UNIVERZITET U TUZLI PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET ODSJEK: GEOGRAFIJA Amel Smajlović ZAVRŠNI RAD FIZIČKOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE SLIVA RIJEKE BRKE Tuzla, decembar 2014. godina
UNIVERZITET U TUZLI
PRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTET
ODSJEK: GEOGRAFIJA
Amel Smajlovi
ZAVRNI RAD
FIZIKOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE SLIVA
RIJEKE BRKE
Tuzla, decembar 2014. godina
UNIVERZITET U TUZLI
PRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTET
ODSJEK: GEOGRAFIJA
Amel Smajlovi
ZAVRNI RAD
FIZIKOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE SLIVA RIJEKE
BRKE
Tuzla, decembar 2014. godina
Mentor: dr. sc. Semir Ahmetbegovi, docent
Rad sadri _______ stranice
Red br. rada: ___________
SAETAK
U radu su prezentirane fizikogeografske karakteristike sliva Brke. Odnosno utvren
je geografski poloaj sliva Brke te geoloke, geomorfoloke, klimatske, hidroloke
(hidrogeografske), pedogeografske i biogeografske karakteristike i specifinosti
istraivanog podruja sliva Brke. Podaci dobiveni u radu, su bazirani na kabinetskim i
terenskim metodama istraivanja, gdje su primjenjene kvalitativne i kvantitativne metode
analize.
Posebna panja posveena je hidrogeografskim karakteristikama samog sliva, jer
rijeni reim Brke predstavlja ujedno i najveu opasnost po ivote i imovinu ljudi. Tokom
istraivanja i izrade rada koriten je GIS kao savremeni aparat aplikativne geografije.
Kljune rijei: Reljef, klima, vode, tlo, vegetacija, sliv, rijeka Brka.
SUMMARY
In this paperwork are presented physical-geographic characteristic of Brka basin. Also
it is determined geographical location of Brka basin, and geological, geomorphological,
climatologic, hydrologic (hydro-geographical), pedologic, biogeographic characteristic and
specific of research area, Brka basin. The data had been collected with help of field work
methods of research, and cabinet work methods, where were applied qualitative and
quantitative methods of analysis.
Special attentions are directed to hydro geographical characteristic of Brka basin,
because the river regime is one of biggest danger for human life and their properties. In
this paperwork and research, is used GIS, as most advance tool of applicative geography.
Key words: relief, climate, water, soil, vegetation, basin, river Brka.
2
SADRAJ
1. UVOD ........................................................................................... 2
2. GEOGRAFSKI POLOAJ SLIVA BRKE .............................. 3
3. GEOLOKA GRAA I GEOTEKTONSKE
KARAKTERISTIKE .................................................................. 4
4. GEOMORFOLOKE KARAKTERISTIKE SLIVA .............. 11
5. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE ........................................ 17
6. HIDROGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE ....................... 21
6.1. Povrinski tokovi ................................................................................ 21
6.2. Podzemne vode ................................................................................... 25
6.3. Morfometrijske karakteristike sliva rijeke Brke . 28
6.4. Rijeni sistem Brke . 35
6.5. Rijeni reim Brke .. 30
7. PEDOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE SLIVA BRKE . 40
8. BIOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE SLIVA BRKE ..... 41
9. ZAKLJUAK .............................................................................. 43
10. LITERATURA ............................................................................ 44
11. GRAFIKI PRILOZI ................................................................ 45
12. SPISAK PRILOGA, SLIKA, TABELA I GRAFIKONA 50
12.1. Spisak priloga..................................................................................... 50
12.2. Spisak slika ........................................................................................ 50
12.3. Spisak tabela ...................................................................................... 51
12.4. Spisak grafikona ................................................................................ 51
3
1. UVOD
Prouavanje fizikogeografskih karakteristika nekog prostora, predstavlja polaznu
taku za sva druga istraivanja bilo da su ona iz oblasti fizike geografije ili drutvene
geografije, ili nekih srodnih nauka. Do sada nije bilo cjelokupnog istraivanja sliva Brke,
ve samo pojedinih dijelova slivnog podruja, za razliite potrebe. Ovaj rad objedinjuje
cjelokupan sliv Brke, uz koritenje ve ranije objavljivanih rezultata o pojedinim
dijelovima sliva i podataka dobivenih vlastitim mjerenjima.
Akcent u radu e biti stavljen na hidrogeografske karakteristike samog sliva, jer oni
predstavljaju ujedno i najveu opasnost po ivote i imovinu ljudi, meutim zbog
nepostojanja stalnog osmatranja vodotokova, ne postoje ni potpuni podaci o tokovima, na
osnovu kojih bi se mogla izvriti simulacija, njihovog ponaanja u klimatskim ekstremima
koristei se ARC VIEW-om ili drugim GIS aplikacijama, kao i odreivanja vrhova
vodenog vala, kretanja vodenog vala itd. U radu su se osim standardnih metoda
prikupljanja podataka, koristile i metode daljinske detekcije kao i primjena GIS aplikacija
kao to su Surfer i Didger, te primjena grafikog software-a COREL DRAW.
4
2. GEOGRAFSKI POLOAJ SLIVA BRKE
U matematiko-geografskom smislu sliv Brke se nalazi unutar geografskih
koordinata Sjeverne hemisfere. Najsjevernija taka predstavljena je uem Brke u Savu
ije koordinate iznose = 44 52 50 N, dok najjunija taka se nalazi u mjestu Sitari,
ije koordinate iznose = 44 40 58 N. Najzapadnija taka se nalazi zapadno od
Hajdukog brda te njene koordinate glase = 18 33 15 E, dok najistonija taka se
nalazi istono od sela Boderite, ije koordinate glase = 18 49 10 E.
Cjelokupan prostor sliva obuhvata dijelove sjeveroistone Bosne, preciznije sjeverne
padine Majevice, te dio bosanske Posavine. Sliv Brke ima povoljan poloaj, te je u
budunosti planirana izgradnja dijela autoceste LOT 3, koji bi povezivao Tuzlanski bazen
sa Bosanskom Posavinom, a ija bi trasa ila du rijeke Brke i Rahike rijeke, te dalje
preko Majevice. Podruje sliva Brke pogotovu njegovi sjeverni dijelovi su pogodni za
izgradnju industrijskih kapaciteta, prije svega zbog dostupnosti vodnog, eljeznikog i
drumskog saobraaja, te zbog same blizine velikih gradova prije svega mislei na
Sarajevo, Zagreb i Beograd, koji su priblino jednako udaljeni od podruja sliva Brke.
Slika 1. Geografski poloaj sliva Brke
Izvor: TK 1:200 000, Vojnogeografski institut Beograd, 1976.
5
3. GEOLOKA GRAA I GEOTEKTONSKE KARAKTERISTIKE1
Podruje sliva Brke izgrauju kvartarne, miocen-pliocen i paleocensko-eocenske
tvorevine. Rezultatima prethodnih istraivanja granica izmeu pojedinih litolokih
jedinica nije jasna, este su bone izmjene i proslojavanja.
Kvartarne naslage su zastupljene u donjem toku sliva Brke. Sedimenti kvartara
predstavljeni su aluvijalnim nanosima (a) oko donjih tokova rijeke Brke i njenih pritoka i
donjem toku Raljanske rijeke (ljunci, pijesci), prvom i drugom rijenom terasom rijeke
Save (t1, t2) te pliocensko kvartarnim (Pl, Q) sedimentima glina s krenjakim
konkrecijama, soivima ljunka i pijeska, odnosno paludinskim slojevima iji je razvoj
vezan za panonski bazen (Barakovi, 2007). U grai terena uestvuju stijene sa
meuzrnskom poroznou. Ovaj tip poroznosti svojstven je rastresitim tvorevinama
kvartara, gdje su vezane za usko podruje sliva Brke. Sedimenti miocena: M1,2, M31, M22,
M 32, su predstavljeni laporovitim glinama, laporima, sprudnim krenjacima i pjearima.
Pliocenske tvorevine predstavljene su glinovitim laporima, pjearima te glinama i
ljuncima. Pored pliocena na podruju sliva Brke su zastupljene i paleocensko-eocenske i
eocenske (Pc+E1, E2, E2,3) tvorevine, predstavljene glinama, glincima, laporima i
pjearima. Grau podruja ine slijedee litostratigrafske jedinice:
Pjeari i glinci (Pc + E1)
Klastiti paleocena i donjeg eocena, predstavljaju najmarkantniju u po
rasprostranjenosti najveu litofacijalnu jedinicu sjeverne Majevice, odnosno istraivanog
podruja sliva Brke. Paleocensko eocenske tvorevine zapravo predstavljaju ostatke
morske sedimentacije koji su usko vezani za prostor sjeverne Bosne, iji je mali prostor
sedimentacije uslovljen bio izdizanjem veeg dijela Dinarida u paleogenu (ii, 2002).
Rasprostiru se na 38 km2 ili 20% teritorije sliva Brke. Na pojedinim dijelovima
prekriveni su badenskim i sarmatskim sprudnim i subsprudnim krenjacima. Prema
sjeveru tone pod mlae paleogene i neogene jedinice. Prema jugu takoe tone pod mlae
paleogene litostratigrafske jedinice, bankovite pjeare i pjeskovite glince (E2), da bi opet
izbili na krajnjoj junoj taki sliva Brke, vrhu Okresanica, to je uslovljeno prije svega
boranjem i rasjedanjem, tj. izdizanjem i sputanjem odreenih blokova. Ispod njih u
krajnjim junim dijelovima sliva Brke lee i najstarije litostratigrafske jedinice,
1 Za detaljniji pregled geoloke grae sliva Brke vidjeti grafike priloge, prilog br.1 Geoloka karta sliva
Brke
6
predstavljene prvo Kredom, ispod koje lei Jura, tj. u njezinoj podini, niti jedna jedinica
ne izbija na topografsku povrinu, ve se nalaze na dubinama od oko 1200 metara.
Bankoviti pjeari i pjeskoviti glinci (E2)
Bankoviti pjeari, pjeskoviti glinci srednjeg eocena zastupljeni su u junim
dijelovima sliva Brke. Obuhvataju podruje od oko 10 km2 ili 5% teritorija sliva Brke.
Monost naslaga iznosi oko 400 metara. Skroz su omeene sa Pc+E1, te su taloili u
sinklinali, po ijim stranama je kasnije dolo do rasjedanja i izdizanja, odnosno sputanja
odreenih slojeva. (Geoloki profil A-B, OGK SFRJ, Brko)
Glinci i krupnozrni pjeari (E2, 3)
Glinci i krupnozrni pjeari srednjeg i gornjeg eocena nalaze se u junom dijelu sliva
Brke. Te su taloeni iznad E2?. Ostaci fosilne faune su dosta esti. Rasprostiru se na
povrini od 11 km2 ili 6% teritorija sliva Brke. Debljina sedimenata iznosi oko 500
metara. Imaju karakteristike flinih tvorevina. Fline serije uglavnom ine pjeari,
laporci i glinci.
Slika 2. Fline formacije na lijevoj obali Maoke rijeke
7
Otnang-karpat (M1, 2)
Sedimenti donjeg i srednjeg miocena zastupljeni su u krajnjim jugoistonim
dijelovima sliva Brke. Obuhvataju ukupnu povrinu od 8 km2 ili 4% od ukupne povrine
sliva. Predstavljeni su laporovitim krenjacima, laporima, konglomeratima, pjearima i
ljuncima. Na ovom podruju nisu pronaena leita evaporita. Prema jugozapadu granie
sa krednim naslagama (K32), a prema sjeveru poniru pod naslage eocena.
Baden (M22)
Badenske naslage su zastupljene u podruju donjeg toka Raljanske, Maoke,
Rahike rijeke, i u donjem toku trepakog potoka. Vezane su za neogeni basen Maoe
koji se nastavlja prema Koraju. Sprudni i subsprudni krenjaci su dominantno zastupljeni
na podruju lijeve obale Raljanske i Maoke rijeke, te Rahike rijeke. Dok su priblino
isti sa mjestimino glinovitim laporcima zastupljeni u podruju trepakog potoka.
Na ovakav raspored prije svega je uticao paleoreljef. Na istaknutim plitkim
grebenima taloili su se subsprudni i sprudni krenjaci, dok se neto u dubljim vodama
taloila laporovita glina, i glinoviti laporci (Vrabac, 2007). Krenjaci badesnke starosti
javljaju se u obliku irih ili uih pojaseve, ija irina ne prelazi 3 km a duina 4 km. Boja
im je svjetlo smea, bijela, ukasta i siva. U njima su prisutni razliiti ostaci makrofaune.
este su upljine, u pojedinim dijelovima su jako ispucali, a prisutne su i brojne peine
male dubine i potkapine.
Slika 3. Badenski krenjaci na lijevoj obali Maoke rijeke
8
Sedimenti badena su veoma bogati paleontolokim makro i mikro ostacima koji
ukazuju na iskljuivo marinske uslove sedimentacije. Badenski krenjaci su izgraeni od
ostataka litotamnija. Pored litotamnija prisutni su i ostaci mekuaca i foraminifera
(Vrabac, 2007). Debljina badenskih krenjaka je varijabilna te se kree od 50-150 metara.
U Zovikom rejonu baden je razvijen u faciji glinovitih laporaca, laporovitih glina i
litotamnijskih krenjaka sa veoma brojnim faunistikim ostacima. Ukupna povrina na
kojoj su rasprostranjeni krenjaci badena iznosi oko 9 km2 ili 5% ukupne povrine sliva
Brke.
Sarmat (M31)
Rasprostranjenost sarmatskih naslaga vezana je za prostor istono i zapadno od sela
Maoe, te za prostore sjeverno od sela trepci. Od Maoe pa do trepakog potoka
sarmatski sedimenti se nalaze u obliku relativno uskog pojasa isprekidanog brojnim
rasjedima. Sarmat je razvijen u iskljuivo brakinoj faciji. Litoloki sastav je dosta
raznolik, gdje su najee prisutni slojeviti i bankoviti krenjaci esto laporoviti i
pjeskoviti, bjeliasti, nekad sivi i ukasti. Rjee su prisutni troni pjeari, pjeskoviti
laporci (izvod iz elaborata o hidrogeolokim istraivanjima sjevernog oboda Majevice,
2000). Na prostoru sliva Brke, sedimenti sarmata su rasprostranjeni u irem ili uem
pojasu konkordantno preko badenski naslaga. Na njima konkordantno lee sedimenti
panona. Ukupna povrina koju zahvataju sarmatske naslage na prostoru sliva Brke iznosi
12 km2 ili oko 7% teritorije sliva.
Panon (M32)
Panonski sedimenti su predstavljeni glinama, pjeskovitim i laporovitim glinama,
laporcima i rijetko glinovitim laporcima. Rasprostranjeni su u neogenom bazenu Bijela-
Maoa-Koraj, odnosno u dijelu sliva kojem dijelovi ovog bazena pripadaju. Nalaze se
sjevernije od naslaga sarmata, te dalje prema sjeveru poniru pod naslage ponta (Pl1). Lee
konkordantno na sarmatskim naslagama. U podruju od rijeke Brke do trepakog
potoka, naslage panona su izgraene od ukastih glina i laporovitih glina. Debljina
naslaga iznosi oko 200 metara. Prilikom istraivanja nafte na ovom podruju sedimenti
panona su pronaeni na dubinama od 645 metara do 1083 metra (izvod iz elaborata o
hidrogeolokim istraivanjima sjevernog oboda Majevice, 2000) to ukazuje na sputanje
terena prema savskom rovu. Sedimenti panona se rasprostiru na 7 km2, odnosno 4%
teritorija sliva.
9
Pont (Pl1)
Naslage ponta se nastavljaju na naslage panona prema sjeveru sliva. Litoloki sastav
je veoma raznolik, a zastupljeni su glinoviti laporci, pjeskovite gline, gvoeviti pjeari,
pjeskovi, zaobljeni ljunci sa proslojcima glina i pjeara i dr. Pont je klastino razvijen, a
najee preovladavaju glinovito laporoviti sedimenti. esti su nalazi i ostataka
mekuaca. Debljina ovih naslaga je promjenjiva i iznosi do 80 metara. Povrina
rasprostranjenja pontskih naslaga u slivu iznosi 14 km2 ili 8% teritorija.
Pliokvartar (Pl, Q)
Pliokvartarni sedimenti se prema sjeveru nastavljaju na pontske sedimente.
Zastupljeni su na apsolutnim visinama od 110 do 200 metara. Sastavljeni su od ukastih
glina bogatih krenjakim a manje eljeznim (Fe) i manganovim (Mn) konkrecijama, u
kojima se javljaju soiva pjeara, pjesaka i ljunaka. Sastav i debljina pliokvartara
sjeverne Bosne, odnosno sliva Brke najbolje su poznate iz dubokih butina, prije svega
buotine V3 kod Brkog, koja je udaljena od vododijelnice sliva Brke u donjem toku oko
1000 m zapadno. Na osnovu ove buotine znamo da pliokvartarne naslage ine glinovito i
glinovito pjeskoviti slojevi ija debljina prelazi 500 metara, to je uzrokovalo tonjenje
same Savske potoline. Povrina koju zauzimaju pliokvartarne tvorevine iznosi oko 19 km2
ili 10% teritorija sliva Brke.
Druga terasa Save (t2)
Druga terasa Save, odnosno njezini sedimenti izgrauju znatne povrine sliva Brke.
Debljina im je oko 20 metara, i nalaze se na visini oko 20 metara iznad normalnog nivoa
rijeke Save. Izgraena je od ukastih glina od eljezovitih i laporovith konkrecija,
pijesaka i ljunkovitih pijesaka. Povrina koju zahvata druga rijena terasa Save iznosi
oko 15 km2 ili 8% teritorije sliva Brke.
Prva terasa Save (t1)
Debljina prve terase Save iznosi oko 11 metara. Na dosta mijesta se nalaze glinoviti i
sivoukasti siltovi, nastali krajem plaistocena i poetkom holocena. Takoer u grai prve
terase Save uestvuju pijesci, gline, pjeskovite gline i ljunci. Ukupna povrina koju
obuhvata prva rijena terasa iznosi 30 km2 ili 16% teritorija sliva.
10
Slika 4. Pjeskovite gline prve terase Save, na lijevoj obali rijeke Brke,
oko 800 m od ua u Savu
Aluvijum (a)
Aluvijalni nanosi su dobro otkriveni tamo gdje su rijeke dulje zasjekle svoje korito.
Litoloki sastav zavisi od sastava matine stijene kroz koje je rijeka usjekla svoje korito, a
granulometrijski sastav zavisi od energije toka. U aluvijalnom nanosu rijeke Brke, te
Rahike, Maoke, Raljanske rijeke i Zoviice preovaladavaju odlomci paleogenih
klastita. Debljina ovih naslaga ne prelazi dva metra. Dok povrina koju zahvataja
aluvijum iznosi 13 km2 ili 7% od ukupne teritorije sliva.
Slika 5. Aluvijalni nanos na lijevoj obali Rahike rijeke, u selu Islamovac
11
Procentualni udio svih gore navedenih litostratigrafskih jedinica, prikazana je u
grafikonu br. 1. Tektonika ovog podruja, odnosno tektonska struktura vezana je za
Alpsku orogenezu. Tokom paleogena na ovom podruju dolazi do orogene faze sa
intenzivnim nabiranjem uzrokovanih horizontalnim pokretima. Tome je bio uzrok kolizija
Afrike sa Evroazijskom tektonskom ploom. U neogenu dolazi do radijalnih pokreta na
ovom podruju koji su uzrokovali izdizanje horsta Majevice, te tonjenja Posavine. S
obzirom na geotektonske karakteristike podruje sliva Brke pripada ofiolitnoj zoni
unutranjih Dinarida, kao i zoni Panonsko-Slavonsko-Sremske depresije. Podruje sliva
Brke je znaajno izrasjedano, i esto su pravci teenja rijeka uslovljeni pravcem pruanja
rasjeda kao to je sluaj kod Raljanske rijeke, meutim zbog nepotpunog istraivanja
ovog podruja, tipovi i pravci pruanja rasjeda u velikoj mjeri nisu utvreni.
Grafikon 1. Prikaz udjela litostratigrafskih jedinica u slivu Brke
Unutar ofiolitske zone sliva Brke izdvojeno su tri strukturno facijalne jedinice:
- Ubrani kompleks sjeverne Majevice,
- Neogeni basen Bijela-Maoa-Koraj i
- Depresija srednje Posavine.
12
4. GEOMORFOLOKE KARAKTERISTIKE SLIVA2
Reljef sliva Brke je dosta raznolik, to je prije svega uzrok razliitih geomorfolokih
inilaca, odnosno endogenih i egzogenih sila, pacijensa i vremena. Kao rezultat djelovanja
endogenih pokreta prije svega, sliv Brke pada generalno pravcem JZ-SI, kao rezultat
izdizanja horsta Majevice na jugu te tonjenja Posavine na sjeveru.
Slika 6. Topografski profil, pravac pruanja JZ-SI, vrh Okresanica ue Brke
Najvia taka sliva Brke je vrh Okresanica u JZ dijelu koji ini vododijelnicu, a ija
je nadmorska visina 815 metara, dok je najnia taka ue rijeke Brke u Savu na 84
metara iznad srednjeg nivoa mora.3 Visinska razlika izmeu vrha Okresanica i ua Brke
iznosi 731 metar. U hipsometrijskom pogledu izdvajamo tri hipsometrijska pojasa u slivu
Brke4. Prvi hipsometrijski nivo obuhvata pojas od 84-200 m nadmorske visine koji je
predstavljen ravnicama, odnosno obuhvata samu Posavinu, a rasprostire se na 70 km2.
Drugi hipsometrijski nivo ini brdski reljef koji obuhvata pojas od 200-500 m nadmorske
visine i obuhvata obronke Majevice. Rasprostire se na 70 km2. Trei pojas ini pojas
niskih planina od 500-1000 m nadmorske visine, nalazi se na krajnjem jugu te obuhvata
svega 22 km2 sliva Brke. Ralanjenost reljefa sliva se kree od 100-300 m u junim,
jugoistonim i jugozapadnim dijelovima sliva, do 0-5 metara u sjevernim dijelovima
sliva, koji pripadaju Posavini.
2 Za detaljniji pregled vidjeti Geomorfoloku kartu sliva Brke u grafikim prilozima. 3 Mjerenje nadmorske visine ua Brke vreno GPS ureajem Garmin OREGON 550 te su stoga mogua
odstupanja po visini od nekoliko metara. 4 Za detaljniji prikaz reljefa sliva vidjeti 3D model reljefa sliva Brke u grafikim prilozima.
13
Grafikon 2. Procentualni udio hipsometrijskih nivoa u slivu Brke
Slika 7. Prostorni razmjetaj hipsometrijskih nivoa u slivu Brke
U oblikovanju reljefa sliva Brke uestvovali su razliiti egzogeni geomorfoloki
procesi preko koluvijalnog i proluvijalnog procesa, fluvio-denudacijskih te fluvio-
akumulativnih procesa, pa sve do krakih procesa koji su prije svega mikrolokacijskog
rasprostranjenja. Koluvijalni proces je vezan za june dijelove sliva Brke, odnosno
14
dijelove Majevice zbog same konfiguracije reljefa, odnosno veih nagiba terena. Na
podruju junog dijela sliva Brke zastupljena su brza kolapsiona kretanja u vidu klizita.
Uzrok pojave klizita je prije svega predisponiranost terena prije svega kreui od
litolokog sastava tj. vododrive stjenske mase (E2 3, Pc+E1, M23, M1
3-laporoviti razvoj
sarmata, M22-laporoviti razvoj badena), nagiba terena te na kraju kao utjecaj antropogenih
faktora, prije svega deforestacije padina, gradnja objekata na padinama koji optereavaju
samu padinu, nestrunim zasjecanjem padina, itd. Najvie klizita je oko sela trepci,
Zovik, Raljani i Islamovac. Klizita se aktiviraju u kinom periodu. Naroito veliki broj
novih klizita na ovom podruju aktiviran je u maju 2014. godine, koja su uzrokovala
ogromnu materijalnu tetu.
Slika 8. Klizite u trepcima, aktivirano uslijed obilnih padavina i negativnog
antropogenog uticaja
Takoer su zastupljeni erozivni oblici proluvijalnog procesa u vidu jaruga. Ovi
padinski oblici karakteristini za june dijelove sliva Brke. Susreu se na padinama
Majevice, na podruju kojeg karakteriu brojni povremeni vodotoci. esto se u jarugama
zbog oblinih padavina, uslijed bone i vertikalne erozije, koja je uzrokovana bujinim
tokovima, javljaju odroni i klizita. Ukupan broj aktivnih klizita je nepoznat te je za
tano utvrivanje neophodno izvriti detaljno terensko istraivanje slivnog podruja Brke.
Meutim, uslovljeno skoranjim elementarnim nepogodama (maj 2014), neophodno je
izvriti GPS kartiranje svih aktivnih i potencijalnih klizita. Potrebno je izvriti
15
objedinjavanje podataka o klizitima u digitalnoj bazi podataka, odnosno formirati
informacioni sistem ranog upozoravanja na elementarne nepogode kako bi se sprijeile ili
barem ublaile posljedice klizita, a prvenstveno otklonila mogunost pojave ljudskih
rtava. Istraivanja treba da predloe mjere sanacije i zabranu gradnje objekata na
nestabilnim padinama. Erozivni procesi uzrokuju velike tete, ispirajui plodna tla na
strmim, nezatienim, sjeom ugroenim povrinama, brdskih dijelova sliva. Erozioni
procesi degradiraju ili u potpunosti unitavaju vegetaciju u slivu, to pogoduje pojavi
bujinih tokova i poplava.
Kraki procesi vezani su prije svega za mikrolokacije. Tu je rije o ekshumiranom
karstu koji se ogleda u vidu erozivnih podzemnih krakih oblika, peina male dubine.
Dosada nije vreno istraivanje i kartiranje peina, tako da je peinski nakit u vidu
stalagmita, stalaktita i drugih peinskih oblika nepoznat. Njihovo rasprostranjenje je
vezano prije svega za badenske krenjake u uem rejonu Raljanske, Maoke rijeke i
trepakog potoka.
Slika 9. Ulaz u peinu na lijevoj strani Maoke rijeke
Fluvijalno erozivni procesi su zastupljeni generalno u tokovima Raljanske, Maoke i
Rahike rijeke te u trepakom potoku, posebno u njihovim gornjim tokovima i njihovim
pritokama. Meutim, i u njima se, s obzirom na energiju toka i sam nagib toka, smjenjuju
16
erozivni i akumulativni oblici. Djelovanjem fluvijalne erozije na strane korita dolazi do
potkopavanja i aktiviranja koluvijalnih procesa. Fluvijalnom erozijom su formirani
razliiti tipovi dolina od klisura i koritastih dolina koji preovladavju u tokovima
Raljanske, Maoke i Rahike rijeke, nastale dubinskom erozijom, do normalne doline
rijeke Brke nastale bonom erozijom. Strane doline kreu se od skoro vertikalnih u
pojedinim dijelovima gornjih tokova rijeka do blago nagnutih u srednjim i donjim
tokovima sliva Brke (vidi sliku 10 i 11).
Slika 10. Profili koritastih dolina navedenih rijeka u njihovom gornjem toku
Slika 11. Profil normalne rijene doline sa rijenom terasom
U svim svojim dijelovima toka Brka uglavnom meandrira, u gornjem dijelu toka njen
pravac je uslovljen pruanjem rasjeda du Raljanske rijeke te samim padom terena.
Pojave meandriranja rijetke su ulavnom u donjem dijelu rijeke Brke prije ua u Savu,
meutim antropogenim djelovanjem, tj. kanalisanjem same rijeke, graenjem potpornih
zidova pojave meandriranja su danas iskljuene. Takoer, na satelitskim snimcima nisu
vidljivi ostaci mrtvaja i fosilnih ostataka meandara. Akumulacija se odvija duinom
itavog vodotoka meutim veliina oblika zavisi od transportne moi odnosno od
17
kinetike energije vodotoka. U gornjem toku su prisutni vei odlomci stjenskog
materijala, dok idui dalje prema uu ti su oblici manji i zaobljeniji. U samoj aluvijalnoj
ravni vodotoka na pojedinim mjestima veliina akumuliranog nanosa varira, te smjenjuju
krupniji i sitniji materijal. To nam govori da je vodotok tokom vremena mijenjao pravac
teenja (Slika 12).
Na stranama dolina, na pojedinim dijelovima, prisutne su i zaravani u vidu rijenih
terasa na kojima su smjetena naselja, odnosno prva rijena terasa na kojoj je smjeten
vei dio sela Palanka (Slika 11) ili prva i druga rijena terasa na lijevoj strani Brke, na
kojoj je smjeten jedan dio sela Rahi i sela Ograenovac. Takoer su prisutne rijene
terase u tokovima Maoke i Raljanske rijeke, koje su uglavnom erozivnog tipa i manjih
povrina zbog same konfiguracije terena.
Slika 12. Promjena krupnoe zrna akumuliranog materijala u aluvijalnoj ravni Brke,
lokalitet Rahi
18
5. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE5
Po svojim geografskim karakteristikama podruje sliva Brke pripada pojasu
umjereno kontinentalne klime. Osnovne karakteristike ove klime su dosta otre zime i
topla ljeta. Srednje temperature u januaru su ispod 0 C, dok su julske prosjene
temperature preko 20.0 C. Temperature rastu od zapada prema istoku, a opadaju prema
jugu zbog poveanja nadmorske visine.6 Upravo zbog toga predjeli koji gravitiraju
Majevici pripadaju pojasu umjereno kontinentalne klime planinskog tipa, dok najvii
dijelovi slivnog podruja na jugu imaju planinsku klimu. Sjeverne padine Majevice
ograniava izoterma od 11.0 C, to znai da podruje sjeverno od izotereme ima srednju
godinju temperaturu preko 11.0 C, dok juno od te granice srednja godinja temperatura
iznosi izmeu 10.0 C i 11.0 C (Majstorovi, 2000). Masiv Majevice je ogranien sa
dvije izoterme od 10.0 C koja se podudara sa izohipsom od 400 metara nadmorske
visine, koja obuhvata oblast pretplaninskog klimata i izotermom od 9.0 C koja se
podudara sa izohipsom od 600 metara nadmorske visine, a koja zatvara oblast planinske
klime (Majstorovi, 2000).
Grafikon 3. Temperatura zraka, podaci sa MS Brko, period 1961-1990. godina
(Izvor podataka: Federalni hidrometeoroloki zavod, Sarajevo)
5 Napomena: navedeni podaci su iz perioda 1961-1990. godina, te zbog same tendencije globalnih
klimatskih pojava, nisu realan pokazatelj trenutne situacije u slivnom podruju rijeke Brke. Za preciznije
podatke trebalo bi aktivirati ponovno meteoroloke stanice na podruju Brko distrikta, koji obuhvata
preko 80 % teritorije sliva Brke. 6 Meteoroloki podaci koriteni za ovaj rad su iz perioda 1961-1990 g. sa ms Brko koja vie nije u funkciji
19
Uoljivo je da je gradijent promjene temperature sa visinom manji od uobiajenog,
to je vjerovatno rezultat relativne izdvojenosti masiva Majevice unutar oblasti umjereno-
kontinentalne klime. Kada je rije o reimu padavina, srednje godinje sume padavina
kreu se od 799 l/m2 na sjeveru do 1200 l/m2 u podrujima sliva koja gravitiraju Majevici.
To je rezultat prodora frontova zranih masa, na ijoj putanji se nalazi planina Majevica i
konvekcije zraka u toplijim dijelovima godine. Najobilnije padavine u prosjeku ima u
maju i junu, te u novembru. Na grafu 3. je uoljiva piramida, a vrh piramide predstavlja
najveu koliinu padavina dok dno piramide predstavlja najmanju vlanost (naranasta
boja), koja je u direktnoj vezi sa temperaturom u tom dijelu godine, tj poveanim
isparavanjem. Prosjena koliina padavina kad se uzmu viegodinji prosjeci sa
meteorolokih stanica (za period 1961-1990) Koraj (920 mm), Brko (799 mm),
Srebrenik (911 mm) i eli (1120 mm) iznosi 937,5 mm. U ljetnim mjesecima nerijetko
dolazi do pojave gradonosnih oblaka, te i do same pojave grada koji bude u promjeru od
nekoliko desetina milimetara do nekoliko centimetara.
Slika 13. Raspored srednjih godinjih temperatura i tipova klime
Snijeg najee pada u decembru i januaru, a nikako ga nema od maja do septembra.
Na vrijednost relativne vlanosti dosta utiu lokalni uslovi (sastav tla, biljni pokrov,
reljef...), ali se ipak moe uoiti tipian godinji hod, koji se moe vidjeti na grafikonu 3.
Najvea vrijednosti relativne vlanosti zraka dostiu se u hladnijem periodu (maksimalna
u januaru, 87 %), dok je najnia vrijednost u toplijem dijelu godine i iznosi 73%.
20
Grafikon 4. Prosjene mjesene koliine oborina i relativna vlanost zraka
(Izvor podataka: Federalni hidrometeoroloki zavod, Sarajevo)
Oblanost dostie najvee vrijednosti u zimskom periodu oko 8 desetina sa oko 140
oblanih dana, dok u ljetnom periodu godine opada do 4 desetine. Iako je najvea
oblanost zimi, tada je najmanja koliina padavina, dok je u ljetnim mjesecima najvie
padavina, a najmanja oblanost. Uzrok tome je da su ljetne kie relativno kratkotrajne, sa
veim intenzitetom padavina koje nisu rezultat dugotrajne oblanosti. Sa poveanjem
oblanosti opada i koliina suneve globalne radijacije (direktna+difuzna radijacija na
horizontalnu povrinu) koja dospije na topografsku povrinu. Ljeti u prosjeku dnevno
podruje sliva Brke primi oko 6 kWh/m2, dok u zimi koliina energije iznosi ispod 1
kWh/m2 (egota, 1996).
Magle se pojavljuju u jesenjem i zimskom periodu, te mogu trajati i po nekoliko
dana. U toku jedne godine prosjeno je oko 40-ak dana je maglovito. Uglavnom je rije o
prizemnim radijacijskim maglama, nastale hlaenjem prizemnog sloja zraka, pri slabim
horizontalnim kretanjima zraka. Najmaglovitiji mjesec je novembar.7
Insolacija je u obrnutoj srazmjeri sa pojavom oblanosti, ali je u direktnoj vezi sa
trajanjem dana i noi u razliitim periodima godine, to znai da zavisi od geografske
irine odreenog podruja. U decembru je najmanja i iznosi oko 50-60 sati, dok je u julu
najvea te iznosi prosjeno oko 250-260 sati (Federalni hidrometeoroloki zavod,
Sarajevo) Ove vrijednosti zavise konkretno od lokacije, tj. eksponiranosti i orijentaciji
7 Podaci za pojavu magle su uzeti iz godinjaka FHMZ, za godinu 2010, 2011, 2012, 2013, za podruje
Gradaca zbog nepostojanja ms u Brkom, s obzirom na malu udaljenost dva grada i sline meteoroloke
karakteristike.
21
terena, oblika reljefa, i dr. Kao posljedica globalnog trenda klimatskih promjena, sve su
uestalije pojave klimatskih ekstrema kojih nije poteeno ni podruje BiH, kao ni sliva
Brke. Prema podacima Svjetske meteoroloke organizacije, 2013. godina je meu deset
najtoplijih godina od 1880. godine, od kada postoje zvanina mjerenja, to je za
posljedicu imalo ekstremne vremenske nepogode, ogromne poare, nezaustavljive
poplave, vrele toplotne udare i sue, jednu od najjaih oluja itd. Svih 13 godina u 21.
stoljeu je ulo meu 15. najtoplijih godina u 134 godine dugom razdoblju mjerenja
temperature, a devet od deset najtoplijih godina na Zemlji je zabiljeeno u 21. stoljeu.
Globalna temperatura ima trend dugoronog zagrijavanja. Stopa zagrijavanja nije
svuda jednaka, ali porast temperature na globalnom nivou je neosporan. S obzirom na
koliine staklenikih plinova u atmosferi globalna temperatura e nastaviti da raste za
generacije koje dolaze. Najcrnja predvianja su da e rasti i do 4 C, tokom jednog
stoljea. Nae djelovanje ili nedjelovanje na promjene svijesti o krhkosti same planete
Zemlje e utjecati na budue generacije koje dolaze, ako ve nije kasno za to.
Iako BiH, nije nikakav inilac u globalnoj poluciji zraka, vode, tla ipak kako polucija
ne poznaje granice u atlasu, tako smo i sad svjedoci ekstrema, poput poplava iz maja
2014. godine, enormnih temperatura iz prethodnih godina, velikih koliina snjenih
padavina, itd. Sve ove katastrofe ne moemo sprijeit, ali moemo u velikoj mjeri smanjit
njihove posljedice. Takoer se hitno treba utjecati na stanje ekoloke svijesti kod graana
BiH, da vodotoci nisu deponije, da ume ne slue samo za ogrjev, da svako ivo bie ima
svoju ulogu geosistemu. To nam je sama priroda i dokazala u maju 2014. godine.
BiH je takoer lanica regionalnog sistema ranog upozorenja na vremenske ekstreme
METEOALARM koji u velikoj mjeri moe pripremit stanovnitvo na dolazee
nepogode, te je od 2012-e godine potpisnica projekta IZGRADNJA OTPORNOSTI NA
KATASTROFE U ZAPADNOM BALKANU I TURSKOJ koji ima za cilj jaanje
otpornosti na prirodne katastrofe. Naalost upozorenja meteoalarma nisu na vrijeme
shvaena ozbiljno, to je za posljedicu imalo prirodnu katastrofu na veem dijelu teritorije
Bosne.
22
6. HIDROGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
6.1. Povrinski tokovi
Podruje sliva Brke pripada slivnom podruju rijeke Save, odnosno slivnom podruju
Crnog mora. Generalno povrinski tokovi su siromani vodom, osim u kinom dijelu
godine, dok u sunom periodu veina tokova u slivnom podruju Brke presuuje, ili su
proticaji neznatni, to je rezultat prije svega male koliine padavina u podruju sliva. Sve
vode sa slivnog podruja direktno se dreniraju u sliv Save, izuzev pojedinih dijelova, u
kojima se topografska vododijelnica ne podudara sa hidrografskom o ema e biti vie
rijei u sekciji Rijeni sitem .
Najvei povrinski vodotok je rijeka Brka, osim nje povrinske tokove ine Rahika,
Maoka, Raljanska rijeka, Zoviica, Lunica, trepaki potok, potok Zmajevac te manji
potoci koji se ulijevaju u navedene rijeke i potoke.
Gore navedeni tokovi spadaju u stalne vodotoke, meutim zadnjih godina XXI.
Vijeka mnogi od njih pokazuju tendenciju gubljenja vode u ljetnom periodu, uzrokovanu
prije svega poveanom evapotranspiracijom u ljetnom periodu, te smanjenom koliinom
padavina. Postoji mogunost da je u predjelu sa karbonatnom osnovom, dolo do
ponovnog aktiviranja podzemnih krakih procesa usljed kojih se voda mogue gubi u
podzemlju.
Povremeni vodotoci su uglavnom aktivni u periodu obilnih padavina, te u periodima
topljenja snijega, uglavnom su bujinog karaktera, te esto mogu prouzrokovati
materijalne tete, aktiviranjem pojedinih geomorfolokih procesa.
U gornjim dijelovima sliva vodotoci su generalno brojniji, jer su gornji dijelovi sliva
bogatiji padavinama u toku godine, dok nizijski dijelovi sliva su siromani vodotocima,
osim povremenih vodotoka koji se ulijevaju u vee vodotoke ija su izvorita na
padinama Majevice.
Najvei vodotok je rijeka Brka koja nastaje spajanjem Raljanske i Maoke rijeke.
Ukupna duina rijeke Brke sa veom sastavnicom Raljanskom rijekom iznosi oko 38,5
km.8 Izvorite rijeke Brke (njene due sastavnice Raljanske rijeke) nalazi sa nadmorskoj
visini od 595 metara, dok se ue nalazi na nadmorskoj visini od 84 metra, te razlika u
8 Mjerenja duine glavnog vodotoka, i ostalih vodotoka vrena na karti razmjere R 1:100 000, tako da su
odstupanja u duini vodotoka i samoj njihovoj brojnosti, prije svega mislei na manje vodotoke mogua,
za detaljnije mjerenja trebalo bi se posluiti TK R 1:25 000.
23
visinskim takama izvorita i ua iznosi 511 metara. Srednja nadmorska visina toka
iznosi 172 metra. Dok prosjean pad toka po formuli:
I
Slika 14. Uzduni profil rijeke Brke
to znai da tok u prosjeku pada 13,27 metara na svaki kilometara. Podaci za srednji
viegodinji proticaj rijeke Brke nisu dostupni, jer ne postoje hidroloke stanice u slivu
koje bi vrile ta mjerenja kontinuirano. Prema podacima iz izvoda elaborata o
hidrogeolokim istraivanjima Majevice, mjerenja su vrena samo jednokratna mjerenja
proticaja 28.02.1990 godine na Raljanskoj rijeci gdje je dnevni proticaj iznosio 279
litara/s, i 17.03.1990 godine na Maokoj rijeci gdje je proticaj iznosio 270 l/s. Dok srednji
raunski viegodinji proticaj za podruje Raljanske rijeke iznosi 342 l/s prema
podacima iz elaborata. Koeficijent razvitka rijenog toka za rijeku Brku (sa Raljanskom
rijekom) iznosi po formuli:
K = = 38,5/26 = 1,67
L min najmanje rastojanje izmeu izvora i ua
Specifinost za rijeku Brku da se sve njene vee pritoke nalaza na njezinoj desnoj
strani (Rahika rijeka, Zoviica). To je prije svega uzrokovalo veliki koeficijent asimetrije
sliva, o emu e biti vie rijei u poglavlju o slivu Brke. Sama duina Raljanske rijeke
iznosi oko 13,72 kilometra, te se ona spaja sa Maokom rijekom u mjestu Maoa tvorei
tako rijeku Brku. Raljanska rijeka nema znaajnijih veih pritoka.
24
Slika 15. Uzduni profil Maoke rijeke
Maoka rijeka izvire na 589 metara nadmorske visine, dok joj ukupna duina iznosi
oko 11,1 km. Kao ni Raljanska rijeka niti ona nema znaajnijih pritoka. Srednja
nadmorska visina Maoke rijeke iznosi 307 metara. Drugi po veliini vodotok je rijeka
Zoviica, sa svojim pritokama na koju otpada 41 % ukupnog sliva. Izvire na nadmorskoj
visini od 548 metara, te njezina duina iznosi 24,8 kilometara, dok joj je ue gdje se
ulijeva u Brku na nadmorskoj visini oko 86 metara. Njezina najvea desna pritoka je
rijeka Lunica, te takoer desna pritoka potok Zmajevac. Koeficijent razvitka rijenog
toka za Zoviicu iznosi 1,28.
Slika 16. Uzduni profil rijeke Zovice
Na osnovu gornja dva profila moemo zakljuiti da su profili rijenih tokova dosta
usaglaeni, pogotovu u njihovom donjem toku, te da je proces formiranja vodotoka
dostigao zrelu fazu. Samo u gornjim tokovima prisutni su brzaci i manji vodopadi
(slapovi) uglavnom tektonsko-erozivnog porijekla, koji su nastali na rasjednim
povrinama u fliu koji na pojedinim mjestima izbija u rijenom koritu, i koji je manje
otporan na eroziju toka, to je vidljivo na sljedeoj slici.
25
Slika 17. Brzaci na Maokoj rijeci
Trei po veliini vodotok je desna pritoka Rahika rijeka koja izvire na nadmorskoj
visini od 500 metara, dok se ulijeva u Brku kod mjesta Rahi . Ukupna duina toka iznosi
11,9 km. Dok su njene pritoke uglavnom stalni i povremeni vodotoci malih duina
teenja. Srednja nadmorska visina Rahike rijeke iznosi 276, 7 metara.
Slika 18. Uzduni profil Rahike rijeke
Za ostale vodotoke osnovni podaci su dati u grafikonu 5. Vodotoci utiu u glavnu
rijeku pod otrim uglovima, a u nekim sluajevima i pod skoro pravim uglom, uzrokavno
uglavnom linijom pruanja rasjeda. Gornje tokove generalno karakteriu manji brzaci,
koji su formirani na flinim povrinama, te uglavnom preovladava dubinska erozija, dok u
26
donjim tokovima preovladava bona erozija. Ukupna duina svih vodotokova,
povremenih i stalnih iznosi oko 202 kilometra.
Grafikon 5. Duina vodotoka i njihovih pritoka u slivu Brke
6.2. Podzemne vode
Procjeivanje infiltrirane vode ka dubljim slojevima rezultuje prihranjivanjem
podzemnih voda. To prihranjivanje zavisie od geoloke strukture i sastava stjenske mase.
S obzirom da se teren obino sastoji od vie litostratigrafskih jedinica razliitih
karakteristika, razliite su i mogunosti tih slojeva za zadravanjem podzemnih voda.
Podzemne vode su najvei rezervoar slatkih voda, pa se uglavnom oni koriste za potrebe
vodosnadbjevanja. Kako je opisano u poglavlju o geolokom sastavu slivnog podruja
Brke, grau terena ine razliite litostratigrafske jedinice.9 Hidroloka funkcija ovih
litostratigrafskih jedinica uslovljena je njihovim litolokim, strukturnim i drugim
karakteristikama, a generalno se mogu svrstati u grupu kolektora i izolatora.
U grupu hidrogeolokih kolektora (akviferi) moemo svrstati sljedee bitnije
litostratigrafske jedinice: aluvijalni rijeni nanos (a), prvu terasu rijeke Save (t1), te
badenske (M22) i sarmatske krenjake (M13), takoer tu spadaju i naslage paleocen-kvartar
9 Vidi geoloku kartu sliva Brke u grafikim prilozima
27
(Pl,Q) i naslage druge rijene terasa (t2), koje zbog svoje transmisivnosti i izdanosti nisu
toliko znaajne.
Hidrogeoloke izolatore prije svega ine: filini kompleks pjeara i glinaca (PC+E1),
klastini laporoviti razvoj badena (M22), te laporoviti sedimenti sarmata (M3
1) i panona
(M32), glinci srednjeg eocena (E2) i srednjeg i gornjeg eocena (E2,3), kao i naslage ponta
(Pl1).
Znaajni vodonosni slojevi su formirani u ispucalim karstifikovanim badenskim i
sarmatskim krenjacima, ogranienim u podini flinim nepropusnim naslagama i u
krovini takoer nepropusnim sedimentima panona. Avifer baden-sarmat prema sjeveru
tone pod panon, iznad kojeg se dalje idui prema sjeveru nataloili sedimenti ponta (Pl1),
tako da na sjeveru ini zatvorni vodonosni sloj, ija je zona prihranjivanja na jugu
infiltracijom padavina i prihranjvanjem od rijenih tokova u zonama u kojima se nalaze
vodopropusne stijene (donji tok Raljanske, Maoke i Rahike rijeke), kao i zone
susjednog sliva Tinje, na podruju Bosanske Bijele i Hrgova). Badenski i sarmatski
krenjaci su predstavljeni pukotinskom poroznosti, ija transmisivnost iznosi (T) od 50-
300 m2/dan, dok iznanost u bunarima iznosi od 2-20 l/s (Izvod iz elaborata o
hidrogeolokim istraivanjima Majevice, 2000). Ovaj vodonosni sloj bi u budunosti
mogao imati veliki znaaj za snadbjevanje vodom podruja grada Brkog i okoline, jer
hemijska i druga zagaenja nemogu dospjeti do vodnog sloja zbog toga to je izoliran
vodonepropusnim slojevima, dok zone prihrane uglavnom nisu izloene veem
zagaenju.
Monost ovog vodonosnog sloja iznosi 50-150 metara za baden, plus naslage sarmata
od 20-60 metara, ukoliko su dominantno krenjakog razvoja. Povoljno su utjecali sistemi
rasjeda koji na slivnom podruju rijeke Brke nisu uzrokovali velike vertikalne pomake,
tako da nije dolo do presjecanje akvifera.10 Drugi vodonosni sloj je formiran u
aluvijalnom nanosu, i prvoj terasi Save. Nalazi se iznad vodonosnog sloja baden-sarmat, i
predstavljen je intergranularnom poroznou. U njegovoj podini je ogranien naslagama
ponta (Pl1), koji je preteno nepropusan, sa beznaajnom pukotinskom poroznosti, iznad
kojeg lee plio-kvartarni sedimenti, intergranularne poroznosti sa slabom transmisivnosti
vodonosnika. Posebno je znaajna prva terasa Save, koja ima ogromnu transmisivnost
koja iznosi od 300-10300 m2 na dan, dok izdanosti bunara iznosi oko 20l/s (Izvod iz
elaborata o hidrogeolokim istraivanjima Majevice, 2000). Prihranjivanje ovog
10 Vidi hidrogeoloki profil A-B u grafikim prilozima, i geoloku kartu sliva Brke
28
vodonosnog sloja vri se infiltracijom padavina, te prihranjivanjem od samih rijenih
tokova na tom podruju, rijeke Brke i Zoviice, te u vrijeme visokih voda dolazi do
procjeivanja kroz obale od rijeke Save.
Podzemne vode izbijaju na topografsku povrinu u vidu gravitacionih izvora ocednog
i prelivnog tipa, u gornjem dijelu sliva Brke koji gravitira Majevici, dok su u donjem slivu
rijeke Brke zaspuljeni arteki izvori (nastali otvaranjem dubokih buotina) na dubinama
veim od 50 metara, te subarteki izvori. Termalne vode ne izbijaju nigdje na topografsku
povrinu, meutim one su pronaene u strukturnim buotinama na podruju istono od
sliva Brke, lokalitet Dvorovi i zapadno od sliva Brke lokalitet Domaljevac. Shodno tome
pretpostavit je da na podruju donjeg dijela sliva Brke postoje termalne vode na dubinama
ispod 800 metara, temperature iznad 70 C, koje bi u budunosti mogle imati odreeni
privredni znaaj.
Slika 19. Pretpostavljene granice akvifera na podruju sliva Brke
(Zona prihranjivanja obojena naranastom bojom odnosi se na akvifer b-s)
29
6.3. Morfometrijske karakteristike sliva rijeke Brke
Kao rezultat djelovanja endogenih pokreta prije svega, sliv Brke pada generalno
pravcem JZ-SI, kao rezultat izdizanja horsta Majevice na jugu, te tonjenja Posavine na
sjeveru. Slivno podruje rijeke Brke obuhvata povrinu od 186 km2 i prema tome spada u
male slivove.11 Zbog same geoloke grae terena topografska vododjelnica odstupa od
hidrografske vododjelnice, tako da na odreenim dijelovima sliva (donji tok Raljanske
rijeke) dolazi do odvodnjavanja (podzemne piraterije) vode iz sliva Brke u sliv rijeke
Tinje, to je uzrokovano rasjedanjem odnosno izdizanjem vodonepropusnog dijela
(Pc+E1) iznad koga se nalaze vodopropusne naslage badena i sarmata.12 Zbog samog
antropogenog djelovanja jedan dio koji je prije pirapadao direktnom slivu Save, pripojen
je slivu Brke, tu se prije svega misli na dio grada Brkog, gdje se sistemima
odovdnjavanja oborinskih voda, tj kanalizacijonom mreom oborinske vode odvode u
korito rijeke Brke.
Granice sliva u junom dijelu idu grebenom Majevice od vrha Okresanica (815
m.n.m) prema istoku ka Humcima, tu povija prema sjeveroistoku prema vrhu Vjetrenik
(705 m.n.m), dalje ide zapadno od Velinog sela, gdje povija prema istoku, prema
uzvienju Samari (236 m.n.m), dalje od uzivenja Samri granica generalno ide prema
sjeveru ka uu Brke, sa manjim promjenama smjera uzrokovanih samom konfiguracijom
terena i poloaja vodotoka susjednog sliva.
Od vrha Okresanica, granica prema sjevero-zapadu ide do kote 607, od nje ide dalje
preko Hajdukog brda, nakon ega povija prema sjevero-istoku idui do kote 276. Od
kote 276 ide priblino istono prema gornjem Rahiu, od kojeg dalje ide sjeverno prema
naseljenom mjestu Brki, i dalje prema uu Brke u Savu. Ukupan obim sliva iznosi oko
73 km.
Na osnovu obima moemo izraunati koeficient koncentriranosti sliva. to je oblik
sliva blie krugu to e koeficient koncentriranosti biti blie broju 1. Za sliv iste povrine a
izduenog oblika mogunost da padavine pokriju itav sliv je vea sa manjim
koeficientom koncentriranosti to je sluaj u slivu Brke. Koncetriranost sliva iznosi prema
formuli (Gravelius):
K = 0.28*O/F0,5 = 0.28*73/1860,5 = 1,5
11 Mjerenje povrine sliva raeno u programu Surfer 11, na TK R 1:100 000. 12 Vidi hidrogeoloki profil A-B
30
Prema obliku (po B. A. Apollovu) sliv rijeke Brke ima oblik sliva koji je suen u
srednjem toku. Ukupna (Ls) duina sliva iznosi 39 km, dok prosjena irina sliva po
formuli gdje je: F-povrina sliva, a L-duina sliva iznosi 4, 74 km.
Prosjena irina sliva ima veliki hidroloki znaaj, tj. ako je ona manja o duine sliva
povodanj e protei ravnomjernije zbog same duine puta koju voda mora da pree.
Prosjena irina lijeve (Bl) i desne (Bd) strane sliva se izraunava po formuli:
; Bd =
Prema gore vienim vrijednostima za prosjenu irinu lijeve i desne strane, moemo
zakljuiti da e i koeficijent asimetrije za sliv rijeke Brke biti velik. Koeficijent asimetrije
sliva izraunavamo po formuli:
Ka= ili AF=100
Za slivno podruje sliva Brke koeficijent asimetrije iznosi 7,08 to znai da je sliv
izrazito asimetrian, odnosno da je desna strana sedam puta vea od lijeve po povrina, po
drugoj formuli ako je AF=50 onda je sliv simetrian, meutima ako je vrijednost AF>50,
to u sluaju sliva Brke iznosi 87 postoji mogunost da je dolo do tonjenja lijeve strane
sliva, u odnosu na desnu, meutim to u sluaju sliva Brke vjerovatno nije rije.
Prije svega velik koeficijent asimetrije je uzrokovan time to tok Brke, odnosno
direktni njezin sliv ako ga odvojimo od sliva njezine desne pritoke Zoviice nije
dominantan ni po povrini ni po duini samog toka Brke 24.300 m (bez due sastavnice
Raljanske rijeke) sa sastavnicom iznosi 38.200 m, povrina sliva iznosi 109 km2, dok
ostatak povrine od 77 km 2 otpada na sliv Zoviice, a duina toka Zoviice iznosi 24.841
m. S obzirom da desna pritoka obuhvata skoro 41% posto povrine sliva bez ostalih
desnih pritoka razumljivo je da e i koeficijent asimetrije biti visok.
Takoer, na visok koeficijent asimetrije u gornjem toku rijeke Brke, odnosno njene
due sastavnice utjecala je i tektonika, koja je usmjerila pravac toka teenja du rasjeda,
koji se nalazi blizu same vododijelnice, te je stoga lijeva strana sliva, povrinski veoma
ograniena.13
13 Vidi osnovnu Geoloku kartu u grafikim prilozima
31
U donjem toku rijeke Brke na poloaj rijenog korita, u slivu utjecao je i geoloki
sastav terena, tako da je brka urezela svoje korito u drugu terasu (t2) koja je manje
otpornija na fluvijalnu eroziju u odnosu na naslage ponta (Pl1) koje se nalaze lijevo i
desno od druge terase. S obzirom da je sama druga terasa uvuena usko skroz do
Gorenjeg Rahia, u uskom pojasu na samoj granici sliva, ona je jedan od uzroka
asimetrije sliva, jer Brka usjeca svoje korito u najneotpornije litostratigrafske jedinice to
je u ovom sluaju druga terasa (t2). Srednju nadmorsku visinu sliva emo izraunati
pomou formule:
Hsr= ;
f1, f2, fn-povrina sliva izmeu izohipsi,
h1, h2, hn-srednja visina izmeu izohipsi
F-povrina sliva
=266,6 m
Srednja nadmorska visina sliva iznosi 266,6 metara.
0 % 1 0 % 2 0 % 3 0 % 4 0 % 5 0 % 6 0 % 7 0 % 8 0 % 9 0 % 1 0 0 %
1 0 0 m
2 0 0 m
3 0 0 m
4 0 0 m
5 0 0 m
6 0 0 m
7 0 0 m
8 0 0 m
Hsr
Autor: Amel Smajlovi
tsr (Jan) -0.6 C
tsr (Jan) -1.8 C
Hipsometrijska kriva sliva Uzduni profil Brke
Grafikon 6. Hispografska kriva sliva (crvena linija)
Prema hipsografskoj krivi povrine koje obuhavataju izmeu 800-700 metara nad
morem iznose oko 0,2 % ukupne povrine, dok povrine izmeu 700-600 metara nad
morem obuhvataju oko 1,8 % povrine sliva, izmeu ova dva hipsometrijska nivoa ujedno
je i najvei pad krive, zbog njihovog malog rasprostranjenja u ukupnoj povrini.
Primjetan je osim ovog pada i pad izmeu nivoa 600-300 metara nad morem, koji
32
obuhvataju oko 46 % sliva, te izmeu nivoa 200-84 metra nad morem koji obuhvata oko
52 % sliva. Ova zadnja povr itavim svojim dijelom obuhvata podruje Posavine. Znaaj
same hipsografske krive ogelda se u tome to na osnovu nje moemo prognozirati gdje e
se i koliko zadrati snijeni pokriva, te iz kojih dijelova e se prvo poeti otapadi u
proljetnim mjesecima i dr.
Na osnovu termikog gradijenta moemo pretpostaviti i temperature odnosno njihovo
odstupanje u pojedini dijelovima sliva na osnovu hiposmetrijske krive. Pomou formule:
moemo izraunati temperaturu za bilo koju visinu u slivnom podruju, gdje je:
tn-temperatura vazduha nie meteoroloke stanice
TG-termiki gradijent
H-visinska razlika izmeu vie i nie take
Na grafikonu 6. moemo vidjeti odstupanje srednje temperature za mjesec januar,
uzevi u obzir smanjeni zimski termiki gradijent koji u prosjeku iznosi oko 0.3 C za
svakih 100 metara nadmorske visine.
Srednji godinji oticaj za slivno podruje, odnosno koliina oborina koja dotie sa
slivne povrine se odreuje po modificiranom Keller-ovom obrascu za kontinentalne
karakteristike sliva, (Srebrenovi, 1986) po formuli:
q = 0,90 * H 480 = q = 0,90 * 937 480 = 363,3 mm
H srednja koliina godinjih padavina
to znai da godinje sa 1 m2 sliva u prosjeku otekne oko 363 litre vode godinje.
Slivno podruje moemo podijeliti na nekoliko podslivova kao to su podsliv
Rahike, Maoke rijeke, podsliv Raljanske rijeke, podsliv Zoviice, podsliv Lunice.
33
Slika 20. Podslivovi sliva Brke
Osnovi podaci o podslivovima biti e prikazani u sljedeim tabelama za svaki sliv
zasebno.
34
Tabela 1. Osnovi morfometrijski podaci o podslivovima rijeke Brke
Sliv Raljanske rijeke
Povrina sliva F
(km2) 28
Obim sliva (km) 32,1
Duina sliva Ls
(km) 14,3
Srednja irina sliva
B (km) 2,24
Koeficient asimetrij
Ka 1,54
Sliv Maoke rijeke
Povrina sliva F
(km2) 24
Obim sliva (km) 25,19
Duina sliva Ls
(km) 11,7
Srednja irina sliva
B(km) 2,15
Koeficient asimetrij
Ka 2
Sliv Rahike rijeke
Povrina sliva F
(km2) 22
Obim sliva (km) 27,86
Duina sliva Ls
(km) 12,3
Srednja irina sliva
B(km) 2,26
Koeficient asimetrij
Ka 2,14
Sliv Zoviice
Povrina sliva F
(km2) 47
Obim sliva (km) 55
Duina sliva Ls
(km) 25,2
Srednja irina sliva
B(km) 1,86
Koeficient asimetrij
Ka 1,47
Sliv Lunice
Povrina sliva F
(km2) 21
Obim sliva (km) 18
Duina sliva Ls
(km) 8
Srednja irina sliva
B(km) 2,65
Koeficient asimetrij
Ka 1,33
Direktan sliv Brke
Povrina sliva F
(km2) 35
Obim sliva (km) 43
Duina sliva Ls
(km) 14,5
Srednja irina sliva
B(km) 2,41
Koeficient asimetrij
Ka 1,91
Sliv Zmajevca
Povrina sliva F
(km2) 9
Obim sliva (km) 17
Duina sliva Ls
(km) 8
Srednja irina sliva
B(km) 1,25
Koeficient asimetrij
Ka 1,25
Modul oticaja preko glavnog vodotoka slivnog podruja nije mogue odrediti, zbog
nevrenih hidrolokih mjerenja, tj zbog nepostojanja hidromjernih stanica. Mogue je
odrediti modul oticanja samo za podruje Raljanske rijeke, jer su za potrebe
vodosnadbjevanja na tom podruju vrene mjerenja, tako da raunski srednji viegodinji
proticaj iznosi oko 342 l/s (izvod iz elaborat o hidrogeolokim istraivanjima sjevernog
oboda Majevice). Modul oticaja (specifini oticaj) se rauna po formuli:
= l/s/km2
Q raunski srednji viegodinji proticaj Raljanske rijeke 0,342 m3/s = 342 l/s
35
F- povrina sliva Raljanske rijeke
S obzirom na sline povrine susjednih slivova, te iste geoloke, meteoroloke, i
hidroloke karakteristike gore navedena vrijednost bi se mogla uzeti i za ostale susjedne
slivove, uz mala odstupanja. Njegova veliina se smanjuje idui dalje prema uu zbog
smanjenja samih koliina padavina. Tako npr. za viegodinja osmatranja na slivu Save (
Srebrenovi, 1986) na podruju od Rae do Bosanske Gradike daje prosjene vrijednosti
modula oticaja 8 do 10 l/s/km2.
Bitan pokazatelj za slivno podruje rijeke Brke, je i evapotranspiracija koja
predstavlja isparavanje vode sa tla (evaporacija) i isparavanja (transpiracije) biljaka. Ona
nam govori koliko u prosjeku sa slivne povrine se godinje ispari vode, odnosno vode
koja ne otee drenanom mreom.Za izraunavanje godinje evapotranspiracije
koristiemo metodu Turc-a, odnosnu formulu:
gdje je:
ET-godinja evapotranspiracija (mm)
P-srednje godinje koliine padavina (mm)
CT-konstanta isparavanja vazduha koja se izraava u funkciji prosjene godinje
temperature t (C) kao:
CT = 300 + 25t + 0,05t3 = 300 + 25 * 11,9 + 0,05* 11.93=681,75
ET= =
Za poreenje (Srebrenovi, 1986) na osnovu dugogodinjih osmatranja sliva rijeke
Save, za podruje SI Bosne daje vrijednost od 550-650 mm godinje, pa se gore navedena
vrijednost moe smatrati realnom, pogotovu kad se zbroji sa oticajem daje priblino
godinju vrijednost padavina na podruju sliva Brke.
q + ET = 363,3 + 561, 37 = 924,4 mm /god 937,5 P godinje
36
Bitan parametar koji nam govori o samom slivu je i koeficient oticaja. On se
izraunava po obrascu:
C
Vrijednost koeficijenta oticaja iznosi 38,75 %. Na visinu koeficijenta oticanja ima
prije svega uticaj reljef, koji je preko 50 % ravniarski, odnosno hranjenje vodom
vodotoka se odvija u gornjem dijelu sliva tako dok voda pree svoj put do ua, velika
koliina ispari te se upotrijebi u bioprodukciji, poto je gornji dio sliva skoro 90 %
zahvaen umama, dok u ravniarskom dijelu vodi treba dugo da otee do samog
vodotoka.
6.4. Rijeni sistem Brke
Rijeni sistem Brke sainjava glavna rijeka Brka sa svojom duom sastavnicom
Raljanskom rijekom, te ostale njezine pritoke. Od ostalih pritoka tu prije svega spadaju
Maoka rijeka koja sa Raljanskom rijekom ini samu rijeku Brku, te Zoviica kao drugi
po redu najreprezentativniji vodotok.
Svi vodotoci rijenog sistema mogu se svrstati u odreene redove. Po
modifikovanom Hortonovom obrascu koji je izvrio Strahler. Njegova pravila
kategorizacije sastoje se od etiri stava, i to:
- Najniu prvu kategoriju ine tokovi bez pritoka
- Spajanjem dva toka iste kategorije nastaje tok vie kategorije
- Prilkom spajanja toka nie kategorije sa tokom vie kategorije, nema promjene
kategorije
- Glavni vodotok ima najeveu kategoriju
Nakon izvrenog pregleda rijene mree sliva Brke, glavnu rijeku Brku (njezin tok
od sastava Zoviice i Brke) moemo svrstati u 5 red po izmjenjenom Hortonovom (
Stahlerovom) obrascu. Za odreivanje prosjenog stepena grananja (bifurkacije)
koristiemo se Hortonovom formulom, ukoliko je stepen grananja velik, to znai da je u
rijenom sistemu veliki broj malih vodotoka. Formula za izraunavanje faktora
bifurkacije glasi:
37
Rb 1
Tabela 2. Prikaz faktora bifurkacije po kategoriji vodotoka14
kategorija
vodotoka (n) Broj vodotoka (N)
Faktor bifurkacije
(Rb)
1 61
2 16 3,81
3 5 3,2
4 2 2,5
5 1 2
Rb srednje 2,9
Rijena mrea sliva Brke pripada dendroidnom tipu. Gustina rijenih tokova iznosi:
= km/km2
ukupna duina svih vodotoka
F povrina sliva
Ukupna gustina povrinskih vodotoka, odnosno rijene mree iznosi 0,72 km/km2,
dok sa povremenim vodotocima gustina rijene mree iznosi 1,08 km/km2, to znai da
sliv Brke ima vrlo dobru razvijenu drenanu mreu, koja je vea od srednjoevropskog
prosjeka koji iznosi 0,60 km/km2.
Prosjean put koji povrinska voda mora da pree da bi dola do vodotoka u slivu
Brke po formuli:
Ly km2 ili 462 m/km2
14 Odreivanje kategorije vodotoka vreno na karti R 1 : 100 000, tako da je index bifurkacije vjerovatno
vei
38
Slika 21. Rijeni sistem Brke
39
6.5. Rijeni reim Brke
Rijeni reim sliva Brke, mogao bi se svrstati po (M. Pardea) u pluvio-nivalni reim
podvarijante b, odnosno posavski pluvio-nivalni reim, gdje se najvii vodostaji
pojavljuju u aprilu, zatim martu i maju, a najnii u avgustu i septembru. to se i poklapa
sa izohronatskim kartama jugoslavije minimalnih i maksimalnih srednjomjesenih
vodostaja (Duki, 1984). Zbog nepostojanja vodomjernih stanica nemogue je utvrditi
maksimalne, srednje i minimalne protoke rijeke Brke. Male vode na podruju sliva Brke
se uglavnom javljaju za vrijeme sunih mjeseci, a najmanja koliina vode u rijenom
koritu Brke je u avgustu, zatim septembar i mjesec juli. Prije svega na male vode utie
pojaana evapotranspiracija za vrijeme toplijih mjeseci, kao i uticaj antropogenih faktora,
prije svega koritenje vode za navodnjavanje poljoprivrednih kultura. Takoer na vodostaj
vode openito u sunim mjesecima veliki utjecaj imala je regulacija vodotoka od ua
Brke u Savu u duini od oko jedan kilometar uzvodno. Regulacijom je smanjen tok Brke
za nekih 700 metara, te je izvrena betonaa samog korita, koje se ponaa kao slivnik, u
kome nema prirodnih barijera da bi sprijeile oticanje vode. Prema navodima starijih
ljudi, nivo same rijeke Brke je u ljetnim mjesecima prije same regulacije vodotoka bio za
oko metar vii, to znai da je dolo do sputanja do samog vodnog ogledala rijeke Brke za
oko jedan metar. U ljetnim mjesecima postoji mogunost da sam vodotok rijeke Brke
presuuje u donjem toku, ali zbog postojanja kanalizacionih ispusta koji se nalaze u koritu
Brke, postoji mogunost da oni sami nadomjeuju izgubljenu vodu. to znai da bi bilo
potrebno izmjeriti doticaj vode iz kanalizacionih ispusta, kako bi se utvrdio stvarni
proticaj u ljetnim mjesecima koji sigurno ne iznosi vie od nekoliko desetina litara u
sekundni. To je najbolje ilustrovano na sljedeoj slici.
Slika 22. Rijeka Brka, dvadesetak metara od ua u Savu, august 2008
40
Zimske male vode se uglavnom javljaju u mjesecu januaru pri niskim
temperaturama, gdje esto dolazi do samog leenja toka Brke. Velike vode se javljaju
uglavnom u aprilu, te martu i maju. Uzrok velikih voda u proljee je topljenje snijega sa
Majevice i okolnih podruja, meutim poplavni talas nije velikih razmjera i netraje dugo.
Velike vode uzrokovane kinim padavinama daleko su opasnije po ljude i imovinu. Prve
poplave registrirane na ovom iz 1688. godine kada je rijeka Brka zbog velikih kia izlila se iz svog
.velike poplave su bile i 1888. godine kada je oteen veliki dio stambenih zgrada uz rijeku Brku.,
zatim 1913., 1914., 1915., 1924., 1932., 1938., 1941., 1954., 1966., 1966., 1970., 2001., 2010., 2014. U
prosjeku na osnovu gore navedenih vremenskih perioda poplave, povratni period za velike vode iznosi
oko 6,5 godina, to znai da e naredna velika poplava vjerovatno zadesiti ovo podruje 2020-te godine.
Stogodinje visoke vode kako im samo ime kae imaju povratni period od 100 godina,
zadnje stogodinje visoke vode su zadesile ovo podruje 2014-e godine, dok su prethodne
stogodinje velike vode bile u vrijeme Austro-ugarske vladavine, tako da nema odstupanja
od stogodinjeg perioda, to je vidljivo i na sljedeoj slici.
Slika 23. Stogodinje velike vode (izvor desne slike: www.otisak.ba)
Ugroena podruja u slivu rijeke Brke od velikih voda su: podruje grada (Klanac,
Kolobara, Centar 5, Meraje, Brodua, Brod), Brka, Palanka, Gornji Rahi, Maoa,
Raljani, Rijeke, Omerbegovaa, Boe. Na rijeni reim Brke, direktno utie i vodostaj
Save, ukoliko je vodostaj Save velik, dolazi do poveanja koeficienta uspora toka Brke,
odnosno do nemogunosti da se brzo padavine sa slivnog podruja Brke, sistemom
vodotokova sprovedu do rijeke Save, to utie na zadravanje poplavnog vala na podruju
sliva Brke. esto vodni talas rijeke Save ulazi u rijeku Brku te plavi donje slivno podruje
rijeke Brke, to je bio i sluaj i 2014 godine, kada su prestale padavine na slivnom
podruju rijeke Brke, vodni talas koji je doao rijekom Savom utjecao je na samo
poveanje nivoa rijeke Brke, koja je bila u stagnaciji.
41
7. PEDOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE SLIVA BRKE15
Na prostoru sliva Brke razvila su se etiri tipa tala, distrini kambisol, pseudoglej,
fluvisol, i semiglej. U grupu hidromorfnih tala spadaju pseudoglej, fluvisol i semigle, dok
u grupu automorfnih tala spada distrini kambisol.
Pseudoglej - Za ovaj tip tla je znaajno da se znakovi hidromorfizma javljaju kao
rezultat prekomjernog navlaivanja povrinskih dijelova soluma, stagnirajuom uglavnom
oborinskom vodom. Glavni razlog nastanka pseudogleja je izmjena mokre i vlane faze.
Za slabu propusnost glavni razlog je tei glinoviti sastav po cijeloj dubini profila. Ovo su
uglavnom duboka tla, kisele reakcije, ilovastog u vrnom horizontu i ilovasto-glinovitog
sastava u dubljem horizontu. U prirodnom stanju nije naroito plodno, dok uz odreene
agrotehnike zahvate daje visoke prinose. Koristi se za oranine kulture i vonjake.
Agrotehnike mjere koje se odnose na pripremanje ovog tla za sijanje odreenih kultura
su: ubrenje, odvoenje vika voda, kalcifikacija, duboka obrada i dr.
Fluvisol - Ova su tla razvijena u dolinama rijeka, a predstavljaju recentne rijene
nanose u slojevima. Vano je napomenuti da na gornje dijelove profila utjee rijetka, ali
jako kolebajua podzemna voda. To su mlada tla. Osnovna karakteristika ovog tla je da se
slojevi smjenjuju nepravilno u belikom broju kombinacija. Procesi pedogeneze slabo su
izraeni zbog mladih nanosa, odnosno zato to sedimentacija nadvaladava proces
pedogeneze. Fluvisoli su tla dobre plodnosti i na njima se sade ratarske kulture. Za
smanjenje rizika od poplava potrebno je izgraditi sisteme odbrane od poplava. Na
fluvisolima se razvijaju trakasti areali vrbe i topole.
Semiglej - To su tla rijenih dolina. Karakteriu ih duboke podzemne vode. Na
gornje dijelove profila ne utjee prekomjerno voda. To su mlada tla i na njima se formira
plii ili dublji humusno akumulativni A horizont terestrinog tipa. Voda u dubljim
dijelovima horizonta potjee od vodotoka ili od vode koja se procjeuje kroz tlo i
zadrava nad vodoneprospunim dijelovima. Spada meu najplodnija tla, te slui za
zasijavanje oraninih kultura.
Distrini kambisol - Obuhvata najveu povrinu sliva Brke i nalazi se u dijelovima
koji gravitiraju Majevici. Nastaje na kiselim matinim stijenama, srednje dubine je i
slabije je plodnosti. Veinom se nalazi pod umama i panjacima. Karakterizira ga
humusni horizont koji je obino ohrini - Aoh ili umbrini - Aum (na viim
nadmorskim poloajima), ispod kojeg se nalazi kambini (B)v horizont.
15 Za detaljniji pregled rasprostranjenosti tala vidjeti Pedoloku kartu u grafikim prilozima
42
8. BIOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE SLIVA BRKE
Podruje sliva Brke eurosibirskoj flornoj oblasti. U ekoloko-vegetacijskom pogledu
ovo podruje pripada peripanonskoj oblasti, odnosno prostire se od Brkog ka jugu prema
Majevici, tj zapadni dijelovi od granice Brko Majevica pripadaju peripanonskoj
oblasti. Dok istoni dijelovi od linije Brko Majevica pripadaju ilirsko mezijskoj
flornoj oblasti. Ilirsko mezijska oblast u slivu Brke je podjeljena na dva dijela i to
sembersko posavski rejon koji se rasprostire sjevero istonim dijelovima sliva Brke, i
Majeviki rejon koji obuhvata jugo istone dijelove sliva. Na sjevernim padinama
Majevice, idui od Bosanske Bijele prema eliu, do punog izraaja dolazi raznolikost
geoloke podloge i raznolikost ivog svijeta, koje su rezultat prisustva nekadanjeg
Panonskog mora. Ovdje su prisutne slojevite karbonatne naslage sa brojnim fosilima,
peine i polupeine i razliite sedrene tvorevine (Reliktno refugijalni pejza Bosne i
Hercegovine). U ovim peripanonskim refugijumima danas stanita nalaze:
- Ekosistemi u pukotinama organogenih stijena sa bosanskom
- zvonikom;
- Ekosistemi medunca i crnog graba;
- Ekosistemi crnog graba i jesenje aike;
- Ekosistemi bosanskog javora gluhaa i peripanonske bukve;
- Ekosistemi sitnolisnog kitnjaka i srebrene lipe;
- Ekosistemi srebrene lipe, kitnjaka i kotrike;
- Ekosistemi lunjaka i kotrike;
- Ekosistemi srebrene lipe i kitnjaka sa veprinom;
- Ekosistemi peripanonske bukve i veprine.
Takoer su prisutni i ekosistemi crnog bora na badenskim krenjacima, u donjim
tokovima Raljanske, Maoke, i Rahike rijeke. Dok du vodotoka u donjim dijelovima
sliva su formirani trakasti areali vrbe i topole.
ume su u nizijskom dijelu sliva uglavnom iskrene za potrebe poljoprivrede, te se
nalaze u malim enklavama, dok je podruje Majevice jo u velikoj mjeri sauvano od
sjee, tako da su se sauvale odreene biljne vrste.
Livadska vegetacija je predstavljena jednogodinjim i viegodinjim zeljastim
biljkama. Livade su uglavnom nastale krenjem uma za potrebe poljoprivrede i drvne
grae.
43
Od ivotinjskog svijeta zastupljeni su razliiti brojevi insekata, vodozemaca, ptica
poput fazana, prepelice, divljeg goluba, koji spadaju u grupu lovne divljai. Od gmizavaca
razne vrste zmija, gdje treba spomenuti i otrovne zmije poput poskoka i arke. Sisari
uglavnom ine lovnu divlja poput divlje svinje, srne, lisice, jazavaca, zeeva, divlje
make i dr. Na ovim prostorima nije registrovano prisustvo medvjeda i vuka, mada postoji
mogunost da migracijama dou u ove krajeve. Od ihtijofaune treba spomenuti da se u
vodotoku brke ima klena, potone mrene, dok u vrijeme veeg vodostaja riba iz Save
ulazi u Brku poput kesege, jezerca, bodorke, tuke, dunavca i dr.
44
9. ZAKLJUAK
S obzirom na malu povrinu sliva Brke, a gustu naseljenost u donjem i srednjem toku
sliva, u budunosti bi se trebalo posvetiti ozbiljnijim istraivanjima slivnog podruja.
Prije svega tu se misli na uspostavljanje monitoringa tj. instaliranje hidromjernih stanica
kao i meteorolokih stanica, kako bi se utvrdili maksimalni proticaji rijeka u slivu, kako bi
se izbjeglo graenje vodozatitnih objekata koji svaka vea bujica odnese, jer nema
uraenih studija o samom slivnom podruju rijeke Brke.
U budunosti bi se moglo postaviti i pitanje ta je zapravo rijeka Brka, odnosno
odakle ona poinje, dali nastaje spajanjem Raljanske i Rahike rijeke, ili spajanjem
Zoviice i Brke (tj. Raljanske rijeke). Ako se uzme u obzir povrina samog sliva
Zoviice koja iznosi oko 41% ukupnog slivnog podruja moglo bi se rei da Brka nastaje
spajanjem Zoviice i Raljanske rijeke, kada se uzme duina ukupne mree vodotokova
odnos Zoviica-Raljanska rijeka iznosi otprilike 92 km naprama 108 km16, to ide u
prilog da Brka zapravo nastaje spajanjem Zoviice i Raljanske rijeke. S obzirom na iste
ili u manjoj mjeri izmjenjene geoloke, geomorfoloke i klimatoloke karakteristike dvije
susjedne rijeke moe se rei i da po ovom Brka nastaje spajanjem gore navedene dvije
rijeke. Najreprezentantivniji primjer je kategorizacija vodotoka (po Strahleru), gdje su
jedina dva vodotoka etvrte kategorije Zoviica i rijeka Brka (Raljanska rijeka), ijim
spajanjem nastaje vodotok pete kategorije. Meutim da bi se utvrdilo 100 %, neophodno
je izvriti hidroloka osmatranja, tj izmjeriti proticaje ovih rijeka du njihovih tokova.
16 U duinu mree Raljanske rijeke (Brke) vodotokova uzeta je i duina od sastava Zoviice i Brke do ua
Brke u Savu, tako da duina mree vodotoka Raljanske rijeke je manja za par kilometara kao i same
povrine sliva Raljanske rijeke ( rijeke Brke)
45
10. LITERATURA
1. ii, S. (2002): Geoloki sastav i tektonika Bosne i Hercegovine, Earth Science Institute, Sarajevo;
2. Barakovi, A. (2007): Opa Geologija, Univerzitet u Tuzli, Tuzla
3. Vrabac, S. (2007): Paleogeografija, Univerzitet u Tuzli, Tuzla
4. Duki, D. (1984): Hidrologija kopna.- Nauna knjiga, Beograd
5. Srebrenovi, D. (1986): Primjenjena hidrologija, Tehnika knjiga Zagreb
6. Hrelja, H. (2007): Inenjerska hidrologija, Univerzitet Sarajevo
7. ugaj, R. (2009): Hidrologija za agroekologe, Sveuilite u Zagrebu
8. anjevac, I. (2013): Tipologija protonih reima rijeka u Hrvatskoj, Hrvatski
geografski glasnik, 75/1, 23 42
9. ugaj, R. (2010): Velike vode malih slivova, Sveuilite u Zagrebu
10. Lepirica, A. (2012): Reljef Bosne i Hercegovine, Zbornik radova Departmana za
geografiju, turizam i hotelijerstvo, 41/2012
11. Petrovi, D. (1982): Geomorfologija, Graevinska knjiga, Beograd
12. Markovi, M., Pavlovi, R. i upkovi, T. (2003): Geomorfologija, Rudarsko-geoloki fakultet, Beograd
13. egota, T., Filipi, A. (1996): Klimatologija za geografe, kolska knjiga, Zagreb
14. Majstorovi . (2000): Studija klimatolokih karakteristika sjevernog oboda
Majevice, Federalni meteoroloki zavod, Sarajevo
15. iri, M. (1991): Pedologija, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Svjetlost, Sarajevo
16. Enciklopedija Jugoslavije, Separat za Bosnu i Hercegovinu, JLZ, Zagreb, 1983.
17. Spahi, M. (2002): Opa klimatologija, Univerzitet Sarajevo
18. Podrka vodnoj politici u BiH, TEHNIKA PODLOGA za izradu podstrategija za implementaciju EU Direktive o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima
(2007/60/EC)
19. Energetski resursi: Geotermalna energija, RGGF, Tuzla
20. Elaborat o Hidrogeolokim istraivanjima sjevernog oboda Majevice, prva faza, 2000
21. Strategija upravljanja vodama federacije bosne i hercegovine 2010. 2022.
22. Godinjaci i publikacije Hidrometeorolokog zavoda Federacije Bosne i Hercegovine
23. Burlica, ., i Vukorep, (1983): SR Pedoloka karta Bosne i Hercegovine 1:500 000, umarski fakultet u Sarajevu-Geokarta, Beograd
24. Geomorfoloka karta Bosne i Hercegovine, R 1:500 000
25. Buzaljko R., Vujnovi L. i Oluji, J. (1985): Osnovna geoloka karta 1:100 000, list Brko, Savezni geoloki zavod, Beograd
46
FIZIKOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE SLIVA RIJEKE
BRKE
11. GRAFIKI PRILOZI
47
PRILOG br. 1. Geoloka karta sliva Brke
48
PRILOG br. 2. Hidrogeoloki profil dijela sliva Brke
49
PRILOG br. 3. Geomorfoloka karta sliva Brke
50
PRILOG br. 4. Pedoloka karta sliva Brke
PRILOG br. 5. 3D model sliva Brke
51
12. SPISAK PRILOGA, SLIKA, TABELA I GRAFIKONA
12.1. Spisak priloga
Prilog br. 1. Geoloka karta sliva Brke
Prilog br. 2. Hidrogeoloki profil dijela sliva Brke
Prilog br. 3. Geomorfoloka karta sliva Brke
Prilog br. 4. Pedoloka karta sliva Brke
Prilog br. 5. 3D model sliva Brke
12.2. Spisak slika
Slika 1. Geografski poloaj sliva Brke
Slika 2. Fline formacije na lijevoj obali Maoke rijeke
Slika 3. Badenski krenjaci na lijevoj obali Maoke rijeke
Slika 4. Pjeskovite gline prve terase Save, na lijevoj obali rijeke Brke, oko 800 m od ua
u Savu
Slika 5. Aluvijalni nanos na lijevoj obali Rahike rijeke, u selu Islamovac
Slika 6. Topografski profil, pravac pruanja JZ-SI, vrh Okresanica ue Brke
Slika 7. Prostorni razmjetaj hipsometrijskih nivoa u slivu Brke
Slika 8. Klizite u trepcima, aktivirano uslijed obilnih padavina i negativnog
antropogenog uticaja
Slika 9. Ulaz u peinu na lijevoj strani Maoke rijeke
Slika 10. Profili koritastih dolina navedenih rijeka u njihovom gornjem toku
Slika 11. Profil normalne rijene doline sa rijenom terasom
Slika 12. Promjena krupnoe zrna akumuliranog materijala u aluvijalnoj ravni Brke,
lokalitet Rahi
Slika 13. Raspored srednjih godinjih temperatura i tipova klime
Slika 14. Uzduni profil rijeke Brke
Slika 15. Uzduni profil Maoke rijeke
Slika 16. Uzduni profil rijeke Zovice
Slika 17. Brzaci na Maokoj rijeci
Slika 18. Uzduni profil Rahike rijeke
Slika 19. Pretpostavljene granice akvifera na podruju sliva Brke
Slika 20. Podslivovi sliva Brke
Slika 21. Rijeni sistem Brke
Slika 22. Rijeka Brka, dvadesetak metara od ua u Savu, august 2008
52
Slika 23. Stogodinje velike vode
12.3. Spisak tabela
Tabela 1. Osnovi morfometrijski podaci o podslivovima rijeke Brke
Tabela 2. Prikaz faktora bifurkacije po kategoriji vodotoka
12.4. Spisak grafikona
Grafikon 1. Prikaz udjela litostratigrafskih jedinica u slivu Brke
Grafikon 2. Procentualni udio hipsometrijskih nivoa u slivu Brke
Grafikon 3. Temperatura zraka, podaci sa MS Brko, period 1961-1990. godina
Grafikon 4. Prosjene mjesene koliine oborina i relativna vlanost zraka
Grafikon 5. Duina vodotoka i njihovih pritoka u slivu Brke
Grafikon 6. Hispografska kriva sliva