Top Banner

of 17

Fizikalne zakonitosti u postupku miješanja krmnih smjesa

Jul 15, 2015

Download

Documents

Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript

Fizikalne zakonitosti u postupku mijeanja krmnih smjesa

Physical properties in mixing feed process

Nera Kuljani, 5485/N

Uvod kod mijeanja krutih estica (granulata) ne postoje matematike podloge za proraun - sluimo se teorijskim razmatranjima i njihovim potvrivanjem u laboratorijskim pokusima i praksi ponaanje smjese granulata od razliitih sastojaka u recepturi zavisi o ponaanju njenih sastojaka tijekom istjecanja iz posude i tijekom stvaranja stoca koji nastaje sipanjem granulata na podlogu uzorci za analizu: - posebne upute za uzimanje - odgovarajua priprema prije kemijske analize u laboratoriju - najvei uzorak u kojem se ispituje izmjeanost sadraja smjese ne bi smio biti vei od jednodnevne potrebe ivotinja kojima je ispitivana hrana namijenjena.

gramaa odreene tvari u jednom kilogramu smjese odreuje potrebnu veliinu uzorka receptura smjese rauna se prema ''jednodnevnoj potrebi ivotinje' - ivotinja u jednodnevnom obroku treba dobiti sve potrebne tvari iz smjese problem: ako je dnevno uzimanje hrane neke ivotinje (npr. perad) manje od 1 kg, onda sadraj jednog obroka smjese, koja nije dobro izmjeana, ne mora odgovarati jednodnevnoj potrebi ivotinje, za to je raena receptura

Problematika:Vrlo je teko, pa ak i nemogue trajno izmjeati granulate s velikom razlikom izmeu fizikalnih osobina pojedinih sastojaka smjese. Kad se mijeaju sastojci s velikom razlikom izmeu njihovih gustoa i odnosa u smjesi, mijenjaju se zakonitosti. U proizvodnji krmnih smjesa treba teiti to veoj izjednaenosti veliina estica.

Silos:Iz posude ili silosa kroz otvor istjee granulat koji je u posudi slojevito razasut. U sreditu silosa stvori se lijevak koji dopunjuju slojevi granulata sa strane. Tijekom pranjenja donekle se ublauje raslojavanje, te istjee djelomino pomijeana smjesa, osim ako se ponovno ne slae u unj.

Transport:Trenjom posude (kamion koji se trese u transportu) u kojoj je granulat razliitih veliina estica, na vrhu e se izdvojiti velike estice, a one sitnije i prah e ostati na dnu. Kod istovara, ako se slae u stiac, opet dolazi do raslojavanja.

Bubanj:Ako u bubnju mijeamo smjesu granulata razliitih veliina estica, kod previe napunjenog bubnja se tijekom okretanja na povrini stvaraju lavine od krupnih estica. U takvim se uvjetima sadraj ne moe ispravno izmjeati. Slika prikazuje slojeve u smjesi i donekle izmjean sadraj samo u sredinjem dijelu bubnja.

Naini mijeanja granulata:A neprekidni sustav rada (kontinuirani) istovremeno sipanje dva ili vie granulata iz dozatora na unj dozatori dodaju granulat u eljenoj koliini razliitim brzinama okretanja izuzimaa - stvaranjem slojeva na unju dolazi do razdvajanja estica po veliini i gustoi smjesa nee biti naroito izmjeana problem se moe rijeiti dodavanjem mjealice koja e prisilno izmjeati slap granulata koji dolazi neprekidno i istovremeno iz dodavaa u razliitim koliinama

Vodoravna mjealica:Granulati se neprekidno pune na desnoj strani mjealice. Na osovini koja se sporo okree ugraene su spirale (a) ili druge naprave razliitih oblika kojima se prisilno mijea sadraj i istovremeno transportira prema drugom kraju korizta (b), gdje izlazi (c) promijeana smjesa.

B postupni (arni) sustav: postupno dodavanje unaprijed izvaganih sastojaka u za to predvienu mjealicu mjealice ovog tipa se meusobno razlikuju prema svojim mogunostima mijeanja, a uinak im ovisi o: zapremnini, tipu i traenoj izmjeanosti gotove smjese. skuplje naini mijeanja: a) slobodnim padom b) meusobnim premjetanjem (guranjem) granulata c) bacanjem d) centrifugalnom silom e) kombinacija dva ili vie naina

mogunost i trajanje mijeanja kod takvih se mjealica takoer razlikuje: Vrijeme mijeanja za jedan tip mjealice je razliito za mijeanje razliitih meusobnih odnosa istih sastojaka. Kod mjealica koje premjetaju granulat prisilnim guranjem estica, izmjeanost se poveava do trenutka kad je postignuta najbolja mogua izmjeanost za tu smjesu. Zatim se smjesa daljnim mijeanjem razmjeava, i nakon nekog vremena opet poboljava izmjeanost. Trajanje mijeanja do postizanja optimalnog mijeanja nije isto za razliite tipove mjealica niti u sluaju kad sve mijeaju istu smjesu s istim odnosom mijeanja i istim osobitostima svakog sastojka smjese.

svi naini mijeanja granulata mogu se primijeniti u strojevima koji su konstruirani da mijeaju prema navedenim postupcima uglavnom se mijeanje postie prema osnovnim osobitostima stroja: - okretanje posude napunjene smjesom - okretanje mehanike mjealice u posudi - okretanje posude i mjealice u posudi

Mjealice s posudom koja se okree mijeaju prebacivanjem granulata unutar mjealice nasipavanjem slojeva i slobodnim padom. Poveanje brzine vrtnje dovodi do toga da se granulat prestaje mijeati jer se uvrstio uz stijenke posude zbog djelovanja centrifugalne sile. Zato je kod ovakvih mjealica brzine vrtnja izuzetno vana za dobro mijeanje.

zbog potrebe da se estice unutar mjealice meusobno premjetaju, mjealice smiju biti samo djelomino napunjene

DIJAGRAM SILA KOJE DJELUJU NA ESTICU PRILIKOM OKRETANJA BUBNJA

gibanje estica je ovisno o silama koje na njih djeluju

niti kod jednostavnog sustava mijeanja nije svejedno kojom e se brzinom mjealica okretati koliko e se granulat moi teoretski, a koliko stvarno meusobno izmjeati, ovisi o razlici u veliini pojedinih estica i meusobnom odnosu sadraja pojedinih sastojaka 'modul ujednaensti'' (M) - pokazatelj koliko su u prekrupi estice zastupljene po razliitim veliinama: M = % sitne : % srednje : % krupne estice idealno: M = 33:33:34 kad je granulat ujednaenih veliina estica, lake se i bre moe promijeati, ali e se i tee raslojavati

Zakljuak:Za proizvodnju krmnih smjesa potrebno je imati odgovarajuu opremu i osnovna znanja o mogunostima i nainu rada strojeva koje posjedujemo. Jednostavna oprema ne znai i da je s njom mogua proizvodnja smjesa za koje ta oprema nije predviena. S druge strane, skup i kompliciran program ne moe sam biti dokaz za kakvou smjese.

Literatura: Prof.dr.sc. Zvonko Kati, Fizikalne zakonitosti u postupku mijeanja krmnih smjesa