teritorijalno usitnjavanje u vie nacionalnih
drava stavaranje manjih relativno nezavisnihnacionalnih drava. Prvi
je karakteristian za zapad a drugi na bivi istok.7. Teritorijalno
politiki sistem i teritorijalno politiki procesPolazna taka za
analizu polit.procesa je politiki sistem. Koncept procesa i sistema
su nerazdvojni. Pol.sistem ima svoje elemente (individualni,
drutvene i institucionalne) i veze koje zajedno ine politiku
strukturu i okruenje koje utie na proces njegovog funkcionisanja.
Pol.sistem je organizovan tako da njegovo funkcionisanje ima neki
cilj. U pogledu spoljanjih veza sistem moe biti otvoreni i
zatvoreni. Stepen otvorenosti i zatvorenosti sistema je oslonac za
analizu irih medjusobnih veza izmedju pol.djelatnosti i prostornih
atributa. Prost.atributi pol.sistema nastaju usled pol.djelovanja u
prostoru koji ima svoje fizike parametre i psiholoke
efinitete.8.Politiko teritorijalni procesPolitiki proces je
hronolki redosled akcija i postupaka odredjenog drutva, usmjerenih
ma uspostavljanje, razvoj i funkcionisanje politikog sistema.
Proces ukljuuje dva elementa : djelatnost institucija vlasti koje
su instrument dravnog aparata i uticaj drutvenih snaga koje
odredjuju grupno politiko ponaanje. Politiki proces je neodvojiv od
politikog sistema ali i politike teritorije, jer je ona relevantna
za ekonomsku, politiku i vojnu mo drave. Svaki politiki sistem mora
imati dva cilja, unutranji- stabilnost i prosperitet, blagostanja
drave i zadravanje moi u rukama donosioca odluka, i spoljanji
sigurnost i teritorijnlni integritet, pol.nezavisnost tj.odbrana
kontrole nad teritorijom. Pol-proces djeluje uvijek na ogranienoj
teritoriji ; to je politiko-teritorijalni proces.
Politiko-teritorijalni proces nastaje usled interakcija izmedju
politikog i gegrafkog procesa. Geografski proces je proces
nastajanja, transformisanja i mijenjanja geosistema.9. Sistemski
modelSistemski model treba da kompleksno prikae veze drutva
(izraenog u politikoj ideologiji, politikoj strukturi i politikoj
djelatnosti) sa geografskim prostorom (izranim kroz mjesto, region,
predio) i uticaj tih veza na formiranje politikog sistema. Politiki
proces i geografski prostor ine politiki sistem. Politike
djelatnosti mijenjaju politike strukture tako da one sa svoje
strane utiu na promjene sistema vrijednosti drutva. Osnovni problem
je mjera medjudejstva izmedju politikog procesa i geografskog
prostora u kontekstu politikog sistema. 10. Funkcije dravedravne
funkcije se dijele na unuranje i spoljanje. Prva grupa funkcija
ukljuuje socijalno-ekonomsku organizaciju i upravljanje, ouvanje
nana proizvodnje, zakonskih, etikh i moralnih normi ponaanja
drutva. U spoljanje funkcije drave spadaju ouvanje teritorijalne
cjelovitosti, osiguranje odbrane zemlje, uee u medjunarnoj podjeli
rada, razliiti oblici integracija, lanstvo u medjunarodnim
organizacijama za rjeavanje globalnih i regionalnih problema.
Funcije drave su u osnovi niza teorija drave. Teorije drave
generalno se mogu podijeliti na liberalne, konzervativne i
marksistike. One se baziraju na nekoj od slijedeih funkcija drave :
1.usluna drava kao proizvodja javnih dobara (kole, bolnice,
policije, vatrogasne zatite, komunalnih i potanskih usluga i sl) ;
2.ekonomska funkcija drava operie makroekonomskim, regionalnim i
dr.politikama za podrku ekonomije unutar njene teritorije; 3.pravna
funkcija drava je sudija i u presudjivanju sporova treba da bude
neutralna; 4.socijalna funkcija drava obezbjedjuje neki stepen
distributivnih pravila unutar svoje teritorije 5. bezbjednosna
funkcija povezana je sa aktivnostima ouvanja suvereniteta i
teritorijalnog integriteta, sa borbom protiv kriminala i u neki
zemljama sa represijom, i 6.ideoloka funkcija drave.11.
Determinante mopostoje dvije vrste pol.moi unutranja (vlast nad
sredstvima javnog informisanja, uticaj na stavove policije, vojske,
zakonodavstva, pravosudja) i spoljanja mo da se donose odluke koje
se tiu drugih drava. Medjunarodna mo je vezana za prostor, resurse,
stanovnitvo, industrijski potencijal, geografski poloaj i stepen
tehnologije. Svaka drava tei da pobolja svoju poziciju u
medjunarodnoj zajednici. Sau Koen je izdvojio slijedee determinante
moi: 1.mrfoloke pretpostavke (veliina teritorije, geografski
poloaj, konfiguracija teritorije) 2.demografske pretpostavke
(br.stanovnika, struktura stanovnitva, migracije, radne navike itd)
3.ekonomske pretpostavke,koje proistiu iz resursne baze, tehnolokog
razvoja i uea u medjunarodnoj razmjeni, 4.organizacione
pretpostavke (karakter uprave, stabilnost i autoritet vlasti),
5.vojne pretpostavke (iva sila, naoruanje, borbeni duh itd),
5.spoljna integracija (uloga zemlje u medjunarodnim organizacijama
i savezima).12. Elementi moi (mo znanja, ekonomska mo, vojna mo,
prostor i mo)U elemente moi spadaju :1.mo znanja koja je vanaza
osvajanje i odrivost vlasti. Da bi obezbjedila poziciju u svjetskoj
zajednici neophodni su obrazovani strunjaci, i zato drava mora
razvijati obrazovanje. Specijalizacija ipak naruava harmoniju
socijalne homogenosti koja se sastoji u tenji da se rijee socijalni
konflikti na raun preobraaja socijalne strukture u vjetaku formu, u
kojoj e biti mogua pravedna raspodjela drutvenog proizvoda. U
homogenim dravama gdje se poredat oslanja na silu a ne na znanje i
obrazovanje naune i obrazovne institucije su preteno demagokog
karaktera, dok u socijalno-nehomogenim dravama intelektualci
formiraju udruenja koja uzimaju uee u formulisanju ciljeva drave.2.
vojna mo je krajnji oslonac vlasti za sprovodjenje odluka u ratu,
ili pod prijetnjom ratom. Primjena sile u medjunarodnoj politici
dovodi do rata, a u domaoj do diktature revolucije, ili gradjanskog
rata.3. ekonomska mo finansijski centri koji podstiu ili blokiraju
razvoj odedjenih tendencija ulaui u njih novac, energiju.4. prostor
i mo su povezani kroz sve tri navedene forme moi, i zato svaka
politika ideja tei da se iskae i materijalizuje u prostoru.13.
Ekonomska moEkonomska mo je u vezi sa resursima, radom,
tehnologijom i kapitalom. Ekonomska mo drave proistie iz njenog
ekonomskog potencijala koji ima vie elemenata. Sintezna jedinica
drave je ekopot (ekvivalent milion km/kv teritorije, milion
stanovnika, milijarda dolara drutvenog bruto proizvoda i milion
tona uslovnog goriva). Vaan dio geopolitike predstavlja
geoekonomika. Ekonomski interesi utiu na politike odluke.14.
Prostor i moProstor i mo su povezani kroz tri forme moi, i zato
svaka politika ideja tei da se materijalizuje i iskae u realnom
prostoru. U stratekim planovima i operacijama veliina prostora se
razmatra kao resurs, u vezi sa stratekom dubinom, poloajem i
pravcima. Teitorija je izvor ekonomske moi, u vezi sa dostupnou
resursa, ekonomskim distancama, ekonomsko-geografskim poloajem.
Intelektualna mo se ogleda u prostoru, u vidu cilja -ideje drave.
Izraz moi na odredjenoj teritoriji je suverenitet drave kao jedna
od njenih najvanijih obiljeja. 15. Pojam suvereniteta dravePojam
suvereniteta podrazumjeva postojanje draave i obrnuto, drava je
definisana posjedovanjem suvereniteta. To razlikuje dravu od svih
drugih oblika drutvene organizacije. Suverena drava na svojoj
teritoriji ne priznaje vie sile u odluivanju osim sebe. Invazija
stranih sila ili unutranje pobune na stvaranje nove drave smatra se
povredom dravnog suvereniteta. Moderni politiki je baziran
nacionalnom suverenitetu ili suverenitetu ljudi, za razliku od
politikog suvereniteta u srednjovijekovnoj Evropi, koji je bio
podijeljen izmeu razliitih nivoa vlasti i razliitih institucija.
Tada je termin nacija bio samo vezan za grupu ljudi roenih u nekom
mjestu. Obiljeje moderne drave je i teritorijalnost. Ona je nastala
usled tenje da se prevazie sloena hijerarhija i razvije
suverenitet. Nacionalizam definie ljude u smislu pripadnosti nekoj
naciji i teritoriji i ima svoje simbole, smisao identiteta i
kriterijume pripadnosti posebnoj istoriji i geografiji odreene
teritorije. Moderna drava, teritorijalni suverenitet i nacionalizam
razvijali su se paralelno.16. Teritorijalni suverenitetPojam
suvereniteta se istorijski mjenjao. U prvobitnoj zajednici
teritorije su pripadale rodovima, plemenima i plemenskim savezima
koji su ih naseljavali. Feudalni tip drave imao je teritorijalni
karakter. Kapitalizam je stvorio nacionalnu ekonomiju i nac.dravu.
Tu je postojala razlika izmeu vlasnitva i suvereniteta. Pravo
svojine na teritoriji pripada dravi i predstavlja javnu svojinu i
teritorija je javna svojina sdrave. Pravo drave na suverenitet je
pravo na vlast u granicama svoje teritorije. Suverenitet drave
implicira sistem vlasti i teritoriju. Sistem vlasti mora imati
legitimetet od domaeg stanovnitva o i meunarodno priznanje.
Suverenitet pripada dravi, a vlasnitvo narodu.17. Teritorijalna
bezbjednost i povoljnost (teritorijalnost)Dvije osnovne funkcije
teritorijalne drave su sigurnost i povoljnost. Sigurnost zahtjeva
snanu teritorijalnu bazu, unutranju stabilnost koja je povezana sa
organizacijom vlasti i birokratijom, poreskog sistema i armije. 18.
TeritorijalnostTeritorijalnost je vana za dravne poslove regulative
i kontrole. Regulativna i kontrolna strategija ukljuuju koritenje
diskretnih, ogranienih prostora. Unutranjost teritorije omoguuje
vei bri nadzor akcije i aktivnosti nadgledanih, a spooljnost je
iskljuena teritorijalnim granicama, demarkacionim linijama koje ne
mogu biti mijenjane. 19. Suverenitet kao meunarodna moSuverenitet
impilicira da drava ima apsolutnu i iskljuivu vlast na svojoj
teritoriji. Teritorija je platforma za uspostavljanje medjunarodnih
odnosa, tako da suverenitet predstavlja medjunarodni legitimitet.
Nisu sve teritorije suverene drave. Nastanak novih drava izaziva
potrebu uzajamnog razgranienja teritorija inae bi se teritorijalni
odnosi svodili na odnose sile. Suverenitet nije mogue stei samo
deklarisanjem, suverenitet nije stvar samo jedne drave, to je
medjudravni ugovor, zato to suverenitet moe postojati samo za drave
koje reciprono priznaju jedna drugoj legitimno postojanje unutar
okvira i normi medjudravog sistema. Npr.ocjepljenje sjevernog
dijela Kipra nije priznala nijedna drava osim Turske. Suverenitet
daje teritorijalnu osnovu za medjunarodnu mo u svjetskoj ekonomiji.
Teritotijalni suverenitet je karakteristika modernog dravnog
sistema. Medjunarodna zajednica danas moe se otkae suverenitet zbog
bezbjednosti drugih drava putem vojne intervencije ili zbog
nametanja odredjenih rjeenja putem lanih obeanja, sankcija ili
olakica.20. Pojam politikog prostora i teritorije (teritorija,
politika teritorija)U nauci se razlikuje vie tipova prostora kao to
su: fiziki prostor, bioloki ili ivotni prostor, socijalni prostor
koji se dijeli na ekonomski prostor, geopolitiki prostor itd, te
psiho-socijalni prostor. Prostor u filozofiji je apstraktan pojam,
dok je u geografiji to konkretan zemaljski prostor geoprosor. Pojam
teritorija se razlikuje od pojma prostor svojom konkretnou.
Teritorija je dio kopnene povrine sa prirodnim i antropogenim
svojstvima i resursima koji ine prostornu bazu drutvene
djelatnosti. U stvari, teritorija je isjeak Zemljine lopte
definisan dravnim gtanicama. Teritorija ima ne samo ekonomske i
vojnostrateke nego i istorijske, moralne, estetske i psiholoke
efekte. Svaka nacija ima svoj savez sa teritorijom na kojoj
ivi.Politika teritorija je uslov da politiki sistem funkcionie. 21.
Politika teritorijaPolitika teritorija utie na mo i ciljeve
funkcionisanja politikog sistema. Politika teritorija je omeena
politikom granicom, koja predstavlja prostornu i zakonsku granicu
suvereniteta politikog sistema. Politika teritorija ima svoje
prostorne determinante: geografski poloaj, veliina, oblik i podjela
teritorije, dravne granice, stanovnitvo, prestonica i centralno
jezgro tj. vitalni dijelovi drave. 22. Struktura
teritorijeTeritorija je neophodan uslov postojanja drave.
Teritorija je dio zemljine lopte koja se nalazi pod suverenitetom
odredjenje odrave. U sastav drave ulazi granicom odredjena povrina
kopna (teritorija) i vode (akvatorija) a takodje i vazduni prostor
(troposfera, stratosfera i jonosfera) do neodredjene visine i
segment geoida do tehniki dostupne dubine. Sve to zajedno neki
nazivaju geotorija. Podzemlje ulazi u sastav teritorije drave ali
tu ima nekih izuzetaka npr.versajskim ugovorm sarska oblast je
stavljena pod medjunarodnu kontrolu, a pravo na koritenje rude i
uglja dato je Francuskom, koja je kasnije to pravo prodala
Njemakoj. Teritorijalne vode takodje ulaze u sastav dravne
teritorije, i to 3-12 nautikih milja, a ostalo su medjunarodne
vode. 23. Veliina teritorije klasifikacija drava po veliini
(prednosti i nedostaci malih teritorija, balkanizacija)Postoji vie
klasifikacija drava po veliini teritorije. Po klasifikaciju Racela
drave se dijele na kontinentalne, srednje male. Po klasifikaciju
Malua dijele se na dzinovske sile, velike sile srednje sile, male
drave i patuljaste zemlje . Klasifikacija Paundsa drave se dijele
na giganstke, ogromne, vrlo velike, velike, srednje, male, vrlo
male, minijaturne i mikro drave. Po klasifikaciju vinda drave mogu
biti transkontinentalne, subkontinentalne, makrotope, mezotope,
mikrotope i minitope. Nazivi mikro drave, mini drave, patuljaste
odnose se na drave ispod l.000 km kv, a broj stanovnika ispod 3
miliona. Veinom su to gradovi drave ili ostrvske drave i ima ih 24.
U Evropi su Andora, Lihtentajn, San Marino, Vatikan, Monako, Malta.
Njihova mo ne proistie iz teritorije, nego iz funkcija ireg znaaja
vjerske, trgovake, turistike...nasuprot njima makro drave, 7
zemalja, obuhvataju oko pola svjetskog kopna i to su Rusija,
Kanada, Kina, SAD, Brazil, Australija, Indija.24. Koje su prednosti
i nedostaci velikih i malih teritorijaTeritorijalna prostranstva
nekada nisu dobra, ako je dio teritorije anekumena, kao to su
Kanadski sjever, ruski Sibir itd, jer politika mo ne zavisi samo od
teritorije nego i od stanovnitva. Prednosti velikih drava su:
velike teritorije imaju bogatije i raznovrsnije prirodne resurse i
raznovrsniju ivotnu sredinu, vee su mogunosti za kompletiranje
privrede, razvoj trgovine i podjele rada i za masovniju
proizvodnju, takoe postoji odreena prednost zbog mogunosti manevra
u vidu odbrane zaleem ili mogunosti trgovanja teritorijom.
Negativne strane velikih teritorija ogledaju se u sledeem: tekoe da
se kontrolie teritorijalna cjelovitost, problem saobraajne
infrastrukture i povezanosti, to imaju due granice tee ih je
braniti, osjetljivost na iznenaenja je vea, a mobilizacija sporija
i prostorna organizacija je tea. Prednosti malih drava su u
homogenijoj i operativnijoj drutvenoj strukturi. Stepen
komunikativnosti je vei, organizacija prostora je laka, trokovi
saobraaja su manji, intenzitet korienja prirodnih resursa je vea,
zatim imaju krae granice koje je lake braniti, osjetljivost na
iznenaenja je manja, a mobilizacija bra. Nedostaci: vea
osjetljivost na gubitke teritorije, na nuklearno, hemijsko i
bioloko oruje, te na ekoloke katastrofe. Resursi su im ogranieni,
javlja se prenaseljenost i emigracija stanovnitva. Uglavnom
ekonomski zavise od drugih zemalja, to moe biti nepovoljno u sluaju
sankcija.25. BalkanizacijaBalkanizacija je termin koji oznaava
politiko teritorijalno usitnjavanje. Taj termin je nasta poslije
Balkanskih ratova i I svijetskog rata, u vezi sa podjelom Osmanske
i Hazburke imperije na niz malih nacionalnih drava. Balkanizacija
ima osnovu u reljefu, koji je po J.Cvijiu imao osobine izolovanja i
odvajanja naroda. U geomorfoloki izdiferenciranoj sredini nastajala
je usitnjena politiko teritorijalna struktura prostora. To se moe
primjetiti uporeujui Istonu i Zapadnu Evropu, Balkansko i
Pirinejsko poluostrvo itd. Primjeuje se da su se na velikim formama
reljefa formirale drave velike povrine, a na malim formama reljefa
male zemlje. Meutim, reljef nije odredni faktor, nego samo jedan od
faktora. Glavne inioce veliine treba traiti u istoriji, a ne u
reljefu.26. Parametri teritorijeIzuavanje parametara teritorije ima
ne samo teorijsko-metodoloki znaaj nego i praktian znaaj, Oni pomau
da se steknu odreene predstave kaje su vane za razumjevanje
administrativne uprave, saobraajne mree, infrastrukture i
razmjetaja proizvodnih snaga. Najvaniji parametri su kompaktnost,
oblik, razmjer, centralna taka i centralna teritorija.27.
Kompaktnost (homogenost) teritorijeTo je vrlo znaajno svojstvo
dravne teritorije jer uveliko odreuje mreu saobraajnica, dostupnost
centara moi iz perifernih podruja, sistem administrativne podjele,
regionalnu diferencijaciju drave. Ako je u malo kompaktnim
teritorijama jo i glavni grad ekscentrino poloen, to moe pogodovati
separatizmu, regionalizmu i lokalizmu, uslonjavati procese
organizacije i upravljanja teritorijom. Oblici drave su se
istorijski menjali, udeavali i preudeavali. Idealnan oblik politike
teritorije je onaj koji omoguuje najvei stepen kompaktnosti pa je
razumljivo zato su mu mnoge zemlje teile. Kompaktna forma poveava
koheziju i oseanje zajednitva kod stanovnitva a minimizira
posebnosti i separatistike tenje. Kompaktna teritorija je pogodnija
za organizaciju ivota i rada stanovnitva. Kompaktnost je utoliko
vrednija ukoliko drava na svojoj teritoriji nema fiziko-geografskih
prepreka-planinskih venaca, pustinja, movara, topografskih praznina
i slino.u pogledu oblika sa dravama je isto kao i sa drugim
geografskim objektima-u mnotvu nema ponovljivosti, svaki je
unikalan. Postoje kvalitativne i kvantitativne metode klasifikacije
oblika. 28. Kvalitativni metodZasniva se na uporeivanju oblika
nekog predmeta ili geometrijske figure. Poznati su karakteristini
oblici nekih drava- francuski heksagon, panski kvadrat, urugvajski
kifla, portugalski ljudski profil, italijanska izma, i dr. Po
obliku se drave mogu podijeliti na proste (jednodelne) i sloene
(viedelne ili fragmentirane), koje se dele na vie tipova. 1.
Izduene drave su one kojima je duina najmanje 6 puta vea nego irina
(ile, Norveka, Italija, Nepal, Republika Srpska, Hrvatska).2.
Kompaktne ili prikupljene drave imaju bolje mogunosti za
organizaciju saobraaja i politike kontrole u svim svojim dijelovima
( Belgija, Maarska, panija, Zimbabve). Kompaktna drava znai
maksimum teritorije sa minimumom granica. 3. Produene drave imaju
iste karakteristike kao prethodni tip izuzev nekog teritorijalnog
produetka u vidu tiganjske drke ili rukava ili graninog depa koji
ima ulogu koridora (holandija sa Limburgom, Italija sa Trstom, SAD
sa Aljaskom). 4. fragmentirane drave
5. suene drave imaju neko teritorijalno suenje, kao da trpe
pritisak koji im daje nadut izgled ( Mali, Zambija, Izrael)
6. zagraene drave su one koje su ograene susednom dravom i morem
(Monako, Makao, Hong-Kong)7. perforirane drave su one unutar kojih
se smestila druga drava, kao to je Italja sa San Marinom i
Vatikanom i dr. Umetnute drave nazivaju se enklave i uglavnom su
slabije od svojih susjeda. Ukoliko takve umetnute teritorije nisu
drave nego dijelovi drugih drava, onda se sa gledita sopstvene
drave nazivaju eksklave a sa gledita drave koja ih okruuje
enklave.8. Geopolitiki podijeljene drave
Kvalitativni nain odreivanja oblika zasniva se na subjektivnim
poreinjima s nekim objektima ili geometrijskim figurama, te ne daju
osnovu za meusobna poreenja drava. Za to su pogodnije kvantitativne
metode.29. Teritorijalne anomalijeTeritorijalne anomalije u vidu
produetka mogu se podijeliti u dvije grupe:a) teritorijalne
anomalije koje su nastale kao rezultat istorijskog razvoja ili iz
politikih i stratekih razloga. Primjeri anomalija usljed
istorijskog razvoja su Limburg u Holandiji i Aleksandrov arhipelag
na Aljasci. Primjeri anomalija koje su nastale iz politikih ili
geostratekih razloga su Vahan pojas u Afganistanu i Kaprivi Strip u
Nambiji.b) Koridori- uzane teritorijalne trake koje su nastale da
bi omoguile prilaz moru ili nekoj drugoj teritoriji a pri tome seku
neku drugu dravnu teritoriju ili se proteu izmeu granica drugih
drava. Primjeri su Poljski koridor, Zairski koridor, koridor
Petsamo.30. Fragmentirane draveSu one koje se sastoje od mnotva
ostrva u meunarodnim vodama kao to su Malezija, Filipini, Japan,
Grka, Maldivi... Neke drave su preteno kopnene ali su odeljene
morem od nekog svog dijela. Neto drugiji je sluaj je sa dravama iji
su dijelovi teritorije razdvojeni ne morem nego kopnom. To su tzv.
eksklavne drave, gdje se odvojeni dijelovi nazivaju eksklave sa
gledita drave matice. U ovakvim sluajevima oteane su komunikacije
meu stanovnitvom odvojenih dijelova, vlast se tee sprovodi zbog
odvojenosti i individualizma pojedinih dijelova.31. Geopolitiki
podijeljene draveMogu se podijeliti u dve grupe s obzirom na uzrok
podjele:a) Podijeljene nacije (jedna nacija-dve drave) su sluajevi
kada je drava imala kulturno i lingvistiko jedinstvo prije podjele
(Koreja, mongolija, Kina). Ove podjele su rezultat spoljanjih
snaga.b) Podijeljene drave- kada je podjela rezultat unutranjeg
pritiska. To je posljedica destruktivnog diverziteta unutar drave (
Indija-Pakistan, Pakistan-Banglade).32. Kvantitativne
metodeOmoguuju da se oblik teritorije izrazi brojem koji je
uporediv s brojevima drugih drava ili geometrijskih figura. Poznato
je nekoliko kvantitativnih pokazatelja, koji se mogu
sistematizovati u pet grupa: 1) za uporeivanje duine granica i
povrine teritorije; 2) mjerenje izduenosti teritorije; 3) za
uporeivanje teritorije s odreenim geometrijskim figurama; 4) za
uporeivanje oblika teritorije sa parametrima upisane i opisane
geometrijske figure; 5) za mjerenje disperzije elemenata teritorije
oko centralne take.33. Problem centralne take i sredinje
teritorije.Nadovezuje se na problem oblika. Geografski centar (
sredite) teritorije je taka koja je u prosjeku najmanje udaljena od
svih ostalih taaka njene povrine. Centralni ili sredinja teritorija
odnosi se na 20 % povrine koja se nalazi oko geografskog centra.
Omeena je perisredinjom izofrontirom koja je paralelna sa granicom
teritorije drave. Postoji vie metoda za odreivanje centralne take.
To su metod izofrontira, metod koordinata krajnjih graninih taaka,
metod dijagonala, metod translacije, metod teita, metod koordinata
mnotva unutranjih taaka i kombinovani metod izofrontira i
translacije.34. Demografski centarTo je taka ( stanovnik ) koja ima
najmanju prosjenu udaljenost od svih drugih taaka ( stanovnika) na
datoj teritoriji. Feografski centar je relativno statian- menja
svoju lokaciju samo kada se promjeni oblik teritorije. Demografski
centar je dinamian- menja lokaciju u zavisnosti od promjena
regionalne demografske ravnotee. Pomjera se u pravcu regiona sa
dinaminom stopom rasta ili koncentracije stanovnitva.35. Suverene
draveNaglo se umnoavaju u XX vijeku. Proces nastajanja novih drava
poeo je dekolonizacijom Sjeverne Amerike u drugoj polovini XVIII
vijeka koja je rezultirala stvaranjem SAD. Drugi period nastanka
novih drava bio je prva polovina XIX vijeka, kada je nastalo 23
drave, od kojih 18 u Centralnoj i Junoj Americi koja je bila
osloboena od panske kolonijalne kontrole. Trei znaajan period
stvaranja drava bio je izmeu 1944 -1984, kada je nastalo 97 drava
svijeta, usljed evropske dekolonizacije u Africi, Aziji, Bliskom
Istoku, Karibima i Okeaniji. etvrti period stvaranja drava je izmeu
1990 1994, kada je nastalo novih 25 suverenih drava, veinom u
Centralnoj i Istonoj Evropi i Centralnoj Aziji usljed raspada SSSr,
ehoslovake i Jugoslavije. Suverenitet nije uvijek jasno definisan,
to se vidi iz sljedeih primjera.a) Podijeljene drave to to je
podijeljeno moe biti teritorija u geografskom smislu, narod u
etnikom smislu, ili vlast kada na teritoriji jedne drave nastanu
dvije vlade.b) Patuljaste zemlje mogu biti patuljaste po povrini i
po broju stanovnika. U svijetu danas ima oko 20 dravica sa manje od
200 000 stanovnika, u kojima je teritorija mala. Za neke spoljnu
politiku vode susedne zemlje. One se mogu smatrati dravama pod
meunarodnim starateljstvom susjedne zemlje. To su Lihtentajn,
Monako, San Marino, Butan.c) Sloene drave su savezne drave,
konfederacije. Nedoumice bude asimetrine drave, koje sadre neku
teritoriju koja ima poseban status ( Danska, Panama). Sa gledita
meunarodnog prava mogu se izdvojiti sljedei tipovi:1. Drave iji
sastavni dijelovi nemaju nikakva meunarodna prava, ali imaju
garantovane kompetencije u oblasti optih interesa2. Federacije iji
dijelovi imaju ograniene monosti u meunarodnim poslovima, kao to su
kantoni vajcarske, zemlje Njemake3. Federacije iji dijelovi imaju
opte kompetencije u meunarodnim poslovima i zato su same drave u
smislu meunarodnog prava (Bjelorusija i Ukrajina). 4. Konfederacije
u kojima svaka lanica zadrava sva prava (Zajednica nezavisnih
drava, Evropska unija)36. MEUNARODNO PRIZNANJE. Meunarodno
priznanje moe biti potpuno ili djelimino. Na politikoj karti
svijeta ima oko 50 drava, teritorija i dr. entiteta koji nemaju
nikakvo ili imaju nepotpuno meunarodno priznanje, i status im je
nejasan i nestabilan. To su: Drave sa specijalnim statusom -
meunarodno priznate i "slobodno pridruene" SAD-u (Portoriko,
Mikronezija, Palau...) Kvazi suverene autonomne teritorije (Krim u
Ukrajini, Juni Tirol, Alandska ostrva...) Entiteti koji su
nepotpuno priznati ali efektivno funkcioniu (Republika Srpska,
Tajvan, eenija..) Entiteti u kojima postoji pokret za nezavisnost
(Abhazija,Kurdistan, Palestina, Istoni Timor...) Entiteti u kojima
postoji svijest o posebnosti (Tibet u Kini, Tatarstan u Rusiji,
Kvebek u Kanadi...) Teritorije koje se pominju kao geopolitike
jedinice bez nekih ozbiljnijih osnova (britansko ostrvo Sark u
Lamanu, provincija Hat River u Zap. Australiji, Nanavud eskimska
teritorija u Kanadi, Ilirida u Makedoniji...).37. ZAVISNE
TERITORIJE. Zavisne teritorije su one koje nemaju puni meunarodni
politiki subjektivitet. Sadre 2 elementa: teritorijalnu posebnost i
politiko-upravnu zavisnost. U svijetu ih ima oko 50. Mogu biti
nekolonijalne i kolonijalne.NEKOLONIJALNE teritorije su
politiko-teritorijalne tvorevine koje imaju unutranji suverenitet
ali nemaju ire meunarodno priznanje niti istorijsko opravdanje.
(Tajvan sa vlastitim nazivom Kineska Republika, Sjeverni Kipar kog
je priznala samo Turska, marionetske drave u JAR prije ukidanja
aparthejda, Zap. Berlin prije ujedinjenja Njemake...)KOLONIJALNE
teritorije su ostaci nekadanjih kolonijalnih imperija. Neke nemaju
politiki subjektivitet , a neke ga imaju samo formalno jer su
"kozmetikom ustava" proglaene za prekomorske zemlje nedjeljive od
metropole, iako su hiljadama km udaljene. U razlikovanju tih
sluajeva postoje 2 kriterijuma:a) Politiki kriterijum - izdvaja kao
zavisne teritorije koje nisu ukljuene u integralnu pravnu strukturu
drave. One su zavisne i najee imaju pol. cilj da se osamostale,
nemaju suverenitet ali imaju istorijsko opravdanje.b) Geografski
kriterijum - izdvaja kao zavisne zemlje koje su "kozmetikom ustava"
dobile status integralnog dijela drave metropole. Taj formalni akt
ih je trebao osloboditi kolonijalnog statusa ali se ipak u pogledu
zavisnosti nije nita promijenilo. U ovu grupu spadaju francuski
prekomorski departmani, danske teritorije Grenland i Farska ostrva,
panska sjevernoafrika ostrva Seuta i Melilja.Geografski kriterijum
se ne moe svuda primijeniti (npr. Havajska ostrva sa amerikim
stanovnitvom su integralni dio SAD); takoe se ne primijenjuje na
ostrva naseljena stanovnitvom vlasnike drave (Kanarska ostrva
naseljena pancima). Neke susjedne polau pravo na osnovu geografske
blizine ( Argentina na Malvinska ostrva koja pripadaju Britaniji,
Maroko na Zap. Saharu koja pripada paniji.. U irem smislu u zavisne
se ubrajaju kolonije, semi-suverene zemlje i sve teritorije koje
imaju pokret za nezavisnost (okupirana teritorija Zap.Sahara,
kineski "Autonomni region" Tibet, Korzika...).1. KOLONIJALNI
POSJEDI su zemlje koje namju lokalnu dravnost nego prenesenu, putem
namjesnika, guvernera i sl. Izabrani zakonodavci i izvrni organi
realizuju unutranju samoupravu. Kolonije nisu zastupljene u
parlamentu metropole. Francuski, britanski i ameriki kolonijalni
sistemi imaju vie oblika zavisnosti. 2. TERITORIJE POD OKUPACIJOM
su malobrojne. (Zapadna Sahara-panija, Maroko, Mauritanija;
Izrael-Palestina,Gaza;SAD-Panamskikanal...) 3. DOMINIONI su u
prolosti bili sinonim za kolonije a u XIX v. tako su nazivani
britanski posjedi koji su dobili iru autonomiju (Kanada 1867,
Australija i Novi Zeland 1900). Vestminsterskim sporazumom dominion
je def. kao suverena drava ukljuena u Britansku zajednicu naroda
Komonvelt. Kondominijum je dominion koji zavisi od 2 drave (lezvig
i Holtajn su bili prusko-austrijski, Novi Hebridi
britansko-francuski, Sudan britansko-egipatski...). 4. PROTEKTORAT
predstavlja privremenu upravu na nekoj teritoriji koja nema status
kolonije ili dominiona (poslije raspada Osmanske imperije Sirija je
bila pod francuskim protektoratom, a Palestina pod britanskim).
5.TERITORIJE POD STARATELJSTVOM OUN, pod zatitom mirovnih snaga OUN
i teritorije pod upravom meunarodnog administratora. (izmeu 2
svj.rata Japan je upravljao njemakim kolonijama na Pacifiku, a
nakon 2.svj. rata tu ulogu preuzele su SAD; Meunarodni
administrator ustanovljen je Dejtonskim sporazumom u BIH 1995 i
poslije intervencije NATO-a na Kosmetu 1999.) 6. TERITORIJE SA
SPECIJALNIM MEUNARODNIM STATUSOM su uglavnom u subpolarnim i
polarnim oblastima (picberg koji pripada Norvekoj je od 1920. pod
meunarodnim nadzorom kao demilitarizovana zona koju mogu koristiti
sve zainteresovane zemlje; Meunarodnim dogovorom 1959. Antarktik je
trajno demilitarizovan i internacionalizovan.38. TERITORIJALNI
SPOROVI I TRGOVANJA TERITORIJAMA Povelja OUN podrava teritorijalni
integritet i stavlja van zakona intervencije i mijeanja u unutranje
stvari drava. Meunarodno pravo u sutini je konzervativno jer po
prirodi titi status quo u meudravnom sistemu. Ali to je uslov za
stabilnost svjetske politike karte. U geopolitikoj teoriji poznate
su dvije koncepcije geoprostora koje se zasnivaju na ekonomskoj
(koncepcija "ivotnog prostora") i vojno-stratekoj (koncepcija
"prirodnih granica") nunosti za proirivanje dravne teritorije. Ako
dvije drave pretenduju na istu teritoriju one do nje mogu doi: 1)
silom ili prijetnjom sile; 2) kupovinom i 3) sporazumom o razmjeni.
Najea opravdanja politikih zahtjeva su efektivna kontrola
teritorije, teritorijalni integritet i istorijsko-kulturna
pripadnost.EFEKTIVNA KONTROLA kao kriterijum dravnog prava na
teritoriju je korien za legitimiziranje oruanog osvajanja. Pored
idealizma OUN, politika moi ipak ivi u korenu meunarodnih odnosa.
Suverenitet je priznat samo na teritoriji koja je efektivno
kontrolisana. Taj princip primijenjen je za podjelu Afrike meu
evropskim silama nakon Berlinske konferencije 1884. TERITORIJALNI
INTEGRITET moe biti korien kao izazov pravudrave da ima efektivnu
kontrolu nad teritorijom. Geografski zahtjevi mogu biti u razliitom
razmjeru. Poznat je ameriki zahtjev "manifest destiny" koji
opravdava ekspanziju na "divlji zapad" od okeana do okeana, a zatim
i preko okeana. Suprotno tome, neki zahtjevi su mikrorazmjera, esto
strateke take (CG zahtijeva Prevlaku, panija Gibraltar).ISTORIJSKI
I KULTURNI ZAHTJEVI se odnose na neko pravo prvenstvo ili trajanje
okupacije. Istorijsko pravo prvenstva u podjeli Afrike bilo je
redukovano na "otkrie" evropskih istraivaa. Drugi istorijski
zahtjevi su obino bili povezani sa parolom nacionalnog
samo-opredijeljenja.Uz malo izuzetaka dananja nezavisnost afrikih
drava ima iste granice kao kolonijalne teritorije koje su one
nasljedile. To je dobra ilustracija konzervativizma unijetog u
meudravni sistem koji blokira promjene u izgledu svjetske politike
karte.39. PRERASPODJELA TERITORIJA Preraspodjela teritorija, kao
posljedica promjene odnosa snaga, predstavljala je istorijski sloen
problem koji je rijeavan ratovima, trgovinom teritorijama,
meunarodnim kongresima, konferencijama i sporazumima. U XIX i XX
vijeku bilo je primjera razmjene, nagodbi, ustupanja i trgovine
teritorijama i pripadajuim stanovnitvom. Primjeri: Napolen prodao
Luizijanu SAD-u, panija prodala Floridu, Meksiko dio svoje
teritorije, ruski car Aljasku, Krim dobrovoljno predat iz Ruske
Federacije u sastav Ukrajine, Kazahstan predao Bostandijski rejon i
dio Gladne stepe u sastav Uzbekistana... Teritorijalni ustupci ne
bi trebalo da budu protiv volje suverenog stanovnitva. Zato se na
spornim teritorijama sprovodi plebiscit.40. KOMPONENTE GEOGRAFSKOG
POLOAJA Geografski poloaj moemo definisati kao promjenljiv odnos
nekog mjesta, regije ili drave prema prirodnim (fiziko-geografskim)
i drutvenim (ekonomsko-geo., saobraajno-geo., politiko-geo. i
geopolitikim) iniocima blie i dalje okoline (na mikro-, mezo- i
makro-nivou razmjera), koji su relevantni za procese njihovog
razvitka, funkcionisanja i transformisanja. Odnosi u geografskom
prostoru izmeu izuavanog objekta (zemlje, regiona, grada) i uslova
njegovog postojanja, funkcionisanja i razvoja, mogu se def. kao
geografski poloaj objekta. U osnovi pojma lei kategorija "odnos".
To je teritorijalni odnos koji moe biti: matematiko-geografski (u
geografskom koordinatnom sistemu tj. u geodezijskom prostoru)
fiziko-geografski (u realnom fiziko geografskom prostoru s njegovim
prirodnim zonama, oblastima, orografijom, rasporedom kopna i mora,
i sl.) ekonomsko-geografski (odnos prema centrima ekonomske moi)
saobraajno-geografski (odnos prema vanim saobraajnicama)
socijalno-geografski (odnos prema socijalno znaajnim objektima)
politiko-geografski (odnos prema politikim iniocima - u vezi sa
geopolitikim, geostratekim i meunarodnim odnosima).S obzirom na
karakter i sadraj odnosa, poloaj se dijeli u 2 kategorije:
apsolutni i relativni41. TIPOVI APSOLUTNOG ILI PRIMARNOG POLOAJA
Apsolutni ili egzaktni poloaj podrazumijeva odnos drave, mjesta ili
objekta prema prostornim koordinatama (matematiko-geografski
poloaj) i iniocima koji proistiu iz geografske irine, nadmorske
visine, odnosa prema moru (fiziko-geografski poloaj). Apsolutni
poloaj izraava tip predjela i prirodnih oblika koji dominiraju u
datoj dravi. Izdvaja se niz tipova poloaja (matematiko-geografski,
orogeografski, klimatski, maritimni, hidrogeografski,
biogeografski, resursni).42. MATEMATIKO - GEOGRAFSKI POLOAJ
Matematiko-geografski poloaj je poloaj u prostornim koordinatama.
Poseban sluaj je antipodski poloaj kao najudaljenija taka na
suprotnoj strani, gledajui kroz centar Zemljine kugle. Nalazi se na
antipodskoj geografskoj irini i duini.43. OROGEOGRAFSKI POLOAJ
Orogeografski poloaj je prostorni odnos prema reljefu. Drave se
mogu imenovati kao:a) ravniarske zemlje (Holandija, Danska, FInska,
Paragvaj) b) planinske zemlje (Norveka, eka, Grka, Maroko, Japan,
Novi Zeland, Meksiko) v) visoko planinske zemlje na prevojima
(vajcarska, Andora, Nepal, Butan) g) planinsko-visokoplaninske
zemlje (Iran, Avganistan, JAR, Zimbabve, Zambija) d) orografski
heterogene zemlje (Francuska, Njemaka, Italija, Jugoslavija).Nazivi
pojedinih oblika reljefa nisu samo oznake za orijentaciju. Planine
su esto simboli nacionalnog identiteta (Loven-CG,
Triglav-Slovenija) ili etnopsihikih osobina (dinarski psihiki
tip-po Cvijiu). Znaaj vodeih orografskih pravaca za privredu i
saobraaj moe se cijeniti razliito-kao bogatstvo ili kao hendikep.
Sistem vodeih linija saobraaja u okviru nekog prostora uveliko je
orografski uslovljen. To moe biti osnova za vrednovanje
prirodno-prostorne strukture drave. Orografski hendikepirane zemlje
ulau velika sredstva i napore da otklone taj hendikep izgradnjom
tunela, uspinjaa, mostova, eljeznikih linija i autostrada koje
savlauju energiju reljefa.44. KLIMATSKI POLOAJ Klimatski poloaj
pokazuje odnos prema irinskoj zonalnosti i visinskoj pojasnosti. U
vezi sa klimom govori se o dravama: subpolarnim (Island), tropskim
vlanim (Indonezija), monsunskim (Indija), pustinjskim (Kuvajt),
mediteranskim s vlanom zimom (Grka), okeanskim vlanim (Velika
Britanija), subokeanskim (Njemaka), stepsko-pustinjskim s hladnom
zimom (Mongolija), itd. Drave s velikom teritorijom najee zahvataju
dvije ili vie klimatskih zona, bilo u planetarnoj ili
hipsometrijskoj verziji. Klima je veliki izazov za dravu ako
izaziva tete. Ljudski odgovori na klimatske izazove su gradnja kua,
sistema za navodnjavanje, zatitnih ureaja protiv grada, magle,
mraza, podizanje vjetrozatitnih pojaseva, brana, nasipa i sl.45.
MARITIMNI POLOAJ Maritimni poloaj je geopolitiki i ekonomski vaan.
Stepen maritimnosti u fiziko-geografskom pogledu odreuju
ekvidistante (linije jednakih udaljenosti od mora). Veza drave sa
morem mjeri se takoe procentnim udjelom morske granice u odnosu
prema cijeloj duini granice, ili veliinom prostora koji pripada
prosjeno na 1km obale. Pokazatelj stepena maritimnosti dobija se
dijelei procente obalskih granica date drave sa procentom njenih
kopnenih granica. Najbolje pokazatelje u tom pogledu imaju Velika
Britanija, Japan, Norveka.U odnosu prema moru drave mogu biti:1)
OSTRVSKE (insularne): Vel. Britanija, Kuba, Japan, Island, Irska,
Filipini, Novi Zeland, Kipar, itd. Ima ih ukupno 45, i mogu biti:
Jednoostrvske, ima ih 17, od kojih 13 zauzimaju cijelo ostrvo
(Madagaskar, Kuba, ri Lanka, Jamajka...) a 4 su dio ostrva (Haiti,
Dominikanska Republika, Irska, Borneo). Drave na arhipelagu
(Indonezija, Malta, Maldivi, Japan, Velika Britanija, Novi
Zeland...)2) POLUOSTRVSKE drave se mogu podijeliti u 2 grupe:
Kopneni tip, koji nema jako razuenu obalu (Italija, Koreja,
Katar...) Maritimni tip, sa jako razuenom obalom (Danska, Grka,
Malezija...)3) PREKOMORSKE zemlje su preteno ostaci kolonijalnih
impreija. Sada Britanija ima oko 30 mjesta u svijetu, a Francuska
14. Sve su to uglavnom mali posjedi sem Francuske Gujane, Nove
Kaledonije i jo nekih.4) PRIMORSKE zemlje sa izlazom na more-tu
spada veliki br. zemalja koje se mogu podijeliti na: monomaritimne
(Jugoslavija), bimaritimne (Francuska), polimaritimne (Rusija,
SAD).5) ZEMLJE BEZ IZLAZA NA MORE-ima ih 42 (Afrika 15, Amerika 2,
Azija 11, Evropa 14).Znaaj mora za dravu moe biti neposredan (za
saobraaj, ribolov, so, rude, turizam) i posredan(preko klime).
Stepen iskorienosti mora zavisi od nivoa ekonomske i kulturne
razvijenosti zalea, od duine i razuenosti obale, prosjene
udaljenosti teritorije od obale, pristupanosti prirodnih uslova za
izgradnju luka, otvorenosti mora prema svjetskom moru, bogatstva
resursima mora i podmorja, itd. razvojem eljeznikog, drumskog i
vazdunog saobraaja znaaj pomorskog poloaja je donekle umanjen.46.
Hidrografski poloaj. Vaan je prije svega zbog vodnih resursa i
plovidbe. Voda je neravnomjerno rasporeeno bogatstvo u svijetu i
unutar pojedinih drava. U aridnim oblastina postoji problem manjka
pitke vode, dok u industrijskim zemljama postoji problem manjka
pitke vode, dok u industrijskim zemljama postoji problem manjka
tehnoloke vode i problem zagaivanja voda. U bezvodnim prijedelima
rijeke i jezera su nekad cilj teritirijalnih pretenzija. Rijena
mrea ima znaajnu ulogu u konsolidaciji teritirije. Razlikuju se
zemlje sa centralnim i centrifugalnim mreama. U aridnim predjelima
poznate su rijene drave. Ureenje vodotokova i obuzdavanje vodene
stihije je izvoz takve snage koji moe u nekim sluajevima da
oblikuje istoriju. Rijeke sa velikim ekstremitetima vodostaja esto
prouzrukuju katastrofe. Zatita od visokih vodostaja kao i od
vodenih nanosa spada u zadatak drave. Plovne rijeke su geopolitiki
znaajne. Ako je rijeka meunarodna onda drava u gornjem toku moe
uticati na reim rijeke i izazivati odreene poremeaje u srednjem i
donjem toku. Onaj ko dri ue velike rijeke moe monopolisati spoljnom
trgovinom njenog sliva.47. Biogeografski poloaj. On je u vezi sa
vegetacionim zonama. Vegetacija je vaan diopredjela. Vegetacione
zone smanjuju se jedna za drugom prema geo.irini i nadmorskoj
visini. uma i stepa uveliko su uticale na nain ivota, kulturu i
nain ratovanj. Danas brojne drave imaju izazov da razliite
vegetacione zone na svojoj teritiriji privedu korisnoj funkciji.
48. Resursni poloaj. On je apsolutan u pogledu razmjetaja a
relativan u vezi sa promjenom vanosti pojedinih resursa i stepena
istraenosti leita. Prirodni uslovi nisu neposredno ukljueni u
djelatnost ljudi, ali utiu na razmjetaj proizvodnje, naseljenosti i
sl. Prirodni resursi su komponente prirode koji se koriste kao
sredstva za proizvodnju ili potronju. Teritorijalna struktura
prirodnih resursa moe biti razliita po koliini rezervi, stepenu
diferencijacije, teritorijalne koncentracije, raznovrsnosti,
dostupnosti. Posebno su vani sledei momenti: teritorijalna
nepodudarnost izmeu resursak s jedne i proizvodnje i naseljenosti
sa druge strane. Usljed prirodnih uslova dolazi do ekonomske i
demografske polarizacije teritorije. Resursi nisu jedini faktor
ekonomske efikasnosti. teritorijalna kauzalnost razmjetaja vanijih
prirodnih resursa i razmjetaja stanovnitva i naselja. Koncentracija
resursa esto povlai za sobom koncentraciju proizvodnje i
stanovnitva. razliit je znaaj prirodnih resursa za formiranje
teritorijalnih struktura pojedinih zemalja. Za male i srednje
zemlje geografija prirodnih resursa nema tako vanu ulogu kao to je
imala u prolosti. Pri resursnoj preorjentaciji teritorijalna
struktura se mijenja. komplementarnost resursno-sirovih baza
poveava meuzavisnost drava i nacionalnu geokoordinaciju. Rudno
blago u svijetu je neravnomjerno rasporeeno. Glavni izvoznici su
zemlje u razvoju. Njihova prirodna bogatstva su bila jedan od
glavnih razloga kolonijalizma i neokolonijalizma.
Strateke sirovine su danas energetski izvori, rijetki i
plemeniti metali, sirovine za metalurgiju i hemijsku industriju.
Razlikuju se sledee grupe drava: potencijalno siromane,
potencijalno umjereno bogate, potencijalno bogate sa jednim vidom
vesursa, potencijalno bogate sa nekoliko vrsta resursa,
potencionalno bogate raznovrsnim resursima. Drave bogate sa jednom
vrstom sirovina ne mogu biti sigurne za svoju budunost, jer se
rezerve mogu iscrpiti. Opti fiziko.geografski uslovi drave zavise
od poloaja u pogledu irinske zonalnosti, vertikalne pojasnosti,
udaljenosti od mora i od opteg tipa predjela. Kontrast
fiziko-geografskih uslova jako utie na teritorijalnu strukturu
prirodnih resursa i na geografsku podjelu rada.49. Tipovi
relativnog ili sekundarnog poloaja. Poloaj - to je sistem
viestrukih prostornih odnosa, uzetih u svojoj posljedinosti i
genetskim vezama. Politiko-geo poloaj je poloaj u politikom
prostoru, tj.prostoru formiranom od istorijskih i prirodnih
elemenata. Politiko-geo poloaj je odnos nekog mjesta, regiona ili
drave prema politikim iniocima blie i dalje okoline. Vani njegovi
atributi su: potencijalni karakter i istorijska promjenljivost.
Politiko-geografske pojave i objekti postoje u 'politikom prostoru'
i mijenjaju se u 'istorijskom vremenu'.50. Politiko-geografski
poloaj. Sadri istovremeno dvije komponente - geografsku i politiku,
izmeu kojih postoje funkcionalne veze. To je promjenljiv odnos neke
geopolitike jedinice prema prirodnim i drutvenim iniocima blie i
dalje okoline, koji su relativni za unutranje politike prilike,
njenu spoljanju politiku i posebno za karakter odnosa i poziciju
prema drugim dravana, naroito prema 'politikom susjedstvu',
'centrima moi' i 'kriznim aritima'. Prilikom analize politiko-geo
poloaja moraju se dijalektiki posmatrati uzajamni odnosi i
meuzavisnost geografskog i polotikog procesa, apsolutnog i
relativnog procesa. Ui znaaj ima pojam geopolitikog poloaja koji u
fokusu ima uticaj geografskih faktora na polotiko-istorijski
proces. Pojam meunarodnog poloaja podrazumijeva ukupni, opti poloaj
jedne zemlje u meunarodnim odnosima i meunarodnoj zajednici kao
rezultat unutranje i naroito spoljanje moi drave. Posebni sluajevi
politiko-geo poloaja su tamponski, enklavski, susjedski, ukljeteni,
sepni, kontaktni, koridorski, mostovski ili prelazni i sl.-
tamponski poloaj je ilustracija politike vrijednosti teritorijalnog
poloaja. Tamponske drave su obino male ali samostalne politike
jedinice koje teritorijalno razdvajaju suprostavljene sile.
Tamponske zone su imale funkciju razdvajanja velikih geopolitikih
prostora. Promjenom ravnotee snaga neke su apsorbovane ili
integrisane u jedan od tih prostora.- u zatvorenom poloaju treba
razlikovati eksklave (kada je dio teritorije jedne drave zatvoren u
teritotiji druge drave) i enklave (umetnute teritorije). Enklava
moe biti istovremeno i eksklava ako pripada nekoj drugoj dravi.
Enklave su takoeetnike oaze okruene drugim veim etnosom.
Pene-eksklave su dijelovi drava koji su zbog fizikih prepreka
pristupani samo preko teritorije susjedne drave. Regijon koji
politiki pripada jednoj dravi, a gravitira drugoj naziva se
periklava. Pojam kvazi-eksklava oznaava prostor koji je tehniki
enklava ali nema funkciju enklave. Drava ija je teritorija po
srijedi, priznaje slobodan prolaz izmeu sva dijela susjedne
drave.-kontaktni poloaj je prelazni, povezujui poloaj izmeu
razliitih stno.kulturnih i civilizacijskih krugova.Hijerarhija
politiko-geo poloaja ima vie nivoa. Makro poloaj je odnos prema
svjetskim centrima ekonomske i politike moi, interesnim sferama i
glavnim saobraajnim pravcima. Mezo poloaj je mjesto drave u
geopolitikom regionu u odnosu prema kriznim aritima, susjedima i
regionalnim integracijama.51. Geostrateki poloaj. To je istorijski
promjenljiva kategorija. Drave ili dijelovi drava mogu u izvijesnim
okolnostima imati ulogu u odbrani ili napadu, kao baze iz kojih se
moe kontrolisati more, kopno ili vazduh, zatititi putevi ili
ostvariti privredne veze. U svakom sluaju dobar poloaj poveava mo
drave u ratu i u miru. Vrijednost geostratekog poloaja je razliita,
zavisno od geopolitike ravnotee snaga a takoe od promijena u
tehnologiji saobraaja i komunikacija. Strateke takeod posebne
vanosti su u morskim tjesnacima, na kanalima i na morskim pravcima.
Danas se neki pravci za prevoz nafte smatraju 'vitalnim' za zapadne
industrijske veze. U osvajakoj strategiji nekih zemalja posebnu
ulogu su imali tzv mostobrani. To su prekomorske teritorije na
suprotnoj obali mora koje su trebale da osiguraju prevlast na moru
dravi vlasnici. Poloaj u okruenje - neke drave se nalaze u
nepovoljnom neprijateljskom okruenju, a neke tee da stvore okruenje
oko drugih. Koridorski ploaj imaju teritorije koje prema vitalnim
prostorima izlaze uskom teritorijom.52. Saobraajno-geografski
poloaj ima poseban geopolitiki znaaj. Saobraajna mrea povezuje skup
aktivnosti u unutranjem i meunarodnom prometu. Politika
organizacija prostora zavisiod prohodnosti i pristupanosti tog
prostora. Unutranja povezanost teritorije zavisi ne samo od
saobraajne mree nego i od kompaktnosti teritorije. Osim saobraajnih
linija vani su i saobraajni vorovi. To su take nodaliteta tj.take
atrakcije koje privlae ljude zbog razmjene ideja i dobara.
Saobraajna okosnca u velikoj mjeri formira teritoriju, daje joj
odreenu privrednu i demografsku konfiguraciju i karakteristina
svojstva. S obzirom da se saobraajne linije uveliko podudaraju sa
rijenom mreom, to se take nodaliteta mogu pofijeliti na nodalitete
konvergencije i nodalitete divergencije. Vaan faktor teritorijalne
integracije i konsolidacije jesu karakteristike saobraaja i to
kompaktnost teritorije, pristupanost, povezanost dijelova i
nodalitet gradova. Ove karakteristike utiu na politike i opte
ciljeve kao i na unutranju i spoljanju mo drave. U zemljama sa
slabo razvijenim saobraajem oteana je kontrola svih dijelova
teritorije te se lake javljaju separatizmi. Kljuni prostori su
luke, morski tjesnaci, kanali, raskrsnice. Oni predstavljaju
strateka vrata na meunarodnim saobraajnim koridorima. Morski
tjesnaci su prirodni plovni putevi koji povezuju mora i okeane.
Morski kanali su vjetaki izgraeni plovni putevi i regulisanje
plovidbe u njima spada u nadlenost drava kojima pripadaju.
Raskrsnica je presjecite najmanje svije saobraajnicem a vor
presjecalite vie saobraajnica. To su mjesta gdje se proimaju
etniki, religiozni i kulturni uticaji i obrasci; prepliu socijalne,
politike, vojne i ekonomsko-trgovinske veze, akumulira znanje,
informacije i kapital.Saobraaj je od stratekog znaaja za jedinstvo
i mo drave.53. Ekonomsko-geografski poloaj. Moe biti centralni
(razvijene zemlje), poluperiferni (bivesocijalistike zemlje) i
perifeni(zemlje treeg svijeta). Periferni poloaj imaju zemlje koje
su na periferiji glavnih svjetskih ekonomskih zbivanja. Ima sledea
svojstva: procesualnost (uzrono posljedini odnos poloaja i
nastanka, funkcionisanja i razvitka ekonomsko-geo sistema
potencijal poloaja kao resursa (ekon potencijal periferne
teritorije je obrnuto proporcionalan ekon udaljenosti te teritorije
u odnosu prema centralnoj teritoriji i direktno prop.obimu
privrednog potencijala ove druge. razmjer (domet) poloaja ukazuje
na rastojanje koje se definie razliitom metrikom. Distance se mogu
mjeriti vremenom, cijenom prevoza, psiholoko-saznajnim predstavama,
socijalnim razlikama i interesima za uzajamno upoznavanje i
kontakte.Dekompozicija ekon-geo poloaja moe se izvriti na sledee
naine:1. U odnosu na faktore privrede (resursni poloaj,
proizvodno-geografski, transportno-geografski, trino.geo,
demo-geog, turistiko-geo, ekoloko-demografski)2. Poloaj u prostoru
- moe biti introarealni-centralni(dubinski) ili ekscentrini
(periferni) i interarealni (kontaktni). Introarealni moe biti
razliit ovisno o vidu prostora: geometrijski centralni poloaj;
fiziko-geo centri se nalaze u takama presjecanja prirodnih
komunikacija; ekonomsko-geo centar odnosi se na teite u
socio-ekonomskom prostoru; ekonomsko-geo perifernost i dubina
poloaja sutinski utiu na aktivnost, tempo i nain privrednog
razvitka regiona ili gradova.3. Interarealni poloaj drave moe biti
istovremeno prelazni, susjedski i kontaktni. U susjedskom poloaju
vodeu ulogu igraju odnosi meu emljama i karakter granica u
prirodnom, ekonomskom i politikom smislu.4. Integralni
teritorijalni odnosi sintetizuju u sebi sve vidove geografskog
poloaja, koji se razmatraju u zavisnosti od razmjera ili distanci
objekta.54. Pojam granice. Granice predstavljaju kvalitativni
prelaz jednih geografskih pojava u druge, s tim to one mogu biti
linearne ili zonalne i frontalne. Dravna granica je drutveni fakt u
vidu imaginarne linije, zone ili fronta koja dijeli teritoriju
drave od svih drugih ili od otvorenog mora. Granica predstavlja
limit dravne moi i instrument zatite suvereniteta. To nije samo
linija koja dijeli dvije drave, nego takoe i kontaktna zona. One su
takoe simboli nacionalnog identiteta. U prolosti su to bile obino
pustinje, ume, planine, movare. Dananji pojam granice vee se s
koncepcijom oznaenih i utvrenih graninih linija. Koncepcija granica
je vezana sa pojmom suvereniteta koji ima teritorijalne konotacije.
Granice su dijelile prostore sa zajednikom administracijom, ali
razliitim starjeinstvom. Frontijer oznaava graninu zonudrave u
ekspanziji. Zona frontijera je podruje izmeu dva socijalna sistema
ili entiteta. Postoje frontijeri kolonizacije, politiki frontijeri.
Termir bounderi implicira odreenu liniju teritorijalne delimitacije
ili demokratije.54. Pojam graniceGranice i glavni gradovi su
povezani sa dva oblika ponaanja trgovinom i diplomatijom, i sa dva
razliita tipa predjela pograninim (perifernim) i prestonikim
(centralnim). Izuavanjem granica bavi se posebna disciplina
limologija (lat. limes granica). Granice predstavljaju kvalitativni
prelaz jednih geografskih pojava u druge, s tim to one mogu biti
linearne (skokovit prelaz) ili zonalne (postepen prelaz) i
frontalne (vertikalne). Dravna granica je drutveni fakt u vidu
imaginarne linije, zone ili fronta koja dijeli teritoriju drave od
svih drugih ili od otvorenog mora. Granica predstavlja limit dravne
moi i zatitu suvereniteta. Suverenitet mora biti ogranien svijet
suverenih drava je svijet podijeljen granicama. To nije samo linija
koja dijeli dve drave, nego takoe kontaktna zona. Granice su
esecijalni element moderne svjetske ekonomije. Savremene dravne
granice su zamiljene kao membrane. U prolosti granice su esto bile
iroke zone ili pogranini pojasevi sa neodreenom pripadnou. Bile su
to obino pustinje, ume, planine ili movare. Dananji pojam granice
vee se s koncepcijom oznaenih i utvrenih graninih linija. Relikte
nelinearnih i nejasno odreenih granica danas nalazimo samo u
nerazvijenim i slabo naseljenim prostorima.55. FrontijerFrontijer
potie od rijei in front koja oznaava eonu stranu civilizacije, ili
u vojnom znaenju zonu kontakta sa protivnikom. Frontijer oznaava
graninu zonu drave u ekspanziji. To je zonalni rub oko utvrde,
predzie. Zona frontijera je podruje izmeu dva socijalna sistema ili
entiteta. To je civilizacijska granica ili granica velikih imperija
meusobno i prema okolnim manjim zemljama. ire, frontijer je koriten
za oznaavanje pokretne zone naseljavanja (kolonizacije) u
unutranjosti kontinenta. Postoje frontijeri kolonizacije i politiki
frontijeri. Sa razvojem kapitalistike svjetske privrede frontijer
nastaje izmeu tog sistema i sistema koji su potiskivani. Danas u
svijetu nema vie takvih granica. Frontijer moe znaiti jo i
region.56. Koncept graniceU politikoj geografiji se razlikuje pet
tipova koncepta granice: prirodne, nacionalne, ugovorene,
geometrijske i granice politike moi. Ideja prirodnih granica je
proizvod prosvetiteljstva, koje se oslanjalo gdje god je to bilo
mogue na prirodu i njene zakone, i tenje Francuske (Napoleonove)
drave u XVIII vijeku da zahvati vee prirodne teritorije. Nasuprot
tome, ideja nacionalnih granica baziranih na jeziku i rasi je
germanska reakcija na francusku ekspanzionistiku ideju. Na osnovu
francusko-njemake polemike o sutini granica, mogu se izdvojiti 4
koncepta granice:1) Koncepcija prirodnih granica oslonjenih na
zakone prirode tj. na rijeke, vododijelnice, planinske masive,
mora, jezere i sl.2) Koncepcija istorijskih granica oslonjenih na
argumente tradicije3) Njemaka koncepcija nacionalnih granica
oslonjenih na jezik i rasu4) Francuska koncepcija nacionalnih
granica oslonjenih na kulturuPolemika je rijeena na Versajskoj
konferenciji 1919. godine zakljukom da ukoliko je pogranino podruje
nenaseljeno optimalne su prirodne granice, ako je naseljeno
optimalne su etnike granice zasnovane na jeziku i plebiscitu.57.
Klasifikacija granicaPostoje klasifikacije po morfologiji
(geometrijske, astronomske, vijugave, prave), po fizionomiji
(orografske, hidrografske), po genezi (prirodne i vjeteke), po
uslovima i uzrocima postanka (poslijeratne, kompenzacione,
naslijeene, kolonijalne, sporne), po funkcijama (barijerne,
filtrirajue, kontaktne, otvorene).Postoje dva principa po kojima se
odabira granina linija:Prvi princip je u osnovi teorije prirodnih
granica, drugi u osnovi teorije etnikih (ili jezikih) granica. Obe
teorije se mogu koristiti za agresivne ciljeve. Prema prvom
principu nastaju mofroloki, a po drugom funkcionalni tipovi
granica.58. Morfoloka klasifikacija granicaSa gledita morfologije
ima dve vrste graninih linija one koje su stvorene po upadljivim
odlikama prirodne sredine, i one definisane geometrijskim terminima
kao to su paralele, meridijani, lukovi kruga ili prave linije.
Prirodne granice mogu da prate pravac planinskog vijenca; prate
liniju rijeke, kanala ili jezera; prate prirodnu granicu kroz
pustinju, umu ili movaru; prate neku drugu liniju koja je nekad
bila uoljiva u prirodnoj sredini.Na Versajskoj konferenciji 1919.
godine usvojeno je da za neregulisane rijeke granica ide po
sredini, a za plovne glavnom maticom ili talvegom. Sredina rijeke
se mijenja u zavisnosti od vodostaja, a neke plovne rijeke nisu
cijele godine plovne i zbog toga one nisu sasvim pouzdane kao
granine linije, pa se esto javljaju granini sporovi. Prirodne
granice se javljaju kao barijere za kopneni saobraaj. Geometrijske
i astronomske granice se zasnivaju na konvencijama. Geometrijske
granice se lako oznaavaju na karti i na terenu, ali ne vode rauna
ni o prirodnim osobinama terena, ni o etnikim odnosima, ni o
privrednim cjelinama.59. Genetska klasifikacija granicaBazira se na
kulturno-istorijskim relacijama i privrednim kriterijumima. Hartorn
razlikuje antecedentne i subsekventne granice. Antecedentne granice
prethodile su konanom naseljavanju i razvitku teritorije. To su
prethodne ili pionirske granice koje su postavljene prije kulturnog
osvajanja teritorije. Primjer je granina linija izmeu SAD i Kanade
na 49. paraleli.Subsekventne granice su naknadno delimitirane,
poslije formiranja kulturnog pejzaa i to potujui istorijske,
privredne i etnike momente. Takve su veine granica u Evropi.One
granice koje koindiciraju sa kulturnim prostorom, etnikom ili
ekonomskom konfiguracijom nazivaju se konsekventne, a one koje
ignoriu takvu konfiguraciju nazivaju se diskordantne granice.
Nezavisno od svoje geneze, vremenom granica urasta u kulturni pejza
regiona i postaje prirodna. Hartorn je taj proces nazvao inercijom.
Suprotan proces je erozija antecedentnih granica, odnosno njihova
degradacija. Reliktne granice su tragovi naputene granice u
kulturnom pejzau.60. Funkcionalna klasifikacijaOna moe da se
oslanja na reim funkcionisanja granice stepen barijernosti
kontaktnosti, ili na hijerarhiju granica. Prema stepenu
kontaktnosti moemo izdvojiti etiri osnovna tipa dravnih granica:1)
barijerna (izolujua) granica predstavlja projekciju nacionalistikih
i geopolitikih suprotnosti2) filtrirajua (polupropusna) granica je
visoko militarizovana, ali u ekonomskom pogledu ima pograninu
razmjenu, koja je dijelom ilegalna;3) kontaktna (sjedinjujua)
granica odlikuje se stabilnim i raznovrsnim saveznikim odnosima,
uveliko je otvorena za tokove ljudi, robe, kapitala u oba pravca
ali regulie neke disbalanse, kao to su imigracija, pogranini
kapital i sl.4) integraciona (povezujua) granica je otvorena u svim
sferama drutvenog ivota. Ona podrazumijeva prenos velikog dijela
kompetencija drave na meunarodni nivo.Kada je rije o granicama,
treba uzeti u obzir tri uzajamno povezana inioca: veze, prostor i
vrijeme.61. Vojne graniceU vojnim operacijama prvo se odreuje
linija prekida vatre, zatim demarkaciona linija kao privremena
granica. Ona ima funkciju granice do povlaenja stalne granice.
Linija prekida vatre naziva se demarkaciona linija i ima ulogu
privremene granice koja se moe pretvoriti u stalnu. Odbrambene
linije nastajale su usljede geostratekih koncepcija nekih drava. Te
linije su uglavnom graene na eonoj strani drave, koja je okrenuta
prema potencijalnom neprijatelju. Odbrambene linije na moru,
pomorske bare, uglavnom se grade u tjesnacima i moreuzima ili na
ostrvskim linijama. Poznate su Otrantska bara, Doverska bara,
Sjeverna bara itd.62. Principi razgranienja drava Ima vie principa,
koji su ponekad meusobno protivrijeni, to izaziva granine sporove.
Princip samoopredeljena naroda i nacija danas slui kao jedan od
osnovnih naela savremenog meunarodnog prava.-Princip prirodne
sredine - tei da dravna granica slijedi geomorfoloke
(morfotektonske, morfogenetske, morfoloke) ili hidroloke
(linearne-vodni tokovi ili planarne-jezera, movare, more) prirodne
granice.-Princip geografske blizine - poteu neke zemlje koje imaju
aspiracije prema tuim ostrvima ispred svoje obale. Npr. Argentina
trai Malvinska ostrva (V. Britanija), Turska trai neka ostrva u
Egejskom moru (Grka).-Ekoloki princip - granica treba da titi
(pravo na zdravu) ivotnu sredinu drave. Ekoloki zahtjeva
podrazumjevaju da se potuju potrebe svih ivih bia koja egzistiraju
na nekoj teritoriji, tako da uspostavljanjem granica ne doe do
pogoranja ivotnih uslova.
Ovaj pricip podrazumjeva nekoliko drugih: Princip ekosistemske
potpunosti Princip ouvanja zone uticaja Princip ouvanja uslova
ivotnih funkcija Princip fizikog kontinuiteta Princip jednorodnosti
ili homogenostiU blizini granice ne bi trebalo da se lokalizuju
ekoloki opasna postrojenja. Zato treba voditi rauna o rui vjetrova,
vodenim strujama i tokovima, kapilarnom i strujnom kretanju podz.
voda, geolokoj grai terena i karakteristikama samog emitera.-
Etniki princip razgranienja drava - ili princip nacije - drave,
premjeta naglasak sa fizikih osobina na kulturne karakteristike
naroda. Granica bi idealno trebala da razdvaja razliite etnose, to
istie znaaj samoopredeljenja naroda. Separatistike tenje esto se
potkrepljuju principom samoopredeljenja, dok se drava i meunarodna
zajednica pozivaju na princip nepovredivosti granica. Ta dva
principa su meusobno protivrijena. Etniku granicu je teko
definisati kao liniju, jer je ona u stvari prelazna zona. Cilj
etnikog principa je da stvori granice koje u teritoriji drave
ukljuuju sve pripadnike odgovarajue nacije i obrnuto - da iskljui
sve druge. Pri tome se uglavnom uzima etnolingvistiki kriterijum i
princip procentualne etnike zastupljenosti.-Religijski princip -
moe se definisati biblijskoj zrekom ije stado, toga i planina.
Primjeri su Indija i Pakistan u Pendabu, takoe i granice Izraela i
fed. i kantonalnih jedinica u BiH.-Ekonomski princip - istaknut na
Versajskoj konferenciji kao princip ivotnosti koji podrazumjeva
bezbjednonosne i ekonomske perspektive. Gledalo se gdje e sporni
prostor bolje ekonomski prosperirati. Npr, gledalo se da se
Poljskoj osigura izlaz za trgovinu - dobila je koridor na Gdanjsk,
francuska potreba za ugljem - Sarska oblast,.. Granica ne bi
trebalo da sijee funkcionalne cjeline, ali ima primjera
zanemarivanja ovog principa.-Pravni princip - sadri dva
protivrijena naela: 1. princip prava na samoopredeljenje naroda,
sto odgovara razilaenju na nacionalnoj osnovi; 2. princip
nepromjenjivosti granica, ouvanja teritorijalnog inegriteta i
suvereniteta, koji je zagarantovan ustavom i meunarodnim pravom. To
znai da se granice ne mogu mijenjati putem sile, nego samo putem
dogovora i sporazuma, to je u praksi teko postii.-Princip prava
prvjenstva - poteu drave koje su prve otkrile i osvojile neku
teritoriju. Po njemu kolonija pripada onome koji ju je otkrio, tj.
dravi ija je zastava prva probodena na njenom tlu.-Princip
istorijskog prava - dovodi o mnogih konflikata jer se javljaju
zahtjevi za povratak stare granice, velikodravne ideje itd.-Vojno -
strateki princip - zahtjeva da granica bude takva da odvrati od
napada i olaka odbranu. Moe se podjeliti na strategijski princip i
vojnogeografski princip. Pravilan oblik granice je povoljniji za
komandovanje, odbranu i snabdjevanje graninog sastava nego jako
izuvijan i izlomljen oblik.-Princip moi - bio je odluujui u
uspostavljanju nametnutih granica. Velike sile su na tajnim
sastancima iscrtavale granice na tuem terenu, koje su odraavale
balans njihovih politikih snaga u datom momentu. Ovaj princip se
kosi sa vanim principima meunarodnog odnosa kao to su: Princip
mirnog rjeavanja sporova, dogovorom i sporazumom Princip
nepromjenjivosti granica putem sile Princip uvaavanja
teritorijalnih suvereniteta drave unutar njenih granicaPrincip
realpolitike je politika bez pricipa i pravila, gdje dominiraju
sila i lukavstvo.63. Etniki princip razgranienja drava - ili
princip nacije - drave, premjeta naglasak sa fizikih osobina na
kulturne karakteristika naroda. Granica bi idealno trebala da
razdvaja razliite etnose, to istie znaaj samoopredeljenja naroda.
Separatistike tenje esto se potkrepljuju principom
samoopredeljenja, dok se drava i meunarodna zajednica pozivaju na
princip nepovredivosti granica. Ta dva principa su meusobno
protivrijena. Etniku granicu je teko definisati kao liniju, jer je
ona u stvari prelazna zona. Cilj etnikog principa je da stvori
granice koje u teritoriji drave ukljuuju sve pripadnike odgovarajue
nacije i obrnuto - da iskljui sve druge. Pri tome se uglavnom uzima
etnolingvistiki kriterijum i princip procentualne etnike
zastupljenosti.64. Funkcije politikih granica U teoriji granica
vano mjesto zauzima funkcija barijernosti - kontaknosti. Kontaknost
- propustljivost za kretanje resursa, ljudi, informacija,
finansijskih sredstava. Zavisi od principa funkcionisanja
nacionalne privrede , kao i meunarodne infrastukture. Barijernost -
sastoji se od posebnog reima izolovanja i odvajanja nacionalnog
prostora od ostalnog svijeta. Barijere mogu biti nerormalne
(fizike, kulturne) i formalne (politike, finansijske, tehnoloke).
Fizike su obino prirodne prepreke, a kulturne: a) psiholoke ili
drutveno-psiholoke, b) tehnike i c) organizovane. Formalne barijere
su raznovrsne administrativne i ekonomske metode kontrole
spoljanjih veza. Svaka granica ima vie funkcija, od kojih svaka ima
poseban reim u pogledu stepena barijernosti i kontaktnosti. To su:
Pravna (juridika) funkcija - linija do koje se prostire suverenitet
jedne drave Fiskalna - granica prostora nacionalne privrede,
poreske politike, carinske kontrole, i sl. Kontrolna - na granici
se vri kontrola robe i putnika po utvrenim kriterijumima Vojna -
politika granica je prije svega odbrambena linija drave protiv
napada spolja Ideoloka - granica ima ulogu barijere za cirkulaciju
politikih idejaPosebna kategorija prostornih barijera je stepen
njihove prohodnosti.
65. Efekat granice Efekat granice (halo efekat) nastaje kada se
odbija privreda i stanovnitvo od perifernih pograninih regiona,
pogodujui formiranju teritor. strukture centripetalnog tipa.
Faktori koji uzrokuju formiranje relativno stabilnog odbojnog
efekta granice mogu biti:1. Funkcionalne barijere - carinske
tarife, etno - kulturne razlike,..2. Vojna situacija na granici -
vojno opasne granice3. Spore i konfliktne granice proizvode efekat
destabilizacije pogranijaProcesi regionalnog integirsanja doveli su
do druge krajnosti-pojave mita o brisanju granica kao prevazienih
oiljaka istorije. Ne treba zaboraviti da je granica
bioetnosocijalna determinanta drutvenog ivota, koja poput membrane
regulie razmjenu ili kretanje robe, ljudi kapitala i td.
Defunkcionalizacija granica vri se u vezi sa:1.
Internacionalizacijom i globalizacijom u sferi proizvodnje, usluga,
nauke i tehnike, robnih trita, korienja izvora goriva i energije,
cirkulacije finansijskih i radnih resursa2. Integracijom privrednog
razvoja pograninih i primorskih teritorija3. Decentralizacijom
vlasti, kada procesi etnoregionalnog karaktera istiu zahtjeve za
preraspodjelu centralne vlasti u korist regionaDijalektika
razdjeljujuih i povezujuih funkcija granice ogleda se u
terminolokoj nejednoznanosti termina graninog predjela. Pojam
granice se esto mijea sa pojmom ruba, a otuda se mjeaju i pojmovi
prigraninog regiona i pogranija .66. Bonitacija granica Dobrom
granicom naziva se ona koja ispunjava zadatke zbog kojih je
postavljena. Takva granica daje maksimalnu efektivnost uz minimalne
politike napetosti. Sa stratekog gledita za dobre se smatraju one
pogodne za odbranu (obino najkrae). Teorijski, takva granica je u
obliku krunice. Stepen slinosti stvarne sa idealnom odreuje se
pomou tzv. koeficijenta razuenosti granica, pod kojim se
podrazumjeva odnos stvarne granice prema krunoj granici prostora
iste povrine. Stepen optimalnosti granice zavisi ne samo od oblika
nego i od funkcija. Optimalna meunarodna granica bila bi ona koja
se podudara sa linijom najmanjeg kretanja. U ekonom. smislu, to bi
bila granica regiona saobraajno izolovanog, ekonomski autarkinog i
politiki suverenog.67. Granice na moru (unutranje morske vode,
terit. more, spoljanje more, ekon. zona, slobodno more,
podmorje(dno i podzemlje))Obala kao geografski pojam je kopneni
pojas koji je u povremenom dodiru sa morem, zavisno od plime i
oseke. Obali ne pripada dio kopna koji je stalno pokriven morem ili
mu samo ekonomski gravitira. Obala kao gegraf. pojam ima tri
elementa: obalski pojas, obalski rub i obalno more. Granica na moru
ne moe se odvojeno posmatrati od obale i morskog dna. Morska masa,
obala i morsko dno su elementi mora kao geo.-pol. pojma. Problemi u
vezi sa delimitacijom svjetske akvatorije odnose se na
eksploataciju resursa mora i podmorja izvan dravnih granica, na
slobodu plovidbe i ribolova, status tjesnaca i zatitu morske
sredine, nauna istraivanja i sl.Poslije II svj. rata odrane su tri
konferencije UN o pravu mora. Prva u enevi 1958. sa 86 drava
uesnica, druga u enevi 1960. sa 88 drava, a trea je trajala 9
godina 1973-1982. u Parizu sa 150-160. drava. Prva je donijela 4
Konvencije: o terit. moru i spoljanjem morskom pojasu , o otvorenom
moru, o epikontinentalnom pojasu, o ribolovu i ouvanju biolokih
bogatstava otvorenog mora. Druga je bila u znaku prijedloga Perua
da se termin sloboda ribolova zamjeni pravom na ribolov. Trea je
odredila principe korienja mora i okeana, dna i vazdunog prostora
nad njim.68. Unutranje morske vode - spadaju pod suverenitet date
drave kao i teritorija. Ono obuhvata prostor izmeu obalske linije i
bazne linije od koje se mjere zone podjele mora. enevska konvencija
o teritorijalnom moru i pograninoj zoni odredila je dva tipa bazne
linije:a) Normalna bazna linija-linija niske vode koja predstavlja
nultu dubinu odnosno hidrografsku nulu, to se ponekad pogreno
izjednaava sa linijom oseke,b) Prosta bazna linija-prava linija
koja zatvara ulaz u zaliv ili povezuje istaknute ta ke na razuenoj
obali i ostrvima.Po enevskoj konv. u unutranje vode se ubrajaju:
Vode u lukama i pristanitima unutar linije koja spaja najudaljenije
take lukih ureaja i sistema Vode zaliva, zatona i limana ako
pripadaju jednoj dravi, kada prirodan ulaz u zaliv nije iri od 24
milje i ako provrina polukruga iji je prenik linija povuena na
ulazu u zaliv nije vea od povrine zaliva Vode istorijskih zaliva
ija irina prelazi 24 milje, ali koji po istor. tradiciji pripadaju
jednoj dravi Vode unutranjih mora okruene teritorijom jedne drave,
koje su povezane ili ne tjesnacima s drugim morima Sve druge vode
ograniene prostom baznom linijom koja spaja spoljanje take ostrva i
rtova69. Teritorijalno more - obuhvata pojas voda du obale na koji
se protee suverenitet pribrene drave, ali sa jednim ogranienjem -
na teritorijalnom moru imaju pravo nekodljive plovidbe brodovi svih
zastava. Ova zona prua se od bazne linije do zamiljene linije na
udaljenosti od 12 nautikih milja (22.2 km). U toj zoni priobalna
drava moe sprovoditi carinsku, fiskalnu, imigracionu ili pak
sanitarnu i ekoloku kontrolu. Teritorijalno more ne obuhvata oko
120 tjesnaca koji se nalaze u zoni 12 milja od susjednih drava,
koji su slobodni za meunarodnu plovidbu. Spoljanja granica je
ujedino i granica drave. Razgranienje korespodentnih drava na moru
koje nema dovoljnu irinu, utvruje se meusobnim sporazumom.70.
Spoljanje more - moe se uspostaviti u cilju zatite teritorijalnog
mora na jo 12 milja. Pribrena drava moe jednostrano uspostaviti ovu
zonu u cilju zatite posebnih interesa - carinskih, bezbjedonosnih,
imigracionih, koja ne naruavaju interese drugih drava, npr. radi
spreavanja irenja zaraznih bolesti, suzbijanja krijumarenja,
piratstva. Spoljanje more je dio otvorenog mora ili ekonomskog
pojasa, utvreno posebnim zakonom ili meunarodnim ugovorom.
71. Ekonomska zona - zahvata akvatorij do 200 milja od bazne
linije, u kojoj obalna drava ima iskljuiva prava iskoritavanja
prirodnih bogatstava, ivih i neivih, ukljuujui iskoritavanje
energije mora. Obuhvata oko 40% svjetskog okeana ili 28% povrine
planete Zemlje. Uvoenje ove zone uzrokovalo je stvaranje raznih
ribolovnih zona u cilju zatite lovita i biolokih resursa. Postoje
kategorije: zona zatite ribolova, zona prvenstvenog prava ribolova,
zona iskljuivog prava ribolova. Ekonomska zona ne ugroava interese
drugih zemalja u pogledu slobodne plovidbe, preleta, postavljanja
pomorskih kablova i ureaja za navigaciju i komunikacije. Tu se
javlja problem granica u zatvorenim morima na ijim obalama ima vie
drava ili problem ostrva na otvorenom moru. Npr. danski Bornholm na
Baltiku, grka ostrva u Egejskom moru blizu turske obale, engleska
ostrva u kanalu La Man na francuskom elfu. Kada je Island 1952. god
proirio ekonomsku zonu na 50 milja Velika Britanija to nije
priznala te je izbio tzv. bakalarski rat. Postoje i sporna
ribolovna podruja na Sjevernom moru.72. Slobodno (otvoreno) more -
su svi dijelovi svjetskog mora koji ne ulaze ni u jednu od
prethodno navedenih kategorija. Meunarodni status zasniva se na 4
principa slobode, koje mogu koristiti sve zemlje pa i one koje
nemaju izlaz na more: Sloboda plovidbe, ribolova, podmorskih
kablova i cjevovoda, preleta aviona. Predvieni su jos: sloboda
graenja vjetakih ostrva i drugih ureaja, naunih istraivanja mora i
podmorja. Konvencija daje pravo formiranja unutranjih i
teritorijalnih voda i ekonomske zone do 200 milja oko naseljenih
ostrva. To daje mogunost nekim ostrvskim dravicama da znatno uveaju
svoju akvatoriju. Npr. Ekonomska zona Naurua je 15329 puta vea od
njene kopnene teritorije. Problem nastaje kod drava na arhipelagu.
Pod arhipelagom se podrazumjeva grupa ostrva i drugih prirodnih
punktova koji su meusobno povezani tako da ine neraskidivu
geografsku i politiku jedinicu koja je takodje kao takva istorijski
poznata. Drava arhipelag je drava koja se sastoji u cjelini od
jednog ili vie arhipelaga,a u njenom sastavu mogu biti usamljena
ostrva. Osnovna linija u tom sluaju povezuje spoljne punktove
najudaljenijih ostrva, pod uslovom da se u okviru osnovne linije
nalaze glavna ostrva i prostor u kojem proporcija vodene povrine
prema kopnenoj moe biti 1:1 do 9:1.73. Podmorje (dno i podzemlje) -
dijeli se na: 1. Morsko dno unutranjih i teritorijalnih voda; 2.
Kontinentalni elf; 3.Dno slobodnog mora. Pravni reim u
epikontinentalnom pojasu je ustanovljen odgovarajuom enevskom
konvencijom 1958. god. do dubine od 200 m, dokle obino dopire
kontinentalni elf. Sada se iskljuiva prava obalne drave mogu
prostirati preko izobate od 200 m, do granice ekonomske zone i
dalje ako je kontinentalni elf iri od toga, obuhvatajui strminu u
podnoje, ali najdalje do 350 milja ili 100 milja mjerenih od
izobate od 2500m. Granica epikontinentalnog pojasa je ujedno
granica meunarodne zone u podmorju izvan nacionalne jurizdikcije.
Na tu zonu i njena prirodna bogatstva primjenjen je koncept
zajednicke batine ovjeanstva koja je u nadlenosti institucije
Medjunarodnog dubokomorskog rudarstva. Djelatnosti u zoni -
istraivanje i eksploatacija minerala, obavljae se u korist
ovjeanstva kao cjeline. Time je obustavljeno vjekovno irenje vlasti
pomorskih sila nazvano pauzirajuom jurizdikcijom prema puini, i
spreena ponovna kolonijalna dioba morskog dna i njegovog podzemlja,
gdje je na velikim dubinama mogue iskoritavati manganove oblutke
koji sadre metale kao sto su kobalt, nikal, mangan.
74. Granice u vazdunom i kosmikom prostoru - Kroz graninu liniju
perpendikulatorno prolazi zamiljena zavjesa koja ograniava
suverenitet drave u dubini i visini. To znaci da u prostor
suvereniteta ulazi ne samo povrina teritorije nego i njena geoloka
unutranjost, teritorijalno more, vazduni i kosmiki prostor. Dravni
prostor je tako definisan u Konvenciji o civilnoj avijaciji i u
Sporazumu o istraivanju i koritenju kosmosa. Principi za koritenje
Kosmosa su: ravnopravnost svih drava koje mogu da ga istrauju i
koriste, zabrana lansiranja objekata opasnih za bezbjednost drugih
zemalja. Visinska granica je odreena najniom takom trajektorije
vjetakih satelita ili da se fiksira na 80 km od povrine Zemlje.
Ispod te granice vazduni prostor je dio dravne teritorije. Prelet
kroz taj prostor regulie drava. Istrazivanje Kosmosa je poelo
lansiranjem prvog vjetakog satelita iz SSSR-a. Kosmiki prostor blii
Zemlji ve je uveliko naseljen satelitima za vojne, komunikacione,
meteoroloke, kartografske, istraivake i druge ciljeve. Koritenje
Kosmosa je postalo predmet velikih politikih i vojnostratekih
nesuglasica i suparnitva izmeu SAD i SSSR. Dobijanje informacija o
nekim dravama iz kosmosa, neke zemlje koje nemaju svoje kosmike
programe smatraju da je to naruavanje njihovog teritorijalnog
suvereniteta. Francuska je predloila da drave mogu da vre kosmika
osmatranja na teritoriji druge drave ali se obavezuju da kopije
informacija dostave toj zemlji.75. Granini sporovi - nastaju usljed
dvije protivrjene pravne etike - promjenljivosti i postojanosti. Na
prvoj je zasnovano pravo nacionalnog samoopredeljenja, cijela ideja
demokratije, a na drugoj ideja teritorijalnog suvereniteta i
nepovredivosti granice. Izmeu drava nastaju otri granini sporovi
zbog malih izmjena, npr. kada granina rijeka promijeni svoj tok.
Dobitak ili gubitak ovom izmjenom je nitavan, ali politika napetost
time nije manja. Iza svega toga stoji etika postojanosti. Etiki
znaaj nepovredljivosti granica sastoji se u tome da se u graanskom
drutvu sve ono to je formalno - pravno razdvaja od svega to je
neneformalizovanog, nacionalnog, samobitnog. Granica je formalno -
pravna kategorija koja sijee etnike, kulturne i druge teritorijalne
cjeline. Sporne granice je francuski geograf ak Ansel nazvao
politikim izobarama. S obzirom na uzroke mogu se razlikovati 4
vrste graninih sporova:1. Pozicioni granini sporovi - nastali
usljed razliitih gledita na interpretaciju granica koja je utvrena
ugovorom. 2. Teritorijalni granini sporovi - nastali kada jedna od
strana negira vanost samog ugovora, jer se situacija promijenila.
Mogu se bazirati na istorijskim zahtjevima, etnonacionalistikim
argumentima ili nezadovoljstava zbog podjele dobitka u ratu.
3.Funkcionalni granini sporovi - proizilaze iz dravnih funkcija
primjenjenih na granicu (npr. zabrane tranzita) 4.Sporno
transgranino koritenje resursa - nastaje zbog koritenja rijecene
vode, leista uglja ili nafte u pogranicnoj zoni i drugog.Granini
sporovi su potencijalna ili stvarna krizna arita.
76. Primjeri graninih sporova: Zapadna Evropa Juzni Tirol
pripada Italiji od 1919.god. Germanogfonska veina (63%
stanovnistva) trai pravo na samoopredjeljenje. Sjeverna Irska -
katoliki nacionalisti vode borbu protiv veinskih protestantskih
unionista koje smatraju uljezima i britanske vlasti za ujedinjenje
sa Republikom Irskom. Ostrvo je podijeljeno 1920.Korzika - uprkos
unionistickoj veini postoje mafijaske organizacije i jak
separatsisticki pokret predvoen Frontom za nacionalno osloboenje
Korzike.Baskija - ekstremni nacionalisti trae stvaranje baskijskog
entiteta sa obe strane pansko-francuske granice.77. Primjeri
graninih sporova: Jugoistona i istona EvropaKosovo i Metohija -
iptarski separatisticki pokret eli stvaranje Velike Albanije. Srbi
tu pokrajinu smatraju hartlendom i istorijskom kolijevkom srpske
nacije, a iptare smatraju uljezima. Poslije vojne intervencije NATO
1999.godine uspostavljena je meunarodna prinudna uprava. Republika
Srpska - izborila se za status konstitutivne republike u sastavu
Federacije BiH garantovan Dejtonskim sporazumom 1995. godine. Grad
Brko je distrikt pod meunarodnom upravom. Efemerna Republika Srpska
Krajina u Hrvatskoj ugasena je 1995. godine. Sjeverni Epir - dio
Albanije na koji pretenduje Grka. Sjeverni Kipar - naseljen
kiparskim Turcima otcijepljen je 1974. poslije upada turske vojske
ali nije meunarodno priznat. Kipar je u periodu 1878-1960. bio
britanski posjed. Grci Kiprioti smatraju Turke uljezima. Egejsko
more - Turska smatra spornom granicu na moru i neka grka ostrva.
Krim bio 400 god. sjedite tatarske drzave. 1783. godine zauzeli su
ga Rusi, a 1954. Hruov ga poklonio Ukrajini. Na Krimu 90%
stanovnitva govori ruski. Pridnjestrovlje - u Moldaviji naseljeno
veinom Rusima i Ukrajincima koji imaju separatistike tenje kao i
Gagauzi, pravoslavci koji govore turski.78. Primjeri graninih
sporova: Azija-Tajvan - nezavisna drava, nastala 1949 godine kada
se na ostrvo Formoza sklonila izbjeglika vlada Kvomintanga, pod
vodstvom ang Kaj eka, pobijeena od komunista. Kina eli
reunifikaciju.-Isoni Timor - bio portugalska kolonija da 1975.
Zatim ukljuen u Indoneziju. Poslije referenduma za nezavisnost
1999. godine dolo do vojne intervencije Indonezije.
79. Primjeri graninih sporova: Afrika-Ogaden - Etiopska
provincija na koju pretenduje Somalija (rat krajem 1970). Unutranji
problemi u obe zemlje 1990., separatizam i meu klanovski ratovi,
privremeno su skinuli ovo pitanje sa dnevnog reda.-Etiopsko
Sudanska granica prema ugovoru iz 1899 godine trebalo bi ide du 22
paralele koja prolazi preko drugog katarakta reke Nil. Zbog plemena
koji ive na tom sektoru, granica je pomjerena u vidu cik-cak
linije. Egipat trai da se granica vrati na 22-paralelu zbog
istraivanja nafte.80. Primjeri graninih sporova: Amerika-Faklandska
ostrva naseljena englezima. Argentina polae pravo geografske
blizine. U ratu protiv Velike Britanije 1982 g.nije uspjela da ih
zauzme.-Gvantnamo - baza SAD na Kubi-Dio Gvajane zapadno od reke
Esekibo, meunarodnom arbitraom 1899 g. Trebalo je da pripadne
Venecueli.
81. Promjenljivost i stabilnost granicaZa dravne granice vae dva
principa - princip promjenljivosti i stabilnosti. Prvi proistie iz
istorijske i dijalektike nunosti, a drugi iz konzervativnog stava
meunarodne zajednice. Istorijsko-geografskim istraivanjima doslo se
zakljuka da su najstabilnije granice bile u planinskim vijencima
Evrope. Rijene granice takoe su bile znatno stabilne - granine reke
su Dunav,Drava,Rajna... Etnike granice su takoe bile vrlo stabilne,
dok su neetnike esto sporene i konfliktne. Faktor stabilnosti
granice jeste pre svega mo drave, razmjetaj stanovnitva na
teritioriji drave. Promjena granica se rijetko rjeavala bez oruanih
sukoba i ratova.
82. Pojam i vrste centralnih jezgaraCentralno jezgro je
kolijevka dravne ideje i centar integracije oko kojeg se formira
data drava. Ono se po pravilu karakterie geografskim crtama koje u
ratu olakavaju odbranu i izolaciju a u miru omoguuju participaciju
na komunikacijama ireg znaaja. Centralno jezgro je relativno mali
ali originalni prostor oko koga je formirano ire prostorno
jedinstvo i prema kome cijela nacija gaji posepan psiholoki
odnos.
83. Jezgra urbanizacijeProces