Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u predmetu kojim su se kasnije bavili; na
primer, Mocartov otac bio je pijanista. Laslov plan bio je da tako
napravi svog egrta koji nee ii u kolu koja od dece pravi samo
mediokritete, nego e dobijati posebno obrazovanje kod kue. Upoznao
je nastavnicu stranih jezika, Klaru, i izneo joj svoj plan o
stvaranju genija; plan je Klaru oduevio i nije im trebalo mnogo
vremena da se venaju i otponu svoj eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.Evo ako vas ne mrzi
itajte, experiment koji pobija genetiku (Platonovsku) predodreenost
kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se ovek raa glup, prosean,
genijalan...Genije se ne raa, nego stvara, smatrao je Laslo Polgar.
Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom potomstvu trima erkama,
vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim vunderkindovima, ovaj
maarski psiholog je ustanovio da su svi oni rano proli strunu obuku
u predmetu kojim su se kasnije bavili; na primer, Mocartov otac bio
je pijanista. Laslov plan bio je da tako napravi svog egrta koji
nee ii u kolu koja od dece pravi samo mediokritete, nego e dobijati
posebno obrazovanje kod kue. Upoznao je nastavnicu stranih jezika,
Klaru, i izneo joj svoj plan o stvaranju genija; plan je Klaru
oduevio i nije im trebalo mnogo vremena da se venaju i otponu svoj
eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.
Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u predmetu kojim su se kasnije bavili; na
primer, Mocartov otac bio je pijanista. Laslov plan bio je da tako
napravi svog egrta koji nee ii u kolu koja od dece pravi samo
mediokritete, nego e dobijati posebno obrazovanje kod kue. Upoznao
je nastavnicu stranih jezika, Klaru, i izneo joj svoj plan o
stvaranju genija; plan je Klaru oduevio i nije im trebalo mnogo
vremena da se venaju i otponu svoj eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.
Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u predmetu kojim su se kasnije bavili; na
primer, Mocartov otac bio je pijanista. Laslov plan bio je da tako
napravi svog egrta koji nee ii u kolu koja od dece pravi samo
mediokritete, nego e dobijati posebno obrazovanje kod kue. Upoznao
je nastavnicu stranih jezika, Klaru, i izneo joj svoj plan o
stvaranju genija; plan je Klaru oduevio i nije im trebalo mnogo
vremena da se venaju i otponu svoj eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.
Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u predmetu kojim su se kasnije bavili; na
primer, Mocartov otac bio je pijanista. Laslov plan bio je da tako
napravi svog egrta koji nee ii u kolu koja od dece pravi samo
mediokritete, nego e dobijati posebno obrazovanje kod kue. Upoznao
je nastavnicu stranih jezika, Klaru, i izneo joj svoj plan o
stvaranju genija; plan je Klaru oduevio i nije im trebalo mnogo
vremena da se venaju i otponu svoj eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.
Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u predmetu kojim su se kasnije bavili; na
primer, Mocartov otac bio je pijanista. Laslov plan bio je da tako
napravi svog egrta koji nee ii u kolu koja od dece pravi samo
mediokritete, nego e dobijati posebno obrazovanje kod kue. Upoznao
je nastavnicu stranih jezika, Klaru, i izneo joj svoj plan o
stvaranju genija; plan je Klaru oduevio i nije im trebalo mnogo
vremena da se venaju i otponu svoj eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.Evo ako vas ne mrzi
itajte, experiment koji pobija genetiku (Platonovsku) predodreenost
kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se ovek raa glup, prosean,
genijalan...Genije se ne raa, nego stvara, smatrao je Laslo Polgar.
Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom potomstvu trima erkama,
vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim vunderkindovima, ovaj
maarski psiholog je ustanovio da su svi oni rano proli strunu obuku
u predmetu kojim su se kasnije bavili; na primer, Mocartov otac bio
je pijanista. Laslov plan bio je da tako napravi svog egrta koji
nee ii u kolu koja od dece pravi samo mediokritete, nego e dobijati
posebno obrazovanje kod kue. Upoznao je nastavnicu stranih jezika,
Klaru, i izneo joj svoj plan o stvaranju genija; plan je Klaru
oduevio i nije im trebalo mnogo vremena da se venaju i otponu svoj
eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.
Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u predmetu kojim su se kasnije bavili; na
primer, Mocartov otac bio je pijanista. Laslov plan bio je da tako
napravi svog egrta koji nee ii u kolu koja od dece pravi samo
mediokritete, nego e dobijati posebno obrazovanje kod kue. Upoznao
je nastavnicu stranih jezika, Klaru, i izneo joj svoj plan o
stvaranju genija; plan je Klaru oduevio i nije im trebalo mnogo
vremena da se venaju i otponu svoj eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.Evo ako vas ne mrzi
itajte, experiment koji pobija genetiku (Platonovsku) predodreenost
kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se ovek raa glup, prosean,
genijalan...Genije se ne raa, nego stvara, smatrao je Laslo Polgar.
Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom potomstvu trima erkama,
vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim vunderkindovima, ovaj
maarski psiholog je ustanovio da su svi oni rano proli strunu obuku
u predmetu kojim su se kasnije bavili; na primer, Mocartov otac bio
je pijanista. Laslov plan bio je da tako napravi svog egrta koji
nee ii u kolu koja od dece pravi samo mediokritete, nego e dobijati
posebno obrazovanje kod kue. Upoznao je nastavnicu stranih jezika,
Klaru, i izneo joj svoj plan o stvaranju genija; plan je Klaru
oduevio i nije im trebalo mnogo vremena da se venaju i otponu svoj
eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.
Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u predmetu kojim su se kasnije bavili; na
primer, Mocartov otac bio je pijanista. Laslov plan bio je da tako
napravi svog egrta koji nee ii u kolu koja od dece pravi samo
mediokritete, nego e dobijati posebno obrazovanje kod kue. Upoznao
je nastavnicu stranih jezika, Klaru, i izneo joj svoj plan o
stvaranju genija; plan je Klaru oduevio i nije im trebalo mnogo
vremena da se venaju i otponu svoj eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.
Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u predmetu kojim su se kasnije bavili; na
primer, Mocartov otac bio je pijanista. Laslov plan bio je da tako
napravi svog egrta koji nee ii u kolu koja od dece pravi samo
mediokritete, nego e dobijati posebno obrazovanje kod kue. Upoznao
je nastavnicu stranih jezika, Klaru, i izneo joj svoj plan o
stvaranju genija; plan je Klaru oduevio i nije im trebalo mnogo
vremena da se venaju i otponu svoj eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.
Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u predmetu kojim su se kasnije bavili; na
primer, Mocartov otac bio je pijanista. Laslov plan bio je da tako
napravi svog egrta koji nee ii u kolu koja od dece pravi samo
mediokritete, nego e dobijati posebno obrazovanje kod kue. Upoznao
je nastavnicu stranih jezika, Klaru, i izneo joj svoj plan o
stvaranju genija; plan je Klaru oduevio i nije im trebalo mnogo
vremena da se venaju i otponu svoj eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.
Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u predmetu kojim su se kasnije bavili; na
primer, Mocartov otac bio je pijanista. Laslov plan bio je da tako
napravi svog egrta koji nee ii u kolu koja od dece pravi samo
mediokritete, nego e dobijati posebno obrazovanje kod kue. Upoznao
je nastavnicu stranih jezika, Klaru, i izneo joj svoj plan o
stvaranju genija; plan je Klaru oduevio i nije im trebalo mnogo
vremena da se venaju i otponu svoj eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.Evo ako vas ne mrzi
itajte, experiment koji pobija genetiku (Platonovsku) predodreenost
kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se ovek raa glup, prosean,
genijalan...Genije se ne raa, nego stvara, smatrao je Laslo Polgar.
Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom potomstvu trima erkama,
vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim vunderkindovima, ovaj
maarski psiholog je ustanovio da su svi oni rano proli strunu obuku
u predmetu kojim su se kasnije bavili; na primer, Mocartov otac bio
je pijanista. Laslov plan bio je da tako napravi svog egrta koji
nee ii u kolu koja od dece pravi samo mediokritete, nego e dobijati
posebno obrazovanje kod kue. Upoznao je nastavnicu stranih jezika,
Klaru, i izneo joj svoj plan o stvaranju genija; plan je Klaru
oduevio i nije im trebalo mnogo vremena da se venaju i otponu svoj
eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.
Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u predmetu kojim su se kasnije bavili; na
primer, Mocartov otac bio je pijanista. Laslov plan bio je da tako
napravi svog egrta koji nee ii u kolu koja od dece pravi samo
mediokritete, nego e dobijati posebno obrazovanje kod kue. Upoznao
je nastavnicu stranih jezika, Klaru, i izneo joj svoj plan o
stvaranju genija; plan je Klaru oduevio i nije im trebalo mnogo
vremena da se venaju i otponu svoj eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.Evo ako vas ne mrzi
itajte, experiment koji pobija genetiku (Platonovsku) predodreenost
kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se ovek raa glup, prosean,
genijalan...Genije se ne raa, nego stvara, smatrao je Laslo Polgar.
Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom potomstvu trima erkama,
vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim vunderkindovima, ovaj
maarski psiholog je ustanovio da su svi oni rano proli strunu obuku
u predmetu kojim su se kasnije bavili; na primer, Mocartov otac bio
je pijanista. Laslov plan bio je da tako napravi svog egrta koji
nee ii u kolu koja od dece pravi samo mediokritete, nego e dobijati
posebno obrazovanje kod kue. Upoznao je nastavnicu stranih jezika,
Klaru, i izneo joj svoj plan o stvaranju genija; plan je Klaru
oduevio i nije im trebalo mnogo vremena da se venaju i otponu svoj
eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.
Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u predmetu kojim su se kasnije bavili; na
primer, Mocartov otac bio je pijanista. Laslov plan bio je da tako
napravi svog egrta koji nee ii u kolu koja od dece pravi samo
mediokritete, nego e dobijati posebno obrazovanje kod kue. Upoznao
je nastavnicu stranih jezika, Klaru, i izneo joj svoj plan o
stvaranju genija; plan je Klaru oduevio i nije im trebalo mnogo
vremena da se venaju i otponu svoj eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.
Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u predmetu kojim su se kasnije bavili; na
primer, Mocartov otac bio je pijanista. Laslov plan bio je da tako
napravi svog egrta koji nee ii u kolu koja od dece pravi samo
mediokritete, nego e dobijati posebno obrazovanje kod kue. Upoznao
je nastavnicu stranih jezika, Klaru, i izneo joj svoj plan o
stvaranju genija; plan je Klaru oduevio i nije im trebalo mnogo
vremena da se venaju i otponu svoj eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.
Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u predmetu kojim su se kasnije bavili; na
primer, Mocartov otac bio je pijanista. Laslov plan bio je da tako
napravi svog egrta koji nee ii u kolu koja od dece pravi samo
mediokritete, nego e dobijati posebno obrazovanje kod kue. Upoznao
je nastavnicu stranih jezika, Klaru, i izneo joj svoj plan o
stvaranju genija; plan je Klaru oduevio i nije im trebalo mnogo
vremena da se venaju i otponu svoj eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.
Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u predmetu kojim su se kasnije bavili; na
primer, Mocartov otac bio je pijanista. Laslov plan bio je da tako
napravi svog egrta koji nee ii u kolu koja od dece pravi samo
mediokritete, nego e dobijati posebno obrazovanje kod kue. Upoznao
je nastavnicu stranih jezika, Klaru, i izneo joj svoj plan o
stvaranju genija; plan je Klaru oduevio i nije im trebalo mnogo
vremena da se venaju i otponu svoj eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.Evo ako vas ne mrzi
itajte, experiment koji pobija genetiku (Platonovsku) predodreenost
kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se ovek raa glup, prosean,
genijalan...Genije se ne raa, nego stvara, smatrao je Laslo Polgar.
Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom potomstvu trima erkama,
vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim vunderkindovima, ovaj
maarski psiholog je ustanovio da su svi oni rano proli strunu obuku
u predmetu kojim su se kasnije bavili; na primer, Mocartov otac bio
je pijanista. Laslov plan bio je da tako napravi svog egrta koji
nee ii u kolu koja od dece pravi samo mediokritete, nego e dobijati
posebno obrazovanje kod kue. Upoznao je nastavnicu stranih jezika,
Klaru, i izneo joj svoj plan o stvaranju genija; plan je Klaru
oduevio i nije im trebalo mnogo vremena da se venaju i otponu svoj
eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.
Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u predmetu kojim su se kasnije bavili; na
primer, Mocartov otac bio je pijanista. Laslov plan bio je da tako
napravi svog egrta koji nee ii u kolu koja od dece pravi samo
mediokritete, nego e dobijati posebno obrazovanje kod kue. Upoznao
je nastavnicu stranih jezika, Klaru, i izneo joj svoj plan o
stvaranju genija; plan je Klaru oduevio i nije im trebalo mnogo
vremena da se venaju i otponu svoj eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.Evo ako vas ne mrzi
itajte, experiment koji pobija genetiku (Platonovsku) predodreenost
kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se ovek raa glup, prosean,
genijalan...Genije se ne raa, nego stvara, smatrao je Laslo Polgar.
Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom potomstvu trima erkama,
vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim vunderkindovima, ovaj
maarski psiholog je ustanovio da su svi oni rano proli strunu obuku
u predmetu kojim su se kasnije bavili; na primer, Mocartov otac bio
je pijanista. Laslov plan bio je da tako napravi svog egrta koji
nee ii u kolu koja od dece pravi samo mediokritete, nego e dobijati
posebno obrazovanje kod kue. Upoznao je nastavnicu stranih jezika,
Klaru, i izneo joj svoj plan o stvaranju genija; plan je Klaru
oduevio i nije im trebalo mnogo vremena da se venaju i otponu svoj
eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.
Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u predmetu kojim su se kasnije bavili; na
primer, Mocartov otac bio je pijanista. Laslov plan bio je da tako
napravi svog egrta koji nee ii u kolu koja od dece pravi samo
mediokritete, nego e dobijati posebno obrazovanje kod kue. Upoznao
je nastavnicu stranih jezika, Klaru, i izneo joj svoj plan o
stvaranju genija; plan je Klaru oduevio i nije im trebalo mnogo
vremena da se venaju i otponu svoj eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.
Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u predmetu kojim su se kasnije bavili; na
primer, Mocartov otac bio je pijanista. Laslov plan bio je da tako
napravi svog egrta koji nee ii u kolu koja od dece pravi samo
mediokritete, nego e dobijati posebno obrazovanje kod kue. Upoznao
je nastavnicu stranih jezika, Klaru, i izneo joj svoj plan o
stvaranju genija; plan je Klaru oduevio i nije im trebalo mnogo
vremena da se venaju i otponu svoj eksperiment.
Laslovo i Klarino prvo dete bila je uana, danas poznata kao prva
ena koja je titulu velemajstora aha dobila na uobiajen nain. Za to
je bila zasluna Laslova obuka. uana je sa samo etiri godine
ugledala ahovsku tablu i poelela da naui da igra. Iako se ahom
bavio samo amaterski, otac je nauio uanu osnovama igre. Videvi da
se njegova mezimica zagrejala za ah, nastavio je sa intenzivnom
obukom i posle samo 4 meseca odveo ju je u ahovski klub u
Budimpeti. Kada je mala uana sela na drugi kraj table i poela da
pobeuje, izgovori su se gomilali. Vidite, ah je tada bio jo manje
enska igra nego to je sada, tako da su svi poraeni mukarci u klubu
bili bolesni, mamurni ili u svaama sa svojim suprugama. uana se
zbog toga alila da nikada nije pobedila zdravog mukarca.ah je bio
savrena aktivnost za Laslove i Klarine planove jer je postignue u
njemu moglo vrlo lako da se meri tokom vremena i zahtevao je veliki
intelektualni napor. Nije bilo bitno to je put do uspeha bio otean
zbog pola njegove erke pol ne utie na uinak, ba kao ni uroeni
talenat. Obuka je postajala sve intenzivnija, pa je uana ve sa
etiri godine osvojila svoj prvi turnir, a sa 12 postala je
prvakinja svetskog turnira za devojice ispod 16 godina. Sa 15
godina postala je prvakinja meu ahistkinjama i ostala je u top 3
skoro 23 godine.Titulu velemajstora osvojila je u januaru 1991. i
tako postala prva ena velemajstor aha koja je titulu osvojila kroz
turnir, a ne specijalnom odlukom Svetske ahovske federacije. Ipak,
injenica je da je titulu mogla osvojiti i mnogo ranije. Stavovi
njenog oca o tome da ene mogu da postignu sve to i mukarci nisu
nailazili na odobravanje ahovske zajednice, pa je uana mnogo
vremena provela borei se protiv birokratije kada joj Federacija
nije dodelila dodatnih 100 poena koje su dobile sve ahistkinje osim
nje. Pitate se: zato ih nije dobila? Igrala je uglavnom protiv
mukaraca, pa je to prosto bilo nemogue.Dok je uana osvajala
turnire, Klara i Laslo dobili su jo dve erke koje su prolazile kroz
obuku. itale su obilje knjiga o ahu i uile kombinacije napamet, ba
kao i uana koja je sa 10 godina znala oko 100000 kombinacija. To im
je pomoglo da ah igraju intuitivno, pa im nije bilo potrebno da
razmiljaju pre svakog poteza. Srednja erka, Sofija, sa samo 14
godina osvojila je turnir u Rimu, na kom je uestvovalo nekoliko
poznatih velemajstora. Ona ima titule meunarodnog majstora i enskog
velemajstora, a danas se bavi poduavanjem aha u Izraelu.Najmlaa
sestra Judit smatra se najboljom ahistkinjom svih vremena
(verovatno jer je tata Laslo imao mnogo vremena za vebanje pre nego
to se ona rodila). Titulu velemajstora Judit je osvojila sa 15
godina, iste godine kad i uana, i tako je postala najmlai
velemajstor aha na svetu, prestigavi Fiera.
Evo ako vas ne mrzi itajte, experiment koji pobija genetiku
(Platonovsku) predodreenost kao iskljuivu. Ovo je apropo teze da se
ovek raa glup, prosean, genijalan...Genije se ne raa, nego stvara,
smatrao je Laslo Polgar. Bio je u pravu, ako je suditi po njegovom
potomstvu trima erkama, vrhunskim ahistkinjama. itajui o raznim
vunderkindovima, ovaj maarski psiholog je ustanovio da su svi oni
rano proli strunu obuku u pr