TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA FUNKCIONALISTIČKA PERSPEKTIVA Datum: 30.10. 2013. SOCIOLOGIJA OBRAZOVANJA
TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVADatum: 30.10. 2013.SOCIOLOGIJA OBRAZOVANJA
Pitanja: Kakve su funkcije obrazovanja za drutvo u cjelini (integracija, funkcioniranje)?
Kakve su veze izmeu obrazovanja i drugih dijelova drutvenog sustava (ekonomije, obitelji, )?
to znai funkcionalno obrazovanje i u kojim uvjetima?FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
FUNKCIONALISTIKI PRISTUPDrutvo kao iv organizamFunkcioniranje drutvasocijalna integracija, drutvena solidarnost, socijalna kontrola
Transmisija vrijednosti, normi, obrasci ponaanja, ulogaInteriorizacija vrijednosti. Zanemarivali konflikte, disfunkcionalnostiFUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
Specijalistike funkcije pojedinih organa
Meuzavisnost dijelova ekvilibrium sustava, ravnotea dijelova
Zajednike vrijednosti vrijednosni konsenzus
Transmisija vrijednosti, normi, obrasci ponaanja, uloga
FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
funkcionalisti: CILJEVI
1. politiki ciljevi (graanska poslunost, domoljublje mitovi, povijest..; imigracija doseljenika, promoviranje reda i politikog poretka) 2. ekonomski ciljevi Edukacija za kasnije ekonomske uloge; selekcija i trening radne snage3. socijalni/kulturni ciljevi prijenos vrijednosti, normizamijenili crkvu i zajednicu .FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
funkcionalisti: svrha obrazovanja 1. PRIJENOS (INTERIORIZACIJA) DRUTVENIH PRAVILA, NORMI I VRIJEDNOSTI
2. SELEKCIJA
3. IZOBRAZBA PRIJENOS ZNANJA I VJETINA FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
Obrazovanje dio sustava
Matina, prihvaena zajednika kultura ? koje vrijednosti, norme, znanja i obrasci ponaanja trebaju biti predmet obrazovanja
Obrazovanje podrava i opravdava postojee poretke
Postojea stratifikacija (politika i socijalna) se prihvaa kao pravednaFUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
EMIL DURKHEIM
19/20 st., Francuska; francusko drutvofunkcija obrazovanja prijenos drutvenih pravila i vrijednosti
homogenost socijalizacija pounutrenje zajednikih vrijednosti i normi drutvo s mnogo (sebinih) pojedinaca pretopiti u drutvenu cjelinu (zajednicu)
FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
homogenizacija drutva neophodna za funkcioniranje drutva = slinosti koje zahtijevaju kolektivni ivot
drutvena solidarnost; suradnja; izbjegavanje anomije (a-nomos = bez normi, tj. neuvaavanje normi)
drutvena solidarnost: mehanika i organska
mehanika solidarnost: na osnovu slinostiorganska solidarnost: na osnovu zavisnosti specijaliziranih funkcija i podjele rada
FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
Osjeaj pripadnostiOsjeaj privrenosti drutvu
drutvo vanije od osobe nastava povijesti - veza izmeu pojedinca i drutvaAndersen: Nacija kao zamiljena zajednica
Primjer SAD-a; doseljenici razliitog podrijetla zajedniki identitet, povijest Amerike, amerike vrijednosti i mitovi; zastava, vrijednosti jednakosti ansi i individualnog postignua, kolektivni sportovi, American Dream, ..FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
Obitelj rodbinske vezePrijatelji osobni izborDrutvo Suradnja s onima koji nisu rodbinaZadani niz pravila
kola = model drutvaPotivanje kolskih pravila potivanje pravila openitoNune kazne u koliUvidjeli bi da je pogreno postupati protiv interesa drutvene skupine
FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
kola specifine vjetine
institucije za prenoenje vjetina
predindustrijska drutva obitelj i druge primarne grupe kao mjesta za uenje
Meuovisnost specijaliziranih vjetina
Raznolikost vjetina nuna za drutvenu suradnju.FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
TALCOTT PARSONS
Obitelj partikularistika mjerilaPripisani statusprimarna socijalizacija
kola - arino sredstvo socijalizacije; sekundarna socijalizacija univerzalistika mjerilaSteeni statusprimjena jednakih mjerila, normi FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
Selkcija u koli i meritokratska naela
Meritokracija:koncept po kojem e najsposobniji zauzeti funkcionalno najvanija mjestamotivacija nagradamanajvanija mjesta imaju najvie nagrade plae, bonusekoncepcija drutva koje sve vie poiva na postignuu a manje na pripisanom statusu.FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
kola postie vrijednosni konsenzusvrijednost postignuavrijednost jednakosti ansi visoko motiviranu radnu snaguOrijentacija ka uspjehuRazliite nagrade za uspjeh i neuspjeh svi doivljavaju sustav kao pravedankola kao mehanizam selekcije profesionalne orijentacijeIspituju, provjeravaju njihove talente i vjetine podjela uloga
meritokratsko shvaanje drutvaFUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
David Hargreaves postavlja pitanje : da li su to vrijednosti drutva u cjelini ili vladajuih skupinada li trebamo forsirati individualnu kompeticiju ili zajednitvo to je funkcionalnije za drutvo?
kritizirao suvremene kole modernog tipapretjerano naglaavaju dobrobit i razvoj pojedincavie naglasiti dobrobit za skupinukolektivni sportovinaglasiti drutvene uloge uenikarazviti privrenost koli
.FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA
osnovna ideja funkcionalista: OBRAZOVANJE BI TREBALO BITI KORISNO I FUNKCIONALNO ZA DRUSTVOOBRAZOVANJERAZVOJ
Dvije razine:
Na razini individue, pojedinca, individualni razvojEkonomski, politiki, kulturni razvoj osobeVeza neto jednoznanija
Na razini zajednice, drustvaEkonomski , politiki i kulturni razvoj drustvaPojedine empirijske studije to ne pokazuju, postoje sive zone.
RAZVOJ OBRAZOVANJA STO JE TO?
Osnovnokolsko, srednje ili visoko obrazovanje
Znatran udio obrazovanih, posebice visoko obrazovanih?Ekspanzija ili kvaliteta obrazovanja?
Indikatori razvoja obrazovanja
Razvoj obrazovanje se ne moe promatrati izolirano od drugih dijelova podruja drutvenog ivota, i izolirano od okoline .
RAZVOJ DRUSTVA STO JE TO?
Kako se to definira?
Ekonomski , politicki i kulturni aspekti razvoja drustva; neodreeno!
Koji indikatori, kako mjerimo
Tko odredjuje strategije razvoja drustva
Mnogostruki imbenici, razvijeno obrazovanje nedostatno za razvoj drustva
Pitanje uskladjenosti
Sukladnost stukture obrazovnih kvalifikacija i trita radaZa produktivne radnike trebate i produktivna radna mjesta
pojava preobrazovanosti
Obrazovna kvalifikcije i spektar potencijalnih zanimanja veza fleksibilna; generike vjestine.
OBRAZOVANJE I RAZVOJ
Pozitivna veza
Teorija humanog kapitala(znanost, progres, ekonomski rast.
Obrazovanje kao ljudsko pravopravednosti, jednakosti, politika i kulturna obrazovanostObrazovanje kao pretpostavka za participaciju u kulturnom i politikom ivotu Razvoj demokracije, tolerancije i sl..
OBRAZOVANJE I EKONOMSKI RAZVOJ
utjecaj obrazovanja na ekonomski rastutjecaj ekonomskog rasta /pada na obrazovanje.
Sive zone o evidenciji te relacijerecentna istrazivanja: naglasak na uvjetima, pretpostavkama pojavljivanja te veza
Ekspanzija obrazovanja nebitna
Kvaliteta obrazovanja rast blagostanja i kvalitete ivota
Struktura obrazovanja
OBRAZOVANJE I INDIVIDUALNI EKONOMSKI STATUS
Skolovanje pojedinca i njegova produktivnost
kolovanje i plaa.
Studije o "stopi povrata
nie obrazovanje viu stopu povrata nerazvijenim ili polurazvijenim drutvimavie obrazovanje viu stopu povrata nakon faze industrijalizacijekoja obrazovna podruja pridonose ekonomskom rastu?
neadekvatna struktura obrazovnih kvalifikacija / outputaemigracija strunjakatrokovi kolovanjaznanstvena istraivanja ekonomski efekt?.
kritke funkcionalistikih postavki:
akademske svjedodbe i nagrade nisu u tijesnoj veziocjenjivanje nije iskljuivo ocjenjivanje sposobnosti postoji utjecaj drutvene stratifikacije na obrazovnu selekcijuvrijednosti nisu ope drutvene vrijednostipostoje razliite kulture u suvremenim drutvima a ne jedna jedinstvena postoji kontradikcija kolskog sustava: pluralizam kultura i vrijednosti je kontradiktoran uniformnim vrijednostima kolskog sustavarazvoj obrazovanja i razvoj drutva nije jednoznaan