Fiziološka atrofija kože i sluznicasec.ba/wp-content/uploads/2011/08/07.-Ko#U017ea.pdf · • povećan rizik za ozlijede (dekubitus, ulkus ogrebotine, razderotine, naprsline) •

Fiziološka atrofija kože i sluznica

- Smetnje u pigmentaciji - Senilni pruritus i bradavice - Promjene na noktima - Promjene dlakavosti i kosmatosti

Predavač: Dragoslava Plavšić, diplomirana med.sestra

e-mail: [email protected]

mailto:[email protected]




KOŽA

• Koža je najveći organ čovjekovog tjela i njena ukupna površina iznosi 1,5 do 2 m2

Socijalno-edukativni centar www.sec.ba 2

Uloga kože

... zaštitna uloga kože (mehanička, termoregulacijska, hemijska),

• koža kao čulni organ • koža kao organ za izlučivanje • koža kao organ za regulisanje toplote • koža i vitamin D • resorpcija kože • imunološko svojstvo


Koža se sastoji od

• površinskog sloja (epidermis) • kutisa (dermisa) • potkožnog tkiva (hipodermisa - subkutisa)


Građa kože


Epidederm

Sastoji se od: • epitelnih ćelija (keratin) • melanocita (melanin) • langerhansovih ćelija (ćelijski imunitet)

Životni vjek epidermalnih ćelija je 28 dana

te se obnavlja


Derm

je bogat: • krvnim sudovima • limfnim sudovima • nervima (dodir, bol, svrab, temperatura) • znojnim i lojnim žlijezdama • folikulima dlaka • u dermisu dominiraju fibroblasti (kolagen i elastin),

mastociti, makrofagi


Zadatak derma

• štiti tjelo od mehaničkih povreda • vezuje vodu • učestvuje u termoregulaciji • snabdjeva epiderm hranjljivim sastojcima • i receptor je senzitivnih impulsa


Subkutis (potkožno tkivo)

• se sastoji od masnog tkiva • predstavlja rezervoar energetskih materija • djeluje kao izolator u termoregulaciji

(zagrijavanje i hlađenje) • amortizuje mehaničke traume


Atrofija kože

• Senilno starenje karakteristično je po starenju svih slojeva koze. Takva koža je

• na opip stanjena, nabire se u sitne nabore i teško se vraća u prvobitni položaj.


Stepen promjena na koži

• ovisan je u prvom redu o nasljednim faktorima, o konstituciji, o dobi čovjeka kao

• i o brojnim unutarnjim i vanjskim faktorima koji utječu na kožu.


Faktori koji utiču na starenje kože

Unutrašnji faktori • Genetičko naslijeđe • Hormonski uticaj • Biološko starenje kože • Bolesti (neurodermatitis,

prorijaza, dijabetes, insuficijencija bubrega)

Vanjski faktori • Klima i okolina (vrućina,

hladnoća, vlažnost vazduha, UV zračenje)

• Hemijski uticaji (agresivna sredstva za pranje i čišćenje, prekomjerno pranje)

• Terapeutske mjere (lijekovi i zračenje)

• Prehrana (nedovoljna količina tekućine)


Fiziološke promjene u epidermu • Obnova epidermalnih ćelija je usporena (30-50%), te se

produžava vrijeme izloženosti pojedinih epidermalnih ćelija karcinogenima (UVA).

• Smanjuje se broj melanocita (UVA zraci postaju opasniji).

• Smanjuje se i broj Langerhansovih ćelija (sklonost razvoju raka kože).

• povećava se sklonost oštećenju (razderotine, maceracije)

• povećava se sklonost alergijskom osipu (deterdženti, hemikalije)


Fiziološke promjene u dermu

• Količina kolagena i elastina u dermu se smanjuje te doprinosi:

o stanjenju i boranju kože, o uzrokuje veću ranjivost kože, o doprinosti smanjenju elastičnosti kože.

• Opskrba krvlju dermisa se smanjuje i

vanjski znaci upale postaju manje izraženi.


Fiziološke promjene u masnom tkivu

Dovode do: • redukcije masnog tkiva • promjene u termoregulaciji • mlohavosti kože (lice, očni kapci, vrat,

dojke) • stanjenja kože (lice, dorzum šaka i tabani) • prozirnosti kože


Promjene znojnih žlijezda

• Smanjena je i funkcija znojnih žljezda što ima za posljedicu sindrom pregrijavanja (toplotni udar).


• Stjenke krvnih sudova postaju krhke (krvarenje)

• Oslabljena je cirkulacija (slabije zagrijavanje – ruke noge)

• Smanjen priliv krvi ometa i zacjeljivanje rana.

Promjene na krvnim sudovima


Gubitak senzornih receptora

• Smanjuje izražen taktilni osjet kože i

vjerovatno povisuje prag podražaja boli.


Promjene u lojnim žlijezdama

• Smanjuje se produkcija loja i imamo suhu kožu.

• U starosti iznad 70 godina dolazi do promjene PH kože, što omogućava stvaranje lakših infekcija kože i potkožnog tkiva.


Opasnost izlaganja suncu

• Znatno doprinosi: o pojavi bora i promjeni boje kože (žućkasta,

svijetlosmeđa) o neregularnoj pigmentaciji i grubosti kože, o pojavi benignih kožnih promjena, o predisponirajućim faktorima 3 najvažnije

forme raka kože: maligni melanom, karcinom bazalnih ćelija i karcinom skvamoznih ćelija.


Carcinoma basocelulare


Dermatopatije

• Karakteristike klimatske promjene kože su žućkasta ili svjetlosmeđa boja kože, te veća ili manja izbrazdanost, koja koži daje izgled narandže.

• Često nalazimo pjege, bradavice ili površne kapilare te djelimičnu hiperpigmentaciju ili pjegavost kože.

• Ove promjene zovemo dermatopatije.


Staračke pjege (lentigo senilis)

Karakteristike • Najčešća je dermatopatija. • Pojavljuje se na koži starijih ljudi iznad 70

godina. • Karakterizira ih pojačana pigmentacija

koja je grupirana ili pojedinačna. • Javlja se na svim otkrivenim djelovima

tijela. Socijalno-edukativni centar

www.sec.ba 23

Lentigo senilis – staračke pjege


Maligna promjena na licu


Senilna purpura Karakteristike • predstavljaju crvenkasto-smeđe ili ljubičaste

mrlje • ponekad su do 50 mm široke ili duge, • mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, iako su

najčešće na nogama, podlakticama ili nadlanicama.

• nastaju uslijed gubitka elasticiteta krvnih sudova • posljedice su krvarenja ispod kože • krv se postepeno reapsorbira


Senilna purpura


Karakteristike • Nastaje pod uticajem smanjenog lučenja

endokrinih žlijezda i suhoćom (kserosa) kože i sluznica.

• Predstavlja mjestimično ljuštenje sitnih ljuskica (donji ekstremiteti).

• Uzrokuju svrbež i nelagodu

Njega: zamašćivanje kože

Pruritus senilis (svrabež)


Pruritus senilis


Seboroične (senilne) bradavice

Karakteristike: • predstavljaju tamne kvržice hrapave

površine, • jasno ograničene od okolnog tkiva, • javljaju se u kasnijoj životnoj dobi, često u

velikom broju. • uzrokuju svrbež i nelagodu


Senilne bradavice


Sluzokoža usne duplje Karakterisike: • Prekrivena je pljuvačnim žlijezdama koje

lučenjem pljuvačke: oblaže sluzokožu, pomaže njeno zarastanje, djeluje digestivno, djeluje antibakterijski, spriječava karijes.


Atrofija pljuvačnih žlijezda

Karakteristike: • stanjenje epitela sluzokože • smanjeno lučenje pljuvačke • subjektivan osjećaj suhoće i ljepljivosti • objektivan nalaz suhe i sjajne sluznice • sklonost gljivičnim i bakterijskim infekcijam • otežano gutanje • otežan govor


Fiziološke promjene na kosi

Karakteristike: • u starijoj dobi smanjuje se gustoća kose i

broj podpazušnih i stidnih dlaka • kosa i dlake postaju sjedi (bjela boja) • dlaka je tanka, krta i lomljiva


Paradoksalna dlakavost (hirzutizam)

kod žena: • pojačana dlakavost lica – (brada) i iznad

usnica

kod muškaraca: • jača rast obrva, dlaka na uhu i unutar uha i

na sluznici nosa


Fiziološke promjene na noktu

Karakteristike: • nokatne ploče su zadebljale (hiperkeratotične) • gube sjaj i prozračnost • postaju trošne, lomljive i na uglovima su

žućkaste boje

Često vidimo pojavu urastanja nokta kao i sklonost gljivičnim oboljenjima.


Gljivice

Urastanje nokta


Posljedice atrofije kože • smanjenje potkožnog masnog tkiva • smanjene funkcije žlijezda lojnica i znojnica • stanjenje epitela • gubitak kolagena i elastičnih vlakana • smanjena prokrvljenost • povećana lokalna pigmentacija • fragilnost kapilara • smanjena debljina epiderma • smanjeno lučenje estrogena do potpunog prestanka • smanjen broj melanocita u kosi • slabija periferna cirkulacija

Socijalno-edukativni centar

www.sec.ba 38

Uticaj posljedica fiziološke atrofije kože na starije osobe

• povećan rizik za ozlijede (dekubitus, ulkus ogrebotine, razderotine, naprsline)

• povećan rizik za upale, infekcije,osipe, maligne tvorevine

• povećan rizik za emocionalnu nestabilnost uslijed estetskog faktora


HVALA NA PAŽNJI !


Fiziološka atrofija kože i sluznicasec.ba/wp-content/uploads/2011/08/07.-Ko#U017ea.pdf · • povećan rizik za ozlijede (dekubitus, ulkus ogrebotine, razderotine, naprsline) •

Documents