Geodezija predavanje 3 - UNIOS · Kartografske projekcije su matemematički postupci koji omogućuju preslikavanja zakrivljene plohe (sfere ili rotacijskog elipsoida) Zemlje i drugih

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

U OSIJEKU

JOSIP JURAJ STROSSMAYERUNIVERSITY OF OSIJEK

www.gfos.hr

Geodezija – predavanje 3

1

Koordinatni sustaviPreslikavanje Zemlje na ravninu

www.gfos.hr

1. Prostorni pravokutni koordinatni sustav (X,Y,Z).

Geocentrični sustav.

Ishodište kod općeg rot. Z. el. u težištu Z., kod ref. rot. Z. el. u geom. sred. elipsoida.

Koristi se u satelitskoj geodeziji.

Koordinatni sustavi

2

(Pribičević i Medak 2003).

www.gfos.hr

2. Geografski koord. Sustav (f,l).

Zemlja je apr. kuglom.

Koristi se za izradu karata sit. mjerila.

f je geog. širina (od 0 do 90 sj. i juž. od Ekvatora).

l je geog. dužina (od 0 do 180 ist. i zap. od 0-tog meridijana Greenwich).

Koordinatni sustavi

3

(Pribičević i Medak 2003).

www.gfos.hr

3. Geodetski koordinatni sustav (B,L).

Zemlja je aproks. rotacijskim elipsoidom.

B-Breite, L-Länge.

B je normala na elipsoid, f je normala na kuglu.

B je geod. širina (od 0 do 90 sj. i juž.).

L je geod. dužina (od 0 do 180 ist. i zap.).

Koordinatni sustavi

4

www.gfos.hr

4. Ravninski koordinatni sustav u RH.

U RH se do 2010. primjenjivala Gauss-Krüger-ova poprečna, cilindrična, konformna, modifcirana projekcija.

Projekcija za potrebe državne izmjere.

Matematička osnova za izradu planova i karata najkrupnijih mjerila.

Austrija je uvodi prva 1917., Njemačka 1923., Kraljevina Jugoslavija 1924.

Koordinatni sustavi

5

www.gfos.hr

Tri proj. sustava tj. tri cilindra (5, 6 i 7) zbog deformacija.

Središnji meridijani 15., 18. i 21. st.

Svaki sustav širine 3 st.

Os y je projekcija ekvatora.

Os x je projekcija središnjeg meridijana.

Koordinatni sustavi

6(Borčić 1976).

www.gfos.hr

2010. službena kart. proj. u RH je Merkatorova poprečna projekcija HTRS96/TM.

Srednji meridijan 16030‘.

Projekcija je poprečna, cilindrična, konformna, modificirana.

os N = + x prav. koord. sustava poklapa se sa slikom srednjeg meridijana (smjer sjevera); os E = + y (smjer istok).

Koordinatni sustavi

7

(DGU 2009).

www.gfos.hr

Kartografske projekcije su matemematički postupci koji omogućuju preslikavanja zakrivljene plohe (sfere ili rotacijskog elipsoida) Zemlje i drugih nebeskih tijela u ravninu.

Prema vrsti mreže kar. projekcije dijele se: azimutalne, cilindrične i konusne.

Prema projekcijskim osobinama dijele se: konformne (čuvaju kutove), ekvivalentne (čuvaju površine), ekvidistantne (čuvaju duljine).

Prema položaju projekcijske ravnine mogu biti: uspravne, poprečne i kose.

Preslikavanje Zemlje na ravninu

8

www.gfos.hr

Zemlja se preslikava po zakonima lin. perspektive.

Ravnina dira zemlju u jednoj točki.

Korištena za Jozefinsku izmjeru u 18. stoljeću.

U ovisnosti o udalj. centra zraka od Z. dijele se:

1. ortografske (D= ∞),

2. vanjske (D>R),

3. stereografske (D=R),

4. gnomonske (D=0).

Azimutalne projekcije

9

(Macarol 1985).

www.gfos.hr

Zemlja se preslikava na plašt valjka, koji dira ili siječe Zemlju.

Koristi se sada u RH.

Slike meridijana i paralela sijeku se pod pravim kutem.

Cilindrične projekcije

10

(Macarol 1985).

www.gfos.hr

Zemlja se preslikava na plašt stošca.

Slike meridijana su pravci koji se sijeku u jednoj točki, a slike paralela lukovi konc. kružnica.

Konusne projekcije

11

(Macarol 1985).

www.gfos.hr

Borčić, B. (1976): Gauss-Krügerova projekcija meridijanskih zona, Geodetski fakultet, Zagreb.

Državna geodetska uprava (2009): Tehničke specifikacije za postupke računanja i podjelu na listove službenih karata i detaljne listove katastarskog plana u kartografskoj projekciji Republike Hrvatske – HTRS96/TM, verzija 1.0, Zagreb, 2009.

Macarol, S. (1985): Praktična geodezija, Tehnička knjiga, Zagreb.

Pribičević, B., Medak, D. (2003): Geodezija u građevinarstvu, VBZ, Zagreb.

Literatura

12