Stresni faktori • Stres je svako stanje biološkog sistema koje odstupa od optimuma. Različiti autori daju različite definicije stresa. Taiz i Zeiger definišu stres kao spoljašnji faktor koji ima nepovoljan uticaj na biljku, pri čemu se najviše misli na abiotički stres. Po drugim autorima (Nešković i saradnici) stres predstavljaju svi činioci koji nepovoljno utiču na rastenje i razviće biljaka, i koji smanjuju produktivnost biljaka na nivo niži od njihovog genetičkog potencijala.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Stresni faktori• Stres je svako stanje biološkog sistema
koje odstupa od optimuma. Različiti autori daju različite definicije stresa. Taiz i Zeiger definišu stres kao spoljašnji faktor koji ima nepovoljan uticaj na biljku, pri čemu se najviše misli na abiotički stres. Po drugim autorima (Nešković i saradnici) stres predstavljaju svi činioci koji nepovoljno utiču na rastenje i razviće biljaka, i koji smanjuju produktivnost biljaka na nivo niži od njihovog genetičkog potencijala.
Stresni faktori
�Biljna proizvodnja u svetu je sve više ograničena dejstvom stresnih faktora.
�Samo 10% od ukupnih poljoprivrednih površina u svetu nije ugroženo stresom, a od 90%:
�26% sušom,
�20% mineralnim stresom,
�15% stresom mraza.
�Klimatske promene i antropogeni faktori povećavaju dejstvo stresnih faktora.
�U intercelularima - izvlačenje vode iz ćelija (plazmoliza leda) i promene permeabilnosti membrana (primer cvekle posle odmrzavanja sok sa antocijanima) - ćelija - primaran direktan efekat.
�U zemljištu-sušenje biljaka zbog smanjenog usvajanja vode-sekundaran (indirektan) efekat.
�Pojava snega-poremećaji u prometu gasova-”gušenje biljaka” –sekundaran (indirektan) efekat.
Otpornost na mraz
�Kaljenje-prva faza počinje u jesen (skraćivanje
fotoperioda i t oko 0oC) - nakupljanje rezervnih
materija i akumulacija osmotikuma -
osmoregulacija,
�Druga faza - (t ispod 0oC)povećana propustljivost
za vodu (smanjuje se količina vode u ćelijama
koja bi mogla da se smrzne),
�Priprema za kaljenje - dobro pripremljeno
zemljište ali ne treba đubriti da se ne produži
vegetacija i da biljke nepripremljene budu
izložene mrazu,
�ABA - inhibira rastenje i potpomaže procese
otpornosti na mraz (osmoregulaciju).
Stres visoke temperature
�Većina biljaka ugine na temperaturi višoj od 50oC (niže biljke - neke alge mogu da izdrže i 95oC),
�Suva semena mogu da izdrže veoma visoku temperaturu,
�U prirodnim uslovima visoka t je povezana sa smanjenom i atmosferskom i zemljišnom vlažnošću.
�Efekat na fotosintezu i disanje -gladovanje biljaka - primaran indirektan efekat.
�Povećana t listova - povećana transpiracija i dehidratacija listova -sekundaran efekat.
Otpornost na visoke temperature
1. Izbegavanje visoke t- zaštita od pregrevanja (uvrtanje listova, voštane navlake i dlake na listovima) i hlađenje(transpiracija) - ABA potpomaže.
2. Tolerancija na visoke t-CAM biljke (stome otvorene noću), pojačano disanje da se neutrališe pojava NH3.
3. Otpornost na visoke t-sinteza termostabilnih proteina (heat shok proteini), ABA .
Motorne ćelije
• Motorne ćelije na listu Puccinellia limosa
Trajna tkiva -pokorična Epidermis
Promenom turgora motornih (mehurastih ) ćelija, koje sadrže najviše vodepotpomažu se higroskopni pokreti, pomoću kojihse uvijaju i razvijaju lisne ploče po dužini. Cevastlist je odgovor na stanišne uslove.
Puccinellia limosa
Karakteristike CAM biljakaAdaptirane na aridne uslove.• Anatomija (stabla i listovi metamorfozirali u
relativno krupne organe sa malom povrsinom u
odnosu na zapreminu, pojava bodlji, kutikule).
• Stome danju zatvorene (da se smanji
transpiracija) a noću otvorene (da ulazi CO2 za
fotosintezu).
• Fiksiraju CO2 noću PEP karboksilazom - C4put a danju sa RUBISCO vezuju CO2 - C3 put.�Primer biohemijske adaptacije biljaka uslovima
spoljašnje sredine.
Tako CAM biljke imaju TQ=
50-100, što je veoma malo
u odnosu na C3 (400-500)
ili C4 (250-300) biljke.
Kako se razmena gasova
ostvaruje u toku noći,intenzitet fotosinteze je kod
CAM biljaka mnogo manji u
odnosu na druga dva tipa
asimilacije ugljenika, ali to
za uslove u kojima ove
biljke žive ne predstavlja
ograničavajući faktor.
U aridnim uslovima CAM metabolizam omogućava
povećanje efikasnosti u korišćenju vode.
Navodnjavanje Suša
Prema zahtevu za intenzitetom osvetljenja biljke delimo na
• Skiofite (biljke adaptirane na usloveekstremne zasenčenosti (do 3 % punednevne svetlosti).
• Poluskiofite (biljke polusenke koje ne mogu opstati u uslovima ispod 10 % punednevne svetlosti).
• Heliofite (biljke adaptirane na uslove punednevne svetlosti).
UltraljubičastiVidljivi deo spektra
Infracrveni
Svetlost-smeša različitih talasnih dužinaBiljke usvajaju od 400 nm (ljubičasto) do 700 nm (crveno).
Reflektuju-zeleni deo (zato vidimo zelene listove!).
Svetlost se:
• apsorbuje,
• reflektuje i
• transmituje.
Prema zahtevu za dužinom osvetljenja biljke delimo na
FOTOPERIODIZAM - sposobnost biljaka da reaguju na dužinu dana i noći promenom intenziteta i brzine vegetativnog i generativnog razvoja.
Suša umanjuje i prinos i stabilnost prinosa.
U svetu je ukupno 26% zemljišta zahvaćeno sušom, a samo 10% poljoprivrednihpovršina se navodnjava.
Stres nedostatka vode (suše)
World Water Day Report
�2025 - 2 od 3 ljudi će se susreti sa nedostatkom vode ( u odnosu na 1900. god. koriscenje vode poraslo 600x).
�Visoka t i suša (opadanje rezervi vode za 1m godisnje, sušenje reka, topljenje lednih polarnih kapa- zaslanjivanje).
�Posebno ugrožena podrucja: Meksiko, Indija, Kina i Severna Afrika (jezero Čad -smanjilo se za 95%za 38 godina- snabdeva vodom 20 miliona ljudi u 6 zemalja).
�Problemi snabdevanja vodom u industriji, za urbane potrebe i poljoprivredu.
Podela biljaka u odnosu na vodni režim
Poikilohidrične
Niže biljke čija se hidratacija menja u zavisnosti od uslovaspoljašnje sredine.
Homeohidrične
Hidratacija relativno nezavisna od uslova sredine: hidrofite,higrofite, mezofite ikserofite.
U odnosu na vodni režim podela biljaka
• Higrofite – biljke vlažnih staništa -stradaju ako ψl opadne od -0.5 do -1.0 MPa (slab stres)
• Mezofite-biljke umerenih područja-stradaju ako ψl opadne do -2.0 MPa
• Kserofite-biljke sušnih područja mogu da podnesu i -4.0 MPa.
Voda u zemljištuVoda koju zemljište sadrži može biti u različitoj meri
dostupna za biljku,
Posle obilne kiše ili navodnjavanja, zemljište je
zasićeno vodom, ali ona usled gravitacije brzo ponire
u dublje slojeve,
Gravitaciona voda ne koristi mnogo biljkama, u
prvom redu zato što ispunjava sve pore u zemljištu i
sprečava njegovu aeraciju,
Kada se ovaj višak ocedi, zemljište još uvek sadrži
znatnu količinu vode koja se zadržava u kapilarnim
prostorima između čestica zemljišta,
Kapilarna voda je biljci lako dostupna.
• Količina kapilarne vode je različita, visoka je u humusnom zemljištu, a vrlo mala u peskovitom.
• Količina vode koju zemlja sadrži pošto se ocedi gravitaciona voda označava se kao kapilarni kapacitet zemljišta (poljski kapacitet) za tu vrstu zemljišta.
• Pri punom poljskom kapacitetu Ψ vode u zemljištu ne iznosi više od -0.03 MPa ( 0,33 bara), i u takvim uslovima sve biljke mogu da usvajaju vodu.
• Količina vode koju zemljište sadrži kada se primeti uvelost listova, zove se koeficijent venjenja i on označava vodu koja je za biljku nedostupna. Ova voda delimično pripada i vodenom omotaču oko koloidnih čestica zemljišta i zovese imbibiciona voda.
• Venjenje može da bude toliko jako da biljka ne može da se oporavi kada ponovo primi vodu. Količina vode koju zemljište u tom trenutku još sadrži zove se procenat trajnog venjenja.
Sezonska dinamika potencijala vode
Najniže vrednosti juli - avgust najmanja količina vode u zemljištu i najviša temperatura - povećana
transpiracija.
Juni Juli August Sept.
ψψ ψψl(M
Pa
)
Merenje potencijala vode kod biljaka metodom komore pod pritiskom
Stepen stresa suše
�Slab stres -ψl se smanji za nekoliko delova
bara a RWC za 8 do 10%,
�Umereni stres - ψl od -1.2 do -1.5 MPa a RWC
opada za 10 do 20%,
�Jak stres - ψl ispod -1.5 MPa a RWC opada
više od 20%,
�Stepen stresa zavisi i od biljne vrste i njene
otpornosti na sušu i faze ontogeneze.
ψψψψl = - 1.0 MPa
ψψψψz = - 0,2 MPa
Biljka u uslovima
optimalne vlažnosti
zemljišta:
ΨΨΨΨbiljke = -1.0 MPaΨΨΨΨzemljišta= - 0.02MPa
ΨΨΨΨbiljke- ΨΨΨΨzemljišta= -1.0 - (- 0.02)= -1.0+0.02= -0.98 MPa U ovakvim uslovima je moguće usvajanje vode.
H2O
H2O H2O
Biljka u suvom zemljištu:
ΨΨΨΨbiljke = -1.0MPa ΨΨΨΨzemljišta= - 1.0MPa
ΨΨΨΨbiljke- ΨΨΨΨzemljišta= -1.0 - (-1.0)= -1.0+1.0= 0MPaU ovakvim uslovima nema usvajanja vode.Biljka se suši!
Rešavanje problema suše
�Primena agrotehničkih mera �Stvaranje otpornih genotipova na
sušu
U osnovi oba pristupa poznavanje adaptivnih reakcija biljaka na
sušu!
Adaptivne reakcije biljaka na sušu
1. Izbegavanje suše (ubrzanje fenofaza-pšenica u Indiji),
2. Odlaganje dehidratacije (otpornost na
sušu pri visokim vrednostima Ψl),
� Povećano usvajanje vode (razvojkorena),
� Smanjeno odavanje vode (zatvaranjestoma, uvrtanje listova, morfološke ianatomske adaptacije) - merenje t listovainfracrvenim termometrom.
3. Otpornost prema dehidrataciji (otpornost
na sušu pri niskim vrednostima ψl),
�održanje turgora (osmoregulacija i povećan
elasticitet ćelija),
�tolerancija prema isušivanju (otpornost u užem
smislu) sinteza stres proteina.
ABA potpomaže sve adaptivne reakcije.
Naslednost osobina i mapiranje gena za
otpornost na sušu se koriste u selekciji
otpornih genotipova na sušu.
• Još tokom prvih istraživanja hormonskih aktivnosti u biljnim
ekstraktima, postalo je očigledno da oni, osim auksina i citokinina
sadrže i frakcije koje imaju inhibitorno dejstvo.
• Jedan od glavnih sastojaka tih frakcija je abscisinska kiselina
(ABA).
• Osim inhibicije rastenja, abscisini imaju i druge funkcije, zbog
kojih su ustvari stavljeni u red biljnih hormona.
• Abscisinska kiselina je nazvana "hormon stresa", jer ima veoma
važnu ulogu kao signal stresnih uslova, kada je biljka izložena
dejstvu ekstremnih spoljašnjih faktora.
Abscisinska kiselina
• Ako je u pitanju suša, ona je tada činilac koji izaziva zatvaranje
stoma.
• Osim toga, ABA i jedinjenja koji su proizvodi njenog
metabolizma imaju regulatornu ulogu u onim fazama razvića
kada biljka prelazi iz aktivnog rastenja u stanje mirovanja. Osim
inhibicije rastenja, abscisini imaju i druge funkcije, zbog kojih su
ustvari stavljeni u red biljnih hormona.
• Abscisinska kiselina je seskviterpenoid, što znači da se sastoji od
tri izoprenske jedinice (C-5).
• Empirijska formula je C15H20O4.
• Njenu strukturu čini alifatični prsten sa jednom dvojnom vezom i
nezasićeni bočni lanac sa karboksilnom grupom.
• Sva biljna tkiva sadrže ABA.
• Naročito su bogat izvor ABA plodovi avokada (10 mg kg-
1), koji su najviše korišćeni za proučavanje njene biosinteze i metabolizma.
• Dominantno mesto sinteze su ćelije koje sadrže plastide, etioplaste, hloroplaste ili amiloplaste. Jedinjenje od kojeg nastaje ABA je mevalonska kiselina.
• Iz tih ćelija se ABA transportuje u druge delove biljke putem floema.
• Ona se takodje izgradjuje u korenu i prenosi putem ksilema u nadzemne delove biljke.
Rasprostranjenje kod biljaka
Fiziološka uloga• Abscisinska kiselina je u mnogim procesima
rastenja antagonist auksina, giberelina i citokinina.
• Termin "inhibitor" treba shvatiti uslovno, jer ona inhibira jedan proces, ali obično stimuliše neki drugi.
• Glavne funkcije ABA opravdavaju njen naziv “hormon stresa“.
• ABA pretstavlja signal za negativan vodni potencijal i specifično deluje na zatvaranje stoma u sušnim uslovima.
• U razviću semena ima višestruko dejstvo; ona utiče na razviće i dormanciju embriona, na sintezu rezervnih proteina u kotiledonima i na toleranciju prema gubitku vode.
Figure 8.1 The Ingredients for
Photosynthesis
Ksilem H2OH2O
Stome mesto ulaska CO2 za fotosintezu i izlaska H2O u transpiraciji.
Otvorenost stoma treba da obezbedi MAKSIMALNU FOTOSINTEZU I MINIMALNU TRANSPIRACIJU!
Funkcija stoma
Magaciniranje vodeu parenhimskom tkivu koja se naziva - hidrenhim
Parenhim za magaciniranje vode nalazi se u sukulentama (stablo i listovi kaktusa, listovi agave)
Trajna tkiva-parenhimska
Mnoge kserofite kao ovaj kaktus nemaju funkcionalne listove (trnovi) da bi se zaštitile od predatora. Stablo je preuzelo ulogu fotosinteze.
Mnoge kserofite imaju mesnate listove u kojima se skladišti voda
2. Magaciniranje vode - sukulente
One najčešće redukuju lišće, a stablo postaje voluminozno, s mnogo parenhima u kome se magacinira voda. S obzirom da je lišće je preobraženo u trnove stablo preuzima ulogu fotosinteze
Sukulente su biljke pustinja i polupustinja, dakle biljke sušnih staništa.
Postoje 2 grupe sukulenata.1.Lisne2. stablove
...a takođe i kod kaktusa
• Kaktusi i mlečike preobraćaju listove u trnove radi zaštite od životinja i isušivanja
Metamorfoza lista u trn
3. Kontraktilni korenovi
Definicija
– Korenovi biljaka sa podzemnim stablima, koji imaju sposobnost skraćivanja - kontrakcije