-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str.
85-114 5
Ivana Benzon
PRDRUVANJE FRAZEMA S KOMPONENTOM NAZVA ZA ODJEU KONCEPTUALNM
POLJMA
(na grai njemakog i hrvatskog jezika)
Ivana Benzon, Split, prethodno priopenje
UDK 811.163.42373.7 811.112.2373.7
Na korpusu frazema koji kao komponentu sadre sliku odjee u
njemakom i hrvatskom jeziku izvrena je empirijska
kognitivno-konceptualna analiza. Najprije je utvreno koje su slike
odjee zastupljene u frazemima dvaju jezika i u kojoj se mjeri
zastupljenost istih podudara u dva jezika. Zatim su prikupljeni
frazemi pridrueni konceptualnim poljima koja predstavljaju tematske
cjeline iz realnoga svijeta, a mi smo ih definirali etiri: ovjekov
psihiki ivot; ovjekov odnos prema drugim ljudima i svijetu oko
sebe; ovjekov fiziki ivot; apstraktni pojmovi. Frazemima
pojedinanih konceptualnih polja pridruili smo i deskriptore koji
frazeme preciznije opisuju. Na kraju je utvreno kojim su konceptima
pridruene najzastupljenije slike u dvama jezicima. Rad je obogaen
brojnim primjerima uporabe frazema njemakog i hrvatskog jezika
prikupljenim iz dnevnog tiska, tjednih i mjesenih asopisa, te
TV-programa u posljednje etiri godine.
Kljune rijei: frazeologija; frazem; slika odjee; konceptualno
polje; koncept; deskriptor; njemaki jezik; hrvatski jezik.
1. Uvod
Frazeoloki izrazi neizostavan su dio svakodnevne komunikacije,
jer govorniku pruaju neiscrpne mogunosti slikovitog izraavanja.
Znaenje frazeolokog izraza dade se uvijek izrei i na kakav drugi
nain, ali ne tako saeto, slikovito i jednako snano. Zahvaljujui
njima komunikacija je osloboena suhoparnosti i jednolinosti. Da
nabrojimo samo nekoliko primjera u njemakom i hrvatskom jeziku koje
smo pronali u dnevnim novinama, tjednim i mjesenim asopisima:
Sekretrinnen bernehmen dabei, wenn es schiefgeht, allenfalls die
Verantwortung fr die Tippfehler. Chefs nehmen den Hut. (Stern,
27.7.2006, S.113); Nur zwei Wochen nach der grten
-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima
FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str. 85-114
Steuererhhung aller Zeiten greift die Groe Koalition uns schon
wieder in die Tasche. (Bild, 4.7.2006, S.2); Daju iz prorauna, ne i
iz svoga depa (SD1, 6.5.2006., str.2); Na udaru studentskih kritika
bile su i cijene (...) koje bi trebale biti pristupanije
studentskom depu (...). (SD, 28.4.2005., str.21); S Peristilom u
rukavicama (SD, 28.1.2005., str.18).
Burger / Buhofer / Sialm2 istiu kako je frazeolokim izrazima
zajedniko sljedee: sastoje se od dviju ili vie rijei, zdruenih
prema sintaktiko-semantikim zakonitostima povezivanja u jedinstvenu
cjelinu, kojoj se znaenje potpuno jasno ne razabire, a govornici
odreene jezine zajednice rabe ih kao svaki drugi leksem toga
jezika.
Frazemi koji u svom sastavu imaju sliku odjee vrlo su esti u
svakodnevnim razgovornim situacijama, kao i u jeziku novina i
reklama.3 Ta je injenica posve razumljiva iz razloga to je odjea
bitan element ovjekove izvanjezine stvarnosti koji nalazi odraz u
frazeolokim izrazima svakog jezika. Ta spoznaja bila je poticaj za
nae istraivanje, kojim smo frazeme njemakog i hrvatskog jezika koji
sadre nazive za odjeu ili dijelove odjee eljeli opisati s
kognitivno-semantikog stajalita.
2. Odabir grae i cilj istraivanja
Izmeu mnotva razliitih naziva kojima jezikoslovci oznaavaju
frazeoloke izraze mi smo se opredijelili za termin frazem i njime
emo se sluiti u ovom radu. Taj se termin znaenjski podudara s
Burgerovim terminom Phraseologismus4 koji, prema Burgeru,
predstavlja svezu dviju ili vie rijei (pri emu nije uvjet da je
barem jedna od njih punoznana ili autosemantika rije), koju
karakterizira polileksinost i vrsta struktura, bez obzira na
njezinu idiomatinost5 ili neidiomatinost. Navedena Burgerova
definicija bila je polazni kriterij odabira naega korpusa.
1 Kraticom SD oznaavamo dnevnu novinu Slobodna Dalmacija i njome
emo se sluiti u daljnjem tekstu.
2 Phraseologisch ist eine Verbindung von zwei oder mehr Wrtern
dann, wenn (1) die Wrterist eine Verbindung von zwei oder mehr
Wrtern dann, wenn (1) die Wrter eine durch die syntaktischen und
semantischen Regularitten der Verknpfung nicht voll erklrbare
Einheit bilden, und wenn (2) die Wortverbindung in der
Sprachgemeinschaft, hnlich wie ein Lexem, gebruchlich ist. Die
beiden Kriterien stehen in einem einseitigen Bedingungsverhltnis:
wenn (1) zutrifft, dann auch (2), aber nicht umgekehrt. Iz: Burger
/ Buhofer / Sialm (1982: 1).
3 Fleischer (1997: 174) kae: Manche Wrter haben eine starke
Affinitt (phraseologische(1997: 174) kae: Manche Wrter haben eine
starke Affinitt (phraseologische Aktivitt) zur Verwendung als
phraseologische Komponente. Das gilt zum Beispiel in hohem Mae fr
die Bezeichnungen menschlicher Krperteile (Somatismen) und
Kleidungsstcke wie Arm, Auge, Beine, Brust, Faust, Finger, Fu,
Gesicht, Haare, Hals, Haut, Hand, Herz, Knie, Kopf u.a.; rmel,
Frack, Hemd, Hose(n), Hut, Kappe u.a.
4 Burger (2003:14-15) uz openitiji termin(2003:14-15) uz
openitiji termin Phraseologismus rabi i termin Idiom, kojim oznaava
podklasu unutar iroke klase frazema (Phraseologismen). Idiomi se
odlikuju polileksinou, vrstoom i idiomatinou, dok frazeme
karakteriziraju polileksinost i vrstoa, ali ne i idiomatinost.
5 Idiomatinost (Idiomatizitt)(Idiomatizitt) znai da komponente
frazema tvore cjelinu koja se ne da u potpunosti objasniti
sintaktikim i semantikim pravilima povezivanja. Sa
strukturno-semantikog aspekta
-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str.
85-114 7
Vano je napomenuti kako veinu frazema priklupljenog korpusa ipak
kara-kteriziraju ili potpuna ili djelomina idiomatinost (96
njemakih i 83 hrvatska idiomatina frazema, te 15 njemakih i 29
hrvatskih poluidiomatinih6 frazema), dok je samo manji broj frazema
neidiomatian (2 njemaka i 3 hrvatska frazema). Za ovu openitiju
Burgerovu definiciju frazeolokih izraza opredijelili smo se iz
razloga to smo, prikupljajui frazeme njemakog i hrvatskog jezika,
naili na nekoliko vrlo zanimljivih poredbenih frazema7, koji se svi
ne daju svrstati meu idiomatine odnosno poluidiomatine frazeme
(prema Burgeru, meu idiome), s obzirom na to da u njima nije dolo
do preinake znaenja niti jedne komponente unutar frazema, ali, s
druge strane, usporedba prikljuena polaznom pojmu slui snanom
ekspresivno-semantikom nijansiranju navedenih izraza. Rije je o
sljedeim neidiomatinim frazemima: etwas, jmdn. wechseln wie das
Hemd; etwas wie seine Westentasche kennen u njemakom jeziku, te
poznavati to, koga kao svoj dep; mijenjati koga kao koulje;
poznavati koga kao svoju koulju u hrvatskom jeziku. Primjeri
idiomatinih frazema u naem korpusu su: jmdm. den Handschuh
hinwerfen; halbes Hemd; jmdm. platzt der Kragen; stezati kai; puca
mi prsluk; povui koga za rukav; itd. Primjeri poluidiomatinih
frazema su: ein Schlag, und du stehst im Hemd!; etwas aus der
linken Hosentasche bezahlen; ein alter Hut sein; davati akom i
kapom; voljeti suknje; obavijen velom tajnosti; itd.
Prema formalnom kriteriju, Burger (2003: 15-16) kao donju
granicu frazema postavlja dvije rijei, koje su najee u slubi
reeninoga lana, dok je gornja granica frazema predstavljena
reenicom. Tako smo u na korpus uvrstili frazeme na razini reeninoga
lana i na razini reenice.
izraz je idiomatian (idiomatisch), ako njegovo frazeoloko
znaenje nije mogue izvesti iz doslovnog znaenja njegovih
komponenata (npr. jmdm. einen Korb geben). Ako je unutar frazema
jedna komponenta sauvala svoje doslovno znaenje, frazem je
poluidiomatian (teil-idiomatisch), npr. einen Streit vom Zaun
brechen. Izraze kod kojih nema semantike razlike izmeu frazeolokog
i nefrazeolokog znaenja, ili je takva razlika minimalna, Burger
naziva neidiomatinima (nicht-idiomatisch), npr. sich die Zhne
putzen. Iz: Burger (2003:31-32).
6 Idiomatine i poluidomatine frazeme, koje kao takve
karakteriziraju i polileksinost i vrstoa,i poluidomatine frazeme,
koje kao takve karakteriziraju i polileksinost i vrstoa, Burger
naziva idiomima (Idiome), dok je frazeologizam (Phraseologismus)
nadreeni pojam koji se odnosi na sve sveze rijei vrste strukture,
bez obzira na njihovu idiomatinost ili neidiomatinost. Prema:
Burger (2003:14-15).
7 Poredbeni frazemifrazemi (komparative Phraseologismen) ili
frazeoloke poredbe (phraseologische Vergleiche) klasa su frazema
koji sadre vrstu usporedbu (Burger je naziva i das tertium
comparationis), koja esto slui pojaavanju glagola ili pridjeva
uporabljenih u slobodnom znaenju (frieren wie ein Schneider; flink
wie ein Wiesel). Postoje takoer brojni primjeri u kojima usporedba
ne pojaava glagol, nego ga na drugi nain semantiki specificira
(dastehen wie versteinert / wie ein begossener Pudel pokunjeno,
posramljeno / wie ein lgtze ukoeno i tupo, nepomino, ravnoduno).
Iz: Burger (2003:45).
-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima
FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str. 85-114
Istraivani korpus prikupili smo na temelju leksikografske grae
njemakog8 i hrvatskog jezika9, nastojei se pri tom pridravati
kriterija da svaki frazem bude registriran u barem dva jednojezina
rjenika, i to u jednom opem i u jednom frazeolokom rjeniku. U
pojedinim sluajevima, a to se posebice odnosi na podkorpus frazema
hrvatskoga jezika, kada nam se kakav frazem uinio vrlo poznat, a
pronali smo ga registriranog samo u jednome rjeniku ili ga ak nismo
uope pronali registriranog u nama raspoloivim rjenicima, zatraili
smo pomo informanata. Oni su nam uglavnom potvrdili ono to smo i
sami, kao izvorni govornici, prema vlastitom nahoenju i poznavanju
hrvatskoga jezika pretpostavljali, a to je da dotini frazem
karakterizira frekventna upotreba. Takve smo frazeme takoer
uvrstili u na korpus, neovisno o gore navedenom kriteriju. Kao
primjer navodimo frazem drati figu u depu koji je vrlo proiren, a
navodi ga samo Aniev Rjenik hrvatskoga jezika.
Tijekom prikupljanja frazema njemakog i hrvatskog jezika naili
smo na velik broj izraza koji se ne pojavljuju u samo jednom,
strogo odreenom i vrstom obliku, nego im struktura podlijee
varijaciji. Tako smo u prikupljenom njemakom podkorpusu izbrojali
87 frazema s varijantama i 26 frazema bez varijanata, a meu
frazemima hrvatskog jezika 68 frazema s varijantama i 47 frazema
bez varijanata.
Varijante frazema na koje smo naili prikupljajui na korpus jesu
varijante na fonetskom planu, na morfolokom planu, na planu tvorbe
rijei, na planu sintakse, na leksikom planu, a pronali smo i
kombinacije vie tipova varijanata. Meu prikupljenim frazemima
hrvatskog jezika nismo pronali varijante na fonetskom i na planu
tvorbe rijei, dok se meu odabranim frazemima njemakog jezika
pojavljuju svi navedeni tipovi varijanata. Najzastupljeniji tipovi
varijanata frazema u oba jezika unutar naeg korpusa su proirenje
frazema (npr. den Schleier lften - den Schleier des Geheimnisses
lften; da geht einem der Hut hoch - da geht einem ja der Hut hoch!;
zasvirati i za pojas zadjenuti - zasvirati sviralu i za pojas
zadjenuti; duboko posegnuti u dep - posegnuti u
8 Frazeme njemakog jezika prikupili smo iz reprezentativnih
frazeolokih jednojezinih rjenikanjemakog jezika prikupili smo iz
reprezentativnih frazeolokih jednojezinih rjenika njemakog jezika:
Duden: Redewendungen und sprichwrtliche Redensarten i Rhrich, L.:
Lexikon der sprichwrtlichen Redensarten, kao i iz opeg jednojezinog
rjenika Duden: Deutsches Universalwrterbuch. Takoer smo izvrili
uvid u opi jednojezini rjenik G. Wahriga: Deutsches Wrterbuch, te u
ope dvojezine rjenike: amalovi, G.: Njemako-hrvatski ili srpski
rjenik, Uroi, M. / Hurm, A.: Njemako-hrvatski rjenik,
Hansen-Kokoru, R. / Matei, J. / Peur-Medinger, Z. / Znika, M.
(2005): Deutsch-kroatisches Universal-wrterbuch. Zagreb: Nakladni
zavod Globus: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Mrazovi,
P. / Primorac, R.: Nemako-srpskohrvatski frazeoloki renik.
9 Podkorpus frazema hrvatskog jezika temelji se na dva
frazeoloka jednojezina rjenika: J.frazema hrvatskog jezika temelji
se na dva frazeoloka jednojezina rjenika: J. Matei: Frazeoloki
rjenik hrvatskoga ili srpskog jezika i Menac, A. / Fink-Arsovski, .
/ Venturin, R.: Hrvatski frazeoloki rjenik, zatim na opim
jednojezinim rjenicima: onje, J.: Rjenik hrvatskoga jezika te Ani,
V.: Rjenik hrvatskoga jezika. Posluili smo se takoer i frazeolokim
dvojezinim rjenikom J. Mateia: Hrvatsko-njemaki frazeoloki rjenik,
kao i opim dvojezinim rjenicima: Jaki, B. / Hurm, A.: Hrvatsko ili
srpsko-njemaki rjenik, Bujas, .: Veliki hrvatsko-engleski rjenik i
Drvodeli, M.: Hrvatsko ili srpsko engleski rjenik.
-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str.
85-114
dep) odnosno redukcija frazema10 (npr. wohl Spatzen unter dem
Hut haben - Spatzen unter dem Hut haben; gledati samo svoj dep -
gledati svoj dep), a bogato su zastupljene i varijante na
morfolokom planu (die Hand auf der Tasche halten - die Hand auf die
Tasche halten; isprazniti depove - isprazniti dep) kao i na
leksikom planu (eins auf den Hut kriegen - eins auf den Hut
bekommen; stezati kai - stezati remen).
U sluajevima kada je za jedan njemaki odnosno hrvatski frazem
pronaeno vie varijanata, opredijelili smo se za samo jednu
varijantu, a kriteriji odabira varijanata bili su sljedei: a. ako
su dvije varijante identinoga sadraja, jednu smo varijantu (ili vie
njih) eliminirali tako to smo u obzir uzeli onu varijantu koja se
pojavljuje u barem dva rjenika odreenoga jezika, a ujedno smo se
posluili i metodom informanata razliitih dobnih skupina (od 29 do
85 godina starosti) i razliite strune spreme. U upitnik je bilo
ukljueno dvanaest izvornih govornika njemakog jezika i etrnaest
izvornih govornika hrvatskoga jezika; b. ako su dvije varijante
frazema formalno sline, a sadrajno razliite, tretirali smo ih kao
dva razliita frazema, a ne kao varijante jednoga frazema.
Od brojnih slika odjee u korpus njemakog i hrvatskog jezika
uvrstili smo one koje se odnose na glavnu odjeu i njezine dijelove
(npr. Hemd, Rock, Hose; odnosno koulja, hlae, suknja itd.), jer su
to najjednostavniji pojmovi, najei u leksiku i frazeologiji, ali i
one koje se odnose na dodatne odijevne predmete (npr. Hut;
Handschuhe; odnosno eir, rukavice itd.). U korpus smo uvrstili i
sloenice (npr. Samthandschuh11, Hosentasche itd. u njemakom
jeziku), kao i neke zastarjele izraze, tj. arhaizme (npr. Paletot u
njemakom jeziku; skut u hrvatskom jeziku). Zbirne imenice nismo
uvrstili u na korpus (npr. Kleider, Wsche u njemakom jeziku; odjea,
rublje u hrvatskom jeziku).
Ve na samom poetku analize korpusa, usporeujui zastupljenost
slika unutar njega, zapazili smo podudarnosti izmeu njemakog i
hrvatskog jezika. Najzastupljenija slika u njemakom i hrvatskom
podkorpusu je die Tasche odnosno dep. Dok je slika das Hemd u
njemakom podkorpusu druga prema zastupljenosti, u hrvatskom je
podkorpusu koulja na petom mjestu. Slika der Hut u njemakom
podkorpusu zauzima tree mjesto, a njezina bliskoznanica u hrvatskom
jeziku, kapa, u hrvatskom je
10 Umetanje novih elemenata, kao i reduciranje elemenata unutar
frazema, kombinirani su tipovinovih elemenata, kao i reduciranje
elemenata unutar frazema, kombinirani su tipovi varijanata, jer
proirenje frazema, uz leksiku izmjenu u njihovoj strukturi, esto
izaziva morfoloke i / ili sintaktike promjene pojedinih
komponenata, pojaavajui na taj nain valentnost izraza. Reduciranje
takoer rezultira morfo-sintaktikim promjenama. Matei (1982:VIII)
umetnute elemente unutar frazema naziva fakultativnim dijelovima
frazema, Fleischer (1997:206) ih naziva proirujuim elementima
(Exspan-dierungselemente), dok Burger (2003:25) govori o duim, a u
sluaju redukcije frazema o kraim varijantama frazema.
11 Sliku Samthandschuh uvrstili smo u na korpus unato tomu to je
u njega ve ukljuen leksem Handschuh, koji je hiperonim leksemu
Samthandschuh. Razlog je taj to je veina informanata frazem sa
slikom Samthandschuh potvrdila kao najprepoznatljiviji izmeu triju
ponuenih varijanata frazema: jmdn. mit Samthandschuhen anfassen
/DUW; LR; DRw; Wa; UH/, jmdn. mit Glachandschuhen anfassen /DRw;
DUW; UH/, jmdn. mit Handschuhen anfassen /LR/.
-
0Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima
FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str. 85-114
podkorpusu na drugom mjestu. Njemaki i hrvatski podkorpus
podudaraju se u odnosu na treu najzastupljeniju sliku: die Hose;
gae. esta slika u oba korpusa je i der rmel u njemakom podkorpusu
na petom mjestu, odnosno rukav etvrta slika prema zastupljenosti
meu hrvatskim frazemima.
Tablica 1: Zastupljenost slika odjee i dijelova odjee u
prikupljenom frazeolokom korpusu njemakog i hrvatskog jezika
Podkorpus frazema njem. jezika Podkorpus frazema hrv. jezikaRed.
br. Slika Br. frazema Slika
Br. frazema
1. die Tasche 17 dep 272. das Hemd 15 kapa 17
3.der Hut 14
gae 13die Hose 14
4. die Weste 4 rukav 11
5.der Anzug 3
koulja 8
der rmel 3die Jacke 3der Knopf 3das Knopfloch 3der Mantel 3der
Schleier 3
6.
die Bluse 2
skut 6
der Handschuh 2die Kappe 2der Kragen 2die Mtze 2der Rock 2die
Schrze 2
7.
der Frack 1
suknja 5
der Grtel 1die Hosentasche 1die Hutschnur 1die Krawatte 1das
Mntelchen 1der Paletot 1der Riemen 1der Rockzipfel 1der Rockscho
1der Samthandschuh 1der Schlafrock 1der Schlips 1die Westentasche
1
-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str.
85-114
8. - -pojas 4rukavica 4veo 4
9. - - hlae 3
10. - -
kabanica 2kaput 2koprena 2odijelo 2eir 2
11. - -
kai 1pas 1prsluk 1
Ukupno 113 115
Unutar korpusa dvaju jezika ukupno je 228 razliitih frazema, od
kojih 113 pripada podkorpusu njemakog jezika, a 115 podkorpusu
hrvatskog jezika. Uz njih smo meu frazemima njemakog jezika pronali
i 243 varijante (ukupan broj frazema i njihovih varijanata je 356),
te meu frazemima hrvatskog jezika 219 varijanata (ukupan broj
frazema i varijanta je 334). Varijante nismo detaljnije razmatrali
u naem opisu, ali su nam one katkada posluile kao primjeri uporabe
frazema s komponentom odjee, s obzirom na to da ponekad u dnevnim
novinama kao i u tjednicima i mjesenim asopisima nismo uspjeli
pronai frazem u njegovu reprezentativnom obliku, ve samo kao jednu
od njegovih varijanata.
Za cilj naega rada postavili smo kognitivno-konceptualni opis
odabranog korpusa prema metodolkim obrascima to su ih u suvremenu
frazeologiju uveli D. Dobrovolskij i L. Zybatow.
3. Kognitivno-konceptualni opis korpusa frazema njemakog i
hrvatskog jezika koji sadre nazive za odjeu i dijelove odjee
Kognitivna lingvistika12 frazeme promatra kao psiholingvistike
jedinice pohranjene unutar tzv. mentalnog leksikona. Mentalni
leksikon predstavlja mreu raznovrsnih pojmovnih jedinica koje su
uredno pridruene jednom, a nerijetko i veem broju konceptualnih
podruja, formiranih na osnovi izvanjezinih kriterija, tj. ovjekova
znanja o svijetu. Ako gore navedeno primijenimo na podruje
frazeologije, moemo rei kako je znanje o svijetu temelj mentalnom
umreenju frazema unutar odreenih konceptualnih podruja. Spomenuto
umreenje13 funkcionira na razliitim osima (semantikoj, formalnoj,
ilokucijskoj, slikovnoj i simbolikoj). D. Dobrovolskij14
12 Burger (2003: 17).(2003: 17).13 Fleischer (1997: 236).(1997:
236).14 Preuzeto iz: Fleischer (1997: 236).iz: Fleischer (1997:
236).
-
2Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima
FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str. 85-114
predoio je kognitivno orijentiran koncept u tri znanstvene
studije15 s naglaskom na semantikoj osi umreenja.
Na temelju pojmovne odreenosti frazema (Dobrovolskij se koristi
terminom Idiom), kognitivna lingvistika16 pokuava odrediti
semantike odnose meu njima i predstaviti razliite mogunosti njihova
konceptualno-semantikog grupiranja ili umreenja. Metodom semantike
dekompozicije frazemima se pridruuju odgovarajui deskriptori, tj.
obiljeja koja predstavljaju odnose slinosti. Dobrovolskij17 tako
frazemu jeden Pfennig dreimal umdrehen pridruuje deskriptore krt i
/ ili tedljiv. Metode pomou kojih se dolazi do deskriptora su,
primjerice, analiza rjenikih definicija i tekstova, ankete,
postupak promatranja pojava i odnosa. Pri tome je katkada mogue
izdvojiti iskljuive deskriptore, koji za odreeni frazem vrijede
zavisno o kontekstu. Tako npr. jedan od sljedeih deskriptora: biti
lud, biti glup, neprimjereno postupati moemo u odreenoj situaciji,
ovisno o kontekstu, pridruiti sljedeim frazemima: einen Dachschaden
haben; nicht allle Tassen im Schrank haben; nicht (recht) bei Trost
sein; bei jmdm. ist eine Schraube locker. elei predstaviti odreene
koncepte frazema Dobrovolskij18 predlae specifian leksikografski
postupak tzv. cluster-tehniku (Cluster-Technik) ili tehniku
grozdova, koja se sastoji u sljedeem: svaki konceptualni grozd
obuhvaa skupinu deskriptora, koji zajedno tvore takson (Taxon). Svi
deskriptori, koji su dio jednoga taksona, najee ne bivaju pridrueni
ba svakom frazemu unutar dotinog grozda. S druge strane, svi
frazemi jednoga taksona ne moraju dijeliti niti jedno zajedniko
obiljeje, tj. deskriptor. Bitno je da frazemi unutar odreenoga
grozda pokazuju semantike slinosti na intuitivnoj razini.
Konceptualni entiteti, dakle, predstavljaju lanane strukture u
kojima su elementi redom jedan s drugim lanano povezani preko
jednog relevantnog obiljeja.
Zbirka u kojoj su frazemi popisani na nain kako to predlae
kognitivna lingvistika je tezaur (der Thesaurus)19, vrsta rjenika
koji ukljuuje mnotvo elemenata - nositelja znaenja, pomou kojih
bivaju protumaeni najrazliitiji semantiki odnosi. Tako zapravo
tezaur predstavlja odreeni model svijeta odnosno djeli odreenoga
modela svijeta. Sredinji elementi taksona, koji odreenu kategoriju
predstavljaju u istoj formi, pojavljuju se u tezauru samo jednom,
dok periferni elementi podlijeu viestrukim svrstavanjima.
Dobrovolskij smatra kako pridruivanje frazema
15 Rije je o radu: Dobrovolskij, D. (1995).je o radu:
Dobrovolskij, D. (1995). Kognitive Aspekte der Idiom-Semantik.
Studien zum Thesaurus deutscher Idiome. Tbingen [Eurogermanistik.
Europische Studien zur deutschen Sprache 8].
16 Zybatow (1997: 581).(1997: 581).17 Preuzeto iz: Zybatow
(1997: 581).iz: Zybatow (1997: 581).18 Preuzeto iz: Zybatow (1997:
582).iz: Zybatow (1997: 582).19 Das Darstellungsformat fr
Phraseologismen im Rahmen der Kognitiven Linguistik ist
derDarstellungsformat fr Phraseologismen im Rahmen der Kognitiven
Linguistik ist der
Thesaurus, worunter ganz llgemein eine Menge bedeutungstragender
Elemente zu verstehen ist, auf der semantische Relationen
verschiedener Typen expliziert sind. () Der Thesaurus wird als ein
bestimmtes Modell der Welt bzw. ein Fragment eines bestimmten
Weltmodells (vgl. D. Dobrovolskij 1995, 59) verstanden, bei dessen
Modellierung den Phraseologismen auf der Grundlage des naiven
Weltmodells (folk theories) bestimmte Deskriptoren zugeordnet
werden. Iz: Zybatow (1997: 581).
-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str.
85-114
grozdovima vie odgovara ontolokim karakteristikama koncepata
frazema nego li stroga taksonomija.
Primjer Dobrovolskog slijedi Lew Zybatow, koji je u radu Idiome
und Parmien aus kognitivlinguistischer und
translationslinguistischer Sicht (am Beispiel des Russischen und
Ukrainischen) tehniku grozdova primijenio na paremije ruskog i
ukrajinskog jezika.
Slijedei dijelom njegov prikaz, pokuat emo utvrditi kojim
konceptualnim grozdovima, tj. konceptualnim poljima pripadaju
frazemi dvaju jezika naega korpusa. Gdje bude mogue, konceptualne
grozdove emo dalje detaljnije ralaniti na pojedinane deskriptore.
Uz frazeme njemakog i hrvatskog jezika navest emo i primjere na
koje smo u zadnje etiri godine naili u njemakim i hrvatskim dnevnim
novinama i periodici, neto manje u knjievnim djelima, kao i manji
broj primjera koje smo u posljednje dvije godine uli u njemakom i
hrvatskom televizijskom programu, a koje smo uspjeli
zabiljeiti20.
Frazeme odabranog korpusa svrstat emo u etiri razliita
konceptualna polja (tematske cjelina iz realnoga svijeta) i to: 1.
ovjekov psihiki ivot; 2. ovjekov odnos prema drugim ljudima i
svijetu oko sebe; 3. ovjekov fiziki ivot; i 4. apstraktni pojmovi.
Konceptualnom polju ovjekov psihiki ivot pridruit emo sadraje koji
se odnose na ovjekove psihike procese i stanja, u to su ukljueni
ovjekov karakter, intelekt, steena znanja i iskustva. Drugom
konceptualnom polju ovjekovu odnosu prema drugim ljudima i svijetu
oko sebe pripast e frazemi s deskriptorima koji se tiu ovjekova
odnosa prema drugim biima i pojavama, te prema prirodi i svijetu
openito, da nabrojimo samo neke od njih: ponaanje i komunikacija
meu ljudima, uspjeh, neuspjeh, sila, sukob, pljakanje, mo, nadmo,
podinjenost, posao, rad, zanimanje, moral, nemoral, religija,
bogatstvo, siromatvo, odnos prema novcu, itd. Konceptualno polje
ovjekov fiziki ivot ukljuivat e frazeme koji se odnose na sadraje
vezane uz ovjekov fiziki izgled, fizioloke potrebe, ivotnu dob i
sl. etvrtim konceptualnim poljem apstraktni pojmovi obuhvatit emo
frazeme kojima sadraj nije nuno vezan uz ovjeka, iako to moe biti,
primjerice izrazi koji u reenici funkcioniraju kao kakva prilona
oznaka itd.
3.1 Kognitivno-konceptualni opis frazema njemakog jezika
Najvei broj frazema njemakog podkorpusa, njih 63, pripada
konceptulanom polju OVJEKOVA ODNOSA PREMA DRUGIM LJUDIMA I SVIJETU
OKO SEBE. Deskriptori koji opisuju frazeme ove skupine vrlo su
raznoliki. Prvi je meu njima
20 Tijekom zadnje dvije godine na razliitim njemakim i hrvatskim
televizijskim kanalima uli smozadnje dvije godine na razliitim
njemakim i hrvatskim televizijskim kanalima uli smo znatan broj
frazema koji kao komponentu imaju sliku odjee, ali zbog brzine
govora u televizijskom mediju, takve je primjere bilo teko
zabiljeiti s cjelokupnim kontekstom u kojem se pojavljuju. Stoga se
naa potraga za primjerima njemakih i hrvatskih frazema temeljila
prvenstveno na pisanom jeziku, i to uglavnom dnevnih novina i
tjednih i mjesenih asopisa.
-
4Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima
FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str. 85-114
ponaanje i komunikacija meu ljudima, koji ukljuuje dvanaest
razliitih odnosa: iskazivanje potovanja: Hut ab!; vor jmdm., etwas
den Hut ziehen; izazivanje odnosno prihvaanje izazova: den
Handschuh aufnehmen; jmdm. den Handschuh hinwerfen; nepodnoljivost,
netrpeljivost: leck mich am rmel!; das zieht einem das Hemd aus;
mit jmdm., etwas nichts am Hut haben; etwas geht ber die Hutschnur;
neobazrivost, nepristojnost: Pech an den Hosen haben; wohl Spatzen
unter dem Hut haben; jmdn. gerade noch beim Rockzipfel erwischen;
prekoravanje: eins auf den Hut kriegen; jmdm. eins auf den Hut
geben; eins auf die Mtze bekommen; nesamostalnost, ovisnost o
drugome: sich an jmds. Rocksche hngen; jmdm. an der Schrze hngen;
pratanje: etwas mit dem Mantel der Liebe zudecken; naivnost: sich
das Hemd ausziehen lassen; razotkrivanje, priznavanje istine: die
Hosen runterlassen; dominacija u branoj zajednici: die Hosen
anhaben; sklad, sloga: unter einen Hut kommen; ivljenje na tui
raun: jmdm. auf der Tasche liegen.
Primjeri: (ponaanje i komunikacija meu ljudima iskazivanje
potovanja) Skorpion: Alles im Griff. Wie Sie den Haushalt schmeien,
Hut ab! Er ist schnell erledigt und es bleibt viel Zeit, mit der
Familie etwas zu unternehmen. (Neue Woche, 24.6.2006, S.32); Hut
ab! Die ist vielleicht fit richtig kernig. Hannelore Ohlendorf
schwrmt von einer Bekannten. Die 94-jhrige hat es ihr angetan, weil
sie ohne Hilfe ihren Haushalt fhrt. (Fr sie, 28.1.2003, S.82); Ich
ziehe den Hut vor Pfarrer Siggelkow, dem Grnder der Arche. Endlich
ein Mensch, der etwas tut, statt zu reden. (Stern, 25.4.2005,
S.15); Als Kind wollte Rudi Carrel nur eins: berhmt sein, so wie
sein Vater, der als Confrencier in Holland die Leute unterhielt.
Vor ihm zogen sie auf der Strae den Hut, das imponierte Rudi.
(Stern, 13.7.2006, S.140) (nepodnoljivost, netrpeljivost) Du fehlst
mir nicht, du warst ein einziger Fehler. Sauf meinentwegen den
ganzen Tag. Ich habe jedenfalls mit dir nichts mehr am Hut. Gott
sie Dank. (Bild, 5.7.2006, S.6); Klar, wenn man so lange mitten in
der Show ist, dann fngt man natrlich an, Benzin zu riechen. Anfangs
hatte ich ja gar keine Ahnung davon, mit Rennsport nichts am Hut.
(Stern, 10.8.2006, S.146) (razotkrivanje, priznavanje istine) Ich
bin ein groer Feind von Doping. Das wird Konsequenzen haben. Aber
ich will dem Box-Verband nicht vorgreifen. Michael hat bei mir die
Hosen runter gelassen und sich heulend entschuldigt. Das ist schon
mal ein richtiger Schritt. Was man von anderen Sndern ja nicht
sagen kann. (Bild, 4.7.2006, S.13) (dominacija u branoj zajednici)
Katharine Hepburn trug nicht nur privat gern Mnnerklamotten. Auch
in Filmen wie Die eiserne Unterrock zeigte sie, wer die
(Uniform-)Hosen anhat. (Woman, 26.7.2005, S.59).
Nadalje, dio frazema istoga konceptualnog polja pridruili smo
deskriptorima sila, sukob ili prijetnja: jmdn. aus dem Anzug stoen;
jmdm. den Frack voll hauen; ein Schlag, und du stehst im Hemd!;
jmdm. das Hemd ber den Kopf ziehen; jmdn. bis aufs Hemd ausziehen;
die Hosen voll kriegen; jmdm. die Hosen strammziehen; die Jacke
voll kriegen; jmdm. die Jacke voll hauen; jmdn. an der Krawatte
nehmen. Daljnji deskriptori su mo, nadmo: jmdn. in der Tasche
haben; jmdn. in die Tasche stecken;
-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str.
85-114 5
zatim moral i nemoral: etwas in die eigene Tasche stecken; in
die eigene Tasche wirtschaften; jmdm. das Geld aus der Tasche
ziehen; jmdm. in die Tasche arbeiten; jmdm. in die Tasche greifen;
sich die eigenen Taschen fllen; jmdm. etwas unter die Weste jubeln;
odgovornost: auf jmds. Kappe gehen; etwas auf seine eigene Kappe
nehmen; posao, rad, zanimanje, izvravanje dunosti: die rmel
hochkrempeln; den Hut in den Ring werfen; den Hut nehmen; etwas aus
dem Hut machen; des Kaisers Rock anziehen; religija: den Schleier
nehmen; bogatstvo i siromatvo: den Grtel enger schnallen; alles bis
aufs Hemd verlieren; kein Hemd am Leib haben; odnos prema novcu:
etwas aus der linken Hosentasche bezahlen; etwas aus der eigenen
Tasche bezahlen; fass mal einem nackten Mann in die Tasche; tief in
die Tasche greifen; te uspjeh i neuspjeh: etwas ist in die Hosen
gegangen.
Primjeri: (sila, sukob ili prijetnja) Hier haften die
Beteiligten auch mit ihrem Privatvermgen im Extremfall bis zum
letzten Hemd. Zum Beispiel fr Bankschulden ihres Fonds. (Stern,
25.4.2005, S.130) (moral i nemoral) Denn mit Provisionen von bis zu
15 Prozent greifen Ebay und Amazon ihren Verkufern krftig in die
Tasche. (Stern, 7.9.2006, S.222); Nur zwei Wochen nach der grten
Steuererhhung aller Zeiten greift die Groe Koalition uns schon
wieder in die Tasche. Heute werden Kanzlerin Angela Merkel (CDU),
SPD-Chef Kurt Beck und CSU-Chef Edmund Stoiber den Brgern ihre
sogenannte Gesundheitsreform vorstellen. Das Rezept der Drei von
der Zapfstelle: Hhere Krankenkassen-beitrge! (Bild, 4.7.2006, S.2);
Erst greifen sie dem Brger in die Taschen und versprechen dann, in
den nchsten Jahren wird alles besser. (Bild, 5.7.2006, S.6); Ich
mchte, dass den Leuten nicht in die Tasche gegriffen wird. Sie
sollen am Monatsende nicht weniger verdienen als heute. (Stern,
27.7.2006, S.64-65) (posao, rad, zanimanje, izvravanje dunosti)
Strzte er wegen seiner Frau?, fragten die Zeitungen deshalb
besorgt, als Schrempp im Jahr 2005 den Hut nehmen musste. (Stern,
27.7.2006, S.115); Merkel wirkt verunsichert, ihre Stimme verliert
im Verlauf des Abends an Kraft, sie sagt: Ich leide nicht an
Amnesie, aber die Situation hat sich gendert. Sie sagt, dass sie
das niemals durchbekomme in der eigenen Partei. Wenn ich dem
zustimme, kann ich meinen Hut nehmen. (Spiegel, 18.9.2006, S.40)
(odnos prema novcu) Er hat mehr als 17 Millionen Dollar fr eine
Kinderhilfsorganisation gespendet, und whrend der Dreharbeiten von
The Patriot in einer kleinen Stadt South Carolina bezahlte er aus
eigener Tasche ein Haus fr geschlagene Frauen. (Stern, 10.8.2006,
S.145); Vorteile habe der Einzelhandel jedoch in der
Preiskalkulation. Grtner rechnet aber damit, da Kunden bei
Gelegenheitskufen eher beriet sind, tiefer in die Tasche zu
griefen. (Augsburger Allgemeine, 14.u.15.8.1996, S.13) (uspjeh i
neuspjeh) Frher hat mir Champagner gar nicht so geschmeckt, das hat
sich grundlegend gendert. Nur im Uralub habe ich als kleiner
Schotte (...) mal gegen ein, zwei super teure Flaschen protestiert
Auch der erste Heiratsantrag ist mit Champagner in die Hosen
gegangen. (Bunte, 30.1.2003, S.70).
Ostatak frazema ove skupine pripao je prilino openitom
deskriptoru odnosa prema ostalim pojavama i objektima. Odnosi
opisani navedenim deskriptorom su:
-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima
FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str. 85-114
odbacivanje ili obezvrijeivanje ega: sich etwas an den Hut
stecken knnen; suglasnost, sklad: unter einen Hut bringen; tajnost:
einer Sache ein Mntelchen umhngen; otkrivanje tajne: den Schleier
lften; zaborav: den Schleier des Vergessens ber etwas breiten;
siguran dobitak: etwas in der Tasche haben.
Primjeri: (suglasnost, sklad) Spter wird sie das Abendessen
kochen, in der Gemeinschaftskche, 50 Portionen, zusammen mit Frau
Nummer zwei, einer Lehrerin. Die dritte, eine Krankenschwester, hat
Sptschicht, die Vierte studiert, die fnfte htet die Konder. Sie
wechseln sich ab, sodass jede Karriere und Kinder unter einen Hut
bringen kann plus Reisen nach bersee und Liebeswochenenden mit
Ehemann Ray. (Stern, 22.6.2006, S.72); Htte man vor der WM
Topmodels und Fuball unter einen Hut bringen mssen, wre einem der
Name Claudia Schiffer nicht unbedingt als erstes eingefallen.
(Gala, 22.6.2006, S.18); Druck, Termine, Hetze all das erzeugt
Stress. Und das gilt nicht nur fr den Beruf sondern auch fr unser
Privatleben. Familie, Hobbies und Sport wollen unter einen Hut
gebracht werden. Nicht umsonst spricht man von Freizeitstress.
(Spiegel, 18.9.2006, S.206); Sie sind nach wie vor ein viel
beschftigtes Model. Wie schaffen Sie es, Karriere und Kinder unter
einen Hut zu bekommen? (Gala, 22.6.2006, S.18); Wer gern aktiv ist,
Familie und Beruf unter einen Hut bringen und berall seine Frau
stehen muss, braucht ein hohes Ma an Energie. (Vital, April 2003,
S.101) (siguran dobitak) Neulich meldeten sich bei ihr zwei
Bewerberinnen, die mit 25 Jahren das Diplom in der Tasche hatten,
eine hatte sogar promoviert und somit eigentlich alles richtig
gemacht, wie Schierbaum findet. (Spiegel, 31.7.2006, S.52).
Meu prikupljenim frazemima njemakog jezika znatan je broj (34) i
onih koje smo pridruili konceptualnom polju OVJEKOV PSIHIKI IVOT.
Dio njih dade se opisati deskriptorima koji se odnose na razliite
psihike procese i stanja, npr. na strah: die Hosen voll haben; in
die Hose machen; jmdm. geht die Hose mit Grundeis; jmdm. fllt das
Herz in die Hosen; na ljutnju, bijes ili uznemirenost: aus dem
Anzug kippen; da geht einem der Hut hoch; jmdm. platzt der Kragen;
jmdm. geht das Messer in der Tasche auf; zatim na skriveni bijes
ili skrivenu prijetnju: die Faust in der Tasche ballen; nadalje na
oprez: jmdn. mit Samthandschuhen anfassen; na zadovoljstvo: wie der
Mops im Paletot; na neodobravanje: jmdm. nicht nach der Mtze sein;
na osjetljivost ili uvredljivost: mach dir nicht ins Hemd!; spuck
dir nicht auf den Schlips!; kao i na samozavaravanje: sich selbst
in die eigene Tasche lgen.
Primjeri: (ljutnja, bijes ili uznemirenost) Bei
Intendanten-Sitzungen, erzhlt ein Kollege, lasse Pleitgen keinen
Punkt verstreichen, ohne sich zu Wort zu melden. Manchem platze
schon der Kragen, wenn Pleitgen berhaupt das Wort ergreift und von
WDR-Erfolgen Bericht gibt. (Spiegel, 18.9.2006, S.121)
(zadovoljstvo) Ist der Mops im Paletott, reimt er sich flott so!
(Stern, 3.8.2006, S.107; Rubrik: Kreuzweise) (oprez) Das Team
pflockt Beetumrahmungen in die Erde und fegt hektisch den Patio,
Charlie stopft Erde in die Ritzen zwischen die Yorkstone-Platten
zunchst ohne, dann vor der Kamera vorsichtig mit Handschuhen.
(Brigitte, 19.2.2003, S.110)
-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str.
85-114 7
(samozavaravanje) Schwer malende Mnnerhnde auf nchternem
Konferenztisch, mikrophonverstrkte Schritte auf Teppichboden (...).
Dazwischen Ausbrche wie aus dem Bilderbuch. Wobei sich auch da
jeder in die Tasche lgt. (Sddeutsche Zeitung, 26.7.2006, S.12).
Dio frazema opisuju deskriptori koji se tiu ovjekovih
karakternih osobina velikodunost i portvovnost: sein letztes Hemd
hergeben; sein letztes Hemd vom Leib reien; sich bis aufs Hemd
ausziehen; egoizam: das Hemd ist mir nher als der Rock; krtost: die
Hand auf der Tasche halten; estitost i potenje: einen Fleck auf der
weien Weste haben; eine reine Weste haben; eine weie Weste haben;
zatim biti enskar: hinter jedem Rock her sein; hinter jeder Schrze
hersein; prevrtljivost: etwas, jmdn. wechseln wie das Hemd; den
Mantel nach dem Wind hngen; den Mantel nach dem Wind kehren. Frazem
jmdm. aus allen Knopflchern gucken mogue je pridruiti razliitim
deskriptorima koji se odnose ili na kakav psihiki proces ili stanje
ili na neku od ovjekovih karakternih osobina, a o emu se od
navedenoga radi mogue je odrediti tek ako je frazem uklopljen u
odreeni kontekst.
Primjer: (velikodunost, portvovnost) Gangster Whler liebt das
Frivole, Frontale, Exhibionistische, das seinen zugeknpften
Herr-mit-Mtze-Typen abgeht. Allerdings: Wer genau hinschaut,
entdeckt auch im Film-und-Fernseh-Whler das Schlitzohr, fr das man
sein letztes Hemd doch besser nicht hergibt. (Stern, 10.8.2006,
Beilage TV Magazin, S.3).
Manjem broju frazema ove skupine pridruili smo deskriptore koji
se odnose na ovjekov intelekt, na njegova znanja i iskustva, kao i
na procese stjecanja znanja i iskustava. Deskriptori su lakoa
izvoenja kakve vjetine: etwas aus dem rmel schtteln; dobro
poznavanje ega: etwas wie seine Westentasche kennen; proces uenja:
sich auf die Hosen setzen; proces donoenja kakve odluke: sich etwas
an den Knpfen abzhlen; te proces samoohrabrenja i zadravanja stanja
pribranosti: sich am Riemen reien.
Primjer: Sie kennen den Zeitungsbetrieb wie ihre Westentasche.
(Jurica Pavii: Nachtbus nach Triest: Kriminalroman. Wetzlar:
Verlaghaus No.8, 2001., S.20).
Konceptualnom polju OVJEKOV FIZIKI IVOT pridruili smo jedanaest
frazema njemakog podkorpusa, a deskriptori su: fizika graa: aus dem
Anzug fallen; eine gefllte Bluse haben; etwas in der Bluse haben;
halbes Hemd; aus allen Knopflchern platzen; vidna, sluna i dr.
percepcija ljudi i svijeta oko nas: Knpfe auf den Augen haben;
Knpfe auf den Ohren haben; intenzitet fiziolokih pojava: aus allen
Knopflchern schwitzen, stinken o..; konzumiranje alkohola: einen
hinter die Krawatte gieen; i odijevanje: die Hosen auf halbmast
tragen; mit Schlips und Kragen erscheinen.
-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima
FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str. 85-114
Primjeri: (fizika graa) Du bist ein halbes Hemd, du Idiot.
(TV-kanal ZDF, 29.7.2006)21 (odijevanje) Da haben mich die Leute
nicht mit Schlips und Kragen gesehen, sondern auf dem Gerst, schwer
arbeitend. Das ist ein Einstieg. Dann haben wir weitergearbeitet.
Politisch. (Stern, 7.9.2006, S.80).
Konceptualno polje APSTRAKTNI POJMOVI ukljuuje pet frazema
pridruenih sljedeim deskriptorima: svakako ili pod svaku cijenu:
und wenns das letzte Hemd kostet; dosada, monotonija: tote Hose;
poznata ili stara stvar: ein alter Hut sein; jedna te ista stvar:
das ist Jacke wie Hose; kulinarstvo: im Schlafrock.
Primjeri: (poznata ili stara stvar) (...) das Duell zwischen VW
und Opel beschftigt uns Autofahrer schon seit 30 Jahren. Es ist
aber noch lange kein alter Hut im Gegenteil: Der Konkurrenzkampf
der beiden deutschen Marken wird in der nchsten Jahren so spannend
wie nie sein. (Auto-Straenverkehr, Juli 2004, S.3) (jedna te ista
stvar) Wo es Jecke wie Hose ist, ob de Pappnas auf der Stirn sitzt
oder ins Glas fllt (Stern, 27.7.2006, S.91 Rubrik: Rtsel).
Tablica 2: Odreenost frazema njemakog podkorpusa konceptualnim
poljima
Konceptualno polje Broj frazema Ukupan broj frazemaovjekov odnos
prema drugim ljudima i svijetu oko sebe
63 (56%)
113ovjekov psihiki ivot 34 (30%)ovjekov fiziki ivot 11
(10%)apstraktni pojmovi 5 (4%)
3.2 Kognitivno-semantiki opis frazema hrvatskog jezika
I u frazeolokom podkorpusu hrvatskog jezika najvie frazema (69)
pripalo je konceptulanom polju OVJEKOVA ODNOSA PREMA DRUGIM LJUDIMA
I SVIJETU OKO SEBE. Prvi deskriptor, ponaanje i komunikacija meu
ljudima, obuhvaa 20 frazema ove skupine i opisuje esnaest razliitih
odnosa: iskazivanje potovanja: kapu dolje!; skidati kapu komu, pred
kim; izazivanje odnosno prihvaanje izazova: baciti komu rukavicu;
prihvatiti baenu rukavicu; neobazrivost, nepristojnost: vrabac je
komu pod kapom; povui koga za rukav; slabost, nemo: kratki su komu
rukavi; nametanje vlastite volje drugima: krojiti komu gae; krojiti
komu kapu; osveta: skrojiti komu kabanicu; novano kanjavanje:
udariti koga po depu; iznevjera,
21 Navedeni primjer preuzeli smo iz televizijskog programa
(njemaki TV-kanal ZDF, crtani filmprimjer preuzeli smo iz
televizijskog programa (njemaki TV-kanal ZDF, crtani film Tupu), pa
zbog brzine govora na televizijskom mediju nismo uspjeli zabiljeiti
cjelovit (kon)tekst. Navedenu reenicu izgovara pripadnik djeje
bande Die Parkhaie iz Central Parka u New yorku, koji njom
prekorava slabanog i prestraenog djeaka koji je pokuao biti hrabar
i jak, ali je zabrljao na dodijeljenom mu zadatku.
-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str.
85-114
uskraivanje potpore / pomoi: ostaviti koga kratkih rukava;
nedozvoljeno ili nedopustivo ponaanje: udariti ispod pojasa;
iznoenje istine, razuvjeravanje: skinuti komu koprenu s oiju;
udaja: doi pod iju kapu; dominacija u branoj zajednici: nositi
hlae; padanje pod enski utjecaj: zaplesti se u enske suknje;
prekidanje odnosa: odrezati skut; osiguranost ijom slubenom zatitom
ili nainom funkcioniranja: doi pod kapu; i proglaenje ludim:
strpati koga u luaku koulju.
Primjeri: (iskazivanje potovanja) Tko zna to se zbiva u njegovoj
dubini, kakvi lomovi, ali je profesionalac par excellance, sad sam
ga i ja izbliza dobro upoznao, kako radi, trenira, ponaa se, s
koliko odgovornosti, to je za istu desetku, kapa dolje. (SD,
7.8.2006., str.37); No, to nije razlog da Pudaru i njegovim igraima
ne kaemo Kapa dolje! za prikazanu igru, pristup taktikim zadaama i
konani rezultat. (SD, 14. i 15.8.2006., str.43); istaima kapa dolje
(SD, 17.8.2004., str.19); Svojim igraima skidam kapu do poda, jer
ono to su izdrali u Gospiu moe momad samo s vrstim karakterom. (SD,
31.5.2006., prilog Kontra, str.14); Renata Sopek je to fantastino
napravila i njoj skidam kapu. (Nova TV, 22.10.2006., emisija
Epicentar); (...) koja planira proizvodnju da bi poveala ivotni
standard naroda takva drava zasluuje da se za nju radi i da se za
nju podnesu rtve. To se zove politika. Pred takvom se vlasti skida
kapa. (SD, 22.4.2005., str.13) (izazivanje) Flat-tax ili
jedinstvena stopa koja vrijedi za lepezu razliitih poreza tema je
koja malo-pomalo zagrijava Hrvatsku, a sasvim e je sigurno
podijeliti na ljute zagovornike i jo ee protivnike. Rukavicu je
bacio ugledni inozemni financijski asopis The Economist, koji je
analizirao takve sustave u nekoliko tranzicijskih zemalja, nakon
ega je i premijer Ivo Sanader najavio da e se u jesen ozbiljnije
pozabaviti tim modelom. (SD, 27.6.2005., str.6); Oekuje se da
Werder osnaen dolascima Diega i Mertesackera baci rukavicu u lice
Bayernu. (SD, 11.8.2006., str.57); Nedopustivo je s druge strane i
to da ni Sanader ni Mesi nisu imali potrebe reagirati na Pupovevu
rukavicu koju im je bacio tezom da nee niti doi u Knin jer da se
tamo ne slavi samo pobjeda nad Martiem, nego i progon Srba. (Glas
Koncila, Velika Gospa 2006., str.47); Redatelj Adam Muskiewicz
bacio rukavicu izazova (SD, 19.8.2006., str.24) (neobazrivost,
nepristojnost) Da li je to dovoljno novaca? Zato ak i japanske kue
skau za sponzorima i vuku ih za rukav. (SD, 22.3.2006., prilog
Kontra, str.13); (...) u neposrednoj blizini moje poslovnice nekad
ih bude i petnaestak. Napiu na kartonu Apartmani i doslovce poteu
goste za rukav. Ne libe se odvui ih s vrata poslovnice nudei im
popust od nekoliko eura. (SD, 17.8.2006., str.13); Gadura to ne
zaboravlja jer voli sebe i ne eli nikoga tko ne eli nju. Ne vue ga
za rukav i ne moli milost. Odie ivotom. Na taj ga nain spreava da
ode. (Cosmopolitan, kolovoz 2006., str.96.) (novano kanjavanje)
Kurtovi dri i kako e HEP potroae vjerojatno ve u prosincu ponovno
udariti po depu, i to poskupljenjem struje za najmanje sedam posto.
(SD, 21.7.2006., str.3); Preporuke o deset posto loa su reklama za
nae ugostiteljstvo, o one o nedavanju napojnica udaraju po depu
konobara. (SD, 23.8.2006., str.6); Pa kad budale ve ne znaju
misliti glavom, moda shvate u emu je problem kad ih se opali po
depu. (SD, 5.8.2006., prilog Spektar,
-
00Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima
FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str. 85-114
str.3); Udar na dep vozaa (SD, 3.8.2004., prilog Auto, str.2)
(nedozvoljeno ili nedopustivo ponaanje) Gospodarski pojas nikoga ne
udara ispod pojasa (SD, 6.9.2003., prilog SD Magazin, str.8)
(dominacija u branoj zajednici) Svakom je punokrvnom mukarcu
najvaniji osjeaj da je pravi mukarac. Mora se znati tko nosi hlae;
ako se vi ponaate kao Tarzan, on e se osjeati kao Jane.
(Cosmopolitan, kolovoz 2006., str.97) (proglaenje ludim) Kako nas
nee boljeti kad znamo da su nam se isti ljudi koji su ovdje ivjeli
i velike novce primali, te nam oblaili luaku koulju zvanu Dayton
poeli rugati to nosimo tu luaku koulju kad su prestali primati
novce, rekao je kardinal. (SD, 13.4.2005., str.14); Fale nam
razgovori na kauu, a sedam licenciranih psihoanalitiara u Hrvatskoj
ne moe uistinu nita, veli dr. Stanislav Matai. Jutro me doekalo bez
ispeglane koulje, izvadit u onu rezervnu, luaku! (SD, 4.5.2006.,
str.94).
Nadalje, deskriptori su sila, sukob ili prijetnja: tresti gae
nad kim; ispraiti komu hlae; dati komu po kapi; ispraiti komu
kaput; svui koga do koulje; mo, nadmo odnosno podinjenost: imati
koga u depu; moi koga staviti u svoj dep; prati komu gae; doi s
kapom u ruci; klanjati se do pojasa; moi koga za pojas zadjenuti;
cjelivati komu skute i rukave; hvatati se za iji skut; nositi skute
za kim; vjeati se o iji skut; obrazovanje: derati hlae; posao, rad,
zanimanje, izvravanje dunosti: navui vojniko odijelo; svui vojniko
odijelo; zasukati rukave; moral i nemoral: dirati u iji dep;
gledati samo svoj dep; isprazniti komu depove; olakati komu depove;
staviti to u svoj dep; zavui ruku u tui dep; dotjerati koga do
pasa; bogatstvo i siromatvo: biti plitkog depa; biti praznih
depova; dubokog depa; imati dubok dep; imati plitak dep; imati pune
depove; imati tanak dep; odnijeti gae na tapu; ostati bez gaa;
stezati kai; odnos prema novcu: duboko posegnuti u dep; isprazniti
depove; napuniti depove; plaati iz svoga depa; sretan zavretak,
uspjeh i nesretan zavretak, neuspjeh: ostati cijelih gaa; ostati
kratkih rukava.
Primjeri: (podinjenost) Ja sam sam svoj gazda i neu nikome prat
gae. (HRT 2, 6.11.2006., serijski film Luda kua) (posao, rad,
izvravanje dunosti) Parkovi i nasadi i etvrta gardijska zasukali
rukave (SD, 15.4.2005., str.23); Posla ima preko glave i raunat u
samo na one koji su voljni zasukati rukave i ozbiljno raditi. (SD,
25.4.2005., prilog Pressing, str.11); ( ...) nedjelo se u konanici
isplati. Barem dok u priu ne uvedu Herakla koji e zasukati rukave,
zaroniti u fonju i konano oistiti pravosudne tale. (SD, 23.4.2005.,
prilog SD Magazin, str.2); S obzirom da je rije o velikom i prilino
zahtijevnom projektu elnici HRF-a morat e odmah zasukati rukave i
uhvatiti se posla. (SD, 4.6.2006., str.51) (moral i nemoral) Utrak
stavljao sebi u dep (SD, 20.7.2006., str.14); Mikulii optuuje
tadanjeg upana Krunu Peronju da je stavio u dep i otetio proraun
Republike Hrvatske za iznos od cca 100.000 kuna. (SD, 27.9.2006.,
str.13); Bandi je uzvratio pozitivno, zavukao je ruku u gradski dep
i milom ili silom (...) naredio je tvrtkama sa zagrebakom adresom
da uliju kune u Maksimir. (SD, 22.3.2006., prilog Kontra, str.3)
(bogatstvo i siromatvo) Ni prazni depovi nisu problem! Za novo
vozilo ne trebate gotovinu. (SD, 18.7.2006., prilog
-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str.
85-114 0
Auto, str. 9); Rowan Atkinson (...) prije koju godinu zavrio je
na lijeenju od depresije u klinici Cottonwood de Tucson u Arizoni
gdje, dakako, primaju pacijente vrlo, vrlo dubokog depa. (Story,
8.2.2006., str.85); (...) Jedan je od Britanaca s najdubljim depom,
a novac troi na automobile. (Story, 8.2.2006., str.85); Cilj
flat-taxa je privui investitore nudei im punije depove.; I dok
navijai ovisno o dubini depa biraju smjetaj u Njemakoj,
reprezentacije sudionice Svjetskog prvenstva ve su prije odabrale
svoje baze. (SD, 3.5.2006., prilog Kontra, str.20); A budui da na
Malibuu teko sebi mogu priutiti dom oni tanjeg depa, bunt slavnih
faca koji u blizini svojih velebnih domova ne ele nikakve kemije,
sigurno e znatno jae odjeknuti u svjetskoj javnosti. (SD,
24.10.2006., str.27); Hartz stee kai (SD, 25.8.2004., str.24); Do
tada su se takve bojazni i komentari mogli uti samo od skeptinih
novinara i analitiara dramatiara, no situacija je dola do te razine
da je i ministar financija morao naciji poruiti zbog ega je
potrebno stezanje kaia. (SD, 29.8.2006., str.25); Nijemci 2007.
steu remen (SD, 20.5.2006., str.10); Njemaku od poetka 2007. godine
oekuju vie cijene, tednja i stezanje remena. (SD, 20.5.2006.,
str.10) (odnos prema novcu) (...) dvorac vrijedi oko dva milijuna i
700 tisua kuna (...). No, da bi bio u funkciji, nedvojbeno e morati
znatno dublje gurnuti ruku u dep za novi glanc, navodno, trebat e
oko 140 milijuna kuna. (SD, 12.7.2006., str.29); Nije lako biti
ameriki mukarac ovih dana. A nije lako biti ni amerika ena, ona
normalna i enstvena. Jedini pobjednik je beskrupulozni odvjetnik,
koji puni sudnice ljudskom bijedom i svoje depove milijunima
dolara. (SD, 31.10. i 1.11.2003., str.60); Kad ovjek sve to plati,
iz svog depa ili uz pomo nekog drugog, maloga gotovinskog kredita,
preostaje mu 30 godina otplate mjesene rate od 199 eura. (SD, 14. i
15.8.2006., str.7); Sjetimo se samo kako je iz svoga depa platila
novanu kaznu novinaru iz Slavonskog Broda, samo kako on ne bi otiao
u zatvor (...). (SD, 17.6.2006., prilog Spektar, str.3); Daju iz
prorauna, ne i iz svoga depa (SD, 6.5.2006., prilog Spektar, str.2)
(nesretan zavretak, neuspjeh) Dvije simpatine glumice zaljubile su
se u isti crni Toyotin jeep Rav 4. No, Zrinka je bila bra. Samo
nekoliko sati prije dolaska svoje kolegice u salon automobila,
uplatila je novog limenog ljubimca i ponosno ga provozala gradom.
Mila, koja je ostala kratkih rukava, kui se odvezla u terencu svog
supruga. (Tena, 7.11.2005., str.82); (...) u sluaju da takve tvrtke
nagomilaju dugove, njihovi osnivai nee moi odgovarati za dugove
graanima jer d.o.o. za obveze odgovara samo imovinom drutva drugim
rijeima, tvrtka ode u steaj, a graani ostanu kratkih rukava. (SD,
18.6.2006., str.5); Puljani su zbog Rukavine ostali kratkih rukava.
Mladi je napada (...) spretno iskoristio jednu neutralnu loptu
(...) te glavom s lakoom plasirao loptu u mreu. (SD, 20.8.2006.,
str.44).
Ostatak frazema pridruili smo deskriptoru odnosa prema ostalim
pojavama i objektima. Opisani odnosi su: odbacivanje ili
obezvrijeivanje ega: moe to sebi zataknuti za eir; suglasnost,
sklad: stavljati pod istu kapu; otkrivanje tajne: skinuti koprenu s
ega; podii veo s ega; zaborav: pokriti to velom zaborava; siguran
dobitak: imati to u depu; nepromijenjeno stanje: ni iz depa ni u
dep.
-
02Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima
FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str. 85-114
Primjeri: (siguran dobitak) Smijenjen je sa kormila Juventusa,
iako je ve imao u depu friko potpisani ugovor za sljedee dvije
godine. (SD, 25.4.2005., prilog Pressing, str.7); Na koju adresu i
tko e kuati vinske kapljice iz vinograda na Kru, nismo uspjeli
doznati jer domain je to proglasio tajnom. Sve e, kae, obznaniti na
proslavi u jesen 2011. godine, za koju pozivnicu ve imamo u depu.
(SD, 18.6.2006., str.11); Ronaldinho predvodi Barcu prema dva
trofeja: jedan je ve u depu (panjolski naslov), za drugi e se jo
morati pomuiti (titula prvaka Europe). (SD, 22.3.2006., prilog
Kontra, str.8); Kranjar senior je u startu odbio pomisao na o od
ostavke ili otkaza, (ne elim ui u diskusiju nikakve ostavke). S
tolikom samouvjerenou (ugovor je vepu!) da je zacijelo i sam
uvjeren kako govori jedinu istinu: da je na Svjetsko prvenstvo
trebalo doi, a dalje ... to bude. (SD, 26.6.2006., str.50).
Drugo konceptualno polje prema zastupljenosti u hrvatskom
podkorpusu je OVJEKOV PSIHIKI IVOT s 38 pridruenih frazema. Dio
deskriptora koji opisuju frazeme ove skupine odnose se na sljedee
psihike procese i stanja: strah: imati pune gae; napuniti gae; pale
su komu gae od straha; palo je komu srce u gae; tresu se komu gae;
radost, zadovoljstvo ili bezbrinost: bacati kapu uvis; nakriviti
kapu; raste komu kapa; oprez: postupati u rukavicama; rei u
rukavicama; zasienost: puna je komu kapa; i ravnodunost: puca mi
prsluk.
Primjeri: (strah) Nek se njima gae tresu!!! (SD, 17.1.2004.);
Nikome se ne tresu gae, nitko ne drhti. Tko god doe, dri se nadmono
i arogantno. Kao da je doao na ugodan izlet. (SD, 25.4.2005.,
prilog Pressing, str.2); Igrati na Starom placu bila je naa velika
prednost. Protivnikim igraima su klecala koljena kad bi se nali
usred paklene atmosfere gdje ti je navija praktiki za vrtaom i nema
gdje pobjei. Zvezda bi napunila gae ve u Kninu. (SD, 29.20.2003.,
str.59); Sandy Berger napunio hlae (SD, 23.7.2004., str.20) (oprez)
O novcu se uvijek razgovara u rukavicama, nerado govorimo o
zaradama, koliko smo platili neku stvar (...) (Mila, 31.1.2005.,
str.39); Nastojite se prikazati u to boljem svjetlu, okruujete se
samo lijepim i skupim stvarima, esto postupate u rukavicama, pa vas
neki doivljavaju kao licemjera, snoba i dvolinu osobu. (Astro
magazin, listopad 2005., str.32); Dakle, ve sada se zna kako e
olimpijski viceprvak iz kombinacije u Torinu biti glavni adut
hrvatske skijake vrste u sezoni 2006/07, iako se u odnosima s
medijima mogunost da Janica propusti sezonu jo uvijek spominje samo
u rukavicama. (SD, 5.5.2006., str.61); Markovi iznenaen odlukom
UEFA-e dao vjet odgovor u rukavicama (SD, 6.10.2006., str.57)
(zasienost) Demokratima je puna kapa republikanaca na vlasti.
Predsjednika Georgea W. Busha jedva da mogu probaviti u Bijeloj
kui, a na drugoj strani Washingtona, na Capitol Hillu, politike im
none more stvara republikanska veina u oba doma parlamenta. (SD,
20.6.2006., str.10); Okupivi se u neoekivano velikom broju na
javnoj raspravi o predloenim mjerama Gradskog programa djelovanja
za mlade (...) splitska mlade pokazala je kako im je puna kapa
letargije. (SD, 22.9.2006., str.13); (...) osim par afrikih
zemalja, Hrvatska je meu zaista rijetkima u svijetu gdje (...) ni
jedna TV postaja u svom programu ne nudi prijenose s Otoka. to je,
zapravo, i logino, jer uz HNL vam
-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str.
85-114 0
je ionako nogometa puna kapa. (SD, 19.8.2006., str.15)
(ravnodunost) Petnaest godina sluati neprestano iste reenice. I
ovaj put sluati kako ih izgovara Kalek, kojem puca prsluk za
narodnu umjetnost. Narodna umjetnost za njega je samo sredstvo.
(Milan Kundera: ala. Zagreb, Meandar, 2000., str.298).
Dio frazema opisuju deskriptori koji se odnose na ovjekove
karakterne osobine velikodunost i portvovnost: davati akom i kapom;
dati koulju sa sebe; skinuti sa sebe i posljednju koulju; egoizam:
koulja je blia od kabanice; koulja je blia od kaputa; umjerenost:
zasvirati i za pojas zadjenuti; rasipnost: biti irokih rukava;
lakoumnost, nepromiljenost: tjerati vjetar kapom; biti enskar:
lijepiti se uz svaku suknju; trati za suknjom; voljeti suknje;
raskalaenost: obui iroke gae; obijest: uvukao se u iroke gae;
prevrtljivost: okretati kabanicu prema vjetru; okretati kaput prema
vjetru; mijenjati koga kao koulje; licemjerje, podmuklost i
pretvaranje: drati figu u depu; s figom u depu; te nesamostalnost:
drati se za ije skute; drati se majine suknje.
Primjeri: (velikodunost i portvovnost) Moda bi se ak i mogao nai
politiar takva radnoga ritma i populistikog arma, moda ak i postoji
netko tko je u stanju isplesti slinu klijentelistiku mreu dijelei
usluge i poslove akom i kapom. (SD, 27.4.2005., str.17); Lijenici,
posebice oni mlai, dijele recepte akom i kapom i to iz vlastitog
neznanja i nesigurnosti. Najlake je (...) prepisati neki lijek, za
svaki sluaj, i tako su mirni i on i pacijent. (SD, 18.9.2003.,
str.19); Znai li to da bi se tada izvanredni otkazi dijelili akom i
kapom bez obzira na rezultate njegova rada? (SD, 5.8.2006., prilog
Spektar, str.17); Brodosplit lijepu rije plaa akom i kapom (SD,
19.9.2006., str.12) (egoizam) Znate kako se kae: ljudima je uvijek
blia bila koulja, nego jaketa! Otuda, moda, dolazi i taj dojam o
mekoi, pomanjkanju natjecateljske tenzije s kojom su Osjeani igrali
kontra Dinama, dok su protiv Hajduka isukali sablju. (SD,
24.10.2006., str.50) (biti enskar) Ja sam obian mukarac koji je u
ivotu imao sreu raditi ono to voli. Lijepo je to sam u tom poslu
upoznao mnoge lijepe i drage enske osobe, ali ja uistinu nikad
nisam trao za suknjama (...). (SD, 23.10.2003., prilog Reflektor,
str. 39); Ah ti nogometai, uvijek tre za suknjama (...) (Nova TV,
13.9.2006., emisija U sridu); Junak filma Lovac na jelene, u
stvarnom ivotu lovac na suknje opsjednut enama tamne puti (...)
navrava 60 godina. (Gloria, 8.8.2003., str.113) (licemjerje,
podmuklost i pretvaranje) Dolaskom u istou svima sam pruio ruku
suradnje, neki su je prihvatili, ali su neki drali figu u depu. Od
poetka je postojala opstrukcija od odreenih ljudi (...). (SD,
22.8.3006., str.8); Zbog dugogodinje strategije eskiviranja
vlastitih obeanja (...) Sanaderu se danas manje vjeruje. Zbog figa
koje su se tijekom godina stiskale po depovima, njega danas mogu
ucjenjivati i pritiskati uza zid. (SD, 29.7.2006., str.8); O ratnim
zloin(c)ima bez fige u depu (SD, 6.9.2003., prilog SD Magazin,
str.22) (nesamostalnost) Tridesete godine: to su godine Petra Pana,
odnosno mukaraca koji su po godinama zreli, ali koji to uglavnom ne
ele biti. Starosna dob i odgovornost za njih ne predstavljaju
neraskidivu cjelinu.
-
04Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima
FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str. 85-114
esto se jo uvijek vrsto dre majine suknje te trae enu koja e
znati podravati njihove navike steene u roditeljskom domu (...).
(Tena, 7.11.2005., str.53)
Deskriptori koji se tiu ovjekova intelekta jesu dobro poznavanje
ega: poznavati to, koga kao svoj dep; poznavati koga kao svoju
koulju; zatim iskustvo i znanje: uvati adut u rukavu; izvaditi zeca
iz eira; lakoa izvoenja kakve vjetine: sipati kao iz rukava; te
shvaanje ili uvianje ega: pao komu veo s oiju.
Primjeri: (dobro poznavanje ega) Poznajem te ko svoj dep, tvrdi
djed Mirko. (Smib, lipanj 2003., str.28); Poznajem Velebit kao svoj
dep, ali juer sam iao istraivati pravac kojima dosad nisam iao. (24
sata, 10.9.2006., str.8) (iskustvo, znanje) Tu imamo adut iz rukava
da im pomognemo (...) (HRT 1, 20.10.2006., emisija Meu nama u kojoj
strunjaci savjetuju kako pomoi djeci koja u dananje vrijeme sve
ranije ulaze u pubertet); Tko su asovi iz rukava? Evo naeg izbora
poznatih igraa od kojih oekujemo da dosegnu svoj zenit upravo na
ovom Mondialu. (SD, 31.5.2006., prilog Kontra, str.6); Nakon
brojnih pitanja iz redova publike zbog ega je ulaznica poskupjela,
direktor Hajduka Fredi Fiorentini je odgovorio kao da vadi zeca iz
eira: - Svi koji nam prigovaraju zapravo su kratkog pamenja.
(Slobodna Dalmacija, 5.4.2005., str.73); - Oni su u mene vjerovali,
kad me nitko nije htio, kad sam bio viak. Zato elim potpisati novi
ugovor za Sevillu, te proslaviti osvajanje Kupa UEFA kazao je
Saviola, zvani El Conejo (Zec). Ali, svog zeca iz eira imaju i
Englezi. (SD, 10.5.2006., str.52); Dobro je dok uvijek ima netko da
poentira. Sad je to bio Musa, njegov, kako rekosmo, zec iz eira.
Magino. (SD, 16.10.2006., str.49); (...) Hajduk je na poetku novog
zaleta. Puljane je apsorbirao lakoom pobjeivanja, to je manira samo
dobro ukomponiranih momadi (...). Pisali smo ve ove sezone, svaki
put iskoi neki novi zec iz eira koji para ralje, pa se prebrodi
manjak i Kranjara i Carevia i Muse, sve do Miladina. (SD,
23.10.2006., str.38) (lakoa izvoenja kakve vjetine) Vijest je juer
kao iz rukava i posve neoekivano objavio Juraj Hrvai, direktor
HRF-a (...). (SD, 4.6.2006., str.51); Rukavina kao iz rukava (...).
(SD, 26.8.2006., prilog Spektar, str.20)
Konceptualnom polju APSTRAKTNI POJMOVI pripalo je sedam frazema
koje smo opisali deskriptorima: nepristupana / visoka cijena: to
nije za moj dep; pristupana cijena: za svaiji dep; na svijetu: pod
kapom nebeskom; neto drugo, razliita stvar: to je drugi par rukava;
dosada, monotonija: mrtvi rukav; odlazak: pokupiti skute; tajnost,
tajanstvenost: obavijen velom tajnosti.
Primjeri: (pristupana cijena) Automobili za svaiji dep (SD,
8.8.2006., prilog Auto, str.20); Ponuda za svaiji ukus i svaiji dep
(SD, 4. i 5.8.2004., str.59); Idealni za svaki dep! (SD, 2.9.2006.,
prilog Spektar, str.11 reklama za Simpa pakete T-Mobile) (neto
drugo, razliita stvar) Premda mnogi deki naizgled podravaju svoje
cure i ene u karijernom uspjehu, to se dogaa u njihovim glavama i
dui drugi je par rukava. (Cosmopolitan, listopad 2006., str.83)
(tajnost, tajanstvenost) Premda su konklave obavijene velom tajne,
tijekom stoljea u javnost
-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str.
85-114 05
su prodirale brojne indiskrecije. (SD, 17.4.2005., str.6); Nakon
to je pjevala na humanitarnom albumu Unexpected Dreams: Songs From
The Stars amerika glumica Scarlett Johansson trebala bi snimiti i
svoj prvi solo album. Sve je za sada obavijeno velom tajne, te je u
javnost tek procurilo kako bi sve po planovima moglo biti gotovo do
proljea sljedee godine. (SD, 19.10.2006., str.63); Nesrea danskoga
teretnjaka Karen Danielesen (...) zauvijek e ostati pokrivena velom
tajne. (SD, 15.4.2005., str.3); Vjenanje pod velom tajne. (Story,
19.7.2006., str.24-25)
Konceptualno polje OVJEKOV FIZIKI IVOT odnosi se na samo jedan
frazem opisan deskriptorom fizika graa: biti za kapu vii od koga.
Za taj frazem nismo pronali primjere.
Tablica 3: Odreenost frazema hrvatskog podkorpusa konceptualnim
poljima
Konceptualno polje Broj frazema Ukupan broj frazemaovjekov odnos
prema drugim ljudima i svijetu oko sebe
69 (60%)
115ovjekov psihiki ivot 38 (33%)apstraktni pojmovi 7 (6%)ovjekov
fiziki ivot 1 (1%)
Pridruujui frazeme njemakog i hrvatskog jezika odreenim
konceptualnim poljima, uvjerili smo se u istinitost tvrdnje kako
nije uvijek jednostavno povui jasnu granicu izmeu dva konceptualna
podruja, na to su upozoravali Dobrovolskij i Zybatow. Na takav
problem u oba podkorpusa naili smo uglavnom kod frazema koji se
odnose na ovjekov psihiki ivot, preciznije, na ovjekove karakterne
osobine koje do izraaja dolaze ponajprije u njegovu odnosu prema
drugim ljudima i svijetu koji ga okruuje. To je i razumljivo, s
obzirom na to da mnoge ovjekove karakterne osobine esto dolaze do
izraaja tek u komunikaciji s drugim ljudima kao i u ovjekovu odnosu
prema svijetu openito. Takvi frazemi naega korpusa, kod kojih se
kao deskriptori pojavljuju ovjekove karakterne osobine koje se
oituju u komunikaciji s drugim ljudima (dareljivost, laljivost,
portvovnost i sl.), istodobno bi se dali uvrstiti u oba spomenuta
konceptualna polja. Radi lakeg snalaenja i jasnoe prikaza, mi smo
takve frazeme uvrstili u konceptualno polje ovjekov psihiki ivot,
smatrajui kako je ovjekov karakter polazite u izgradnji meuljudskih
odnosa. Kao primjer navodimo frazeme koji se, u istom ili slinom
obliku, pojavljuju u njemakom i hrvatskom jeziku, a karakterizira
ih isti deskriptor - prevrtljivost: den Mantel nach dem Wind hngen;
den Mantel nach dem Wind kehren; okretati kabanicu prema vjetru;
okretati kaput prema vjetru; zatim frazemi s deskriptorima
dareljivost, portvovnost: sein letztes Hemd hergeben; sein letztes
Hemd vom Leib reien; dati koulju sa sebe; skinuti sa sebe i
posljednju koulju; itd.
-
0Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima
FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str. 85-114
3.3 Zakljuak
Kognitivno-konceptualnim opisom utvrdili smo kako postoje
podudarnosti meu prikupljenim frazemima njemakog i hrvatskog
jezika: one su oituju u zastupljenosti prvih dvaju konceptualnih
polja. Najvei broj frazema pripao je konceptualnom polju ovjekova
odnosa prema drugim ljudima i svijetu oko sebe, koji u njemakom
podkorpusu obuhvaa 56% ukupnog broja frazema, a u hrvatskom
podkorpusu ak 69%. Zastupljenost navedenoga konceptualnog polja
unutar kompletnog korpusa je 58%. Drugo konceptualno polje s
obzirom na zastupljenost jest ovjekov psihiki ivot na njega otpada
32% ukupnog broja frazema korpusa. Konceptualna polja ovjekov
fiziki ivot i apstraktni pojmovi zauzimaju tree mjesto s obzirom na
zastupljenost u cjelokupnom korpusu (5%). ovjekov fiziki ivot
ujedno je tree konceptualno polje po zastupljenosti u njemakom
podkorpusu (10%), dok je u hrvatskom podkorpusu isto to polje
etvrto prema zastupljenosti (1%). Konceptualno polje apstraktnih
pojmova u njemakom je podkorpusu zastupljeno s 4%, a u hrvatskom sa
6%.
Tablica 4: Zastupljenost konceptualnih polja u odabranom korpusu
frazema njema-kog i hrvatskog jezika
Broj frazema u korpusuUkupnoPodkorpus frazema
njemakog jez.Podkorpus frazema
hrvatskog jez.
K. p
olje
ovjekov odnos prema drugim ljudima i svijetu oko sebe
63 (56%) 69 (60%) 132 (58%)
ovjekov psihiki ivot 34 (30%) 38 (33%) 72 (32%)ovjekov fiziki
ivot 11 (10%) 1 (1%) 12 (5%)apstraktni pojmovi 5 (4%) 7 (6%) 12
(5%)
Najei deskriptori unutar kompletnog korpusa koji opisuju frazeme
konceptualnog polja ovjekov psihiki ivot odnose se velikim dijelom
na negativne psihike procese ili stanja, npr. strah, uzrujanost,
uznemirenost ili uzbuenost, ljutnju ili bijes, nevjericu. Tu
spadaju i negativne karakterne osobine kao to su osjetljivost,
uvredljivost, prevrtljivost, licemjerje, podmuklost, pretvaranje,
lakoumnost, nepromiljenost, rasipnost, raskalaenost, obijest,
uobraenost, hvalisanje, nesamostalnost, biti enskar. Ipak, meu
deskriptorima prvoga konceptualnog polja naili smo i na prilian
broj onih koji oznaavaju pozitivne psihike procese i stanja, npr.
zadovoljstvo, radost, bezbrinost, zatim pozitivne karakterne
osobine velikodunost, portvovnost, estitost, potenje, umjerenost.
Manji broj deskriptora unutar spomenutog konceptualnog polja odnosi
se na psihike
-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str.
85-114 07
procese i stanja koja mogu biti i pozitivna i negativna, to
ovisi o konkretnoj situaciji, npr. oprez, ravnodunost, otvoreno
iskazivanje osjeaja, iskrenost i sl. Prvom konceptualnom polju
pripadaju i deskriptori koji se odnose na ovjekov intelekt, npr. na
dobro poznavanje ega, iskustvo, lakou izvoenja kakve vjetine,
misaonu aktivnost itd.
Deskriptori koji se pojavljuju u sklopu konceptualnog polja
ovjekova odnosa prema drugim ljudima i svijetu oko sebe u odabranom
korpusu takoer ee opisuju negativne nego li pozitivne naine
ponaanja meu ljudima i pojave, kao to su npr. sila, sukob,
prijetnja, nemoral, siromatvo, potinjenost, neuspjeh. Naravno, ne
smijemo zanemariti ni deskriptore koji opisuju pozitivne naine
ponaanja i pojave bogatstvo, sretan zavretak, uspjeh, kao i one
koji opisuju vidove komunikacije i pojave koje su ili pozitivne ili
negativne, ovisno o perspektivi iz koje ih se promatra mo, nadmo,
posao, rad, zanimanje, izvravanje dunosti itd.
Nadalje, usporedivi deskriptore kojima su opisane
najzastupljenije slike u njemakom i hrvatskom podkorpusu,
zakljuujemo kako i na tom planu postoje po-dudarnosti izmeu dva
jezika. Mnogi su koncepti na koje se odnose slike die Tasche dep;
der Hut kapa; das Hemd koulja; die Hose gae / hlae; i der rmel
rukav u dvama jezicima identini, pa se moe govoriti o semantikom
neutraliziranju odnosno pranjenju (Sinnentleerung) slika u oba
jezika i nastajanju tzv. funkcionalnih slika.
U oba jezika slika die Tasche (i njoj prikljuene podreenice die
Hosentasche i die Westentasche) odnosno dep podudaraju se u odnosu
na sljedee deskriptore: dobro poznavanje ega; mo, nadmo,
podinjenost; moral, nemoral; odnos prema novcu; i siguran dobitak.
Drugim rijeima, slika die Tasche dep projicira se na nekoliko
identinih podruja ljudskoga iskustva u njemakom i u hrvatskom
jeziku, a to su prije svega koncept odnosa prema novcu, zatim
morala i nemorala, te nadalje koncepti moi, nadmoi, poznavanja
nekoga ili neega, i siguran dobitak.
-
0Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima
FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str. 85-114
Tablica 5: Deskriptori pridrueni slici die Tasche i dep (u
zagradama je naveden broj frazema opisanih odreenim
deskriptorom)
Slika Deskriptori pridrueni frazemima njemakog
podkorpusa
Deskriptori pridrueni frazemima hrvatskog
podkorpusa
Konceptualno polje
Tasche;
Hosen-tasche; Westen-tasche;
dep
ljutnja, bijes, uznemirenost (1)
-
OVJEKOV PSIHIKI
IVOT
skriveni bijes, skrivena prijetnja (1)
-
samozavaravanje (1) -
krtost (1) -
- licemjerje, podmuklost, pretvaranje (2)
dobro poznavanje ega (1)
dobro poznavanje ega (1)
ponaanje i komunikacija meu
ljudima: ivljenje na tui raun (1)
ponaanje i komunikacija meu
ljudima: novano kanjavanje (1)
OVJEKOV
ODNOS
PREMA
DRUGIM
LJUDIMA
I SVIJETU
OKO SEBE
(nad)mo (2) (nad)mo, podinjenost (2)
(ne)moral (6) (ne)moral (6)- bogatstvo, siromatvo
(7)odnos prema novcu (4) odnos prema novcu (4)odnos prema
ostalim pojavama i objektima: siguran dobitak (1)
odnos prema ostalim pojavama i objektima: siguran dobitak
(1);
nepromijenjeno stanje (1)- nepristupana / visoka
cijena (1);
pristupana cijena (1)
APSTRAKTNI POJMOVI
Slika das Hemd odnosno dep pokazuju podudarnost prije svega u
odnosu na koncepte velikodunosti, portvovnosti, zatim egoizma,
prevrtljivosti, te sile, sukoba i prijetnje.
-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str.
85-114 0
Tablica 6: Deskriptori pridrueni slici das Hemd odnosno
koulja
Slika Deskriptori pridrueni frazemima njemakog
podkorpusa
Deskriptori pridrueni frazemima hrvatskog
podkorpusa
Konceptualno polje
Hemd;
koulja
osjetljivost, uvredljivost (1)
-
OVJEKOV PSIHIKI
IVOT
velikodunost, portvovnost (3)
velikodunost, portvovnost (2)
egoizam (1) egoizam (2)prevrtljivost (1) prevrtljivost (1)-
dobro poznavanje ega
(1)ponaanje i komunikacija
meu ljudima: nepodnoljivost, netrpeljivost (1); naivnost (1)
ponaanje i komunikacija meu
ljudima: proglaenje ludim (1)
OVJEKOV
ODNOS PREMA
DRUGIM LJUDIMA I SVIJETU
OKO SEBEsila, sukob, prijetnja (3) sila, sukob, prijetnja
(1)bogatstvo i siromatvo (2)
-
svakako ili pod svaku cijenu (1)
- APSTRAKTNI POJMOVI
I slika der Hut i njezina bliskoznanica kapa projiciraju se na
velik broj identinih podruja ljudskoga iskustva: u prvom redu na
iskazivanje potovanja (takvi su frazemi iznimno esti u dnevnim
novinama, tjednicima i mjesenim asopisima u oba jezika), nadalje na
neobazrivost, nepristojnost, te na suglasnost ili sklad.
-
0Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima
FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str. 85-114
Tablica 7: Deskriptori pridrueni slici der Hut i kapa
Slika Deskriptori pridrueni frazemima njemakog
podkorpusa
Deskriptori pridrueni frazemima hrvatskog
podkorpusa
Konceptualno polje
Hut;
kapa
ljutnja,bijes, uznemirenost (1)
-
OVJEKOV PSIHIKI
IVOT
- radost, zadovoljstvo, bezbrinost (3)
- zasienost (1)- velikodunost,
portvovnost (1)- lakoumnost,
nepromiljenost (1)ponaanje i komunikacija
meu ljudima:
iskazivanje potovanja (2)
nepodnoljivost, netrpeljivost (2)
neobazrivost, nepristojnost (1)
prekoravanje (2)
sklad, sloga (1)
ponaanje i komunikacija
meu ljudima:
iskazivanje potovanja (2);
neobazrivost, nepristojnost (1);
nametanje vlastite volje drugima (1);
udaja (1); osiguranost ijom slubenom zatitom ili nainom
funkcioniranja (1)
OVJEKOV
ODNOS
PREMA
DRUGIM
LJUDIMA
I SVIJETU
OKO SEBE
- (nad)mo, podinjenost (1)
- sila, sukob ili prijetnja (1)posao, rad, zanimanje,
izvravanje dunosti (3)
-
odnos prema ostalim pojavama i objektima: odbacivanje,
obezvrije-ivanje ega (1); suglasnost, sklad (1)
odnos prema ostalim pojavama i objektima:
suglasnost, sklad (1)
-fizika graa (1)
OVJEKOV
FIZIKI IVOT- na svijetu (1) APSTRAKTNI
POJMOVIpoznata ili stara stvar (1) -
-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str.
85-114
Slika die Hose odnosno gae / hlae u njemakom i u hrvatskom
jeziku pokazuje podudarnost prije svega u odnosu na oblikovanje
koncepta straha, zatim koncepta sile, sukoba ili prijetnje, kao i
koncepata dominacije u branoj zajednici, uenja i obrazovanja. Na
kraju, dok se slikom die Hose u njemakom jeziku konceptualizira
neuspjeh, u hrvatskom jeziku se slika gae odnosi na uspjeh odnosno
sretan zavretak.
Tablica 8: Deskriptori pridrueni slici die Hose i gae / hlae
Slika Deskriptori pridrueni frazemima njemakog podkorpusa
Deskriptori pridrueni frazemima hrvatskog podkorpusa
Konceptualno polje
Hose;
gae / hlae
strah (4) strah (5) OVJEKOV PSIHIKI
IVOT
- raskalaenost (1)- obijest (1)proces uenja, obrazovanje (1)
obrazovanje (1)
ponaanje i komunikacija meu ljudima: neobazrivost, nepristojnost
(1); razotkrivanje, priznavanje istine (1); dominacija u branoj
zajednici (1)
ponaanje i komunikacija meu
ljudima:
nametanje vlastite volje drugima (1)
dominacija u branoj zajednici (1)
OVJEKOV
ODNOS
PREMA
DRUGIM
LJUDIMA
I SVIJETU
OKO SEBE
sila, sukob, prijetnja (2) sila, sukob, prijetnja (2)- (nad)mo,
podinjenost
(1)- bogatstvo, siromatvo
(2)(ne)uspjeh (1) sretan zavretak, uspjeh
(1)
odijevanje (1)- OVJEKOV
FIZIKI IVOTdosada, monotonija (1) - APSTRAKTNI
POJMOVIjedna te ista stvar (1) -
I slika rmel rukav vrlo je zastupljena u oba podkorpusa i u
odreenoj se mjeri odnosi na identine koncepte. U prvom redu rije je
o konceptu posla, rada i izvravanja dunosti, te u manjoj mjeri o
lakoi izvoenja kakve vjetine.
-
2Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima
FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str. 85-114
Tablica 9: Deskriptori pridrueni slici der rmel i rukav
Slika Deskriptori pridrueni frazemima njemakog podkorpusa
Deskriptori pridrueni frazemima hrvatskog podkorpusa
Konceptualno polje
rmel; rukav
- rasipnost (1) OVJEKOV PSIHIKI
IVOT- iskustvo, znanje (1)
lakoa izvoenja kakve vjetine (1)
lakoa izvoenja kakve vjetine (1)
ponaanje i komunikacija meu
ljudima:
nepodnoljivost, netrpeljivost (1)
ponaanje i komunikacija meu
ljudima:
neobazrivost, nepristojnost (1)
OVJEKOV
ODNOS PREMA
DRUGIM
LJUDIMA
I SVIJETU
OKO SEBE- slabost, nemo (1)posao, rad, zanimanje, izvravanje
dunosti (1)
posao, rad, zanimanje, izvravanje dunosti (1)
- neto drugo, razliita stvar (1)
APSTRAKTNI POJMOVI
dosada, monotonija (1)
Brojni primjeri koje smo prikupili iz njemakih i hrvatskih
dnevnih novina, tjednih i mjesenih asopisa, kao i iz televizijskog
programa govore u prilog zakljuku o univerzalnosti slika u njemakom
i hrvatskom jeziku. To potvruje i analiza koju smo izvrili: iste
slike (die Tasche dep;der Hut kapa; das Hemd koulja; die Hose gae /
hlae; i der rmel rukav) najzastupljenije su u frazemima njemakog i
hrvatskog jezika posebno i u oba jezika istodobno.
Zanimljivo je spomenuti i da smo veinu primjera uporabe frazema
unutar dnevnih novina, tjednih i mjesenih asopisa pronali u
rubrikama kulture i zabave (najvei broj frazema: 21 njemaki i 57
hrvatskih primjera), zatim porta (jedan njemaki i 43 hrvatska
primjera), gospodarstva (tri njemaka i 38 hrvatskih primjera),
njemakih primjera u rubrici politika ima est, a hrvatskih 15, dok
su primjeri u ostalim rubrikama manje zastupljeni. Ovdje je vano
naglasiti kako je broj prikupljenih hrvatskih primjera iz dnevnog
tiska, tjednih i mjesenih asopisa osjetno vei od broja njemakih
primjera iz razloga to smo kao izvorni govornici hrvatskog jezika
ipak na raspologanju imali puno vei broj hrvatskih nego li njemakih
novina, tjednika i mjesenika. Da smo uspjeli pregledati isti broj
njemakih novina, tjednika i mjesenika, broj primjera vjerojatno bi
bio priblian u oba jezika.
-
Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str.
85-114
Literatura
Ani, Vladimir (2000): Rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi
Liber.
Burger, Harald (2003): Phraseologie. Eine Einfhrung am Beispiel
des Deutschen. Berlin: Erich Schmidt Verlag.
Burger, Harald / Buhofer, Annelies / Sialm, Ambros (1982):
Handbuch der Phraseologie. Berlin; New york: Walter de Gruyter.
Duden (1992): Redewendungen und sprichwrtliche Redensarten.
Mannheim/Leipzig/ Wien/Zrich: Dudenverlag.
Fleischer, Wolfgang (1997): Phraseologie der deutschen
Gegenwartssprache. Tbingen: Max Niemeyer Verlag.
Hansen-Kokoru, Renate / Matei, Josip / Peur-Medinger, Zrinka /
Znika, Marija (2005): Deutsch-kroatisches Universalwrterbuch.
Zagreb: Nakladni zavod Globus: Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje.
Jaki, Blanka / Hurm, Antun (1987): Hrvatsko ili srpsko-njemaki
rjenik. Zagreb: kolska knjiga.
Kempcke, Gnter (2000): Wrterbuch Deutsch als Fremdsprache.
Berlin / New york: Walter de Gruyter.
Klai, Bratoljub (1986): Rjenik stranih rijei. Zagreb: Nakladni
zavod MH.
Matei, Josip (1982): Frazeoloki rjenik hrvatskoga ili srpskog
jezika. Zagreb: kolska knjiga.
Matei, Josip (1982): Frazeoloki rjenik hrvatskoga ili srpskog
jezika. Zagreb: kolska knjiga.
Matei, Josip (1988): Hrvatsko-njemaki frazeoloki rjenik. Zagreb:
Nakladni zavod MH & Mnchen: Verlag Otto Sagner.
Menac, A. / Fink-Arsovski, . / Venturin, R. (2003): Hrvatski
frazeoloki rjenik. Zagreb: Naklada Ljevak.
Mrazovi, Pavica / Primorac, Ruica (1981): Nemako-srpskohrvatski
frazeoloki renik. Beograd: Narodna knjiga.
Rhrich, Lutz (1973): Lexikon der sprichwrtlichen Redensarten.
Bde. I-IV. Freiburg/Basel/Wien.
amalovi, Gustav (1990): Njemako-hrvatski ili srpski rjenik.
Zagreb: Grafiki zavod Hrvatske.
onje, Jure (2000): Rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb:
Leksikografski zavod Miroslav Krlea i kolska knjiga.
Uroi, Marija / Hurm, Antun (2002): Njemako-hrvatski rjenik.
Zagreb: kolska knjiga.
-
4Ivana Benzon, Pridruivanje frazema koji sadre nazive za odjeu
konceptualnim poljima
FLUMINENSIA, god. 18 (2006) br. 2, str. 85-114
Wahrig, Gerhard (1992): Deutsches Wrterbuch. Gtersloh/Mnchen:
Bertelsmann Lexikon GmbH.
Zybatow, Lew (1997): Idiome und Parmien aus
kognitivlinguistischer und translationslinguistischer Sicht (am
Beispiel des Russischen und Ukrainischen). U: Internationale
Tendenzen der Syntaktik, Semantik und Pragmatik. Akten des 32.
Linguistischen Kolloquiums in Kassel 1997 (Hrsg. O. Spillmann / I.
Warnke), Peter Lang - Europischer Verlag der Wissenschaften,
579-588.
SUMMARy
Ivana Benzon
JOINING OF IDIOMS THAT INCLUDE A NAME OF PIECE OF CLOTHING AS
THEIR COMPONENT TO CONCEPTUAL CLUSTERS (ON THE EXAMPLES FROM
CROATIAN AND GERMAN) An empirical cognitive-conceptual analysis is
conducted on a corpus of German and Croatian idioms which include a
piece of clothing as their component. First, we established which
clothes images are present in the idioms of the two languages and
to what extent the frequency of those images corresponds in the two
languages. Then, the idioms were joined to conceptual clusters
which represent four thematic wholes of the real world: mans
psychic life; mans relationship to other people and to the
surrounding world; mans physical life; abstract concepts.
Descriptors were joined to the idioms of each conceptual cluster,
which helped us describe the idioms more precisely. In the end we
established concepts to which the most frequent images of the two
languages are joined. The paper is enriched with many examples of
usage of German and Croatian idioms collected from daily papers,
weeklies and monthlies, as well as from the TV programme in the
last four years.
Key words: phraseology; idiom; clothes image; conceptual
cluster; concept; descriptor; German language; Croatian
language.