-
2BibliotekaPosebna izdanjaKnjiga br. 1.
Naslov originalaLELLEMMEDI IN ITALIA
Prof dr GAETANO BONETTAcon la collaborazione di E. M. Bruni, C.
Crivellari, C. Di Marzio Pescara, settembre 2006.
Nakladnik:Sveuilite u SplituFilozofski fakultet
Za nakladnika:Prof. dr. sc. Josip Milat
Recenzent prijevoda:Prof. dr. sc. Josip Milat
Prevele:Marijana Alujevi, prof.Ivania Petrin, prof.Maja Bili,
prof.Antonela Pivac, prof.
Lektorica prijevoda:Antonela Pivac, prof.
Lektorica:Dr. sc. Jadranka Nemeth-Jaji
TisakRedak, Split
CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUILINA KNJINICA U
SPLITU
UDK 378.014.3(450:4-67EU)
BA-MA-DO - bakalaureat, magisterij i doktorat u Italiji : neka
iskustva u primjeni bolonjskog procesa / ; urednik Josip Milat ; .
- Split : Filozofski fakultet Sveuilita, 2007. - (Biblioteka
Posebna izdanja ; knj. 1)
Prijevod djela: Lellemmedi in Italia.
ISBN 978-953-7395-09-4
1. Bonetta, Gaetano
470601025
ISBN 978-953-7395-09-4EAN 9789537395094
Studija se objavljuje u tiskanom i elektronikom obliku na
slubenoj web stranici Filozofskog fakulteta u Splitu, prema odluci
br. 1737/07 donesenoj na sjednici Znanstveno-nastavnog vijea FF
Splita dana 5. lipnja 2007. godine.
-
3BA-MA-DO BAKALAUREAT, MAGISTERIJ I
DOKTORAT U ITALIJI
- ISKUSTVA U PRIMJENI BOLONJSKOG PROCESA -
UrednikJosip Milat
Split, svibnja 2007.
-
4
-
5PredgovorBolonjska deklaracija o europskom prostoru za
visoko
obrazovanje1 jedan je od niza dokumenata kojima Europska unija
pokuava uspostaviti harmonizaciju sustava odgoja i obrazovanja i
predstavlja kljuni dokument koji oznauje prekretnicu u razvoju
europskoga visokog obrazovanja.
Osnovni je cilj Bolonjske deklaracije, podsjeamo, stvaranje
europskoga prostora za visoko obrazovanje kako bi se poveala
mogunost zapoljavanja i pokretljivost graana, te konkurentnost
visokog obrazovanja Sjedinjenih Europskih Drava.
Iako su se zemlje potpisnice obvezale da e svoj visokokolski
sustav reformirati u skladu s osnovnim naelima i u duhu Bolonjske
deklaracije, ona ne obvezuje na izgradnju jedinstvenog uniformnog
europskog sustava visokog obrazovanja. Namjera je postii
kompatibilnost, harmonizaciju i konvergenciju nacionalnih
visokokolskih sustava pri em se potuju naela autonomije i uvaavaju
nacionalne specinosti zemalja potpisnica. Budui da je Deklaracijom,
izmeu ostaloga, kao krajnji rok za implementaciju njezinih
preporuka u nacionalne sustave odreena akademska godina 2010.,
mnoge su zemlje ve projektirale provedbu reforme i poele ju
primjenjivati u svojim visokokolskim sustavima.2
Premda su gotovo sve europske zemlje (i mnoge izvan Europske
Unije) koje su potpisale Deklaraciju otpoele s njezinom primjenom,
ni u jednoj to nije bilo bez otpora i osporavanja, estokih kritika
pa i protivljenja unutar sveuilinih zajednica i izvan njih. Uvoenje
novog sustava u svakoj je zemlji izazvalo odreene poroajne muke, a
pojavile su se i prve djeje bolesti, to kritiari uzimaju kao
argument u dokazivanju ispravnosti svojega protivljenja
1. Bolonjska deklaracija o europskom prostoru za visoko
obrazovanje zajednika je dek-laracija europskih ministara prosvjete
koji su se sastali 19. srpnja 1999. godine u talijan-skom gradu
Bologni po kojemu je i nazvana.2. U Republici Hrvatskoj prva
generacija studenata po reformiranim programima temeljenima na
naelima Bolonjske deklaracije upisana je akademske godine
2005./2006.
-
6njegovu uvoenju. Isto se (treba li na to podsjeati), dogaa(lo)
i u Hrvatskoj.
Iako je Bolonjska deklaracija roena u Italiji, ini se da njezina
implementacija ni u talijanskom visokokolskom prostoru nije prola
bez tekoa: ni u sveuilinim strukturama ni u irem drutvenom i
politikom okruju. Najvie otpora promjenama dolazi s tradicionalnih
talijanskih pravnih i lozofskih fakulteta.
lanak prof. dr. sc. Gaetana Bonette, istaknutoga znanstvenika i
aktivnog sudionika reformskih kretanja u visokom obrazovanju
Republike Italije, dekana Pedagokog fakulteta Sveuilita Rafaele
Laporta Chieti, i njegovih suradnika, a iji prijevod objavljujemo,
kritiki je osvrt i analitiki prikaz problema nastalih na
talijanskim sveuilitima tijekom pripreme i promjena temeljenih na
postavkama Bolonjske deklaracije i nakon njihova uvoenja. Autor
lanka ima pozitivno miljenje o potrebi i opravdanosti uvoenja
bolonjskog procesa (kako se kolokvijalno i kod nas naziva proces
promjena), ali se i kritiki osvre na odreene nedosljednosti i
nedoreenosti pri njegovoj implementaciji. Zalaganje autora lanka za
promjene proizlazi iz njegove uvjerenosti u nunost mijenjanja
strogoga, tromoga i neuinkovitog talijanskoga visokokolskog
sustava, s jedne strane, te shvaanja mogunosti niza kvalitetnih
rjeenja koje bolonjski proces nudi, s druge strane. Jednako se tako
kritiki suprotstavlja uplitanju slubene politike u nametanju
odreenih rjeenja jer se time dovodi u pitanje autonomija sveuilita.
Kao potvrdu tome istie injenicu kako je ve projektirani i u osnovi
uspostavljeni novi reformirani sustav, nova vlast 2001. godine3 bez
strune i znanstvene valorizacije ve zapoetih procesa samovoljno
promijenila, to je dovelo do reforme reforme. Time je zapoeti
proces znatno usporen, a talijanska sveuilita ulaze u jo kaotinije
razdoblje.
Polazei od zakonomjerne potrebe razvoja Europe temeljene na
drutvu znanja i potrebe cjeloivotnog uenja, autor prvo navodi cilj
i osnovne zadae bolonjskog procesa te obrazlae nunost uvoenja 3.
Rije je o uspostavi vlade desnog centra Silvija Berlusconija, koja
je 2002. zamije-nila vladu lijevog centra.
-
7promjena: ako ni zbog ega drugoga, onda zbog neuinkovitosti
tradicionalnoga talijanskog sustava visokog kolstva. Navodei naela
na kojima se promjene trebaju zasnivati, kao bitne karakteristike
novog sustava posebno istie: kurikularnu reformu, mobilnost i
eksibilnost, novi sustav vrednovanja djelovanja i rada sveuilita
(programa, nastave, rada nastavnika i studenata), pokretljivost
studenata i nastavnika, ujednaavanje vrijednosti i naziva diploma
na europskom tritu znanja i rada, veu uinkovitost, te otvaranje
prostora za stvarno cjeloivotno obrazovanje sveuilitaraca. Istie i
vanost normativnog reguliranja sustava. Kao naroitu vrijednost
istie dovoenje studenata u sredinji poloaj novog sustava, koji im,
uz ostala poboljanja, daje veu ponudu, omoguuje slobodan izbor
vrste, naina i vremena studiranja, daje im veu slobodu izbora, vee
mogunosti napredovanja, izbor zvanja diplome, mogunosti odluivanja
o vremenu ukljuivanja u trite rada. Na alost, sa aljenjem istie
Bonetta, ni sve sveuiline strukture nisu prihvatile promjene. Neki
se protive promjenama, teko se oslobaaju tradicionalnog ponaanja i
shvaanja po kojemu je (ne samo) sveuilini nastavnik nedodirljiv, a
autonomija institucije i pojedinca doputa pojedincu da on sam
odreuje kako e ostvarivati svoju nastavniku funkciju. Istie nadalje
da, uza sve potekoe, zbog velikih mogunosti, ali i prvih vie
pozitivnih nego negativnih uinaka, zapoeti proces promjena treba
nastaviti, a mnogi se problemi, koliko god to bilo nepopularno,
mogu i trebaju rjeavati u hodu.
Promjene, naglaava Bonetta, idu ususret stvaranju europskog
identiteta i razvijanju njegove konkurentnosti na europskom i
svjetskom tritu znanja. Svoje stavove autor je uspjeno i
argumentirano obrazloio i potkrijepio ih konkretnim primjerima. Na
taj nain, na primjeru Italije, i neupueni imaju priliku spoznati
bit bolonjskog procesa.
Kao znanstvenik i vrstan poznavatelj ne samo talijanskog nego i
ukupnoga europskoga sveuilinog prostora, prof. Bonetta analitiki
daje i niz usporednih podataka kojima potkrjepljuje opravdanost
primjene bolonjskog procesa i u talijansko visoko kolstvo. Iako
se
-
8s reformom reforme osobno ne slae, na neki je nain prihvaa u
interesu viih drutvenih ciljeva. Na kraju navodi nekoliko openitih
ocjena o uincima reforme koje se mogu dati nakon zavrenoga
trogodinjeg ciklusa prve generacije preddiplomskog studija
(2001./02. 2003./04. godine). Meu pozitivnim uincima uoava se da je
za oko 50% povean omjer broja upisanih i diplomiranih redovitih
studenata; da je naputanje studija nakon prve godine smanjeno vie
od oekivanoga, te da se smanjuje postotak neaktivnih studenata.
Glavne kritike proizlaze iz injenice da na mnogim preddiplomskim
programima nisu pravodobno utvreni preduvjeti za napredovanje i da
nije postignuto oekivano poveanje upisa izvanrednih studenata. To
to e najvei broj studenata nastaviti sveuilini studij ocjenjuje i
kao pozitivnu i negativnu tendenciju. S jedne strane, nastavak
studija utjee na popravljanje nepovoljnog postotka visokokolskih
strunjaka u ukupnoj strukturi stanovnitva; s druge strane, pokazuje
se da se mladi teko po novom sustavu ukljuuju u svijet rada.
Usporedno postojanje starih i novih programa stvorilo je dojam da
su stari programi bolji od novih pa i uvjerenje da su stare diplome
superiornije vrjednije od novih diploma. Tome pridonose i stajalita
onih koji su se protivili sustavu 3+2, ali i injenica da su odreeni
fakulteti stare etverogodinje programe samo podijelili na dva
ciklusa, pa mladi (s pravom) ne vide kako bi se s diplomom prvog
ciklusa zaposlili. Sve je to vrlo slino i hrvatskoj praksi.
Ni mogunost usmjeravanja tzv. modelom Y, uvedena reformom
reforme, nije pala na plodno tlo. Otpori unutar sveuilita,
usporedno postojanje starih i novih programa, uma (pa i
kontradiktornih) propisa oteava konzistentna rjeenja, nastavnici
teko mijenjaju tradicionalni pristup koji nije primjeren naelima i
nastavnim aktivnostima u duhu bolonjskog procesa.
Svoju analizu prof. Bonetta zakljuuje rijeima: Reforma nije
promaena! Ide naprijed i uz tisuu potekoa. Za svaku reformu
potrebna je kultura reforme. U Italiji posljednjih godina nije bilo
takve kulture. S motrita iskustva i prilika u provoenju reforme u
Hrvatskoj, to nam zvui vrlo poznato.
-
9Jedan od motiva za pisanje svog teksta prof. Bonetta nalazi i u
injenici da ira javnost, dijelom ak i sveuilina, nije dovoljno
upoznata s osnovnim naelima i duhom promjena temeljenih na naelima
bolonjskog procesa, pa lanak ima i instruktivni karakter. To se
oituje posebno na primjerima ustroja odreenih studijskih
programa.
Iako su neka ustrojbena rjeenja razliita od hrvatskih,
primjerice zajednika prva godina studija u pojedinim znanstvenim
podrujima i granama te mogunost nastavka studija smjerovi po tzv.
modelu Y, zatim naini vrednovanja i ocjenjivanja rada studenata, te
trajanje nastavne godine (26 tjedana), a razlika ima u jo nekim
detaljima, itatelji e, posebno bolji poznavatelji prilika pri
uvoenju i gotovo dvogodinjoj primjeni bolonjskog procesa na
hrvatskim sveuilitima, lako uoiti slinosti pa i neke identinosti
koje su se javile u hrvatskoj i talijanskoj drutvenoj stvarnosti.
Imamo gotovo iste poroajne muke i patimo od isti djejih
bolesti.
U tom smislu rad prof. Bonette i njegovih suradnika zaista ima
instruktivan karakter i za hrvatski sveuilini i iri drutveni
prostor, pa je to bio na motiv da ga predstavimo hrvatskoj
javnosti. Kako bismo to vie pomogli u razumijevanju problema, u
prilogu navodimo izvorni tekst Bolonjske deklaracije. Vjerujemo da
itatelji nee biti razoarani.
Prof. dr. sc. Josip Milat
-
10
-
11
UvodKrajem XX. stoljea, tonije devedesetih godina, u Italiji
se
postupno zapoelo s razradom radikalne reforme sveuilinog
ustroja. Uzrok tako vanom zakonodavnom aktu moemo potraiti u
izuzetno jasnoj, vrlo jednostavnoj i opepoznatoj pojavi. Talijanski
sveuilini sustav nije bio uinkovit. Najoitiji pokazatelj toga bilo
je veliko osipanje studenata: od deset studenata prosjeno bi ih
diplomiralo troje. Nadalje, kvaliteta osposobljavanja nije bila na
zadovoljavajuoj razini niti je odgovarala zahtjevima rada.
Sveuilini se sustav inio zastarjelim i tromim, nesposobnim pratiti
promjene koje je nametnuo nagli drutveni i ekonomski razvoj. Tako
se 1999. otpoelo s provedbom reforme, koja je drastino promijenila
institucionalni ustroj sveuilinih studija. Programskom reformom
teilo se smanjenju svih negativnosti i to uvoenjem institucionalnog
sustava temeljenog na dvjema studijskim razinama, a slijedei
primjer anglosaksonskih zemalja i nastojei se uskladiti s europskim
standardima propisanima Bolonjskom i Lisabonskom deklaracijom.
Temeljna je ideja bila vrlo jednostavna. Trebalo je
preoblikovati i preustrojiti stari dugogodinji sustav koji je
objedinjavao mnogobrojne zahtjeve vezane za obrazovanje i rad u
struci kako bi se proirila, promijenila i racionalizirala sveuilina
ponuda. Nije bila rije o tout court podjeli, razdiobi staroga
studijskog programa na dva istovjetna segmenta, s etiri na pet
godina. Na prvoj se razini provodila temeljna sveuilina izobrazba,
odnosno ona nieg ranga profesionalnog osposobljavanja, tj.
pokuavala se podignuti razina ljudskih resursa u smislu poboljanja
koliine i kakvoe. Na drugoj su se razini, selektivnim pristupom i
izobrazbom temeljenom na specijalistikim znanjima htjele stvoriti
nove profesije, te se eljelo kulturoloki formirati novu elitu. S
viim stupnjem studija, doktoratom, htjelo se obuiti znanstvenike i
novi kadar za istraivanje koje tei valorizaciji intelektualnih
sposobnosti i znanja openito.
Ukratko, i u Italiji, na ambiciozan i radikalan nain, htio se
prihvatiti ustrojbeni sustav koji su ve uvele ostale europske
zemlje,
-
12
i to s pozitivnim ishodom, kako bi se sveuilini studiji uinili
to djelotvornijima i primjerenijima.
Svi su prieljkivali takvu sveuilinu reformu. Onu koja je bila
izglasana, no kojom nisu svi u potpunosti bili zadovoljni. Nejasnoe
koje su u vie navrata bile vidljive u prvoj fazi bile su jo
brojnije u fazi realizacije. Ustrojena institucionalna mainerija
zapravo je prouzrokovala neoekivan broj potekoa. Iako je bila oita
vanost zapoetog procesa te potreba etikog i kulturolokog angamana,
velik broj vanih toaka reforme nije imao vrsto uporite.
Vlada desnog centra, koja je naslijedila vladu lijevog centra -
koja je nastavila reformu, rad je zapoela s vrednovanjem i
vericiranjem to je rezultiralo reformom reforme. Tako je krajem
2004. jedinstveno ustrojen dvorazinski sustav 3+2 razdvojen na
sustav 3 i 2 kao dvije odvojene cjeline. Izglasane su nove odredbe
koje su primorale akademsku zajednicu na reformu reforme, koja,
meutim, nije bila u potpunosti ni ostvarena ni provjerena.
Talijanska sveuilita ulaze tako u jo kaotinije razdoblje. Nitko
se nije obazirao na rezultate prvotne reforme koje su njezini
tvorci predviali; to su promjene radikalnije, a to je i opepoznato,
manja je mogunost njihova uspjeha. Zbog pogoranja nastaloga
reformom reforme mogunost postizanja pozitivnih rezultata u kratkom
razdoblju malo je vjerojatna. No, optimizam se nije u potpunosti
izgubio. Nije nestalo povjerenja i postoji jaka volja da se
razrijee problemi prouzrokovani zakonodavnim i institucionalnim
izmjenama koje nisu pratile suvisle i potrebne promjene u
obrazovanju sveuilinih nastavnika i drugih sveuilitaraca.
Proteklih je pak est godina vrijedno spomena i zbog toga valja
na njih podsjetiti.
-
13
1. O nastanku reforme
Reforma kao pojava, poznato je, potjee od davnina i izraz je
radikalne promjene koja prilino nadilazi iskljuivo formativna i
profesionalna pitanja. Ukratko, reforma se temelji na velikoj
transformaciji drutva na globalnoj razini, postindustrijskog drutva
koje razvija (potie) nepovratnu i integralnu globalizaciju, koju
pak karakterizira nematerijalna namjera u kojoj odluujui imbenici
razvoja postaju znanosti i znanja.
Potreba za reformom nastaje onog trenutka kada se u svijesti
naroda i vodeih dravnih struktura, vlade i oporbe, javi neodgodiva
potreba za razvojnom strategijom koja se temelji na konkurentnosti
i uspjenosti pri istraivanju, na tehnolokim inovacijama, te na
potrebnoj visokoj kvalikaciji intelektualne radne snage. Mislilo se
da bi samo tako drava mogla osigurati gospodarsko-drutvenu i
politiko-drutvenu ravnoteu. Prvo, zato to bi ritam razvoja i
stvaranja novih radnih mjesta i odgovarajuih novih profesija bio
izravno ovisan o razinama produktivnosti te znanstvene, tehnoloke,
organizacijske i obrazovne konkurentnosti. Drugo, zato to bi isti
demokratski, liberalni i pluralistiki imbenici vladavine prava
talijanskog drutva, koje na sreu nije koniktno, bili ovisni o sve
veoj dostupnosti sveuilinog obrazovanja, koje se danas smatra
condicio sine qua non glede sudjelovanja u procesima graanske i
drutvene transformacije ili, tonije, ostvarenja gospodarskog
blagostanja.
Reforma, dakle, poprima konkretan oblik kada se javi nova vizija
sveuilita, vizija sveuilita treeg tisuljea, svojstvena dananjem
povijesnom razdoblju, pri em je vidljivo da nae drutvo prolazi kroz
fazu u kojoj je znanje pokreta razvoja i u kojem je uenost postala
imbenikom koji stvara drutveno blagostanje. Znanje, dakle, mora
biti shvaeno kao drutveno dobro koje, prije negoli pojedincu,
pripada skupini, organizaciji i drutvenom sustavu. Namee se potreba
za utvrivanjem novih razvojnih smjerova koji se zasnivaju na
valorizaciji ljudskog kapitala i relevantnih sposobnosti, s jedne
strane, te potreba za utvrivanjem novih
proizvodno-organizacijskih
-
14
paradigmi, nametnutih brzim tehnolokim napretkom, a koje dovode
do opsenih procesa izuavanja nunih za prikupljanje individualnog
ili pak grupnog znanja, s druge strane. Kao posljedica svega toga i
obrazovnim se sustavima namee potreba za urnom prilagodbom ne samo
brojnih slubi nego i ciljeva, sadraja, a ponajvie metoda i naina
organizacije sustava prema potrebama suvremenog drutva, jer ono u
svom razvoju prepoznaje ubrzanja, netipina ak i u ne tako davnoj
prolosti.
Brzina promjene temeljene na znanju moe dovesti do opasnosti od
marginalizacije, te gotovo do iskljuivanja drutvenih slojeva koje
je zatekla brza diskvalikacija produktivnih znanja. ini se, dakle,
potrebnim da sveuilite u budunosti razvije vlastitu strategiju
glede poveanja zaposlenosti, tj. strategiju kojom bi zvanja mladih
diplomiranih ljudi bila poeljna i isplativa na tritu rada.
Ta je strategija vrsto povezana s visokom politikom, koja dri da
je upravo poveanje zaposlenosti prvi temelj europske strategije
razvoja slonog drutva. U tom irem okviru drutvene odgovornosti, dio
novih ciljeva trebala bi preuzeti sveuilita sa zadatkom da zajame
visoku razinu ljudskog kapitala onomu tko se pojavljuje na tritu
rada, ali i onomu komu prijeti iskljuenje s tog trita. Za sveuilite
bi bilo nuno povezati se u mreu s ostalim razvojnim subjektima kako
bi to urnije ostvarilo najavljene ciljeve. U tako karakteristinom
kontekstu kao to je talijanski, povezivanje je potrebno i zbog toga
to je taj isti kontekst proturjean, jer se razlikuje po proizvodnim
podrujima koje karakterizira rasprostranjeno poduzetnitvo, ali i
zato to nosi odgovarajue rizike glede zastarijevanja proizvoda i
procesa zbog srednje i manje razvijenih poduzea. Zakljuno, u drutvu
u kojem je znanje sve ee istovremeno i input i output produktivnih
procesa, sveuilite se treba svjesno strukturirati kao institucija
koja proizvodi, prikuplja, prenosi, te sustavno alje u optjecaj
nove spoznaje, koje ine njezino bogatstvo i temelj kompetitivnih
sposobnosti u procesu irenja znanja.
Drutvo ima potrebu za novim spoznajama, suvremenim upravljakim
strukturama, informiranim graanima s tehnolokim i profesionalnim
kompetencijama, potvrenim svjedodbama
-
15
(diplomama). To su posebni doprinosi i osnovne funkcije
sveuilita koje ono mora ponuditi te zapravo ine ubi consistam onoga
drutvenog ugovora na osnovi kojeg drava, kao odgovorna, podupire
sveuilite, pridonosi njegovu nanciranju, prihvaa njegov
profesionalan sud i potvrdu obrazovnih smjerova, jamei viu razinu
slobode i institucionalne autonomije.
-
16
2. Europa znanjaRazvoj novog sveuilita odvija se u vrijeme kada
se na Starom
Kontinentu nepovratno i denitivno armira drevna ideja o Europi,
tj. o federaciji drava koja pokree proces integracije i ujedinjenja
kako bi ju uinila to slonijom, te bolje nacionalizirala narode koji
su oduvijek dijelili religiju, antropoloke vrijednosti, gospodarske
oblike, pravosudni sustav, politike institucije, znanstvene
spoznaje. Zna se da je ta nedavna ideja o Europi nastala pod
poglavito jakim poticajem svijeta nancija i gospodarstva. Zbog toga
je u opem procesu globalizacije europeizacija nametnula i namee
stvaranje trita rada, posebice znanstvenoga. Sada bismo, meutim,
bez trita zastarjelih liberalnih profesija tipinih za nekadanji
znanstveni prol, imali tvornice profesija od znanja, tipinih
poslova koji pripadaju drutvu znanja u kojem ivimo, drutvu koje se
temelji na namjeri to tei nematerijalnome; na novoj namjeri,
obiljeenoj posjedovanjem i prakticiranjem znanja. Trite profesija
znanja, koje tek treba stvoriti, trai od nacionalnih i vanjskih
trita prole koji bi bili jedinstveni i homogeni te ujednaeni po
dobi, sposobnostima i pokretljivosti. Bolje reeno, to bi bilo trite
sastavljeno od mladih snaga ubaenih u proces kulturoloke
proizvodnje u dobi od 22/23 godine, koje se odlikuju izvanrednim
kompetencijama i funkcionalnim sposobnostima u skladu s vremenom za
uspjenu pokretljivost zanimanja i dalje obrazovanje, a u odnosu na
poetno, a esto i rano zastarijevanje profesija.
S takvom perspektivom, stvaranjem intelektualnih profesija, to
postaje obvezatni razvojni put i to e za nas Europljane postati
Europe building, sveuilina reforma postaje obveza svih nas; obveza
koja poprima razmjere nadnacionalnog, interkulturalnog i
gospodarskog razvoja. Sveuilina reforma postaje simbolom europske
svijesti i razvojnim imbenikom europskog ideala. U nju e se uloiti
golema energija i njome e se baviti politiki vrhovi velikih
zemalja.
Europu ne ine samo euro, banke i gospodarstvo: treba biti Europa
znanja. To je velika i presudna potvrda (odluka) kojom zapoinje
sada ve povijesna izjava tadanjih ministara Francuske,
-
17
Njemake, Velike Britanije i Italije izreena u Parizu 25. svibnja
1998. Nije dostatno stvoriti samo vrste gospodarske, nancijske i
politike osnove kako bi se izgradila Europa. Nova europska nacija
moi e nastati samo ako se uspije stvoriti nadnacionalni, tonije
europski obrazovni sustav.
Ideja o tom obrazovnom projektu oznauje povijesnu fazu procesa
europeizacije zato to kulturoloka naobrazba postaje ne samo
imbenikom razvoja i postizanja blagostanja nego prvenstveno
imbenikom kohezije, a onda i kulturolokog identiteta. Zapravo, nije
dostatno podudaranje gospodarskih i politikih interesa kako bi se
ostvarila institucionalna stabilnost nove Europe. Potrebna je i
poveznica zajednikog i podijeljenog sustava vrijednosti, koji je
danas mogue postii samo kulturolokom izobrazbom. Europske
vrijednosti i europski identitet mogu se izgraditi i produbiti samo
preko batine svih zemalja, koju posjeduju i provode svi narodi,
znanja i umijea, napredne znanosti ivljenja. To su jedini elementi
koji ne poznaju granice i nacionalnost, te ne pripadaju iskljuivo
zemljama Starog Kontinenta, nego prvenstveno njihovim dravljanima i
cjelokupnom ovjeanstvu. Znanstvena umijea i znanja nemaju
nacionalnu pripadnost: ona su bioloki i genetski upisana u
antropoloku grau stanovnika svake nacije. Samo kao takva mogu biti
pravi i uvjerljivi subjekti pri denacionalizaciji civilnog drutva i
ljudske zajednice.
Projekt etvorice ministara etiki je vaan i politiki osvijeten
apel. Tenja da se stvori europski prostor visokog obrazovanja vrlo
je brzo bila jednoglasno prihvaena meu svim zemljama lanicama Unije
koje, kao rezultat toga, s nesvakidanjim poletom tee prepoznavanju
konkretne strategije razvoja i njezine realizacije. Tako, godinu
dana poslije, u Bologni 19. lipnja 1999. svi europski ministri
potpisuju deklaraciju koja se moe smatrati Magna Charta europskih
sveuilita budunosti.
U tom dokumentu europski prostor visokog obrazovanja zajednika
je obveza koja potjee iz uvjerenja da je znanje, istraivanje i
njegovo irenje, jednom rijei kulturoloko obrazovanje, ili
drutveno
-
18
posjedovanje i koritenje znanja nezamjenjiv imbenik za graanski
i ljudski razvoj. To je nuan element za konsolidaciju i obogaivanje
europske graanske ideje koji daje (dijeli) svima potrebne
sposobnosti kako bi se suoili s izazovima novog tisuljea svjesni
zajednikih vrijednosti i pripadnosti zajednikom drutvenom i
kulturolokom prostoru. Odatle treba zapoeti s europskim prijedlogom
o novoj svjetskoj civilizaciji koja treba ukljuivati sve zemlje na
planetu. Zapravo, na podruju kulture i umijea moi e se dogoditi
ravnopravan susret naroda. Samo e se tako moi ostvariti ovjenost
koja promie interkulturalni i interreligiozni razvoj, a time i
stvaranje globalnog humanizma.
U okviru ideje potrebne suradnje za utvrivanje demokratskih,
stabilnih i mirotvornih drutava krajem prvog desetljea 21. stoljea
ministri e imati precizan akcijski plan s jasnim i tonim zadacima.
Njih je ukupno est.
Prvi zadatak odnosi se na usvajanje ujednaenih naziva zvanja,
lako itljivih i usporedivih, s mogunou koritenja biografske mape
studija, dodatka diplomi (Diploma Supplementa) do te mjere da
promiu zapoljivost europskih stanovnika i internacionalnu
kompetitivnost europskog sustava visokog obrazovanja.
Drugi zadatak odnosi se na sustav obrazovanja koji sa temelji na
dva ciklusa, odnosno na prvoj i drugoj razini s odgovarajuim
zvanjima. Zavravanje prvog ciklusa, koji traje najmanje 3 godine,
nuno je za pristupanje drugome. Potom bi, postupno, uslijedio
magisterij pa doktorat.
Trei zadatak odnosi se na zahtjev za uspostavljanjem i
utvrivanjem sustava didaktikog vrednovanja po uzoru na European
Credit Transfer System (ECTS) ili vrednovanje i priznavanje svakog
tipa studija koji se odvija u razliitim kontekstima i koji obuhvaa
kontinuirano i stalno obrazovanje te potrebna sredstva, kako bi se
osigurala to vea pokretljivost studenata.
etvrti je zadatak promicanje pokretljivosti na svim razinama, to
vrijedi i za studente, stvaranjem mogunosti za studiranje, razmjenu
i laki pristup slubama, i za sveuiline profesore, priznajui ih
i
-
19
vrednujui razdoblja istraivanja i didaktikog djelovanja u
europskom kontekstu, a da se ne povrijede prava koja su stekli
tijekom obavljanja svakodnevne slube.
Peti zadatak odnosi se na zahtjev da se na eksperimentalan i
kooperativan nain utvrdi razvoj, te stalni i isti kriteriji
ocjenjivanja obrazovne kvalitete.
esti zadatak, na posljetku, odnosi se na ostvarivanje prave
europske dimenzije sveuilinog obrazovanja, a to se postie
usmjeravanjem zajednike rasprave o razvoju i znaajkama curricula,
jedinstvenim suoavanjem ustanova i suradnjom meu njima,
pripremanjem i ostvarivanjem uspjenoga sustava pokretljivosti
studenata i razvijanjem integriranih studijskih, obrazovnih i
istraivakih programa.
-
20
3. Neproduktivnost nastave i neuspjesi u obrazovanju
Jedan od razloga koji je vie od ostalih odredio zaostalost
talijanskih sveuilita nasuprot napretku drugih vidova civilnog
drutva, posebice onoga gospodarskoga, odnosi se, bez sumnje, na
nesposobnost ustanove da se uskladi sa suvremenim zahtjevima.
To je upravo razlog koji, ini se, karakterizira nae nedostatke u
odnosu na sveuiline sustave razvijenijih zemalja. Uzimajui u obzir
usporedive potekoe, uzrokovane nastalim i postojeim razlikama meu
obrazovnim sustavima razvijenijih Zapadnih drutava, ini se da je
Italija bila i da ostaje posljednja na, za to odreenoj, rang-listi
postotaka upisanih i diplomiranih studenata. injenica je da se u
Italiji, u odnosu na mnoge druge zemlje, na fakultete upie velik
broj studenata. Prema slubenim podacima od maturanata gimnazijalaca
njih 100% upisuje studij, a od maturanata strunih kola studij
upisuje njih 44%. U Italiji samo jedan od troje upisanih studenata
zavri studij, a vie od 60% ne zavri i olako odustaje od velikog sna
da stekne zvanje i diplomu.
Poetkom devedesetih godina u Italiji je, u prosjeku, od 100
upisanih diplomiralo manje od 40; dok ih je u Portugalu diplomiralo
49, u Francuskoj 55, u Sjedinjenim Amerikim Dravama 63, u Njemakoj
72 i u Velikoj Britaniji 81. Zbog toga Italija ima najniu stopu
diplomiranog i visokoobrazovanog stanovnitva u dobi od 25 godina do
34 godine. U posljednjem desetljeu XX. stoljea u Italiji je taj
postotak iznosio 7%, dok je u Sjedinjenim Amerikim Dravama prelazio
23%, u panjolskoj i Kanadi bio je vii od 16%, izmeu 11% i 13%
utvren je u Njemakoj, Francuskoj i Japanu, a u Irskoj je dostizao
jedva 10%. Ako se potom uzmu u obzir samo diplome u znanstvenim
zvanjima, razlike su jo vee. U Italiji je, promatra li se
stanovnitvo izmeu 25. i 34. godine, njihov broj manji od 3%, dok je
u drugim zemljama Zapadnog svijeta utvren izmeu 7% i 9%.
Tonije, jo je 1998. godine 15% talijanskih studenata diplomiralo
u roku. Od ostalih diplomiranih 20% njih diplomiralo je u
-
21
prvoj apsolventskoj godini, sljedeih 20% u drugoj, a preostalih
45% u treoj godini i kasnije. To pokazuje da se u Italiji diplomira
dosta kasno, najee u dobi od oko 27 godina, dok je u drugim
zemljama prosjena dob diplomiranja nia, oko 23 godine. U Italiji je
staro diplomiranje predstavljalo veliko ogranienje. Da bi se
diplomiralo, trebalo je puno vie vremena od propisanoga. Navodimo
primjer. Studij prava, prema tablinom poretku, traje 4 godine.
Pretpostavlja se da u 4 godine student moe diplomirati to je,
meutim, malo vjerojatno. Zapravo, samo je vrlo malo njih uspjelo
diplomirati u predvienom roku. Do diplome velikom broju studenata
treba izmeu 6 i 7 godina. Jasno je pak da taj fenomen i odstupanje
od ostalih zemalja ne znae da su talijanski studenti manje
sposobni. Naprotiv! To znai da postoji znaajna razlika u
organizaciji studija. Predugo se studiranje zapravo moe objasniti
injenicom da su se u prolosti nastavni programi iskljuivo temeljili
na predavanjima, a da se uope nije uzimala u obzir didaktika obveza
(angairanost) studenta. Razlog zbog kojega je prosjeni rok potreban
studentu da diplomira bio dulji od onog slubenoga, nalazi se u
nepodudarnosti didaktikog pristupa pouavanju s vrstom i oblikom
studiranja. Na primjer, porast znanja, njihova razgranatost i
primjena nisu imale odgovarajuu potporu u nainu izuavanja i
studiranja, to je uvjetovalo zaostajanje u rokovima redovitog
studiranja.
Istraivanja na ovom polju pokazuju da student koji je odsluao
predavanja, a nije diplomirao, postaje razlogom obrazovne
neproduktivnosti. Meutim, prema vjerodostojnim sociolokim
istraivanjima, dug apsolventski sta ne treba biti shvaen kao znak
studentova osobnog neuspjeha, nego kao neuspjeh sustava ili kao
nedostatak obrazovnih struktura u cjelini. Apsolvent je, zapravo,
plod defektnosti obrazovnog sustava. Obrazovna sveuilina ponuda,
izmeu ostaloga, ne moe odgovoriti zahtjevima trita rada nakon
stjecanja diplome jer je nepovezivanje teorije i prakse
nenadoknadiv nedostatak, osobito u neadekvatno pripremljenim
bibliografskim materijalima. To potvruju pomna istraivanja, koja
pokazuju da neto vie od polovice onih koji su diplomirali i pronali
posao izmeu
-
22
1992. i 1995. godine smatra da ih se na fakultetu nije dovoljno
dobro pripremilo sa strunoga - profesionalnog gledita. Najei
prigovori dolaze od diplomiranih lijenika i pravnika, kojih je vie
od 60%. Samo treina mladih zaposlenih s diplomom, koji najveim
dijelom pripadaju skupini ekonomista, inenjera i znanstvenika, dri
da su primjereno (propisno) pripremljeni za obavljanje poslova
netom steene profesije. Vrlo je povrno ocijenjeno steeno
obrazovanje u drutveno-politikim studijskim programima.
Obrazovni deficit u odnosu na kulturoloki standard i na
profesionalnu kompetenciju vidljiv je s porastom specijalistikih
post lauream kolegija, uvedenih u posljednje vrijeme.
-
23
4. Organizacija za budunostU kontekstu autonomije sveuilita,
potrebno je uspostaviti
takav obrazovni sustav ustroj koji e od temelja valorizirati
institucionalne resurse i pogodovati porastu i raznolikosti
zahtjeva visokokolskog obrazovanja s ciljem pripremanja studenata
za trite rada, a sve u skladu s poslovnim i profesionalnim
ciljevima. Tako se rodila ideja o nizu organizacijskih naela, koja
od konceptualnih izriaja trebaju biti provedena u djelo i time
predstavljati poveznicu itavoga reformiranog obrazovnog i nastavnog
tkiva na sveuilitu.
- Prvo naelo zahtijeva uspostavu ugovornog odnosa studenta i
fakulteta ime e se potaknuti disperzivnost. Tim se, zapravo, eli
denirati odnos izmeu fakulteta i studenta na nain da se sastavi i
potpie obostrano obvezujui ugovor s tono odreenim rokovima i
provedbom. U trenutku upisa potpisivat e se ugovor koji se temelji
na obvezama jednih i drugih, u kojemu je jasno napisano: s jedne
strane, nain i kvaliteta raspodjele obrazovne ponude, a s druge
strane, provoenje tijeka studija sukladno odabranom studiju. Na taj
se nain, suprotno staroj praksi i percepciji dezorijentiranog
studenta izgubljenog u besciljnoj akademskoj pustinji, eli smanjiti
rizik naputanja studija, te poveati njegova uinkovitost i
disperzivnost. eli se stvoriti i kodicirati stvaran odnos (u
prostoru i vremenu) koji je prije bio samo duhovni i koji je imao
nekoliko trenutaka konkretne realizacije - ispit koji se temeljio
samo na subjektivnim i osobnim obvezama profesora i studenata.
- Drugim naelom - kompetitivnih promjena, nastoji se uspostaviti
dostojanstveno meusveuilino nadmetanje u obrazovnoj ponudi.
Zapravo, sveuilita koja nude iste studijske programe mogu ponuditi
razvojnu politiku svakog pojedinog fakulteta na nain da uine
razliitim njihove studijske programe, zatim da poveaju i poboljaju
kvalitetu i mogunosti privlaenja studenata, te obrazovni potencijal
zemlje i pokretljivost studenata.
- Tree naelo - pluralitet obrazovne ponude, zahtijeva da student
ima bolje uvjete kako bi mogao redovito i uspjeno pratiti
nastavu,
-
24
te da se organizira izvanredno studiranje ve zaposlenima u cilju
ostvarivanja cjeloivotnog obrazovanja. Na taj se nain eli
suprotstaviti u potpunosti jednoobraznom tradicionalnom modelu
studija, te obrazovnom sustavu koji je ugraivao znanje u kruti
okvir dodijeljene diplome i u kojemu je, nakon upisa, bilo doputeno
ekskluzivno studiranje. Zbog toga je, a kako bi se postigla to
raznovrsnija programska ponuda i vee mogunosti izbora studija,
potrebno uvesti nove i uinkovitije modele proizvodnje i primjene
znanja s konkretnim obrazovnim ciljevima.
- etvrto naelo - kurikularne eksibilnosti, zahtijeva stvaranje i
usavravanje studija koji bolje odgovaraju zahtjevima poslovnog
svijeta i gospodarskog razvoja. Talijanska su se sveuilita do sada
razlikovala po sklonosti da se provodi ope profesionalno
obrazovanje (esto teorijsko i ponekad duhovno) koje je, nakon
diplome, prisiljavalo studente na kasnije profesionalno
usavravanje. Tako se sveuilite nikada nije mijenjalo, odnosno
nastavljalo bi s istim nainom rada sve dok se sveuilitu ne bi
prilagodio vanjski svijet. To je bilo mogue samo neko vrijeme i to
dok gubici nisu iskompromitirali samo sveuilite. Zbog toga se
sveuilite, ako eli ii u korak s modernim vremenom, mora promijeniti
i to prije prihvatiti nove profesionalne zahtjeve, koji proizlaze
iz uvijek novoga i drugaijeg gospodarstva.
S tim ciljem, najprikladnije je sredstvo eksibilnost studijskih
smjerova tako da ona bude odgovor na irenje novih profesionalnih
prola, na zastarijevanje kultura i profesionalnih kompetencija.
Fleksibilnost ovdje predstavlja sposobnost da se pokrenu one
studijske grupe koje jame obrazovni uspjeh, da se praktino
(eksperimentalno) razviju nove didaktike metode i moduli s krajnjim
ciljem poboljanja i usavravanja obrazovnog procesa.
- Peto naelo - pokretljivost ljudskih resursa, usko je vezano za
to bolju i ekasniju iskoristivost sveuilinih profesora. U tom
smjeru prvi bi korak bio uspostava odgovarajueg odnosa izmeu
profesora i katedre, prekid s iskljuivim ex cathedra pouavanjem i
redenicija pravnog statusa nastavnika, odnosno omoguivanje
-
25
razliitosti u obvezi svakog profesora, a sve sukladno njegovim
kulturolokim i znanstvenim specinostima i studijskim programima
sveuilita.
- estim naelom akreditacijom studijskih programa, zahtijeva se
ukidanje prijanjeg slubenog naina odobravanja dodiplomskih
programa, koje je osiguravalo kompetencije i profesionalne sudbine,
ali zapravo nije koherentno odgovaralo onome to je bilo napisano i
onome to se moglo izvriti s profesionalnog gledita, a sve to u
korist novih studijskih programa koji moraju nedvojbeno jamiti
kulturoloku vrijednost odgovarajueg zvanja - diplome. Njihova
koherentnost treba biti u skladu s preciznim i iznesenim ekonomskim
i drutvenim potrebama, posebice s onima povezanima s tritem
intelektualne djelatnosti. Treba osigurati potrebne nastavne,
ekonomske, tehnoloko-znanstvene i strukturne izvore i njima
raspolagati.
- Sedmo naelo naelo bodovanja, zahtijeva uvoenje sustava
mjerenja i vrednovanja kojim se potvruju studijske aktivnosti. Tom
se odredbom eli prevladati openitost i nedeniranost prijanjih
nastavnih aktivnosti, predavanja ex cathedra i ispiti, koji su se
razlikovali po svojoj sutinskoj ispraznosti i koji nisu nita
precizirali glede kvalitete i specinosti usvojenih znanja. Pomou
bodovnog sustava eli se prihvatiti sustav kvantitativne i
kvalitativne individualizacije aktivnosti stjecanja znanja, koji
odreuje i otkriva studentove sposobnosti. Na taj se nain svaka
aktivnost i sva znanja i njima steene sposobnosti boduju, stavljaju
na raspolaganje studentima (koji ih zasigurno mogu koristiti za
vlastiti, ali i za druge studijske programe ili druge obrazovne
sustave), a za dodjelu jednoga ili vie zvanja. Ostvarenim bodovima
student moe, u svijetu intelektualne djelatnosti, bolje potvrditi
svoje znanje i profesionalne sposobnosti.
- Osmo naelo odnosi se na slobodu sveuilita da uvodi inovacije
tzv. bottom up (odozdo prema gore) postupkom, kako bi se suoilo s
potrebama posebnih drutveno-ekonomskih konteksta. U sveuilinom
sustavu, u kojem je mogue realizirati i ustanoviti
-
26
sve ono to nije zabranjeno, poeljno je da ista sveuilina sjedita
organiziraju eksperimentalne studijske programe sa sigurnim
profesionalnim, a time i poslovnim uspjehom, sve u dogovoru s
institucionalnim i gospodarskim subjektima.
- Deveto naelo - vrednovanje (ocjenjivanje) kao sredstvo
usmjerivanja i poboljanja sveuiline ponude. Razvojem i usavravanjem
sustava samovrednovanja ele se ostvariti osnovne pretpostavke
autonomije sveuilita i nastavnika, odnosno potaknuti stvaranje i
prakticiranje samoreeksivnosti, to oznaava sposobnost shvaanja,
kritikog promiljanja, sagledavanja i predlaganja. Potrebno je
ustrojiti sustav samovrednovanja koji se moe, odnosno mora
uskladiti s oblicima kontrole i vanjskog vrednovanja.
- Desetim se naelom - novi naini upravljanja eli potaknuti
djelotvorniji rad akademskih tijela. Da bi se uinkovitije
upravljalo sustavom, a posebice u aktualnoj tranzicijskoj fazi,
nastaje potreba za boljim funkcioniranjem, te za ekasnijom
usklaenosti programskih vijea, a to se postie usvajanjem razliitih
vidova obrazovanja, informacija, komunikacija i vrednovanja s
ciljem stratekog i produktivnijeg iskoritavanja odreenih izvora za
poticanje sustava, te posebice za ciljeve koji se smatraju
prioritetnima.
-
27
5. Kurikularni ustrojPrethodno navedena organizacijska naela
upuuju na potrebu
utvrivanja i donoenja zakonskih mjera. Razlikuju se dvije
temeljne mjere koje vode ostvarivanju svih ostalih stavki reforme:
sustav bodovanja i kurikula.
Bodovanje se, o kojem emo opirnije neto kasnije, odnosi na
mjerenje studentove aktivnosti pri uenju tijekom (unutar) programa
pouavanja. Bodovi se postiu ili ubiru nakon to je student poloio
odgovarajui ispit. Na osnovi zbroja bodova, pod uvjetom da zbroj
nije manji od zbroja odreenoga za pojedini program, moi e se
pristupiti diplomskim ispitima i time stei zvanje.
Bodovi zapravo zamjenjuju predmete koji su se realizirali
godinje po utvrenom rasporedu i optereenju. Nastavni predmeti u
strukturi reda predavanja, jasno, nee uvijek biti isti, ali e se
ustrojiti sustav modula s konkretnim vremenskim ili odgojnim
aspektima. To znai da e bodovi odgovarati potrebama pojedinih
kolegija (predmeta), njihovim sadrajima, njihovoj sloenosti i
eksibilnosti, te njihovim glavnim odgojnim ciljevima na pojedinim
sveuilitima. Njih, nadalje, treba kodicirati na isti nain to e
omoguiti usklaivanje bodovnog sustava i pogodovati meusveuilinoj
razmjeni u Italiji kao to je to ve postignuto u inozemstvu.
Bodovni sustav koji se treba uvesti mora biti to je mogue
sliniji onomu europskomu, ETCS-u. U tom su sluaju bodovi brojane
vrijednosti koje idu od 1 do 60, te se pojedinano pridruuju
predmetima kako bi se brojano izrazilo optereenje svekolikih
aktivnosti koje odreeni kolegij zahtijeva.
Takav se bodovni sustav moe koristiti samo u sklopu radikalno
reformiranog sustava koji e se pak morati zasnivati, u prvom redu,
na redeniciji obrazovnih procesa, a posebice pri stvaranju
studijskih programa kratkoga i dugog ciklusa. To se odnosi i na
programe doktorskih studija koji moraju osposobljavati studente za
istraivanje, zatim na specijalistike strune (profesionalne)
programe, te na specijalistike znanstvene programe usavravanja u
odreenim
-
28
podrujima, znanjima i kompetencijama raznih profesionalnih
prola. Sva tri program odnose se na tzv. post lauream studij,
odnosno na specijalizaciju nakon diplome prvostupnika i magistra.
Svaka programska struktura bit e odreena bodovima tako da 60 bodova
odgovara godinjim obavezama studenta redovitog studija. Na taj se
nain studentu omoguuje da svoje obaveze na studiju zbog raznih
razloga ostvari samo djelomino. Takav bodovni sustav bi u konanici,
ak i onom studentu koji nije zavrio program, omoguio maksimalnu
korist od studija.
Sveuilini programi morali bi se obnoviti - preustrojiti.
Odluivanje o vrsti novih programa na temelju konstitutivnih
kriterija prema pripadnosti znanstvenim podrujima, poljima i
granama pripada ministarstvu, dok e o kulturnim sadrajima,
kompetencijama i profesionalnim prolima odluivati pojedina
sveuilita.
Glavni kriteriji u odluivanju ministarstva nee imati nikakve
veze s klasikacijama na kojima su se zasnivali prijanji programi.
Oni zapravo nameu zahtjev prema kojemu svaki novi program ima
vidljiv konkretan profesionalni prol ijim se ustrojem predlau,
dakle utvruju ciljevi, sadraji i nastavne metode, to jest jasno
obrazlau obrazovni i odgojni ciljevi, te sredstva i naini njihova
postignua. Kad se jednom ukine dosadanja klasikacija programa i
zastarjelo pouavanje, potrebno je naznaiti sve modalitete koji e
regulirati pouavanje, sve naine realizacije - predavanja, seminare,
vjebe, istraivanja, stairanje, pripravnitvo, laboratorij itd., koji
e sluiti za oivljavanje, razlikovanje i optimiziranje programskih
obveza sveuilita. Istovremeno je potrebno denirati i primijeniti
bodovnu vrijednost ili bodovanje svih aktivnosti koje student
obavlja kako bi dobio diplomu i postigao zvanje. Openito, bodovno
oznaivanje morat e, prije svega, utvrditi - specicirati minimalan
broj bodova koji se mora stei u odreenim znanstvenim poljima ili,
globalno, u disciplinarnim podrujima koja sadravaju vie srodnih
(slinih) znanstvenih polja, a zatim detaljno odrediti ili ponuditi
kriterije za mjerenje svih preostalih odgojno-obrazovnih aktivnosti
koje, na
-
29
specian nain, karakteriziraju razliite programe to su ih,
potpuno autonomno, ponudila sveuilita.
Ustrojem studija trebat e osigurati usmjeravanje studenata, a to
je do sada bilo zapostavljeno i nije se nikad smatralo pogonskim
imbenikom karakteristinim za sveuilini obrazovno-odgojni proces.
Pri odreivanju novih programa veliku vanost trebat e pridati
kontekstu, shvaenom kao sinteza drutvene i korisnike,
institucionalne i gospodarske stvarnosti, obitelji i studenata.
Tako shvaen kontekst mora biti predmetom analize postojeega stanja
i rezultata, koji vie ne bi bili sporedni. Ponuda svakog sveuilita
nee moi ne uzeti u obzir karakteristike i zahtjeve svijeta
gospodarstva i kolstva, nee moi ne voditi rauna o poetnim
sposobnostima studenata (motivaciji, aspiracijama, znanjima koja
posjeduju, kompetencijama i razvijenim sposobnostima). Na isti nain
morat e se posebna pozornost usmjeriti na studentovo preuzimanje
radne uloge. Mora se ocijeniti (vrednovati) uinkovitost nastavne
aktivnosti, i to uzimajui u obzir sve podatke dobivene o ishodu
studija i prosuujui obrazovni uspjeh tih procesa ne samo s gledita
kulturoloke i profesionalne naobrazbe nego i s poslovnog gledita.
Takva obveza nee moi ostati samo na obavijesnoj razini: morat e
sluiti sveuilitu kao sredstvo samoreeksije i samovrednovanja, te
biti osnova za dalje osmiljavanje i inovaciju neuspjelih
procesa.
-
30
6. ReformaIdeja koja poprima konkretan oblik nalae
Ministarstvu
i Sveuilitu odgovarajuu pripremu. Na ministarskoj razini,
poslovne grupe formirane ad hoc nastoje denirati obrazovne ciljeve
znanstveno i kulturoloki homogenih podruja na koja je razdijeljen
tradicionalni disciplinarni svijet, te nastoje kongurirati odreene
i najmanje sadraje razliitih profesionalnih kurikula (predviajui
velik diskrecijski prostor za intervenciju na pojedinim
sveuilitima). Na sveuilinoj razini, ustrim nastojanjem ministarstva
poslano je ope i podrobno priznanje glede izvora i produktivnih
sposobnosti sjedita kako bi se moglo denirati stvarno
programiranje, a da se nita ne prepusti improvizaciji. Cilj je
jasan: reforma se ne eli doekati nespremno niti se eli da ona bude
izgraena na nesigurnim temeljima, jer postoji bojazan da bi se
unitile sve dobre namjere i da Italija ne bi pripadala Europi
znanja.
Usmjerenost na primjereno i konkretno vrednovanje studija
obiljeava pripremu reforme, a ujedno je i najprimjereniji
instrument za njezinu to bolju pripremu. Tako, na ministarskoj
razini, umjesto prijanjeg povjerenstva za vrednovanje sada susreemo
nacionalni odbor za vrednovanje sveuilinog sustava. Na vanjskoj
razini uoljiva je odluka za urnom uspostavom i aktivnosti
sveuilinih centara za vrednovanje. Talijanska su sveuilita tako
bila podvrgnuta apsolutnom monitoringu. Nastava, istraivanje,
administracija, pravo studiranja, odredbe za potporu studenata,
kvaliteta i svrha studiranja, koritenje javnih fondova i izvora za
ponovnu uspostavu ravnotee neprekidno su i razliito ocjenjivani.
Rezultatima tih ocjena eljelo se dati jasno zdravstveno stanje
sveuilinih struktura kako bi se reforma to bolje osmislila i
provela, iako postupno i u granicama stvarnih snaga i
karakteristika raznolike akademske panorame. Pri provedbi
obrazovnih aktivnosti posebice se istie Rektorski zbor, koji osim
to socijalizira tijek i modalitete reforme, uobliuje i predlae
procedure koje je potrebno prihvatiti radi njezine uinkovitije
realizacije.
-
31
U punom radnom zanosu, napokon, donesen je zakonodavni akt -
rjeenje tako eljno oekivanog preustroja, koji unaprijed odreuje
pripremu i provedbu reforme. Ministarskim dekretom od 3. studenoga
1999. br. 509, na osnovi kojega je izraena odluka od 24. listopada
2004. godine br. 270, talijanskom sveuilinom sustavu dodijeljen je
osnovni dokument koji uspostavlja novi institucionalni ustroj
nastave. U pravilniku kojim se ureuje nastavna autonomija sveuilita
i kasnijim promjenama toga pravilnika, donose se odredbe kojima se
ureuju vrste studijskih programa, navode vrste diploma, odreuju
pojedini kolegiji, uspostavlja bodovni sustav i nain upisa na
studij, te utvruju ovlasti sveuilinih sastavnica i odnosi meu
njima.
-
32
7. Nova sveuilina zvanjaDanas se, kao i neko, na sveuilite
upisuje kako bi se postigla
visokokolska diploma koja ima tono utvrenu zakonsku vrijednost.
Te se diplome (zvanja) stjeu po zavretku odgovarajuih dobro
utemeljenih studija. etiri su nove razine akademskih diploma:
diploma prvostupnika (laurea), magistarska (sveuilina) diploma,
specijalistika diploma (master) i istraivaka doktorska diploma
(doktorat). One predstavljaju jasno i koordinirano jedinstvo u
kojem prve dvije razine ine temelj tijeka studija prema modelu Y,4
predvienim zakonom, na temelju kojih nastaju i realiziraju se
preostale dvije razine.
Tijekom studija prema modelu Y nakon prve zajednike godine
studija i prikupljanja ezdeset ECTS bodova, student moe birati
profesionalni smjer od 120 bodova koji vodi prema trogodinjoj
diplomi prvostupnika s kojom odmah moe raditi. Drugi izbor za koji
se student moe odluiti dodatni je dvogodinji studij
(metodoloko-obrazovni studij) koji priprema za vii dvogodinji
magistarski (sveuilini) studij. Diploma prvostupnika dobiva se
nakon trogodinjeg studija. Na taj se studij moe upisati nakon
svjedodbe srednje kole uz dobro odgovarajue predznanje, koje se
sastoji od kompetencija usklaenih sa studijem, a koje se mogu
vrednovati od sveuilitaraca po zavretku propedeutikih nastavnih
aktivnosti.
Studij prvostupnika za obrazovni cilj postavlja sljedee: a)
adekvatne osnovne pripreme, bilo s metodolokog aspekta bilo s
aspekta osnovnog i temeljnog znanja; b) specino znanje i izrazito
profesionalne kompetencije. Diplomirati se moe nakon to se
prikupilo ukupno 180 bodova, 60 bodova iz prve zajednike godine i
120 bodova iz II. i III. godine, a obuhvaajui i one bodove koji se
odnose na nuno poznavanje jednog jezika Europske Unije osim
talijanskoga. Magistarska diploma (diplomski studij) dodjeljuje 4.
Model Y oznaava poetni jedinstveni studijski program, koji se
kasnije, nakon prve godine, dijeli u dva smjera.
-
33
se nakon dvogodinjeg razdoblja koje dopunjuje petogodinji tijek
studija. Uvjet je steena diploma prvostupnika. Cilj je diplomskog
studija omoguiti studentu obrazovanje na naprednoj razini, odnosno
omoguiti izvravanje visokokvalicirane profesionalne aktivnosti na
odgovarajuim podrujima. Rije je o diplomi (tituli, zvanju) koja se
dobiva nakon to se ostvari 300 bodova, ukljuujui i 60 osnovnih
bodova i 120 metodoloko-obrazovnih bodova dobivenih diplomom
prvostupnika i priznatih za odgovarajui magistarski studij.
Neki od magistarskih studija imaju zakonom utemeljen drugaiji
ustroj. Rije je o studijima namijenjenima pravnicima, lijenicima,
veterinarima, stomatolozima, ortodontima, farmaceutima i
arhitektima, koji su ustrojeni na temelju odredaba Europske Unije
kao jedinstveni integrirani studiji, te koji za stjecanje diplome
imaju dulje trajanje studija. Oni su ustrojeni bez formalne podjele
na studij prvostupnika i magistarski studij. Razlog je tomu specina
priroda tih studija i profesionalna univerzalnost tih
disciplina.
Specijalistika diploma uvijek je ustrojena na temelju naputaka
Ministarstva. Ona se dobiva nakon tijeka studija s visokim sadrajem
profesionalne specijalizacije, a za njezino postizanje uvjet je
magistarska diploma i postignut zbroj bodova izmeu 300 i 360, u
koje su ukljueni oni bodovi koje je student ve prikupio i koji su
mu priznati za taj specijalistiki studij. Tom se diplomom stjeu
znanja i sposobnosti za traene poslove pri obavljanju odreenih
profesionalnih aktivnosti. Ona se uspostavlja samo ako je predviena
specinim zakonskim odredbama ili europskim napucima, kao to je to
kada je posrijedi specijalizacija u medicini, obrazovanju profesora
i u pravnikoj struci.
Doktorat ili najvii stupanj istraivakog obrazovanja, kojem se
pristupa s magisterijem, traje najmanje 3 godine s ciljem
osiguravanja potrebnih znanstvenih kompetencija za visokokvaliciran
istraivaki rad na sveuilitu, te u javnim i privatnim
ustanovama.
U skladu s prethodno navedenim odredbama Ministarstva sveuilita
izdaju diplome prvostupnika i magistra, te specijalista
prvostupnika i specijalista magistra. Specijalistiki studij upisuje
se
-
34
nakon diplome prvostupnika i mora imati jo najmanje 60 bodova
(180 + 60), a stjee se zvanje master prvog stupnja, odnosno nakon
steene diplome magistra takoer je potrebno ostvariti jo najmanje 60
bodova (300 + 60) da bi se steklo zvanje mastera drugog
stupnja.
etiri diplome i zvanja novost su u odnosu na prolost. Bez
sumnje, uvoenje diplome prvostupnika i magistra privlailo je i
privlai najveu pozornost i uzrokuje najvie dvojba, jer jo uvijek
nisu dobro shvaene i mogle bi upropastiti uinkovitost
institucionalnih mjera koje su prihvaene i kojima se treba vie
posvetiti. Prije svega, treba rei da se zasigurno obogatila ponuda
zvanja to omoguuje sveuilitu bolje ostvarenje ciljeva njegovih
aktivnosti. Htjelo se, dakle, prilagoditi europskim standardima,
ali najvanije od svega je to da se omoguilo suoavanje sa zahtjevima
trita intelektualnih djelatnosti. Na taj se nain pribliilo duhu
potpisanih ugovora s ostalim europskim zemljama, iskazala se elja
za usklaivanjem s europskim standardima, ali je ipak najvanije to
da su se ostvarile pretpostavke na temelju kojih se moe odgovoriti
potrebama trita intelektualnog rada. To je potpuno novo ak i u
odnosu na blisku prolost. Dakle, profesionalni proli i kompetencije
sve su sloeniji i jasniji. Njima se predviaju adekvatnije drutvene
dunosti i obveze; i, to je jo vanije, nove se profesije brzo
stvaraju, ali i nestaju, to trai pojanjenja. Reformirane studijske
grupe i studijski ciklusi odgovor su talijanskog sveuilita na
suvremena kretanja.
Reforma, dakle, ne predstavlja samo novu podjelu starih studija
na nove cikluse i zvanja. Diplome prvostupnika i magistra ne mogu
se postaviti u hijerarhijsku ljestvicu: prva nije inferiorna u
odnosu na drugu niti je druga superiorna u odnosu na prvu. To su
dvije razliite stvari, odvojene ili, nogometnim rjenikom kazano, to
ne znai da jedna pripada seriji A (prvoj ligi), a druga seriji B
(drugoj ligi). Diploma prvostupnika postignuta trogodinjim studijem
gotova je titula (zvanje), koja ima formalno znaenje i jasnu
zakonsku vrijednost bilo javno ili privatno, bilo na nacionalnoj
ili internacionalnoj razini. Ona ima vlastiti identitet koji
proizlazi ne samo iz unutarnje koherentnosti nego i iz
profesionalne vrijednosti i njezina drutvenog poloaja
-
35
s obzirom na to da je namijenjena neposrednoj provedbi u struci
i drutvu. Diploma prvostupnika, ukratko, nije kratka diploma, nije
saetak prijanje diplome, nije to tzv. predsveuilina titula. Ne! To
je titula koja formalizira, legalizira i precizira tijek studija,
koji je, na jednako tako toan i precizan nain namijenjen kasnijem
obavljanju i provedbi profesionalnih aktivnosti za kojima je drutvo
iskazalo potrebu.
Magisterij je neto drugo i nije superioran u odnosu na
prvostupnika: bolji je, superiorniji, samo s jednoga -
funkcionalnog aspekta. Ni injenica da se on postie s 300 bodova ne
znai da je hijerarhijski nadmoniji. To znai da je on namijenjen
izvravanju aktivnosti koje zahtijevaju funkcionalnije, specinije
znanstvene i strune sposobnosti. Pretpostavljena superiornost nije
postignuta ni konsekutivnim vremenskim redoslijedom studija.
Magistarski studij ne mora se upisati odmah poslije stjecanja
diplome prvostupnika. Ni injenica da mu se pristupa nakon diplome
prvostupnika ne znai da je diploma propedeutika; znai samo to da za
posveivanje odreenim specijalistikim studijima treba imati zavrene
aktivnosti stjecanja znanja i osnovnih sposobnosti koherentnih za
usvajanje razliitog profesionalnog sadraja i ponajvie
karakteriziranog trajnijim posjedovanjem kritikog znanja.
Takoer, magistarska diploma nije superiornija od diplome
prvostupnika specijalista. Obje zahtijevaju posjedovanje diplome i
obje obiljeavaju odreene profesionalne prole koji su razliiti s
nastavnoga i obrazovnoga, ali ne i s formalnoga i funkcionalnog
aspekta.
Novi visokokolski obrazovni sustav sa svojom raznolikom
kurikularnom ponudom ima dvije uloge. Na tradicionalno poetno
obrazovanje nadodana je zamisao o kontinuiranom, stalnom i
ponavljanom cjeloivotnom obrazovanju (life long education). Tonije,
na poetno ili temeljno obrazovanje nuno za svaku profesiju
sveuilite, sa svojim sustavom programa i ureenom strukturom, danas
doputa (omoguuje) i naknadne studije koji se nisu mogli realizirati
u starom sustavu. Zapravo, svi programi koji se mogu
-
36
upisati s diplomom prvostupnika ne moraju se nastaviti u
kontinuitetu. To su programi koji se mogu upisati tijekom cijelog
ivota. Isto tako, budui da zastarijevanje znanja kvari svaku
profesiju, nezaobilazno je i potrebno stalno revaloriziranje
programa te permanentno usavravanje. Uz tako jasan sustav
magistarskih diploma i specijalistikih studija (mastera), danas
raspolaemo s puno mogunosti koje doputaju da se razdoblja rada
izmjenjuju s razdobljem uenja, omoguujui profesionalnu
pokretljivost i pokretljivost radne snage. Sve se to naravno moe
ostvariti samo u koordiniranom i institucionaliziranom skladu s
privatnim i javnim poslovnim sektorom, koji e se i sam pobrinuti i
potruditi u realizaciji ove ideje.
Doktorat je, najzad, i dalje odreen prijanjim zakonom (zakon od
3. srpnja 1998., br. 210), osim onih dijelova koji su predvieni
novim Pravilnikom prema kojem je za upis na studij potrebno imati
magistarsku diplomu ili drugu diplomu studija koji je zavren u
inozemstvu i koji su, prema meunarodnim sporazumima, priznala
zainteresirana sveuilita.
Promicanje studijskih programa podrazumijeva ispunjenje osnovnih
uvjeta koje je naveo Nacionalni odbor za vrednovanje sveuilinog
sustava u dobro obrazloenim dokumentima. Traeni uvjeti posebno
istiu potrebu ukupnog broja docenata na studijima, sve sukladno
broju upisanih studenata. U prvoj fazi, nakon to su podijeljeni u
etiri pripadajue grupe, svaki diplomski ili specijalistiki studij
zahtijeva:
postojanje broja docenata koji moe pokriti 80% predavanja
osnovnih, ciljanih i srodnih kolegija u sustavima fakulteta;
raspoloivost odgovarajuih struktura, s nastavom po studijskim
grupama, koje mogu pokriti 15/20 sati tjedne nastave za sve
redovite studente;
minimalan broj studenata koji se upisuju u prvu godinu.
Vrijednost utvrena za svaku grupu predviala je i prihvatljivo
odstupanje od nominalno utvrene vrijednosti za pojedine studijske
grupe.Prvo objavljivanje osnovnih uvjeta pokrenulo je mnoge
polemike
unato tome to su predvieni promjenjivi kriteriji i razdoblje
prilagodbe fakulteta (sveuilita) traenim uvjetima. S vremenom su
osnovni traeni uvjeti doivjeli niz prilagodaba, iako se nije
odustalo od naela tonog
-
37
bodovanja programa, a sve kako bi se postupak vrednovanja
lokalnih sveuilinih sustava proveo na najbolji mogui nain. Takoer
je zajamena kvaliteta nastave, a diploma, koju je cilj stei nakon
tri godine, jami i strunu osposobljenost.
S tehnike strane gledano, predviena je informatizacija sustava
kako bi se svi uneseni podaci mogli uinkovito koristiti i kako bi
se u svakom trenutku moglo provjeriti postojanje odreenih
studijskih programa, a isto vrijedi i za sastavljanje naputaka i
pravilnika.
-
38
NOVI STUDIJI
S V E U I L I N I S T U D I J
PRVOSTUPNIK (laureat)I. zajednika godina
60 ECTS bodova 1500 sati
PROFESIONALNI SMJER
II. godina 60 bodova 1500 sati
III. godina 60 bodova 1500 sati
Ukupno 180 ECTS 4.500 sati rada
SMJERMETODOLOKOG OBRAZOVANJA
II. godina 60 bodova -
1500 satiIII. godina
60 bodova 1500 sati
Ukupno 180 ECTS 4.500 sati rada
MASTER I. STUPNJA I. (IV.) godina - 60 ECTS - 1500 sati
(specijalistiki studij)
Zavrni bodovi i ukupni sati rada u zvanjima III. stupnja odreeni
su postignutim bodovima i satima rada na prethodnim razinama. U
svakom sluaju nije mogue postii vie od 360 ECTS bodova.
MAGISTARSKI (DIPLOMSKI)
STUDIJ
I. (IV.) godina -60 ECTS 1500 sati
II. (V.) godina -60 ECTS 1500 sati
Ukupno 120 ECTS 3000 sati rada
MASTER II. STUPNJA
I. (VI.) godina -
60 ECTS - 500 sati
MAGISTARSKI (DIPLOMSKI)
STUDIJ
I. godina -60 ECTS 1500 sati
II. godina -60 ECTS 1500 sati
Ukupno 120 ECTS 3000 sati rada
DOKTORAT
I. (VI.) godina - 60 ECTS - 500 sati
II. (VII.) godina60 ECTS 1500 sati
III. (VIII.) godina60 ECTS 1500 sati
Ukupno 180 bodova4.500 sati rada
-
39
8. Smjerovi i vrste studijaRekli smo da su diploma prvostupnika
(laureat) i sveuilina
diploma (magistar) akademske titule, kao to su to i
poslijediplomske specijalistike diplome (master I. i master II.) i
poslijediplomska doktorska diploma (doktor). Stupanj, zvanje
(titula) dobiva se zavretkom studijskog programa - na kraju
studija. I prije je bilo tako. U odnosu na prijanje razdoblje
promijenjena je struktura studija, radikalno su izmijenjeni
didaktiki modeli te openito pravila i provedba reima studija. Kako
smo prije pojasnili, obiavalo se pouavati odreene kolegije s
ispitom na kraju. Sve se vrtjelo oko frontalne nastave, oko nastave
ex cathedra u dvorani s profesorom koji je istodobno neodreenom
broju studenata davao svoje znanje, da bi na kraju godine ispitivao
usvojenu koliinu znanja. Velik broj odsluanih i poloenih ispita uz
diplomski rad, to jest izradu i pisanje diplomskoga (istraivakog)
rada pod vodstvom jednog nastavnika, katedre i njezina proelnika
omoguavao je stjecanje titule zvanja. Za mnoge je studijske
programe bilo potrebno poloiti prosjeno oko 20 ispita, od 4 do 6
godinje za etverogodinji studij; ali je bilo i petogodinjih ili
rjee estogodinjih studija, kao to su medicina i kirurgija, s dosta
veim brojem ispita.
Danas studiji nemaju takav ustroj i nameu profesorima i
studentima nove aktivnosti. Oni nisu vie denirani odredbama iz
jednoga centra. Zahvaljujui autonomiji, sveuilita imaju ovlasti
denirati i ak imenovati svoje studije, koji se ne moraju vie u
potpunosti podudarati sa studijima na drugim sveuilinim centrima.
Didaktika pravila na pojedinim sveuilitima konkretno odreuju naziv
i ciljeve studija, opu sliku obrazovnih aktivnosti, bodove koji se
daju svakoj nastavnoj aktivnosti i modalitete zavrnog ispita za
stjecanje diplome - titule.
Pri deniciji svoje obrazovne ponude sveuilite samo treba u
potpunosti potovati ope kriterije naputaka Ministarstva 509/99 i
270/2004., a posebno one koji e biti sadrani u buduim odredbama to
e ureivati studijske grupe I. i II. stupnja.
-
40
KLASIFIKACIJA DIPLOMA ZVANJA PRVOSTUPNIKA
L-1 KULTURNA DOBRAL-2 BIOTEHNOLOGIJAL-3 DISCIPLINE POVIJESTI
UMJETNOSTI, GLAZBE, PREDSTAVE I MODEL-4 INDUSTRIJSKI DIZAJNL-5
FILOZOFIJAL-6 ZEMLJOPISL-7 INENJERSTVO GRADITELJSTVA I OKOLIAL-8
INFORMATIKO INENJERSTVOL-9 INDUSTRIJSKO INENJERSTVOL-10
KNJIEVNOSTL-11 JEZICI I SUVREMENE KULTUREL-12 JEZINO
POSREDOVANJEL-13 BIOLOGIJAL-14 PRAVOL-15 TURIZAML-16 ADMINISTRACIJA
I ORGANIZACIJAL-17 ARHITEKTURAL-18 GOSPODARSTVO I POSLOVANJE
PODUZEAL-19 ODGOJNA PODRUJAL-20 KOMUNIKACIJAL-21 URBANIZAM I
PROSTORNO PLANIRANJEL-22 SPORT I AKTIVNOSTIL-23 GRADITELJSTVO L-24
PSIHOLOGIJAL-25 UMARSTVO I POLJOPRIVREDA
KLASIFIKACIJA DIPLOMA ZVANJA MAGISTRA
LM-1 ETNOLOGIJA I KULTURNA ANTROPONIMIJALM-2 ARHEOLOGIJA LM-3
PEJZANA ARHITEKTURALM-4 ARHITEKTURA I GRADITELJSKA ARHITEKTURALM-5
ARHIVISTIKA I BIBLIOTEKARSTVOLM-6 BIOLOGIJALM-7 AGRARNA
BIOTEHNOLOGIJALM-8 INDUSTRIJSKA BIOTEHNOLOGIJA LM-9 MEDICINSKA,
VETERINARSKA I FARMACEUTSKA BIOTEHNOLOGIJALM-10 ZATITA
ARHITEKTONSKIH DOBARA I OKOLIALM-11 KONZERVACIJA I RESTAURACIJA
KULTURNIH DOBARALM-12 DIZAJNLM-13 FARMACIJA I INDUSTRIJSKA
FARMACIJALM-14 SUVREMENA FILOLOGIJALM-15 FILOLOGIJA, KNJIEVNOST I
POVIJESTLM-16 FINANCIJELM-17 FIZIKALM-18 INFORMATIKALM-19
INFORMACIJA I IZDAVATVOLM-20 ZRAKOPLOVNO INENJERSTVO I
ASTRONAUTIKALM-21 BIOMEDICINSKO INENJERSTVO
-
41
L-26 PREHRAMBENA TEHNOLOGIJAL-27 KEMIJAL-28 POMORSTVOL-29
FARMACIJAL-30 FIZIKAL-31 TEHNOLOKE I INFORMATIKE ZNANOSTIL-33
EKONOMSKE ZNANOSTIL-34 GEOLOKE ZNANOSTIL-35 MATEMATIKE ZNANOSTIL-36
POLITIKE ZNANOSTI I MEUNARODNI ODNOSIL-37 SOCIJALNE ZNANOSTI ZA
KOOPERACIJU, RAZVOJ I MIRL-38 ZNANOSTI ZOOTEHNOLOGIJE I TEHNOLOGIJE
IVOTINJSKE PRODUKCIJEL-39 SOCIJALNA SLUBAL-40 SOCIOLOGIJAL-41
STATISTIKAL-42 POVIJESTL-43 PSIHOLOKE TEHNIKEL-44 TEHNOLOGIJE
KONZERVACIJE I RESTAURACIJE KULTURNIH DOBARA
LM-22 KEMIJSKO INENJERSTVOLM-23 GRAEVINALM-24 INENJERSTVO
GRADITELJSKOG SUSTAVALM-25 INENJERSTVO AUTOMATIZACIJELM-26
INENJERSTVO SIGURNOSTILM-27 INENJERSTVO TELEKOMUNIKACIJALM-28
INENJERSTVO ELEKTRIKELM-29 INENJERSTVO ELEKTRONIKELM-30 NUKLEARNO I
ENERGETSKO INENJERSTVOLM-31 VJETINA UPRAVELM-32 INFORMATIKO
INENJERSTVOLM-33 MEHANIKO INENJERSTVOLM-34 INENJERSTVO
POMORSTVALM-35 INENJERSTVO ZA OKOLI LM-36 JEZICI I KNJIEVNOST
AFRIKE I AZIJELM-37 SUVREMENI JEZICI I AMERIKA I EUROPSKA
KNJIEVNOSTLM-38 SUVREMENI JEZICI ZA MEUNARODNU KOMUNIKACIJU I
SURADNJULM-39 LINGVISTIKALM-40 MATEMATIKALM-41 MEDICINA I
KIRURGIJALM-42 MEDICINA I VETERINALM-43 INFORMATIKE METODOLOGIJE ZA
HUMANISTIKE DISCIPLINELM-44 MATEMATIKO-FIZIKALNO LM-45 MUZIKOLOGIJA
I GLAZBENA DOBRA
-
42
LM-46 ZUBARSTVO I PROTETIKALM-47 ORGANIZACIJA I VOENJE SLUBI ZA
SPORT I MOTORIKE AKTIVNOSTILM-48 PROSTORNO I URBANISTIKO PLANIRANJE
I PLANIRANJE OKOLIALM-49 PLANIRANJE I VOENJE TURISTIKOG
SUSTAVALM-50 PLANIRANJE I VOENJE OBRAZOVNIH SLUBILM-51
PSIHOLOGIJALM-52 MEUNARODNI ODNOSILM-53 INENJERSTVO MATERIJALA
LM-54 KEMIJALM-55 KOGNITIVNE VJETINELM-56 EKONOMIJALM-57
KONTINUIRANI ODGOJ I OBRAZOVANJE ODRASLIH LM-58 ZNANOST O
SVEMIRULM-59 VJETINE JAVNE KOMUNIKACIJE, PODUZEA I
REKLAMIRANJALM-60 PRIRODALM-61 LJUDSKA PREHRANALM-62 POLITIKE
ZNANOSTILM-63 JAVNE ADMINISTRATIVNE SLUBELM-64 RELIGIJELM-65
PREDSTAVE I MULTIMEDIJSKA PRODUKCIJALM-66 INFORMATIKA
SIGURNOSTLM-67 VJETINE I TEHNIKE PREVENTIVNIH I PRIMIJENJENIH
MOTORIKIH AKTIVNOSTI
-
43
LM-68 SPORTSKE TEHNIKE I VJETINELM-69 POLJOPRIVREDNE
ZNANOSTILM-70 PREHRAMBENA TEHNOLOGIJALM-71 INDUSTRIJSKA KEMIJALM-72
NAVIGACIJA (80/M)LM-73 TEHNOLOGIJA OKOLIA I UMALM-74 GEOLOKE
TEHNOLOGIJELM-75 TEHNOLOGIJE OKOLIA LM-76 EKONOMIJA OKOLIA I
KULTURELM-77 GOSPODARSTVO PODUZEALM-78 FILOZOFIJALM-79
GEOFIZIKALM-80 ZEMLJOPIS LM-81 ZNANOSTI ZA RAZVOJNU SURADNJULM-82
STATISTIKE ZNANOSTILM-83 STATISTIKE AKTUARSKE I FINANCIJSKE
ZNANOSTILM-84 POVIJESNE ZNANOSTILM-85 HUMANISTIKE I PEDAGOKE
ZNANOSTILM-86 ZOOTEHNIKE ZNANOSTI I IVOTINJSKE TEHNOLOGIJELM-87
DRUTVENA SLUBA I DRUTVENA POLITIKALM-88 SOCIOLOGIJA I SOCIOLOKA
ISTRAIVANJALM-89 POVIJEST UMJETNOSTILM-90 EUROPSKI STUDIJILM-91
TEHNIKE I METODE ZA DRUTVO INFORMACIJA
-
44
LM-92 TEORIJE KOMUNIKACIJELM-93 TEORIJE I METODOLOGIJE E-
LEARNINGA I MEDIJSKA IZOBRAZBALM-94 STRUNO I USMENO PREVOENJE
Sporazumom je, na Rektorskom zboru, odreen rok provedbe naputka,
a pojedinanim se napucima revidira klasikacija diploma zvanja, te
predvia uvoenje novih studijskih grupa ve krajem akademske godine
2006./07. Kriteriji unutar kojih sveuilitarci ostvaruju (imaju)
svoju autonomiju nisu navedeni za svaki pojedini program, nego za
pripadajue grupe, tj. za velike grupe studijskih programa. Grupu
moe odrediti samo Ministarstvo, a ona predstavlja potvrdu jamstva
zakonske vrijednosti studija, te njihove kulturoloke i
profesionalne vrijednosti. Nakon to je uspostavljena, ona istodobno
jami sveuilitima koja te grupe nude najveu autonomiju u
strukturiranju razliitih i pojedinanih struka. Ukratko, veliki je
nositelj koji diktira anitete, slinosti, odgojno-obrazovnu, te
kulturoloku i znanstvenu homogenost vie programa, koji e nuno imati
iste kvalicirajue obrazovne ciljeve i nune obrazovne aktivnosti to
iz njih proistjeu. Grupa moe sadravati neogranien broj studijskih
programa koji vode do stjecanja odgovarajue diplome. Svaka takva
diploma oznauje zvanje uz vrijednost koja joj po zakonu pripada,
samo ako pripada jednoj od takvih grupa. Zbog toga e se, na
primjer, diplomirati Moderna knjievnost, lologija i lingvistika ili
Knjievna kritika, ili Filologija i kritka Dantea, koje pripadaju
Knjievnoj grupi 10. Kao to se vidi, tri diplome uzete u obzir vrlo
su razliite i s gledita sadraja i s gledita kompetencija; pripadaju
meutim istoj grupi koja im daje zakonsku vrijednost i profesionalno
jamstvo.
Svaka se grupa sastoji od dvaju dijelova: prvi u deskriptivnom
obliku sadri obrazovne ciljeve koji ju kvaliciraju; drugi
predstavlja shemu odreenih obrazovnih aktivnosti nunih za
ostvarenje obrazovnih ciljeva.
Zaustavimo se sada samo na klasikaciji diploma pojedinih grupa
onako kako su ureene shemama Naputka, ije je usvajanje u
-
45
tijeku, te pokuajmo malo vie ui u njihovu prirodu i grau.
Uzimajui za primjer grupu 10, onu Knjievnosti, pogledajmo prvi dio
koji se odnosi na ciljeve.
KVALIFICIRAJUI OBRAZOVNI CILJEVI grupa 10
Diplomanti diplomskog studija grupe moraju: temeljito poznavati
osnove i metodologiju lingvistikih, lolokih i knjievnih studija, te
njihov povijesni razvoj; stei esencijalna znanja iz knjievnosti,
lingvistike, povijesti i antike kulture, srednjovjekovne i moderne
umjetnosti, te poznavati izvorne tekstove i dokumente; potpuno
govoriti, pisati i itati najmanje jedan jezik Europske Unije osim
talijanskoga; imati osnove informatike pismenosti i moi se sluiti
telekomunikacijskim ureajima u svakodnevnom okruju.
Mogunosti zapoljavanja na tritu rada i profesionalne aktivnosti
predviene diplomskim programima nalaze se u javnim i privatnim
ustanovama na podruju izdavake djelatnosti i u ustanovama koje
organiziraju kulturoloke aktivnosti i koje djeluju na podruju
ouvanja i koritenja kulturnih dobara. Diplomanti te grupe mogu
posebno obavljati poslove koji zahtijevaju posebno teoretsko i
metodoloko znanje koje je sukladno nastavnim sadrajima njihove
grupe.Sveuilita e organizirati, u dogovoru s javnim i privatnim
ustanovama, stairanje i pripravnitvo kako bi se diplomanti
natjecali u dodjeli bodova potrebnih za druge obrazovne aktivnosti,
te e potom denirati, za svaki studijski program, obrazovne ciljeve
koji su u skladu sa zahtjevima posebnih strunih prola.Jedno
sveuilite moe pokrenuti vie studijskih programa u ovoj grupi samo
ako se njihov didaktiki nastavni ustroj razlikuje za barem
(najmanje) 42 ECTS boda.
-
46
Obrazovni ciljevi nisu nita drugo doli sposobnosti i
kompetencije koje karakteriziraju kulturoloki i struni prol svake
diplomirane osobe, odnosno naznauju posjedovanje opih znanstvenih
sadraja, poznavanje metoda i stjecanje posebnih strunih znanja.
Danas nije zamislivo da diplomirana osoba bude nesposobna i
nekompetentna. Svaka grupa mora imati obrazovne ciljeve kojima je
namjera sintetiko sakupljanje vie ili manje kulturnih i
profesionalnih oblika koje ta ista studijska grupa mora ponuditi.
Dakle, nijedna grupa ne moe biti bez obrazovnih i profesionalnih
ciljeva, koje i ona sama mora kreirati. Svaki studijski program
koji je uspostavljen unutar ove grupe morat e se nadahnuti
odgovarajuim obrazovnim, kvalicirajuim ciljevima, predviajui u svom
opem i didaktikom ustroju posebne ciljeve, znanstvene prole koji su
profesionalno usporedivi.
Ciljevi se, naravno, postiu razvojem nastavnih aktivnosti koje
su nune i koje se u isto vrijeme mogu promijeniti mijenjajui
ciljeve programa.
Isto kao i za ciljeve, pripadajua grupa oznaava i kvalicirajue
obrazovne aktivnosti na znanstvenim granama, smatrajui posljednje
skupom znanstveno-disciplinarnih, kulturoloki i profesionalno
slinih podruja. Takve su aktivnosti objedinjene u est velikih grupa
i razliito su odreene eksibilnim kvotama obveza s najmanjim i
najviim bodovnim pragom.
Aktivnosti predviaju nastavnu djelatnost na jednom ili vie
disciplinarnih podruja. Ta su posljednja podruja, u nekom smislu,
sadrana pri velikoj grupi aktivnosti (temeljne, specine i tako
dalje); sadre pak znanstvena polja (grane, discipline), tj.
obrazovnu karakterizaciju svake nastavne aktivnosti koja se temelji
na prouavanju specinoga znanstvenog podruja.
Evo detaljne podjele i bodovnog sustava nunih obrazovnih
aktivnosti grupe 10 za Knjievnost.
-
47
NUNE OBRAZOVNE AKTIVNOSTI
Talijanska knjievnost
Filologija, opa i primijenjena lingvistika
L-FIL-LET/05 - KLASINA FILOLOGIJAL-FIL-LET/09 - ROMANSKA
FILOLOGIJA I LINGVISTIKAL-FIL-LET/12 - TALIJANSKA
LINGVISTIKAL-FIL-LET/13 - FILOLOGIJA TALIJANSKE
KNJIEVNOSTIL-FIL-LET/15 - GERMANSKA FILOLOGIJAL-LIN/01 -
GLOTOLOGIJA I LINGVISTIKAL-LIN/02 - DIDAKTIKA MODERNIH
JEZIKAM-FIL/05 - FILOZOFIJA I TEORIJA JEZIKA
Povijest, lozoja, psihologija, pedagogija, antropologija i
geograja
L-ANT/02 - GRKA POVIJESTL-ANT/03 RIMSKA POVIJESTL-OR/01 -
POVIJEST ANTIKOG BLISKOG ISTOKAM-DEA/01 DEMOETNOANTROPLOKE
DISCIPLINEM-FIL/01 - TEORETSKA FILOZOFIJAM-FIL/02 - LOGIKA I
FILOZOFIJA ZNANOSTIM-FIL/03 - MORALNA FILOZOFIJAM-FIL/04 -
ESTETIKAM-FIL/06 - POVIJEST FILOZOFIJEM-FIL/07 - POVIJEST ANTIKE
FILOZOFIJEM-FIL/08 - POVIJEST SREDNJOVJEKOVNE FILOZOFIJEM-GGR/01 -
GEOGRAFIJAM-GGR/02 - EKONOMSKO-POLITIKA GEOGRAFIJAM-PED/01 - OPA I
DRUTVENA PEDAGOGIJAM-PED/03 - DIDAKTIKA I SPECIJALNA
PEDAGOGIJAM-PED/04 - EKSPERIMENTALNA PEDAGOGIJAM-PSI/01 - OPA
PSIHOLOGIJAM-STO/01 - POVIJEST SREDNJEG VIJEKAM-STO/02 - MODERNA
POVIJESTM-STO/04 - SUVREMENA POVIJESTM-STO/05 - POVIJEST ZNANOSTI I
TEHNIKE
Obrazovne aktivnosti
Znanstvena
grana
Nastavni predmeti Ukupno ECTS
42Temeljne L-FIL-LET/10 - TALIJANSKA KNJIEVNOSTL-FIL-LET/11 -
SUVREMENA TALIJANSKA KNJIEVNOST
-
48
M-STO/06 - POVIJEST RELIGIJAM-STO/07 - POVIJEST KRANSTVA I
CRKAVASPS/02 - POVIJEST POLITIKIH DOKTRINA
Klasini jezici i knjievnosti
L-FIL-LET/02 - GRKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-FIL-LET/04 - LATINSKI
JEZIK I KNJIEVNOST
Suvremene knjiev-nosti
L-FIL-LET/10 - TALIJANSKA KNJIEVNOSTL-FIL-LET/11 - SUVREMENA
TALIJANSKA KNJIEVNOST L-FIL-LET/13 - FILOLOGIJA TALIJANSKE
KNJIEVNOSTIL-FIL-LET/14 - KNJIEVNA KRITIKA I KOM- PARATIVNE
KNJIEVNOSTIL-LIN/03 - FRANCUSKA KNJIEVNOSTL-LIN/05 - PANJOLSKA
KNJIEVNOSTL-LIN/06 - HISPANO-AMERIKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-LIN/08 -
PORTUGALSKA I BRAZILSKA KNJIEVNOSTL-LIN/10 - ENGLESKA
KNJIEVNOSTL-LIN/11 - ANGLOAMERIKI JEZIK I KNJIEVNOSTIL-LIN/13 -
NJEMAKA KNJIEVNOSTL-LIN/17 - RUMUNJSKA KNJIEVNOSTL-LIN/18 -
ALBANSKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-LIN/20 - NOVOGRKI JEZIK I
KNJIEVNOSTL-LIN/21 SLAVISTIKA
Filologija, lingvistika i knjievnost
L-ANT/05 PROUAVANJE POVIJESNIH DOKUMENATAL-FIL-LET/02 - GRKI
JEZIK I KNJIEVNOSTL-FIL-LET/03 - ITALSKA, ILIRSKA I KELTSKA
FILOLOGIJAL-FIL-LET/04 - LATINSKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-FIL-LET/05 -
KLASINA FILOLOGIJAL-FIL-LET/06 - ANTIKA KRANSKA
KNJIEVNOSTL-FIL-LET/07 - BIZANTINSKA CIVILIZACIJAL-FIL-LET/08 -
LATINSKA SREDNJOVJEKO- VNA I HUMANISTIKA KNJIEVNOSTL-FIL-LET/09 -
ROMANSKA FILOLOGIJA I LINGVISTIKA
Obrazovne aktivnosti
Znanstvena
granaNastavni predmeti Ukupno
ECTS48Specine
-
49
L-FIL-LET/12 - TALIJANSKA LINGVISTIKAL-FIL-LET/15 - GERMANSKA
FILOLOGIJAL-LIN/01 - GLOTOLOGIJA I LINGVISTIKAL-LIN/04 - JEZICI I
PREVOENJE FRANCUSKIL-LIN/07 - JEZICI I PREVOENJE PANJOLSKIL-LIN/09
- JEZICI I PREVOENJE PORTUGALSKI I BRAZILSKIL-LIN/12 - JEZICI I
PREVOENJE ENGLESKIL-LIN/14 - JEZICI I PREVOENJE NJEMAKIM-100/08 -
ARHIVISTIKA, BIBLIOGRAFIJA I BIBLIOTEKARSTVO
L-ANT/05 - PROUAVANJE POVIJESNIH DOKUMENATAL-FIL-LET/02 - GRKI
JEZIK I KNJIEVNOSTL-FIL-LET/03 - ITALSKA, ILIRSKA I KELTSKA
FILOLOGIJAL-FIL-LET/04 - LATINSKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-FIL-LET/05 -
KLASINA FILOLOGIJAL-FIL-LET/06 - ANTIKA KRANSKA
KNJIEVNOSTL-FIL-LET/07 - BIZANTINSKA CIVILIZACIJAL-FIL-LET/08 -
LATINSKA SREDNJOVJEKOVNA I HUMANISTIKA KNJIEVNOSTL-FIL-LET/09 -
ROMANSKA FILOLOGIJA I LINGVISTIKAL-FIL-LET/12 - TALIJANSKA
LINGVISTIKAL-FIL-LET/15 - GERMANSKA FILOLOGIJAL-LIN/01 -
GLOTOLOGIJA I LINGVISTIKAL-LIN/04 - JEZICI I PREVOENJE
FRANCUSKIL-LIN/07 - JEZICI I PREVOENJE PANJOLSKIL-LIN/09 - JEZICI I
PREVOENJE PORTUGALSKI I BRAZILSKIL-LIN/12 - JEZICI I PREVOENJE
ENGLESKIL-LIN/14 - JEZICI I PREVOENJE NJEMAKIM-100/08 -
ARHIVISTIKA, BIBLIOGRAFIJA I BIBLIOTEKARSTVOM-STO/09
PALEOGRAFIJA
-
50
Povijest, arhe-ologija i povijest umjetnosti
L-ANT/01 - PRAPOVIJEST I PROTOPOVIJESTL-ANT/01 - GRKA
POVIJESTL-ANT/01 - RIMSKA POVIJESTL-ANT/01 - NUMIZMATIKAL-ANT/01 -
ETRUSKOLOGIJA I ITALSKA ANTIKAL-ANT/01 - KLASINA
ARHEOLOGIJAL-ANT/01 - KRANSKA I SREDNJOVJEKO- VNA
ARHEOLOGIJAL-ANT/01 - ANTIKA TOPOGRAFIJAL-ANT/01 - METODOLOGIJE
ARHEOLOKIH ISTRAIVANJAL-ART/01 - SREDNJOVJEKOVNA POVIJEST
UMJETNOSTIL-ART/02 - POVIJEST MODERNE UMJETNOSTIL-ART/03 - POVIJEST
SUVREMENE UMJETNOSTIL-ART/04 - MUZEOLOGIJA I UMJETNIKA KRITIKA I K.
RESTAURIRANJAL-ART/05 - KAZALINE DISCIPLINEL-ART/06 - FILM,
FOTOGRAFIJA I TELEVIZIJAL-ART/07 - GLAZBA I POVIJEST GLAZBEL-ART/08
- ETNOMUZIKOLOGIJAL-FIL-LET/01 - EGEJSKE CIVILIZACIJEL-OR/01 -
POVIJEST ANTIKOG BLISKOG ISTOKAL-OR/02 - EGIPTOLOGIJA I KOPTSKA
CIVILIZACIJAL-OR/03 - ASIROLOGIJAL-OR/04 - ANATOLISTIKAL-OR/05 -
ARHEOLOGIJA I POVIJEST UMJETNOSTI ANTIKOG BLISKOG ISTOKAL-OR/06 -
FENIANSKO-PUNSKA ARHEOLOGIJAL-OR/07 - SEMITISTIKA JEZICI I
KNJIEVNOSTI ETIOPIJEL-OR/08 - HEBREJSKIL-OR/10 - POVIJEST ISLAMSKIH
ZEMALJAL-OR/11 - MUSLIMANSKA ARHEOLOGIJA I POVIJEST
UMJETNOSTIL-OR/12 - ARAPSKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-OR/13 -
ARMENISTIKA, KAVKAZOLOGIJA, MONGOLISTIKA I TURKOLOGIJAL-OR/14 -
FILOLOGIJA, RELIGIJE I POVIJEST IRANAL-OR/15 - PERZIJSKI JEZIK I
KNJIEVNOSTL-OR/16 - ARHEOLOGIJA I POVIJEST UMJET- NOSTI INDIJE I
SREDINJE AZIJEL-OR/17 - FILOZOFIJE, VJERE I POVIJEST INDIJE I
SREDINJE AZIJEL-OR/18 - INDOLOGIJA I TIBETOLOGIJA
-
51
L-OR/20 - ARHEOLOGIJA, POVIJEST UMJET- NOSTI I FILOZOFIJE ISTONE
AZIJEL-OR/23 - POVIEST ISTONE I JUGOISTONE AZIJE M-STO/01-
SREDNJOVJEKOVNA POVIJESTM-STO/01- MODERNA POVIJESTM-STO/01-
SUVREMENA POVIJEST
Ukupno: 48
Svaki studij osnovan unutar ove grupe mora predvidjeti takav
program koji pripada znanstvenim granama, navedenima u tablici
klasikacije, rezervirajui obrazovnim aktivnostima i pripadajuim
predmetima broj bodova koji nije manji od onoga utvrenoga na razini
Ministarstva.
Prvu grupu temeljnih aktivnosti karakteriziraju temeljne
obrazovne (nastavne) aktivnosti, a odnose se na jedno ili vie
podruja koja se smatraju osnovnima za opu kulturu profesije za koju
se student obrazuje. Druga grupa odnosi se na one aktivnosti to se
provode u pojedinim granama, a karakteristine su za znanstvenu
granu. Njima se pridruuje grupa obrazovnih aktivnosti, nazvanih
srodnima ili integrativnima, a osobito one koje se odnose na
kulturu okruja i interdisciplinarno obrazovanje. etvrta grupa su
aktivnosti po izboru studenta, koje student moe slobodno izabrati
iz ponude na razini sveuilita. Peta se odnosi na pripremu i obranu
zavrnog rada i provjeru znanja stranog jezika. esta, posljednja,
obuhvaa aktivnosti usmjerene na stjecanje daljih jezinih znanja,
informatikih i raunalnih vjetina, interpersonalnih sposobnosti te
kompetencija usmjerenih na lake ukljuivanje u svijet rada, osobito
onih koje potiu izbor zanimanja. Za potonje je predvieno minimalno
9, a maksimalno 12 bodova, s ukupnim zbrojem od najvie 36 ECTS
bodova.
Obrazovne aktivnosti sveuilinih studija tako podijeljene po
grupama odnose se na polovicu predvienih, dok ostale aktivnosti
odreuju pojedina sveuilita.
Razliit, a moda i sreeniji, bodovni je sustav pedagokih studija.
Ureuje se posebnim naputkom koji je u fazi konanog prihvaanja.
-
52
Sada emo se osvrnuti na jednu grupu pedagokih studija, koristei
primjer grupe LM-14 Moderne lologije, kako bismo bolje odredili
strukturu i tako pojasnili bodovni sustav. Prije svega, pedagoki
studij, kao i dodiplomski studij, sastavljen je od kvalicirajuih
obrazovnih ciljeva.
Potvrujui navedeno, donosimo strukturu aktivnosti i bodove koje
su im dodijeljeni.
KVALIFICIRAJUI OBRAZOVNI CILJEVIDiplomanti na nastavnikom
studiju moraju:- imati temeljitu pripremu koja omoguuje razvoj
samostalnih sposobnosti u podruju srednjovjekovne, moderne i
suvremene lologije i knjievnosti, na osnovi metodolokih, teorijskih
i kritikih spoznaja;- imati solidne teoretske osnove o procesima
komunikacije openito, a posebno o mehanizmima knjievne produkcije i
komunikacije, te o problematici vezanoj za nove vrste prijenosa
suvremenih tekstova;- imati temelje teorijskog poznavanja jezika;-
imati specijalistiko znanje odreenih jezika, te srednjovjekovne,
moderne i suvremene knjievnosti; - moi adekvatno koristiti
informatika i telekomunikacijska sredstva po pojedinim podrujima;-
umjeti se sluiti tono, u pisanom i usmenom obliku, barem jednim
jezikom Europske Unije osim talijanskoga, ukljuujui i leksik.
Mogunosti zaposlenja uz profesionalne aktivnosti predviene ovim
studijima pripadaju onim podrujima u kojima e se obavljati vrlo
odgovorni poslovi poput: kulturne i izdavake industrije; posebnih
ustanova kao to su dravni arhivi, biblioteke, konzervatorski
zavodi, kulturni centri, fondacije; tijela i jedinice uenja pri
javnim i privatnim ustanovama, stranim i talijanskim.Sveuilita
organiziraju, vezano za specine ciljeve i u dogovoru s javnim i
privatnim poduzeima, strunu praksu i stairanje. Pojedina sveuilita
mogu pokrenuti vie diplomskih studija u ovoj klasi ako se njihovi
nastavni planovi razlikuju za barem 30 bodova.
-
53
Suvremeni jezici i knjievnosti
L-LIN/02 - DIDAKTIKA MODERNIH JEZIKAL-LIN/03 - FRANCUSKA
KNJIEVNOSTL-LIN/04 - JEZIK I PREVOENJE FRANCUSKIL-LIN/05 -
PANJOLSKA KNJIEVNOSTL-LIN/06 - HISPANO-AMERIKI JEZIK I
KNJIEVNOSTIL-LIN/07 - JEZIK I PREVOENJE-PANJOLSKIL-LIN/08 -
PORTUGALSKA I BRAZILSKA KNJIEVNOSTL-LIN/09 - JEZICI I PREVOENJE-
PORTUGALSKI I BRAZILSKIL-LIN/10 - ENGLESKA KNJIEVNOSTL-LIN/11 -
ANGLOAMERIKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-LIN/12 - JEZIK I PREVOENJE
ENGLESKIL-LIN/13 - NJEMAKA KNJIEVNOSTL-LIN/14 - JEZIK I PREVOENJE -
NJEMAKIL-LIN/15 - NORDIJSKI JEZICI I KNJIEVNOSTIL-LIN/16 -
NIZOZEMSKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-LIN/17 - RUMUNJSKI JEZIK I
KNJIEVNOSTL-LIN/18 - ALBANSKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-LIN/19 -
UGRO-FINSKA FILOLOGIJAL-LIN/20 - NOVOGRKI JEZIK I
KNJIEVNOSTL-LIN/21 - SLAVISTIKA
NUNE OBRAZOVNE (NASTAVNE) AKTIVNOSTIObrazovne aktivnosti
Znanstvena
granaNastavni predmeti Ukupno
ECTS48Specine Talijanski
jezik i knjievnost
L-FIL-LET/10 - TALIJANSKI JEZIKL-FIL-LET/11 - SUVREMENI
TALIJANSKI JEZIKL-FIL-LET/12 - TALIJANSKA LINGVISTIKA
Povijesne, lozofske, antropoloke i socioloke discipline
L-ANT/03 - RIMSKA POVIJESTM-DEA/01- DEMO-ETNO-ANTROPOLOKE
DISCIPLINEM-FIL/02 - LOGIKA I FILOZOFIJA ZNANOSTIM-FIL/03 -
FILOZOFIJA MORALAM-FIL/04 - ESTETIKAM-FIL/05 - FILOZOFIJA I TEORIJA
JEZIKAM-FIL/05 - POVIJEST FILOZOFIJEM-FIL/08 - POVIJEST
SREDNJOVJEKOVNE FILOZOFIJEM-PED/01 - OPA I SOCIJALNA
PEDAGOGIJAM-PED/02 - POVIJEST PEDAGOGIJEM-ST0/01- SREDNJOVJEKOVNA
POVIJEST
-
54
M-ST0/02- MODERNA POVIJESTM-ST0/04- SUVREMENA POVIJESTM-ST0/05-
POVIJEST ZNANOSTI I TEHNIKESPS/08- SOCIOLOGIJA KULTURNIH I
KOMUNIKAKACIJSKIH PROCESA
Lingvistike, loloke i metodoloke discipline
L-ART/02 - POVIJEST MODERNE UMJETNOSTIL-ART/02 - POVIJEST
SUVREMENE UMJETNOSTIL-ART/02 - MUZEOLOGIJA, UMJETNIKA KRITIKA I
RESTAURATORSTVOL-ART/07 - MUZIKOLOGIJA I POVIJEST
GLAZBEL-FIL-LET/02 - GRKI JEZIK I KNJIEVNOSTL-FIL-LET/04 - LATINSKI
JEZIK I KNJIEVNOSTL-FIL-LET/05 - KLASINA FILOLOGIJAL-FIL-LET/06 -
ANTIKA KRANSKA KNJIEVNOSTL-FIL-LET/07 - BIZANTINSKA
CIVILIZACIJAL-FIL-LET/08 - LATINSKA SREDNJOVJEKOVNA I HUMANISTIKA
KNJIEVNOSTL-FIL-LET/09 - ROMANSKA FILOLOGIJA I
LINGVISTIKAL-FIL-LET/13 - FILOLOGIJA TALIJANSKE
KNJIEVNOSTIL-FIL-LET/14 - KNJIEVNA KRITIKA I KOMPA- RATIVNE
KNJIEVNOSTIL-FIL-LET/15 FILOLOGIJA GERMANISTIKE M-STO/08-
ARHIVISTIKA, BIBLIOGRAFIJA I BIBLIOTEKARSTVOM-STO/09-
PALEOGRAFIJA
Ukupno: 48
-
55
5. Na talijanskim sveuilitima ocjene na ispitu izraavaju se
bodovima. Maksimalan broj bodova je 30 (trideset) i to odgovara
naoj ocjeni izvrstan. Student moe dobiti i 30 plus pohvalu, to je
na neki nain 5+ ocjena. U tom sustavu ocjenjivanja raspon bodova od
18 do 30 odgovara naoj skali ocjena od 2 (dovoljan) do 5
(izvrstan).
9. Pravilnik o studiju i nainu studiranjaSvaki studijski
program, i preddiplomski i diplomski, treba
imati Plan studija koji se sastavlja na osnovi uputa za
studijsku grupu i ukljuuje se u Pravilnik o studiju i nainu
studiranja sveuilita koji je najpotpuniji izraz autonomije i
obrazovnog institucionalnog identiteta na razini visokog uilita. U
njemu su sadrane sve statutarne norme koje se odnose:
a) na ciljeve, vrijeme i naine kojima e mjerodavne nastavne
strukture zajedniki skrbiti o programiranju, koordinaciji i
vrednovanju obrazovnih aktivnosti;
b) na postupke kojima se sveuilinim profesorima i znanstvenicima
dodjeljuju godinji nastavni zadaci u koje spadaju integrativne
nastavne aktivnosti, voenje studenata i mentorstvo;
c) na postupke za odvijanje ispita i drugih provjera
napredovanja studenata te zavrnoga ispita za stjecanje diplome;
d) na modalitete kojima se dolo do ocjene individualnog uspjeha
studenata i koja svakako mora biti izraena u tridesetinama5 za
pojedine ispite i za diplomski ispit s eventualnom pohvalom;
e) na ocjenu inicijalnog znanja studenata koji se upisuju na
preddiplomski i diplomski studij;
f) na organizaciju propedeutikih obrazovnih aktivnosti koje
pripremaju za vrednovanje inicijalnog znanja studenata upisanih na
preddiplomski studij, te onih koje se odnose na dodatne obrazovne
obveze navedene u stavku I. lanka 6;
g) na uvoenje sveuiline slube za koordinaciju aktivnosti
profesionalne orijentacije, u suradnji sa srednjokolskim
ustanovama, te slube mentorstva za studente za sve studijske
programe;
-
56
h) na eventualno uvoenje posebnih organizacijskih modaliteta
obrazovnih aktivnosti za studente koji nisu angairani u punom
radnom vremenu (redoviti studenti - full time);
i) na naine odraivanja aktivnosti ovlatene slube ili pojedinca
koji preuzimaju odgovornost za odreenu aktivnost;
j) na procjenu kvalitete izvedenih aktivnosti;k) na nain oblike
objave postupaka i donesenih odluka;l) na modalitete izdavanja
zajednikih diploma koje se odnose na
meufakultetske ili meusveuiline programe.Osim toga, Pravilnikom
Sveuilita o studiju i nainu studiranja
propisuje se nain izdavanja supplementa - dodatka diplomi,
odnosno potvrdnice ili certikata za svaki studijski program, koji
sadri, u skladu s modelima to su ih prihvatile europske zemlje,
osnovne podatke u odnosu na pojedini kurikul koji je student pratio
do stjecanja diplome. Svaki pravilnik nakon odredaba koje odreuju i
ureuju sve aktivnosti, odnosno institucionalne zadatke sveuilita
donosi i uredbe za svaki pojedini studijski program (preddiplomski,
diplomski, specijalistiki studij i doktorat) osnovan na tom
sveuilitu. Svaki pravilnik o studiju i nainu studiranja sadri: a)
naziv i obrazovne ciljeve studija s naznakom podruja kojem pripada;
b) opi okvir obrazovnih aktivnosti koje treba ukljuiti u nastavni
plan; c) bodove dodijeljene po podrujima ili jednoj ili vie
znanstvenih grana po kolegijima; d) karakteristike zavrnog ispita
za stjecanje zvanja, imajui u vidu da za zvanje koje se stjee
diplomskim studijem student treba na originalan nain elaborirati
diplomski rad pod vodstvom jednog profesora.
Pravilnikom se sveuilitima omoguuje osnivanje jednoga studijskog
programa kojem se jami pravna valjanost. Da bi se pokrenuli i
organizirali, svi studijski programi moraju imati svoj pravilnik
koji trebaju donijeti ovlatena tijela visokog uilita. On treba biti
sastavljen u skladu s Pravilnikom Sveuilita o studiju i nainu
studiranja, potujui slobodu predavanja, te prava i dunosti
studenata i nastavnika. Pravilnikom visokog uilita, koji mora biti
dostupan svakom studentu, odreen je:
a) popis kolegija, s naznakom pripadajueg polja i grane,
eventualne ralanjenosti u module, te ostale obrazovne
aktivnosti;
-
57
b) specini obrazovni ciljevi, bodovi i eventualna propedeutika
svakog predmeta i svih drugih obrazovnih aktivnosti;
c) nastavni plan i program koji se nudi studentima i nain
njegove provedbe te, gdje je to potrebno, individualni plan
studiranja;
d) tipologija oblika nastave, ukljuujui nastavu na daljinu,
ispita i ostalih provjera postignua studenata;
e) odredbe o eventualnim obvezama pohaanja nastave.
-
58
10. Sustav sveuilinih obrazovnih bodova (ECTS)
Bod je mjerna jedinca aktivnosti uenja; izraava i predstavlja
obujam posla, broj sati namijenjen uenju, a koji bi studentu bio
potre