vrac skripta iz FM, 2008g.
FINANSIJSKI MENADMENT1. CILJ POSLOVANJA PREDUZEA (Str.
3-5)Pretpostavka je da je cilj poslovanja preduzea maksimiziranje
bogatstva sadanjih vlasnika. Poslovne odluke o investiranju,
finansiranju i upravaljaju imovinom utiu na cijenu dionice
preduzea, a ona je pokazatelj bogatstva vlasnika preduzea.
Imamo dva mogua cilja preduzea:
a) maksimizacija profita normalnim izdavanjem dionica te
ulaganjem novca u trezorske zapise. Ovim se smanjuje udio vlasnika
pa se tako smanjuje i zarada po dionici pa bi cilj mogao biti i
:
b) maksimiranje zarade po dionici nedostatak je neodreivanje
rokova i trajanja oekivanih prinos (ta vrijedi prvi prinos nakon
npr. 100 godina?) . Zato se mora uzeti vremenska dimenzija
prinosa
Drugi nedostatak je rizik koji se ne razmatra, jer su neki
projekti riziniji od drugih. Npr. moemo imati dvije kompanije koje
imaju iste oekivane zarade po dionici, ali imaju razliite
fluktuacije prihoda, pa je cijena dionice jedne kompanije via / nia
od druge. Takoer su i rizinije kompanije koje imaju vei dug u
odnosu na glavnicu u strukturi kapitala.Trei nedostatak je da se ne
uzima u obzir uinak politike dividendi na trinu cijenu dionice. Ako
je maksimizacija zarade po dionici jedini cilj, dividenda nikada
nee biti isplaena, samo e se dobit dalje ulagati. Zato treba
sagledati koliko e isplata dividendi uticati na te dionice.
Zbog toga maksimizacija trine cijene dionice i maksimizacija
zarade po dionici ne moraju biti isti cilj. Trina cijena dionice je
barometar uspjenosti jednog preduzea i pokazuje koliko menadment
radi u korist svojih dioniara, a u sluaju nezadovoljstva dioniara
radom menadmenta oni e svoje dionice prodati to moe na kraju
dovesti do pada trine cijene dionice.2. PROFESIONALNA ORIJENTACIJA
FINANSIJSKO - RAUNOVODSTVENOG EKONOMISTE(predavanja)
U okviru raunovodstva i revizije imamo: CRT certificirani
raunovoa tehniar, CR- certificirani raunovoa, OR ovlateni revizor,
IR interni revizorNa tritu kapitala imamo:
broker posrednik na tritu HOV koji nastupa u svoje ime ali za
raun klijenta, to znai da je njegova osnovna djelatnost da izvrava
naloge kupovine ili prodaje vrijednosnih papira
Diler trguje u svoje ime i za svoj raun. To znai da se on
pojavljuje direktno kao trgovac, a ne kao posrednik u kupoprodaji
HOV. Dileri mogu esto biti i market makeri.
Finansijski analitiar Analizira poslovanje odreene kompanije ili
banke, kao i njene zaposlene. On trai aktivnosti koje treba
unaprijediti i identificira podruja superiornog poslovanja unutar
analiziranog subjekta.
Aktuar Osoba specijalizovana za proraun rizika i vjerovatnoe
nastanka nekog dogaaja, a svoja znanja upotrebljuju u finansijskim
i poslovnim problemima, posebno onim koji ukljuuju neizvjesne budue
dogaaje. Primjenjuje aktuarsku i finansijsku matematiku,
statistiku, itd.. Posebno angaovani u sferi osiguranja,
investicija, fin. menadmenta itd.. Strunjaci za investicijsko
bankarstvo djeluju na tritu kapitala, a osnovni zadaci su im
asistiranje klijentima pri izdavanju obveznica i dionica kako bi
prikupili novi kapital, zatim pruanje savjeta o mogunostima na
fin.tritima itd..
Investicioni savjetnik fiziko lice koje savjetuje pri
investiranju u HOV, pri njihovoj prodaji ili pri ostvarivanju prava
iz HOV. Da bi se bavilo ovim poslom postoje tano odreeni uslovi
koje propisuje Komisija za vrijednosne papire
Poreski savjetnik prua mogunost poreskim obveznicima da na
struan i profesionalan nain dobiju savjete iz poreskog i carinskog
zakonodavstva3. SIMETRIJA I ASIMETRIJA INTERESA VLASNIKA I MENADERA
FIRME
(str. 5-6)
Ciljevi menadmenta i dioniara se mogu razlikovati. U velikim
koorporacijama mogu postojati mnogobrojni dioniari koji ne mogu
stvarati svoje ciljeve i kontrolisati menadment to kao posljedicu
ima da je menadment u situaciji da radi u vlastitom
interesu.Menaderi su agenti dioniara, a u uvjetima agencijskih
ugovora teorija je pokazala da se dioniari sami ubijede kako e
agenti donijeti optimalne odluke samo ako ih se nadzire i ako su
motivirani (dionicama, bonusima, privilegijama..)
Nadzor se provodi obavezivanjem agenata, revizijom,
ograniavanjem menaderskih odluka, itd.. Takav nadzor stvara
neizbjene trokove. to je manji udio menadmenta u vlasnitvu firme,
to je manja vjerovatnoa da e ono raditi u svrhu maksimizacije
zarade po dionici i to je vea potreba za nadzorom.
Neki smatraju da bi trite rada menadera trebalo obavljati
funkciju nadzora, jer to bolje posluje preduzee i menader stvara
bolju sliku o sebi i moe po potrebi lako nai drugi posao.
Konkurencija unutar i van firme disciplinuje menadere.
4. POSLOVNA PREOKUPACIJA FINANSIJSKOG MENADERA (predavanja)Moemo
je podijeliti u 8 osnovnih grupa:
a) Poslovne preokupacije FM-a u firmi:
- najsloeniji posao je procjena vrijednosti firme u kojoj FM
obavlja svoje poslove;
- posao osiguranja potrebnih finansijskih sredstava
- praenje ostvarenja tekue i razvojne politike firme u kojoj FM
obavlja svoj posao;
- analiza finansijske i poslovne pozicije firme putem indikatora
likvidnosti i to u smislu postavljanja je nasuprot solventnosti,
efikasnosti, profitabilnosti, zaduenosti
- praenje izmirenja finansijskih obaveza iz firme
b) Poslovi koji finansijski menader obavlja prema finansijskim
institucijama:
FM mora pratiti klijentski odnos svoje firme i fin. institucija
kod koje je njegova firma komitent, u smislu praenja depozita,
kredita, kamata, provizija i dr.
FM je angaovan na upravljanju fin. institucijama kod kojih
njegova firma ima depozit, uzima kredit, obavlja platno-prometne
transakcije itd..
c) Poslovi koji se deavaju na finansijskom tritu:
emisija HOV ne samo firme u kojoj FM radi, nego se mora pratiti
i ta se deava na primarnom tritu te na emisijama drugih firmi, da
bi mogao da procijeni sljedei potez
praenje onoga ta se deava na sekundarnom fin. tritu (rezultati
emisije HOV..)
praenje ta se deava i uestvuje u deavanjima drugih ureenih
javnih trita
stalno analiziranje rizika
d) Restrukturiranje firmi: restrukturiranje putem zamjene
dugova, tj. potraivanja za udio u kapitalu firme. Ako se radi o
zamjeni dugova onda je to debt to equity swap
zamjena duga za HOV debt to securities swap
korporativne radnje (promjena kapitala na vie ili nie)
e) Poslovi prema posebnim finansijskim institucijama:
forfeting
faktoring
lizing
f) Poslovi za institucije drave:
monetarno kreditina politika (procjena kamatnih stopa, procjena
eskontne stope..);
poslovi koji se odnose na fiskalnu politiku ( poreska i budetska
politika)
politika ekonomskih odnosa zemlje sa inostrantsvom (carine)
g) Poslovi sa inostranim partnerima:
joint-venture (zajedniko ulaganje)
proizvodna koorporacija
bot-boot (build operate transfer / build operate own transfer,
npr. klju u ruke)
franchising (ustupanje strune pomoi ili zatitnog znaka..)
securities = HOV; sekjuratizacija kredita aranmani sa bankama
gdje banka odmah kompenzira kredit koji odobri firmi;
barteri i kompenzacije barteri se javljaju jedinou meunarodnim
odnosima)
h) Poslovi prema samom sebi :
- intenzivno, permanetno obrazovanje kojim se trebaju pratiti
strahovite promjene u nainu finansiranja poslovne aktive firme.
Radi se o finansijskim inovacijama koje FM mora pratiti i o
elektronskom novcu koji je najsavremeniji nain plaanja.5.
FINANSIJSKI SISTEM : STRUKTURA I ZNAAJ (predavanja)
To je skup propisa i mjera kojima se regulie finansijsko
poslovanje, tj. okvir u kojem se FM deava. Njega tvore dva osnovna
elementa: institucije i instrumenti.
a) Institucije finansijskog sistema u BiH su: Centralna banka
(kao osnovna fin.institucija, emisiona ustanova), komercijalne
banke (obavljajuju poslove sa stanovnitvom i privredom),
mikrokreditne organizacije ( fin. institucije koje su nastale u
drugoj polovini devedesetih kako bi podrale razvoj sitnog
poduzetnitva)
Pored ovih egzistiraju jo i osiguravajua drutva i investicioni
fondovi koji predstavljaju paralelne ili kvazi finansijske
institucije. Tako se zovu jer se ne mogu baviti poslovima banaka,
ali formiraju neka sredstva koja mogu plasirati preko komercijalnih
banaka. Oni nastoje da se bave poslovima banaka, posebno
osiguravajua drutva koja prikupljaju fin. sredstva putem
premija.
To se naziva deregulacija, univerzalizacija, globalizacija i
konkurencija , to ustvari predstavlja trendove u bankarstvu.
U BiH nema tedionica, kreditnih zadruga, mortgage institucija,
penzionih fondova, razvijenih investicionih fondova (postoje IF
zatvorenog tipa nastalih iz PIF-ova, a oni privatizuju ili
transferiu dravnu imovinu u privatnu. U BiH postoji uzajamni fond
kao tip otvorenog fonda koji je osnovan u Banja Luci).Komercijalne
banke kod nas su univerzalne jer se bave i i kratkoronim i
dugoronim bankarskim poslovima. Nedostaju i razvojne banke koje u
principu postoje u u svakoj zemlji na nivou drave i podravaju
realizaciju velikih vrijednosnih investicijskih projekata.
Kod nas egzistira Investiciona banka FBiH no ona obavlja poslove
komercijalnih banaka sa jedne strane, a ima i ulogu fonda sa druge
strane. Vlada FBIH ima sredstva od malih donatora i povjerila ih je
IB-u, koja ih koristi odobravajui kredite. Vie lii na fond.Depoziti
IB-a su vrlo mali, a kapacitet je relativno visok u odnosu na
kreditne plasmane. Kod IB bi kreditni plasmani trebali biti
nekoliko puta vii od kapaciteta.
Za komercijalne banke je karaterisino da depoziti moraju initi
min. 75% ukupnih izvora sredstava.
Postoji i BOR banka koja ima relativno slinu strukturu kao i
IBFBiH.
b) Instrumenti sistema su :
- finansijska trita: novano, devizno i trite kapitala. Kod nas
nema novanog trita, devizno trite egzistira u vidu razmjene deviza
na relaciji KB CB, ali ga praktino nema.
Priliv stranih sredstava plaanja BiH ulazi u sistem deviznih
rezervi CV i po osnovu toga se emitira KM i puta u promet.Devizne
rezerve i koliina novca u opticaju funkcioniu po principu spojenih
posuda ako se devizne rezerve smanje, smanji se i koliina novca u
opticaju i obrnuto.
Kod nas ne postoji meubankarsko devizno trite. KM je vezana za
Euro, a taj odnos je fiksan i zadat, bez obzira kako se kreu
rezerve.
Trite kapitala je u poetnoj fazi razvoja, a takoer ne postoje ni
obveznice, ugovori o investiranju itd...
Perspektive razvoja finansijskog sistema:
- modifikacija CBA
- poetak reforme sistema penzionog osiguranja (podrazumijeva
emisiju obveznica);
- Zakon o zaduivanju, dugu i garanciji BiH (nerijeen problem
stare devizne tednje...)
- emisija fin.instrumenata (obveznice drave...)
- osnivanje razvojne banke na nivou BiH
- mogli bi se pokrenuti poslovi forfetinga i faktoringa
- transformacijom MKO omoguiti finansiranje KO
- harmonizirati pravni okvir zemlje u pravcu regulacije
jedinstvenog sistema pravnog sektora ( u FbiH je anglosaksonska
(bankama zabranjeno uestvovanje na berzi), a u RS kontinentalna
(banke su glavni uesnici na berzi))Kod nas komercijalne banke
predstavljaju 90% strukture fin. sistema, 5-6 % su mikrokreditne
organizacije, a ostalo se odnosi na osiguravajua drutva i
investicione fondove.6. MJESTO I ULOGA FIN. MENADMENTA U
UPRAVLJANJU FIRMOM
(predavanja)
FIRMA
TRITETA tekua aktiva (current assets)
TO tekue obaveze
FM
(rizik/povrat) cijena
Dugorone obaveze
dionice
FA fiksna aktiva (stalna aktiva)
Kapital
Aktiva
PasivaFirma je predstavljena onime ime raspolae, a to nalazimo u
njenom bilansu stanja. Tekuu aktivu ine gotovina, vrijednosni
papiri, potraivanja i zalihe.
Po osnovu upravljanja aktivom i pasivom firme od strane FM,
iskazuju se rizici i povrati koji na tritu determiniraju cijene
koje povratno djeluju na vrijednost firme.
Trina vrijednost firme je broj dionica x cijena dionica na berzi
(tr. kapital)
Briga FM-a je upravljanje imovinom, ali daleko zahtjevnije je
upravljanje tekuom aktivom nego finansijskom aktivom sa jedne
strane, te upravljanje obavezama i kapitalom kao temeljima dionikog
drutva sa druge strane.
Na bazi procjena ta se moe desiti, FM formira svoj odnos prema
riziku kako bi povrat bio to vii, jer se prema visini povrata
cijeni vrijednost finansijskog menadmenta. Dakle, to je povrat vii,
FM je sposobniji i obrnuto.Vii povrat je vaan i zbog eventualnih
ugovora u smislu bonusa, a koji se uglavnom realizira u pravima na
vrijednosne papire (opcija), a manje u gotovini.
7. POSLOVNA I FINANSIJSKA OKOLINA ( str. 14-16, 22-27)
a) Poslovna okolinaPostoje 3 osnovna oblika poslovne
organizacije u SAD-u: preduzee u vlasnitvu pojedinca (ima ih
najvie), ortakluci ( opti i s ogranienom odgovornou) i korporacije
(ostvaruju najvei profit, imaju najvie imovine).
- Preduzea u vlasnitvu pojedinca najstariji oblik poslovne
organizacije. Samo jedna osoba je vlasnik, ima pravo na svu imovinu
preduzea, ali i odgovara sama za sve event. dugove (neograniena
odgovornost).
Ovakvo preduzee ne plaa odvojeno poreze na dohodak, ve vlasnik
dodaje profit ili oduzima gubitak od poslovanja kada odreuje
oporezivi dohodak.
Ovo je vrlo rairen oblik preduzea u uslunim djelatnostima, a
najvea prednost je to semo moe osnovati vrlo lako i uz male
trokove.
Najvei nedostatak je taj to vlasnik samostalno odgovara za sve
dugove pa ak i sopstvenom imovinom kao i imovinom preduzea ( u
sluaju eventualne tube). Drugi problem je oteano poveanje kapitala,
poto nije atraktivno za druge investitore, a i ima i porezne
nedostatke (ne priznaju se neke olakice i rashodi).
Trei nedostatak je prenos vlasnitva, jer ga je vrlo teko
sprovesti, tj. nema fleksibilnosti.
- Ortakluci slian oblik kao PuVP-u, samo to ima vie vlasnika. Ne
plaaju se porezi na dobit, a umjesto toga partneri svoj dio dobiti
ili gubitka ukljuuju u oporezivi dohodak.Prednost je da se moe
privui vei iznos kapitala vlasnici su skloniji davanju sredstva
kada ve postoji vei vlasniki kapital.
U optem ortakluku svi partneri imaju neogranienu odgovornost pa
je zato vrlo vano paljivo biranje optih partnera. Uglavnom se
ugovorom odreuju prava svakog partnera, raspodjela profita,
postupci za primanje novih partnera, itd...Najee su prisutni u
pravu i javnom raunovodstvu.
Partneri sa ogranienom odgovornou u sluaju iznosta uloenog
kapitala ne mogu izgubiti vie nego to su uloili. Ovdje ipak mora
postojati barem jedan opti partner ija je odgovornost neograniena
samo on smije sudjelovati u poslovanju, dok partneri mogu biti samo
investitori koji sudjeluju u raspodjeli dobiti.
- Korporacije poslovni oblik koji je pravno odvojen od svojih
vlasnika. Vlasnika odgovornost je ograniena visinom uloga.
Prednost je da se kapital moe prikupljati u ime korporacije bez
ulaganja vlasnike neograniene odgovornosti ne moe se plijeniti
privatna imovina nakon utuivanja.
Druga prednost je da se vlasnitvo dokazuje dionicama koje su
lako prenosive.
Trea prednost je da su korporacije besmrtne, tj. ne ograniava
smrt vlasnika njihovo postojanje.
Najvei nedostatak su porezi (princip dvostrukog oporezivanja
dobit + prihod od dividende), a od ostalih nedostataka treba
napomenuti vremensko trajanje osnivanja i komplikovana
birokracija.
b) Finansijska okolinaKada preduzee investira neaktivna sredstva
u utrive vrijednosnice, ono onda ima kontakt sa finansijskim
tritima. Finansijska trita ine sve institucije i postupci koji
povezuki kupce i prodavae finansijskih instrumenata.Finansijsko
trite se moe podijeliti u dvije grupe: trite novca (kupoprodaja
kratkoronih vladinih i korporacijskih HOV), dok se trite kapitala
bavi uglavnom dugoronim vlasnikim i dunikim obveznicama i
dionicama.
Unutar ova dva trita postoje jo primarna trita na kojima se nove
HOV prvi put kupuju ili prodaju (trite novih emisija), te
sekundarna trita ( trite postojeih HOV). Postojanje jakog
sekundarnog trita poveava efikasnost primarnog trita.Finansijski
posrednici sastoje se od od fin. institucija koje primaju novac od
tedia i ta sredstva koriste za odobravanje kredita ili za druge
fin. investicije u njihovo vlastito ime.
Finansijski posrednici se dijele na:
Depozitne institucije: komercijalne banke (kao najvaniji izvor
sredstava za preduzea.. Uzimaju depozite od stanovnitva i preduzea,
a odobravaju i kredite i investicije), tedno-kreditne udruge, banke
uzajamne tednje i kreditne udruge (bave se primarno pojedincima,
odobravaju potroae i stambene kredite)
Osiguravajua drutva Dijele se na drutva za osiguranje ivota i
drutva za osiguranje imovine (bave se prikupljanjem uplata koje
isplauju u sluaju nastanka odreenog dogaaja). Ona stvaraju i
rezerve prikupljene preko premija, pa ih koriste za investiranje u
fin. imovinu. Drutva za osiguranje od nepogoda (protiv poara, kraa,
saobraajnih nesrea) uglavnom investiraju u municipalne obveznice,
dok drutva za ivotno osiguranje (osiguranje protiv smrtnih
sluajeva) uglavnom investiraju u dugorone HOV.
Ostali finansijski posrednici Penzijski i ostali mirovinski
fondovi osnivaju se da osiguraju dohodak pojedincima kada se
penzioniu. Ovi fondovi investiraju novac od doprinosa koji im se
uplaaju od stanovniva, a umirovljenim radnicima periodino isplauju
dio novca. Ovi fondovi su najvei pojedinani institucionalni
investitori u korporacijske dionice. Finansijski brokeri djeluju
kao agenti ili posrednici u kupoprodaji HOV, a dijele se na:
Investicijski bankar posrednici ukljueni u prodaju
korporacijskih dionica. Oni upisuju (kupuje po fiksnoj cijeni na
fiksni datum) nove HOV za daljnju prodaju. Za tu uslugu primaju
naknadu.
Hipotekarni bankar Ukljueni su u prodaju i kupnju hipoteka. Za
uzvrat, hipotekarni bankari pronalaze institucionalne i ostale
investitore za hipoteke. Iako dre hipoteke dugorono, ipak ih na
kraju servisiraju krajnjim investitorima.
Sekundarno trite na njemu se obavlja kupoprodaja postojee
fin.aktive. Transakcije na ovom tritu slue uglavnom pospjeenju
likvidnosti finansijske aktive. Imamo u skloptu sekundarnog trita
organizovane burze kao i neformalno trite.
8. ALOKACIJA SREDSTAVA I OEKIVANI PRINOS (str. 27-31)
Alokacija sredstava u ekonomiji se primarno radi na osnovi
cijene izraene u terminu oekivanog prinos. Ekonomske jedinice koje
trebaju sredstva moraju ponuditi viu cijenu od ostalih da bih
dobile. Alokacija resursa je primarni mehanizam koji dovodi ponudu
i potranju finansijskih sredstava u ravnoteu.Ako se rizik smatra
konstantnim, ekonomske jedinice koje su voljne platiti najvii
oekivani prinos, one su koje imaju pravo da koriste sredstva.
Razliiti finansijski instrumenti imaju razliite stupnjeve rizika i
ti instrumenti moraju osigurati razliite oekivane prinose.
Oekivani rizik je vei to je vei rizik rizik za datu dionicu.
Smatra se da se najvei oekivani prinos oekuje od obinih
pekulacijskih dionica koje nose opet i najvei rizik, a najmanji
prinos daju kratkoroni HOV Vlade (USA) ali je tu i rizik minimalan,
odnosno nepostojei.Zbog razlika u riziku nenaplate (to je vei rizik
nenaplate, trite oekuje veu premiju), utrivosti ( mogunost vlasnika
da HOV pretvori u gotovinu), dospijea ( vremena potrebnog da se
naplati glavnica HOV, veza izmeu prinosa i dospijea se naziva rona
struktura kamatnjaka), oporezivosti (prije svega razliitost kod
plaanja poreza na dobit) i opcija (sadri li HOV svojstva kao npr.
konverziju ili povlatene varante), razliiti instrumenti pokazuju
razliite stepene rizika te osiguravaju razliite oekivane prinose
investitoru.
9. VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA (str. 38 58)
Veina finansijskih odluka ukljuuje razmatranje o vremenskoj
vrijednosti novca.Kako bismo izrazili vremensku vrijednost novca
moramo koristiti kamatu (novac plaen / zaraen radi upotrebe
novca).
a) Jednostavna kamata - kamata koja se plaa (obraunava) samo na
prvobitni posuen iznos ili glavnicu. Dolarski iznos jednostavne
kamate je funkcija sa 3 varijable: prvobitno pozajmljen iznos ili
glavnica, kamata za vremensko razdoblje te broj vremenskih
razdoblja za koji je glavnica posuena. Formula za izraunavanje
jednostavne kamate je SI = P0 (i)(n), pri emu je:
P0 = glavnica ili prvobitno pozajmljen iznos u vremenskom
razdoblju
i = kamatnjak za vremensko razdoblje
n = broj vremenskih razdoblja
b) Sloena kamata kamata plaena (obraunata ) na prethodnu
obraunatu kamatu kao i na pozajmljenu glavnicu. Dva kljuna pojma su
osnova svih problema sloene kamate:
FV = vrijednost sadanjeg iznosa novca ili niza plaanja u nekom
buduem vremenu, procijenjenih po datoj kamati;
PV = tekua vrijednost budueg iznosa novca ili niza plaanja
procijenjenih po obrtaju kamata.
Openito FVn budua (sloeno ukamaena) vrijednost depozita na kraju
n razdoblja je FVn = P0 (1+ i)n .to je vei broj godina za koji se
obraunava sloena kamata vea je i budua vrijednost. Kada kamatna
stopa raste, proporcionalno raste i FV. to je vea kamatna stopa,
kriva rasta po kojoj se poveava budua vrijednost je sve
okomitija.
Odreivanje PV (ili diskontiranje) je obrnuti postupak od sloenog
ukamaivanja pa imamo formulu PV = FVn / (1 + i)nAnuiteti su niz
isplata ili primitaka koji traju tokom odreenog razdoblja. U obinom
anuitetu isplate ili primici pojavljuju se na kraju svakog
razdoblja dok se kod dospjelih anuiteta isplate ili primici
pojavljuju na poetku svakog razdoblja.Vjena renta (PV) je obini
anuitet ije isplate ili primici nikada ne prestaju. To je
jednostavno periodini primitak (isplata) podijeljen kamatnom stopom
za razdoblja.
Stvarni klju razliitosti izmeu FV obinog anuiteta i anuiteta
poetkom razdoblja je taka u kojoj se rauna budua vrijednost. Za
obraun anuiteta budue vrijednose se rauna na osnovu zadnjeg novanog
toka.
Za anuitet poetnog razdoblja, FV se rauna jedno razdoblje nakon
zadnjeg novanog toka.
Ukamaivanje vie nego jednom godinje ako se kamate obraunavaju
vie od jednom godinje, efektivna kamata e biti vea od nominalne
(godinja kamata je neprilagoena za broj obrauna). to je godinja
isplata kamate uestalija, FV je vea. Opta formula za obraun FV kada
se kamate isplauje vie puta godinje je FVn = PV (1 + i/m)mn (za PV
imamo formulu PV = FVn / (1 + i/m) mn )to se manje puta ukamauje
nominalna kamatna stopa, PV je vea. U praksi se ponekad kamata
obraunava kontinuirano (FVn = PV(e)in).
Efektivna godinja kamata je stvarno zaraena kamata nakon
prilagodbe nominalne stope za faktore kao to su broj razdoblja
ukamaivanja u godini.
Efekat godinje kamate = (1 + i/m)m 110. VRIJEDNOSNI PAPIRI ZNAAJ
I VRSTE (skripta)
HOV mogu biti u obliku novca, vlasnikih i dugovnih instrumenata
i oni predstavljaju dug, vlasnitvo ili potraivanje, pa tako imamo
osnovnu podjelu vrijednosnih papira na dugovne i vlasnike.
Instrumenti trita novca predstavljaju najlikvidnije HOV s rokom
dospijea do 1. godine. Smatraju se najbliim supstitutom novca i
imaju nizak prinos novca, tj. malen rizik.
U najvanije instrumente trita novca spadaju: bankarski akcepti,
blagajniki zapisi, komercijalni zapisi, ugovori o otkupu (repo
ugovori), depozitni certifikati.
Instrumenti trita kapitala su oni papiri koji imaju rok dospijea
dui od 1.god i obuhvataju sve dugorone obveznice i dionice.
Razlikujemo: dravne HOV i HOV koje emituju preduzea i drugi
privredni subjekti.
Prema roku dospijea se dijele: dugoroni (preko 5 godina),
srednjeroni (1-5 god) i kratkoroni HOV (do 1.god).
Prema karakteru kamata: obveznica sa fiksnom kamatnom stopom;
obveznica sa varijabilnom kamatnom stopom, obveznica bez kamatne
stope
Prema porijeklu: domae, inostrane, euroobveznice
Prema nainu osiguranja: osigurane i neosigurane
Prema sistemu amortizacije: obveznice sa jednokratnim dospijeem,
obveznice sa viestrukim dospijeem i obveznice sa kombinovanim
dospijeem
Najei tip je obveznica sa kamatnom stopom. One su instrument
duga i imaju rok dospijea. Dionice nemaju rok dospijea i
kvalifikuju se u dvije grupe: obine i prioritetneIzvedeni HOV
predstavljaju prava na druge oblike fin. aktive i smatraju se
katalizatorima razvoja finansijskih trita. etiri osnovne vrste su:
forward, futures, option i swap.11. KONCEPTI PROCJENE VRIJEDNOSTI
D.D. (predavanja)
U procjeni vrijednosti firme u kojoj finansijski menadment
obavlja posao imamo:
- vrednovanje imovine firme (aktiva bilansa stanja)
- vrednovanje firme kao poslovnog subjektaPostoji nekoliko
formi, vrsta vrijednosti firme:
a) forma knjigovodstvene vrijednosti
b) forma fer/trine vrijednosti ( br. dionica u prometu * cijena
dionica)
c) forma ekonomske / stvarne vrijednosti
d) forma reproduktivne vrijednosti (vrijednost koja odgovara
iznosu sredstava koji bi bio potreban za izgradnju firme slinih
karakteristika)
e) forma likvidacijske vrijednosti (kada je kompanija u fazi
likvidacije i vrijednost njenih sredstava je ono to se moe imati
kao protuvrijednost preostale imovine)
f) gaing concern model firma posluje u beskonanom vremenu (oblik
vrijednosti firme za koju se pretpostavlja da ima kontinuitet
poslovanja)
Svi ovi oblici se mogu iskazati kroz 3 osnovna metoda
vrednovanja firme:
a) knjigovodstvena tekua aktiva + finansijska aktia predstavlja
vrijednost firme dobivenu knjigovodstvenom metodom. Vrijednost
firme po ovoj metodi emo raditi tako da je Kapital=Aktiva Obaveze,
to predstavlja neto vrijednost firme. Kapital je stvarna vrijednost
firme. Od vrijednosti imovine oduzmemo iznos obaveza i ta neto
vrijednost mora biti jednaka kapitalu firme. Knjigovodstvena
vrijednost moe biti iskazana u dvije varijante: bruto (vrednovanje
sredstava firme) i neto (K = A O), ista vrijednost firme
b) trina Idemo od imovine bilansa stanja (od pozicije do
pozicije aktive) i iskazujemo trinu vrijednost tih pozicija. U
principu gotovinu ne vrednujemo. HOV u tekuoj aktivi su HOV koje su
emitovali drugi emitenti, dok su HOV koje emituje firma u kapitalu.
Potraivanja, u pravilu, imaju vrijednost registriranu u
knjigovodstvu. Zalihe su najzagonentnija stvar TA, jer su tu mogu
sakriti i zalihe koje nemaju vrijednost, koje se ne mogu uopte
prodati ( rekurentne zalihe). U tom podruju postoje razliite
mogunosti zloupotrebe. U finansijskoj aktivi postoji
knjigovodstvena vrijednost i to nije problem vrednovati.
c) ekonomska (diskontna) Ogleda se u tome da se po osnovu
prinosa, zarada, profita kojeg moemo ostvariti imovinom
procijenjene vrijednosti tako to budue prinose svodimo
(diskontinuirano) na njihovu sadanju vrijednost.
12. VREDNOVANJE OBVEZNICA ( str. 69-72)Obveznice su dugoroni
instrument duga ije je konaano dospijee obino 10 ili vie godina.
Nominalna vrijednost za obveznicu predstavlja svotu koju je je
zajmoprimac morao platiti po dospijeu obveznice.
Osim obveznice bez kupona, obveznica daje kamate koje se raunaju
na vrijednost obveznice. Kamatna stopa navedena na obveznici naziva
se kuponska stopa. Obveznice gotovo uvijek imaju navedeno
dospijee.
Obveznica se moe izdati kao neosigurana( podreene zadunice i
dohodavne obveznice), te osigurane (imovno podrane) hipotekarne
obveznice.
Zadunica je dugoroni, neosigurani instrument zaduivanja. U
sluaju steaja vlasnik zadunice postaje obini povjerilac firme.
Vlasnici zadunice imaju odreenu zatitu na temelju ogranienja iz
ugovora povjerenja, posebno od bilo kakvih stavki. Podreena
zadunica predstavlja neosigurani dug s manjim pravom na pokrie iz
imovine iz zarade nego druge vrste duga, poznatog kao juniorski
dug. Emisija podreenih zadunica mora nuditi vii prinos od prinosa
obine zadunice kako bi privukla investitore.
Dohodavne obveznice su one za koje se obavezna platiti kamate
samo kada je kamata komercijalna. Ova vrsta HOV nudi vrlo slabo
obeanje fiksnog povrata.
Hipotekarne obveznice su one koje su osigurane hipotekom na
vlasnitvo izdavatelja. Hipotekarne emisije obveznica esto doputaju
opoziv. Kada je obveznica opoziva, cijena opoziva je obino iznad
vrijednosti obveznice i esto opada s vremenom. Iako je pravo
opoziva korisno korporaciji koja je emitira, ono djeluje pozitivno
i interesima investitora.
Investitori zahtijevaju vii prinos na opozive nego na neopozive
obveznice.
13. VREDNOVANJE DIONICA (str. 73-77)a) Prioritetne dionice su
hibridni nain finansiranja koji ujedinjuje obiljeja duga i obine
dionice. U sluaju likvidacije ili steaja firme, vlasnici
prioritetnih dionica imaju prednost nad obinim dioniarima, ali su
podreeni u odnosu na povjerioce. Iako PD nosi odreenu dividendu,
stvarno plaaje dividende je diskrecijsko pravo prije nego fiksna
obaveza nadzornog odbora.
Maksimalni povrat PD je obino ogranien na odreenu dividendu i ti
dioniari ne sudjeluju u podjeli ostale zarade. Gotovo sve PD imaju
svojstvo kumulativnih dividendi koje omoguuje da se neplaene
dividende iz jedne godine prenose unaprijed. Prioritetni dioniari
nemaju prava glasa u menadmentu osim ako nadzorni odbor nije u
stanju isplatiti prioritetne dioniare u svakom odreenom roku.
Postoji mogunost povlaenja PD. Gotovo sve emisije PD-a imaju
istaknutu cijenu opoziva, koja je iznad originalne cijene, pri
izdavanju. Mnoge emisije PD-a omoguavaju amortizacioni fond koji
djelimino osigurava pravilno povlaenje tih dionica.
Odreene emisije PD-a se mogu konvertovati u obine dionice po
izboru vlasnika i one se nakon zamjene povlae.
b) Obine dionice - obini dioniari s krajnji vlasnici kompanija i
pristaju na rizik povezan sa vlasnitvom. OD kao i PD nemaju
dospijee, a obini dioniari imaju pravo na potraivanje imovine
kompanije tek nakon to su sva potraivanja povjerioca i prioritetnih
dioniara u cjelosti isplaena.
Dio OD moe biti odobren sa ili bez nominalne vrijednosti.
Kompanije ne bi trebale emitovati OD po cijeni ispod nominalne, a
one dionice koje su odobrene bez nominalne vrijednosti u knjigama
se vode po originalnoj cijeni ili po nekoj pripisanoj vrijednosti.
Razlika izmeu emitovane cijene i nominalne cijene odraava se kao
premija na uplaeni kapital.
Trina vrijednost dionice je ona cijena po kojoj se dionice tre i
ona se razlikuje od knjigovodstvene ili likvidacione cijene. Ona
predstavlja funkciju tekuih i oekujuih prinosa dividendi kompanije
i predvieni rizik za dionicu.Prava obinih dioniara:
pravo na dobit: pravo na udio u zaradi, samo ako se dividende
isplauju. Dioniari tu profitiraju na aprecijaciji trine vrijednosti
dionica, no potpuno su ovisni o nadzornom odboru za odreivanje
dividende koje im daju prihod od kompanije.
glasaka prava: poto su obini dioniari vlasnici kompanije, oni
imaju i pravo izbora nadzornog odbora. U veim korporacijama
dioniari imaju samo indirektnu kontrolu kroz nadzorni odbor kojeg
izaberu. Odbor onda izabira menadment koji zapravo kontrolie
poslovanje kompanije.
pravo kupnje novih dionica (eventualno): Ugovor o osnivanju ili
statut kompanije moe zahtijevati da se nova emisija obinih dionica
ili emisija HOV koje su zamjenjive u HOV prvo ponudi postojeim
dioniarima zbog njihovog prava prvenstva.
14. STOPE POVRATA ULOENIH SREDSTAVA (str. 78-83)Ako se u
procijeni vrijednosti stvarna vrijednost zamijeni trinom cijenom
moemo izraunati trinu stopu prinosa. Ovisno o vrsti analizirane
HOV, oekivani novani prilivi mogu biti isplate kamata, otplata
glavnice ili isplate dividendi. Samo onda kada je stvarna
vrijednost HOV za investitora jednaka trinoj vrijednosti HOV,
investitorova stopa prinosa e biti jednaka trinoj cijeni HOV.
Dobitak do dospijea (YTM) na obveznice: oekivana stopa prinosa
na obveznicu ako je ista kupljena po tekuoj trinoj cijeni i ako se
odri do dospijea. Takoer je poznata i kao interna stopa
rentabilnosti obveznice.
Rauna se putem postupka interpolacije, tj. procjene nepoznatog
broja koji se nalazi izmeu dvaju poznatih brojeva.
Ponaanje obveznica:
1. Kada je trina cijena vea od odreene kamatne stope, cijena
obveznice e biti manja od njene nominalne vrijednosti. Za takvu se
obveznicu kae da se prodaje po diskontu u odnosu na nominalnu
vrijednost i iznos za koji je nominalna vrijednost vea od tekue
cijene se naziva diskontom obveznice.
2. Kada je trina stopa prinosa manja od odreene kamatne stope,
cijena obveznice e biti vea od njezine nominalne vrijednosti i ta
se razlika naziva premija na obveznicu.3. Kada je trina stopa
jednaka odreenoj kuponskoj kamatnoj stopi, onda je cijena obveznice
jednaka njenoj nominalnoj cijeni al pari.4. Ako kamatna stopa raste
tada da se poveava trina stopa prinosa, cijena e obveznice e pasti
i obrnuto.Promjena trine cijene uzrokovana promjenom kamatne stope
se naziva rizikom kamatnjaka.5. Za datu promjenu trinog prinosa
cijena obveznice e se promijeniti za vei iznos to je njeno dospijee
kasnije. to je rok dospijea dui vee su oscilacije u cijeni koje su
povezane sa datom promjenom trinog prinosa.6. Za datu promjenu
trine stope prinosa, cijena obveznice e se promijeniti za
proporcionalno vei iznos to je kuponska kamatna stopa nia. Ovaj
efekat se naziva kuponski efekat.Prinos na prioritetne dionice: kp
= Dp / P0,
gdje je Dp = odreena godinja dividenda po prioritetnoj dionici,
kp = trini prinos za tu dionicu, P0 = tekua trina cijena
Prinos na obine dionice: ke = D1 / P0 + gg = oekivani prinos od
kapitalnog dobitka
15. TUMAENJE STANDARDNE DEVIJACIJE KAO MJERE RIZIKA (str.
91-93)
Da bismo izraunali odstupanje od oekivanog prinosa koristiemo
standardnu devijaciju. to je standardna devijacija prinosa vea,
odstupanje od prinosa je vee pa je i rizik investicije vei.
Standardna devijacija ima oznaku , a kvadrat standardne devijacije
2 je poznata kao varijansa razdiobe.
Postupak odreivanja standardne varijanse je sloeniji kada se
radi s neprekidnim vremenskim razdobljem, koja je mnogo realnija
pretpostavka za prinose obinih dionica buduu da su mogui
mnogobrojni ishodi, poevi od velikih gubitaka do velikih
dobitaka.
Ako pretpostavimo da imamo neprekidnu razdiobu vjerovatnosti,
68% prinosa razdiobe nalazi se u podruju jedne standardne
devijacije oekivanog prinosa, 95% se nalazi u podruju dvaju
standardnih devijacija, a preko 99% se nalazi u podruju triju
standardnih devijacija.
Odreivanjem odstupanja od oekivanog prinosa u razmacima
standardne devijacije moemo odrediti vjerovatnost da e stvarni
prinos biti vei ili manji od bilo kojeg odreenog iznosa.
Standardna devijacija je nestabilna mjera rizika i moe se
upotrijebiti kao apsolutna mjera odstupanja prinosa (to je vea,
neizvjesnost stvarnog ishoda je jaa) i za odreivanje vjerovatnosti
da e stvarni ishod biti vei ili manji od odreenog iznosa.
to je standardna devijacija vea, vea je i mogunost velikih
razoarenja.
16. STAVOVI INVESTITORA PREMA RIZIKU (str. 94-95)Prosjeni
investitor je nesklon riziku. Ekvivalent sigurnosti je gotovinski
iznos koji bi neko za sigurnost zahtijevao u odreenom vremenskom
trenutku koji bi ga uinio indiferentnim izmeu sigurnog iznosa i
oekivanog iznosa uz rizik u istom vremenskom trenutku.
Vezu izmeu ekvivalenta sigurnosti i oekivane novane vrijednosti
rizine investicije moemo iskoristiti za definisanje stava pojedinca
na 3 naina:
ekvivalent sigurnosti < oekivane vrijednosti = nesklonost
prema riziku ekvivalent sigrnosti = oekivanoj vrijednosti =
neutralnost prema riziku ekvivalent sigurnosti > oekivane
vrijednosti = sklonost prema rizikuVeina investitora nije sklona
riziku i rizinije investicije moraju ponuditi vee oekivane prinose
od manje rizinijih investicija da bi ljudi u njih ulagali. Da bi
imali manji rizik, moraju se prihvatiti one investicije koje imaju
manje oekivane prinose.
17. RIZIK I PRINOS PORTFOLIA VRIJEDNOSNIH PAPIRA (str.
95-98)
Investitori rijetko ulau cijelo svoje bogatstvo u samo jednu
imovinu, tj. oni radije konstruiu portfolio ili skup
investicija.Oekivani prinos na portfolio je jednostavno ponderirani
prosjek oekivanih prinosa na HOV koje tvore taj portfolio. S druge
strane, standardna devijacija nije ponderirani prosjek standarnih
devijacija na pojedine HOV. Ne smije se zanemariti korelacija izmeu
prinosa dvije HOV, jer ona u odreenoj mjeri daje mogunost
eliminacije rizika bez smanjivanja mogueg prinosa.
Koristi se i kovarijansa kao statistika mjera koja pokazuje do
kojeg se stupnja dvije varijable kreu zajedno. Pozitivna vrijednost
znai da se, u prosjeku, one kreu u istom smijeru. Koeficijent
korelacije je standardizirana statistika mjera linearne veze izmeu
dvije varijable.
18. CAPM (str. 101-103)
CAPM predstavlja model odreivanja cijene finansijske imovine.
Ovaj model prikazuje vezu izmeu rizika i oekivanog prinosa i u tom
je modelu oekivani prinos na HOV bezrizina stopa plus premija na
osnovi sistemskog rizika HOV.
Kod ovog modela pretpostavie se da su trita kapitala uinkovita
(investitori dobro informisani, trokovi transakcija niski, nijedan
investitor nije dovoljno velik da utie na trinu cijenu dionice) i
da su svi investitori saglasni o moguim performansama pojedinih
HOV. Pretpostavie se dvije vrste investicionih mogunosti bezrina
dionica iji je prinos sa sigurnou poznat i trini portfolio obinih
dionica koji ponderira u skladu sa ukupnim trinim
vrijednostima.Karatkeristian smjer opisuje vezu izmeu prinosa na
pojedinu HOV i prinosa na trinog portfolia. Nagib tog smjera je
beta. Beta je indeks sistemskog rizika i mjeri osjetljivost prinosa
dionice na promjene trinog portfolia. Beta portfolia je ponderirani
prosjek beta pojedinih HOV iz portfolia.
Kada se dodatni prinos na dionicu mijenja bre o dodatnog prinosa
na trini portfolio (beta>1)znai da ona ima vei neizbjeni rizik i
takva dionica se naziva agresivna investicija. Ako je b < 1
imamo defanzivnu investiciju.to je nagib karakteristinog smjera za
dionicu, opisan njezinom betom, vei, sistemski rizik je vei.
19. SML (str. 104 + predavanja)
SML je smijer koji opisuje linearnu vezu izmeu oekivanih stopa
prinosa za pojedine HOV (i portfolie) i sistemskog rizika mjerena
betom. Stopa prinosa za dionicu je:
Rj = Rf + ( Rm Rf)i, gdje je R(f) berizina stopa, R(m) je
oekivani prinos za trini portfolio, je beta koeficijent za
dionicu.Na oordinati se nalazi oekivani pronos, a na apscisi
sistemski rizik (beta). Uz rizik = 0, SML sijee ordinatu u
bezrizinoj stopi. ak i kada ne postoji rizik, investitor e ipak
oekivati da bude kompenziran za vremensku vrijednost novca.
Kako rizik raste, i stopa prinosa rasta. Stopa prinosa za
dionicu jednaka je trinom prinosu za bezrizine investicije plus
premiju za rizik.
20. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI, ZADUENOSTI I SOLVENTNOSTI
(str.128-131)
a) Pokazatelji likvidnosti upotrebljavaju se za mjerenje
sposobnosti preduzea da podmiri kratkorone obaveze. Uporeuju se
kratkorone obaveze sa tekuim izvorima i iz tog se odnosa najbolje
moe uvidjeti koliko je preduzee u stanju da svojom tekuom imovinom
pokrije tekue obaveze. Poeljno je da odnos TS naspram TO bude 2:1
(tzv. pravilo palca). Previsoka vrijednost ovog omjera pokazuje
neefikasnu upotrebu kapitala, a preniska vrijednost pokazuje
nelikvidnost preduzea.Tekui odnos = Tekua imovina / Tekue
obavezeLikvidnost je sposobnost pretvaranja imovine u novac bez
znaajnijeg smanjenja cijene. Openito, preduzee ija se tekua imovina
preteno sastoji od novca ili nedospjelih potraivanja, smatra se
likvidnijim od preduzea ija se TI sastoji preteno od zaliha.
Ubrzana likvidnost = Tekui odnos zalihe / tekue obaveze ova
formula pokazuje sposobnost preduzea da podmiri tekue obaveze
svojom najlikvidnijom imovinom (novac, HOV, potraivanja).Radno
raspoloivi kapital = Tekua aktiva tekua pasiva ukazuje na pozitivno
(negativno) prekoraenje tekue aktive u odnosu na tekuu
pasivuMomentalna likvidnost = Novac / Tekua pasiva pokazuje sa
koliko je novanih sredstava preduzee u momentu u stanju pokriti
tekue obaveze (0,1 0,4) b) Pokazatelji zaduenosti izraavaju u kojoj
se mjeri preduzee koristi tuim finansijskim sredstvima. Ukupni dug
/ Vlasnika glavnica to je odnos nii to je vea razina finansiranja
preduzea koju osiguravaju dioniari i vea je zatita povjerioca u
sluaju smanjena vrijednosti imovine ili direktnih gubitaka.
Ukupni dug / Ukupna imovina (koeficijent zaduenosti) ovaj odnos
je od velikog znaaja i naglaava relativnu vanost finansiranja
zaduivanjem. Preko ovog pokazatelja moe se saznati koliki je
postotak imovine preduzea nabavljen zaduivanjem.
Dugorona kapitalizacija = dugoroni dug /ukupna kapitalizacija
ova mjera govori o relativnoj vanosti dugoronog zaduenja u
strukturi kapitala.
c) Pokazatelji solventnosti Solventnost predstavlja dugoronu
finansijsku stabilnost preduzea te obuhvata odnose unutar kapitalne
strukture preduzea (vlastiti kapital + izvori dugoronog kapitala) i
finansijske strukture preduzea (ukupna pasiva). Prema pravilima
finansiranja, struktura sredstava treba da bude u harmoniji sa
izvorima sredstava.
Dugorona finansijska ravnotea je obezbijeena kad:
dugorona sredstva su finansirana iz dugoronih izvora;
stepen pokria (aktiva / tui izvori) jednak je ili vei od 1; neto
obrtni fond jednak ili vei od stalnih izvora
Osnovni pokazatelji solvetnosti su:
Udio tueg kapitala = (dugorone obaveze / dugoroni kapital)
(30-35%)
Kapital / aktiva vea ili = 50%Odnos duga i kapitala = Ukupne
obaveze / kapital ( 1:1)
Odnos pokria kamata = Operativna dobit / trokovi kamata
(>1)Opti oblik izraavanja stepena solventnosti kae da raspoloiva
novana sredstva (S) moraju biti vee ili jednake ukupno dospjelim
obavezama (O) na odreeni dan.
Razlikujemo:
optimalnu solventnost raspoloiva novana sredstva za pokrivanje
obaveza + rezerve solventnosti za neoekivane obaveze;
pretjeranu solventnost raspoloiva novana sredstva premauju
daleko obaveze;
graninu solventnost - novac = obavezama, ali u sluaju nenadanih
obaveza, preduzee postaje insolventno
privremena insolventnost preduzee nema dovoljno sredstava da
podmiri dospjele obaveze, trajno ili privremeno
trajna insolventnost preduzea NOVAC (S) >= OBAVEZE (O)21.
POKAZATELJI AKTIVNOSTI (str. 132 136 )
Pokazatelji aktivnosti (pokazatelji efikasnosti ili obrta) mjere
koliko je preduzee efikasno u upotrebi svoje imovine. Prvenstveno
se ovdje sagledava koliko efikasno preduzee upravlja sa dvije grupe
imovine : potraivanjima i zalihama, kao i sa svojom ukupnom
imovinom.
a) Aktivnost potraivanja Koeficijent obrta potraivanja (RT)
olakava razumijevanje kvaliteta potraivanja preduzea, te koliko je
preduzee uspjeno u naplati istih. Koeficijent potraivanja = Neto
prihod od prodaje / potraivanja to je vei obrt, to je krae vrijeme
izmeu standardne prodaje i naplate novca. Kada za odreeno razdoblje
nisu dostupne veliine o prodajam na kredi, moramo uzeti veliinu
ukupne prodaje (Kod sezonskog znaanja prodaje najprikladnija je
upotreba mjesenih zavrnih stanja. Kod rasta, stanje potraivanja na
kraju godine e biti nerealno visoku u odnosu na prodaju).-
Koeficijent obrtaja potraivanja u danima (RTD) (prosjeno razdoblje
naplate) =
broj dana u godini / koeficijent obrtaja potraivanja. Broj koji
dobijemo nam govori koliki je prosjean broj dana naplate
nenaplaenih potraivanja. Veoma kratko prosjeno razdoblje naplate
moe biti simbol vrlo restriktivne kreditne politike.-
Zastarijevanje potraivanja od kupaca prema dospijeu To je proces
klasificiranja potraivanja od kupaca prema njihovom dospijeu od
datuma neizravne naplate. To je drugo sredstvo pomou kojeg moemo
dobiti bolji uvid u likvidnost potranje i sposobnost menadmenta da
upravlja kreditima. Ovdje se bolje identificiraju tekoe u
naplati.
b) Aktivnosti plaanja Postoje sluajevi kada preduzea ele
ispitati vlastitu spremnost plaanja dobavljaima ili potencijalnih
dunika. Tada je poeljno izraditi raspored obaveza prema
dobavljaima.
- koeficijent obrta obaveza u danima (PTD ili prosjeno vrijeme
plaanja) =
broj dana u godini / koeficijent obrta obaveza ili ekvivalentno
= (obaveze prema dobavljaima x broj dana u godini) / godinje
nabavke na kreditOva veliina pokazuje prosjeno dospijee obaveza
prema dobavljaima. Prosjeno vrijeme plaanje je korisna u procjeni
vjerovatnoe da e traitelj kredita platiti na vrijeme.
c) Aktivnost vezana za zalihe da bismo izraunali koliko je
preduzee efikasno u upravljanju zalihama raunamo :
koef. obrta zaliha = trokovi prodatih proizvoda / zalihe (govori
koliko se puta tokom godine zalihe pretvore u potraivanje kroz
prodaju).
to je obrtaj zaliha vei to je upravljanje preduzea zalihama
efikasnije i zalihe su likvidnije. Visok obrtaj zaliha ponekad
ukazuje na postojanje neaurnosti u nabavkama. To moe biti simptom
odravanja preniskog nivoa zaliha i uestale pojave nedostatka
zaliha.
Relativno niski obrt zaliha esto je znak vika zaliha, sporog
rijeavanja ili starenja zaliha.
Alternativna mjera za aktivnosti vezane za zalihe je:
koef. obrta zaliha u danima = broj dana u godini / koef. obrta
zaliha
22. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI (str. 140 142)
Postoje dvije vrste odnosa profitabilnosti: one koje pokazuju
profitabilnost u odnosu na prihode od prodaje i one koje je
pokazuju u odnosu na investicije. Zajedno ti odnosi pokazuju ukupnu
efikasnost poslovanja preduzea.
a ) Profitabilnost u odnosu na prihode od prodaje
mara bruto dobiti = (neto prihodi o prodaje trokove prodatih
proizvoda) / neto prihodi od prodajeOvaj odnos nam govori kolika je
dobit preduzea u odnosu na prihode od prodaje, nakon to oduzmemo
trokove proizvodnje dobara.
mara neto dobiti = neto dobit nakon poreza / neto prihodi od
prodaje. Mjera profitabilnosti prihoda od prodaje preduzea nakon
oduzimanja svih trokova i poreza na dobit. Pokazuje kolika je neto
dobit po $ prihoda od prodaje.
Ako se mara bruto dobiti ne mijenja tokom nekoliko godina, a
mara neto dobiti opada tokom istog razdoblja, razlog tome su ili
poveanja indirektnih trokova u odnosu na prihode od prodaje ili via
poreska stopa.
Ako je mara bruto dobiti manja, rastu trokovi proizvedenih
dobara u odnosu na prihod od prodaje. Takva pojava moe biti
posljedica niih cijena ili nie efikasnosti poslovanja u odnosu na
obim.
c) Profitabilnost u odnosu na investicije
- ROI (Prinos na ulaganja ili imovinu) = neto dobit nakon poreza
/ ukupna imovinaROI i Du Puntov prinos
Sposobnost ostvarivanja zarade = profitabilnost prihoda od
prodaje x uinkovitost imovine
ROI = neto dobit nakon poreza / ukupna imovina = mara neto
profita = neto dobit nakon poreza / ukupna imovina x koeficijent
obrta ukupne imovine = neto prihodi od prodaje / ukupna imovina
ROI mjeri ukupnu efikasnost u stvaranju profita s postojeom
imovinom
MNP mjeri profitabilnost u odnosu na ostvarene prihode od
prodaje
KOUP mjeri efikasnost upotrebe imovine u stvaranju prihoda od
prodaje.
Ni mara neto dobiti ni koef. obrta ukupne imovine sami za sebe
ne osiguravaju odgovarajuu mjeru ukupne efikasnosti. MNP ignorie
upotrebu imovine, dok KOUP ignorie prihode od prodaje. Odnos
prinosa na ulaganje ili sposobnost ostvarivanja zarade rjeava te
nedostatke.- ROE(Prinos na glavnicu) =(neto dobit nakon poreza
dividende) /dioniarska glavnicaOvaj odnos nam govori o sposobnosti
ostvarivanja zarade u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost dionikih
ulaganja, te se esto koristi u usporeivanju dvaju ili vie preduzea
ili djelatnosti. Visok ROE esto odraava prihvatanje kvalitetnih
investicijskih prilika i efikasno upravljanje tekuom aktivom. Visok
ROE moe biti rezultat prevelikog finansijskog rizika.
Du Pontov pristup:
Neto dobit nakon poreza / vl. glavnica = NDNP / neto prihod od
prodaje x neto prihodi od prodaje / ukupna imovina x ukupna imovina
/ dionika glavnicaROE = mara neto dobiti x koeficijent obrta
ukupnih investicija x multiplikator glavnice (mjera fin. poluge, to
je vii odnos duga i glavnice to je multiplikator vei).23.
UPRAVLJANJE OBRTNIM SREDSTVIMA: LIKVIDNOST vs. PROFITABILNOST
(predavanja + str. 205 208) Postoje dva oblika obrtnih
sredstava:
neto obrtni kapital novana razlika izmeu tekue imovine i tekuih
obaveza i jedan od pokazatelja koliko je firma zatiena od problema
nelikvidnosti
bruto obrtni kapital investicija firme u tekuu imovinu (u obliku
gotovine, utrivih HOV, potraivanja i zaliha)
Upravljanje obrtnim sredstvma predstavlja upravljanje tekuom
imovinom preduzea i neophodno finansiranje za potporu tekue
imovine. U korijenu zdravog menadmenta obrta kapitala lee 2
temeljna problema za firmu. To su:
optimalna koliina ulaganja u tekuu imovinu
odgovarajua struktura kratkoronog i dugoronog finansiranja
upotrijebljena za potporu tom ulaganju u tekuu imovinu
Smanjen nivo ulaganja u tekuu imovinu, uz odravanje mogunosti
podravanja prodaje vodila bi do poveanja prinosa na ukupnu imovinu
preduzea. to je vei razmjer kratkoronih dugovanja prema dugoronim,
to je via profitabilnost firme.
to je vea proizvodnja, to je vea potreba za investiranjem u
tekuu imovinu kako bi se ta proizvodnja odrala. Ipak taj odnos nije
linearan, tj. tekua imovina se poveava opadajuom stopom u odnosu na
proizvodnju.
Politika A je najkonzervativnija, jer omoguava najvei nivo tekue
imovine, a time poveava i likvidnost preduzea kad je sve ostalo
jednako. Kod svih nivoa proizvodnje politika A omoguava poveanje
tekue imovine nego bilo koja druga politika.
Politika C je najmanje likvidna i moe se oznaiti agresivnom i
najmanje likivdnom.
Kako se 3 alternative vrednuju kad obratimo pozornost na
oekivanu profitabilnost, odgovor daje sljedea jednaina: RIO = neto
profit / UI (UI = novac + potraivanja + zalihe + FI)
Iz ove jednaine se vidi da smanjenje koliine zadrane tekue
imovine poveati potencijanu profitabilnost. Ako se moe poveati
ulaganje u preduzea u tekuu imovinu, a da se pritom moe odravati
proizvodnja i prodaja, ROI e se poveati.
Politika C osigurava najvii potencijal profitabilnosti mjeren po
ROI. Ipak ona je i najrizinija politika obrtnog kapitala i naglaava
profit nad likvidnou.
Dakle, politika A ima najveu likvidnost, najmanji rizik, ali i
najmanju profitabilnost, dok politika C ima najveu profitabilnost,
ali i najvei rizik i najmanju likvidnost.
Politike obrtnog kapitala pokazuju dva osnovna naela u
finansiranju:
profitabilnost se mijenja obrnuto proporcionalno sa
likvidnou
profitabilnost se kree proporcionalno sa rizikom
Klasifikacija obrtnog kapitala:
prema komponentama se mogu klasifikovati kao novac, utrivi HOV,
potraivanja i zalihe, po vremenu kao stalne ili privremene;
trajni obrtni kapital preduzea je koliina tekue imovine potrebna
da bi preduzee ispunilo svoje dugorone potrebe
povremeni obrtni kapital je koliina tekue imovine koja se
mijenja ovisno o sezonskim potrebama
24. FINANSIRANJE TEKUE IMOVINE: KRATKORONI vs. DUGORONI IZVORI (
str. 208 213)Nain finansiranja imovine nekog preduzea ukljuuje
zamjenu rizika i profita.Spontano finansiranje trgovinski kredit,
ostala dugovanja i izdaci koji se spontano pojave tokom
svakodnevnih aktivnosti preduzea. One finansiraju dio tekue imovine
preduzea i variraju usporedo s rasporedom proizvodnje te, u sluaju
obraunskog profita, s porezom.
Pristup zatite to je metoda finansiranja kod koje za svaku
pojedinu nekretninu postoji odgovarajui finansijski instrument s
priblino istim datumom dospijea. Kod ovog pristupa kratkorone ili
sezonske promjene u tekuoj imovini bile bi finansirane kratkoronim
dugom, a stalne komponente tekue imovine i sva fiksna imovina bili
bi finansirani dugoronim dugom ili kroz dionike uloge.
Ako se dugoroni dug koristi za finansiranje kratkoronih potreba,
preduzee bi plaalo kamate za sredstva i onda kada ih ne bi trebala
koristiti. Pristupom zatite finansiranja, raspored posudbi i
otplata za kratkorono finansiranje bio bi odreen tako da odgovara
oekivanim promjenama tekue imovine, to je manje spontano
finansiranje.
Kratkorono nasuprot dugoronom finansiranju Odgovor u tome kolika
bi se granica sigurnosti trebala ugraditi u raspored dinamike
dospijea da se sprijee negativni tokovi novca lei u odnosu rizika i
profitabilnosti.
a) Relativni rizici to je KR raspored dinamike dospijea obaveza
preduzea to je vei rizik da preduzee nee moi podmirivati ni
glavnicu ni kamate i obrnuto. Namjenjujui sredstva obavezama prema
DR imovini i KR posudbama stvara se rizik da preduzee nee moi
obnoviti posudbe. Ako bi se preduzee nalo u tekoj situaciji,
zajmodavci mogu obnovu zajmova smatrati suvie rizinom i zahtijevati
hitnu naplatu svojih potraivanja. Uz rizik refinansiranja postoji i
nesigurnost povezana sa trokovima kamata. Kada se preduzee
finansira kroz dugorona dugovanja, tada tano zna trokove kamata za
dato vremensko razdoblje u kome treba sredstva. Ako se finansira KR
dugovanjima nije sigurno za trokove kamata nakon refinans.
b) Proporcionalnost rizika i trokova Razlike u riziku izmeu KR i
DR finansiranja moraju biti izjednaene sa razlikama u trokovima
kamata. to je dugoroniji raspored dospijea dugovanja preduzea,
vjerovatnije je e finansiranje biti skuplje. KR dugovanja uglavnom
nose manji rizik od DR, ali i manji troak.
Na granicu sigurnosti koju je preduzee postavilo moe se gledati
kao na razliku izmeu oekivanih neto tokova novca i ugovorenih rata
otplate duga.[GRAFIK 211 str. ]Ovdje se vidi da preduzee finansira
dio svojih oekivanih sezonskih potreba za sredstvima, umanjeno za
potraivanje i obaveze na dugoronoj osnovi. Ako se oekiani neto
gotovinski tokovi ispune prema predvianjima preduzee se platiti
kamatu na prekomjereni dug (kad ta sredstva nisu potrebna). to je
via crta dugoronog finansiranja, finansijska politika preduzea je
konzervativnija i vea je tekua aktiva.
[GRAFIK 212 str.]
Ovdje postoji negativna granica sigurnosti. Preduzee je
finansiralo dio svoje stalne tekue imovine dok kratkoronih
dugovanja. Kao rezultat oni moraju refinansirati taj dug pri
dospijeu, a to ukljuuje element rizika. to je finansiran vei dio
potreba trajne tekue imovine kratkoronim dugom, to je nain
finansiranja agresivniji.
Oekivana granica sigurnosti vezana za politiku preduzea o
mjeavini kratkoronih i dugoronih finansiranja moe biti pozitivna,
negativna ili nula ( u sluaju politike zatite).
[GRAFIK 213 strana)Preduzee moe stvarati granicu sigurnosti
poveavajui svoju tekuu imovinu. Znai, preduzee moe umanjiti rizik
gotovinske nesolventnosti bilo produujui raspored dospjelih
dugovanja, bilo ostavljajui vee svote kratkotrajne tekue
imovine.
Pitanja kratkoronog nasuprot dugoronog rizika:
planiranje treba li nam vie vremena da bismo ispunili zahtjeve
glavnice i kamata?
refinansiranje moemo li obnoviti KR posudbe ako nam bude
potrebno?
trokovi hoe li tekui + budi trokovi KR zajmova, biti manji od
trokova DR finansir.?
25. UPRAVLJANJE GOTOVINOM ( predavanja + str. 222-229)
Preduzee e imati koristi od ubrzanog primanja gotovine i
usporavanja isplate gotovine. Preduzee eli ubrzati naplatu svojih
potraivanja tako da to prije moe imati koristi od novca, a isto
tako eli platiti svoje obaveze to kasnije tako da maksimalno
iskoristi novac koji posjeduje. Kompanije koriste sofisticirane
tehnike kako bi ubrzale naplatu i strogo kontrolisala izdatke.
1) UBRZAVANJEa) Naplate brojne su metode ubrzavanja naplate:-
brza priprema i slanje rauna
- ubrzana plaanja kupca preduzeu
- skraivanje vremena za uplate koje ostaju kao nenaplaena
sredstva
Ubrzana plaanja i skraivanje vremena za uplate predstavljaju
float naplate, tj. ukupno vrijeme izmeu kupeva slanja eka i
dostupnosti gotovine preduzeu kojemu je naslovljeno.
Drugi primjer se odnosi na raspored slanja ili vrijeme za koje
ek putuje potom. Trei primjer koji predstavlja fluktuaciju depozita
ima 2 aspekta:
razdoblje obrade ekova, tj. vrijeme potrebno da bi preduzee
obradilo ek
raspoloivost fluktuacije vrijeme dok ek prolazi kroz bankarski
sistem
Float naplata je vaan fin. menadmentu jer kompanija mora ekati
da se ek kojeg je kupac poslao provede kroz bankarski sistem prije
nego gotovina postane dostupna preduzeu.
Jedan od naina da se ubrza naplata potraivanja jeste ranije
dostavljanje rauna kupcima koji imaju razliite navike plaanja.
Ubrzana priprema i slanje rauna rezultirae brim plaanjem, jer se
zbog ranijeg primitka tog rauna unaprijed pomaknu diskontni dani i
zadnji dan plaanja. Izdavanje rauna se moe potpuno izostaviti
upotrebom prethodno odobrenog zaduenja (prenos sredstava sa
bankovnog rauna platie nekog odreenog dana na bankovni raun
primatelja; primatelj pokree taj prenos uz prethodno odobrenje
platie).Najvanije orue za ubrzanu naplatu novanih poiljki je
zakljuani pretinac (lock box), kojeg preduzee ima u banci za
primanje novanih poiljki kupca. Glavna prednost dogovora lock box-a
je to se ekovi ranije deponiraju u banci, te postaju dio naplaene
bilance prije nego to ih je deponirala.
Kljuna vrijednost je troak. Poto banka omoguuje niz usluga uz
uobiajeno provoenje ekova, ona za to trai odreenu naknadu. Pravilo
za odluivanjem i koritenje sistema lock box je da se usporede
dodatni trokovih efikasnijeg sistema s graninom dobiti koja se moe
dobiti od dostupnosti ubrzanih sredstava. Ako su trokovi manji od
dobiti, sistem je profitabilan, a ako nisu onda sistem nije
vrijedan primjene.
b) Koncentracijsko bankarstvo koncentracija gotovine je
prebacivanje gotovine iz lock-box ili terenskih banaka u sredinji
bazen gotovine preduzea koji se nalazi u koncentracionoj
banci.Postupak koncentracije gotovine poboljava kontrolu priliva,
smanjuje neiskoritene bilanse te omoguava efektivinije
investiranje. 3 glavne metode pomicanja sredstava izmeu banaka:
prenosivi depozitni ekovi (DTC) neprenosivi ek koji se moe platiti
samo jednom raunu kompanije u koncentracionoj banci
automatizovani kliring elektronski transfer (ACH) to je u biti
elektronska verzija prenosivog depozitnog eka
elektronski prenos komunikacija koja knjigovodostvenim prijavama
uklanja sredstva sa bankovnog rauna platie te ih deponira na
primaoev raun u banci (CHIPS ili Fedwine)
2) USPORAVANJE ISPLATE GOTOVINEa) Bankovno odugovlaenje neto
float (kolebanje) = dolarska razlika izmeu bilansa prikazanog na
stanju ekovne knjiice i bilansa u bankinim knjigama. Ako se veliina
neto float dobro odmjeri, bankovna stanja se mogu smanjiti, a
sredstva investirati kako bi se zaradili pozitivni prinosi
(igranjem floatom ili bankovno odugovlaenje).
b) Kontrola isplata Jedan postupak za strogu kontrolu isplata
jeste centralizovanje obaveza na 1 raun (ili mali broj rauna),
vjerovatno u sredite kompanije. Na taj nain se isplate mogu
obavljati u vrijeme kada se to eli. Ako se koriste gotovinski
rabati na obaveze prema dobavljau, preduzee treba poslati uplatu na
kraju razdoblja gotovinskog rabata. A, ako se ne koristi, preduzee
ne mora platiti svo do zadnjeg dana dospijea.
Sredstvo za odgaanje isplate je plaanje mjenicama (PTD) fin.
instrument poput eka koji se povlai na platiu a ne na banku, kao u
sluaju eka. Nakon to je PTD prezentiran banci, platia moe odluiti
dali da plati ili da odbije plaanje. Prednost PTD-a je to se odgaa
vrijeme kada preduzee mora imati deponirana sredstva da bi se
pokrila mjenica. Nedostatak PTD je to neki dobavljai moda
preferiraju ekove. Mnoge kompanije dre odvojene raune za isplatu
plaa. Preduzea ne moraju imat deponirana sva sredstva za isplatu
plata.
ZBA (uravnoteeni raun) korporativni tekui raun u kojem se odrava
nulti bilans. Taj raun treba glavni raun iz kojeg bi se vukla
sredstva kako bi se pokrili regularni bilansi ili prema kojem se
usmjeravaju suvina sredstva. c) Udaljeno i kontrolirano isplaivanje
preduzee koje koristi udaljenu isplatu moe npr. poslati ek
dobavljau u Berlin koji glasi na banku u Italiji. Nepristupana
isplata sistem u kojem preduzee alje ekove na banku koja je
geografski udaljena od njenih kupaca, tako da se maksimizira
vrijeme knjienja eka. Kontrolirano isplaivanje sistem u kojem
preduzee upuuje ekove na naplatu u banci koja je sposobna davati
rane jutarnje obavijesti o ukupnoj dolarskoj svoti ekova koji e se
naplatiti njenog rauna tog dana.
MOTIVI ZA DRANJE GOTOVINE:
a) transferni motiv da bi se ispunila plaanja kao kupnje, plae,
porezi, dividende koje se javljaju u redovnom poslovanju;b)
pekulativni motiv da bi se iskoristile privremene mogunosti zarade
kao npr. neekivani pad cijene sirovina;
c) motiv promiljenog opreza da bi se odravala sigurnost kako bi
se ispunile neekivane potrebe za gotovinom.
Upravljanje gotovinom podrazumijeva efikasno prikupljanje,
raspodjelu, te privremeno investiranje gotovine. Informacije bitne
za efikasno upravljanje gotovine: potrebno dobivati esta izvjea
(dnevna) o stanju novca u svakom od bankovnih rauna preduzea, o
plaanjima gotovinom, o prosjenim dnevnim stanjima, te o poloajima
utrivih HOV koje preduzee posjeduje....
26. UPRAVLJANJE PORTFOLIJEM UTRIVIH HOV ( str. 231-233)Portfolio
utrivih HOV bi se mogao podijeliti na 3 segmenta:
a) brzo unovivi dio (R$) optimalno stanje utrivih HOV koje se
dre za podmirenje moguih nedostataka na gotovinskom raunu
preduzea;
b) novani dio koji se moe kontrolisati (C$): utrive HOV koje se
dre za podmirenje kontrolisanih (poznatih) odliva poput poreza i
dividendi
c) slobodni gotovinski dio (F$) dodatna gotovina koju je
preduzee kratkorono uloilo; slobodno utrivi HOV, tj. lako dostupi
za jo neodreene potrebe
Najvanije varijable pri odabiru utrivih HOV su:
sigurnost odnosi se na vjerovatnost povrata iste svote $ koja je
bila i uloena. Sigurnost se mjeri poreenjem sa HOV Trezora SAD-a.
Trezorske HOV se smatraju sigurnim ako se uvaju do dospijea.
utrivost sposobnost vlasnika da HOV pretvori u gotovinu u
kratkom roku na sekundarnom tritu bez znaajnog ustupka u cijeni
prinos ili povrat na VP vezan je uz kamatu i / ili aprecijaciju
glavnice koju daju HOV. Menader portfolia utrivih HOV u preduzeu
mora biti svjestan rizika kamatnjaka (ili dobiti) koji se odnosi na
varijabilnost trine cijene HOV zbog promjene kamatnjaka. Kad su
cijene HOV lako promjenjive zbog promjene kamatnjaka, menader
portfolia utrivih HOV moe pokuati izbjei prodaju HOV prije nego one
dospiju. dospijee odnosi se na vrijeme trajanja HOV. to je dui rok
dospijea, to je vei prinos, ali je vei i rizik.
27. POLITIKE KREDITIRANJA I NAPLATE (str. 246 254)Ekonomski
uslovi, odreivanje cijene proizvoda, kvalitet proizvoda te kreditne
politike firme su glavni utjecaji na nivo potraivanja preduzea. Svi
osim kredinte politike firme su izvan kontrole finansijskog
menadmenta.
Nedostatak kreditnih standarda moe potaknuti potranju koja bi
trebala poveati prodaju i profit. Pod kreditnim standardom
podrazumijevamo minimalnu kvalitetu kreditne sposobnosti
podnositelja zahtijeva koju kompanija moe prihvatiti. Firma bi
trebala ublaiti svoje standardeza prihvaene raune dok god
profitabilnost prodaje koja je time poveana nadilazi dodatne
trokove potranje.
Postoji oportunitetni troak zbog odvajanja sredstava na
investiranje u dodatna potraivanja umjesto u neku drugu
investiciju. Dodatna potraivanja proizilaze iz poveanja prodaje i
duih prosjenih razdoblja naplate. Liberalnije davanje kredita moe
kod nekih postojeih kupaca prouzrokovati smanjenu naviku da plate
svoje raune na vrijeme.
Uslovi kreditiranja odreuju duinu vremena na koje se kredit
protee za pojedinog kupca i popust ako je odobren za rano plaanje.
Ukupna duina vremena trajanja kredita u kojem kupac mora platiti
raun zove se kreditno razdoblje. Kreditno razdoblje je jedan od
naina kojim firma moe poveati potranju za svojim
proizvodima.Vremensko razdoblje u kojem se moe postii gotovinski
popust za ranu uplatu je razdoblje gotovinskog popusta. Gotovinski
popust je postotak umanjenja prodajne, tj. kupovne cijene doputen
radi ranijeg plaanja rauna. To je poticaj kupcima na kredit da u
roku plate raune. Manipuliranje gotovinskim popustom ukljuuje
pokuaj da se ubrza naplata potraivanja.
Uslovi kreditiranja koji potiu kupca sezonskih proizvoda da
primi isporuku prije razdoblja najintenzivnije prodaje i da odgodi
plaanje rauna nakog tog radzbolja naziva se sezonsko datiranje. I
ovdje trebamo usporediti profitabilnost dodatne prodaje s potrebnim
prinosom na dodatnu investiciju u potraivanje kako bismo odredili
jesu li datiranja odgovarajuih sredstvo poticanja potranje.
Firma odreuje svoju ukupnu politiku naplate kombinacijom
postupaka naplate koju poduzima. Ako je prodaja nezavisna od
pokuaja naplate, prikladan nivo te naplate opet ukljuuje i zamjenu
i to zamjenu izmeu nivoa trokova s jedne strane i poveanja trokova
gubitaka na loim dugovima, te utedi zbog smanjenja investicija u
potraivanju s druge strane.
Potraivanje je dobro samo onoliko kolika je vjerovatnoa da e
biti plaeno i preduzee zbog toga ne moe ekati dugo prije negoli
pokrene postupak naplate. S druge strane ako postupke pokrene
prerano, moe naljutiti neke redovne kupce koji su iz nekih razloga
propustili platiti na vrijeme. Prvo se potrauje putem telefona,
potom putem sve otrijih pisama upozorenja, zatim advokatskim
pismima, a ako sve to ne uspije ukljuuju se agencije za naplatu
koje uzimaju sebi proviziju za svaku uspjenu naplatu
potraivanja.28. ANALIZA PODNOSITELJA KREDITNOG ZAHTIJEVA (str. 254
259)Ova anliza ukljuuje 3 koraka:a) Prikupljanje podataka o
podnositelju zahtijeva analitiari mogu koristiti vie izvora
informisanja:- finansijska izvjea esto postoji korelacija odbijanja
neke kompanije da osigura izvjee i slabe finansijske pozicije.
Poeljna su revidirana izvjea.- kreditno rangiranje i izvjea to je
dostupno kod raznig agencija meu kojima je Dun & Bradstreet
najpoznatija i najopsenija. D&B rangiranja daju kreditnom
analitiaru procijenjenu vrijednost firme te procjenu kreditne
sposobnosti te kompanije odreene veliine, od high=1 do ograniena=4.
(TRW Business Credit + Services prikuplja i obrauje informacije o
preduzeu kako bi proizveli usluge menadmenta rizika i kreditnog
ocjenjivanja).- bankovna provjera veina banaka ima kreditne odjele
koji e osigurati informacije o njihovim kreditnim komitentima kao
uslugu onim komitentima koji ele uspostaviti trgovaki kredit (kojeg
jedno preduzee daje drugom).- provjera u industriji kreditne
informacije se esto razmijenjuju izmeu kompanija koje prodaju istom
kupcu- vlastito iskustvo kompanije te ocjene se odnose na 3K
kreditne analize: karakter, kapicitet i kapitalb) Analiziranje
podataka kako bi se odredili kreditno sposobni podnositelji -
Analitiari e posebno biti zainteresovani za podnositeljevu
likvidnost, te sposobnost plaanja rauna na vrijeme. Posebno su vani
odnosi kao to su brzi odnos, obrtaj potraivanja i zaliha, prosjeno
razdoblje plaanja te odnos duga i vlasnike glavnice.
Pored analize finansijskih izvjetaja, analitiari e razmotriti
znaaj kompanije i njezina menadmenta, finansijsku snagu firme i dr.
Tada pokuava odrediti sposobnosti podnositelja zahtijeva da podmiri
kredit, monogunost njegovog neplaanja na vrijeme i mogunost gubitka
zbog loeg duga. to je riziniji podnositelj zahtijeva, to je vea
elja za informacijom (Odravajui ravnoteu izmeu trokova informisanja
i vjerovatne profitabilnosti narudbe, dodatno produbljeno
istraivanje se koristi samo kad je korisno).c) Donoenje odluke o
kreditu Kod prve prodaje, prva odluka je bila da li treba poslati
robu ili odobriti kredit. Ako su mogue ponovne narudbe, kompanija e
htjeti odrediti postupke dako da ne mora svaki put kada stigne
narudba potpuno ocijenjivati odobravanje kredita. Jedan od naina
odreivanja postupka je kreditna linija koja predstavlja maksimalno
dopustivu granicu dugovanja kompaniji. Kupac moe kupovati na kredit
do te granice.
U biti, to je maksimalno izlaganje riziku koje e firma podnijeti
zbog nekog kupca.
29. UPRAVLJANJE ZALIHAMA (str. 260 268)Zalihe ine vezu izmeu
proizvodnje i prodaje proizvoda. Preduzeu su potrebne razliite
vrste zaliha, prije svega u proizvodnom procesu mora imati odreenu
koliinu istih, poznate kao proizvodnja u toku. Isto tako, i ostali
tipovi zaliha kao npr. zalihe u prijevozu daju odreenu
fleksibilnost preduzeu i doputaju efikasno planiranje
proizvodnje.Zalihe gotovih proizvoda takoer daju daju kompaniji veu
fleksibilnost jer omoguuju efikasno podmirivanje potranje kupaca.
Nedostatak dranja zaliha su trokovi vezani za skladitenje i uvanje,
kao i opasnost od zastarijevanja. Uloga finansijskog menadera je da
ublai veliku elju za zalihama, a to ini nametanjem razmiljanja o
troku sredstava potrebnih za odravanje zaliha, kao i trokova uvanja
i uskladitenju.Posljednjih godina razvila se metoda JIT (just in
time), iji je osnovni cilj proizvodnja (ili nabava) potrebnog
artikla u tano odreeno vrijeme kada je potreban. Zalihe svih vrsta
se tako svode na minimum, to smanjuje trokove uskladitenja i
poveava produktivnost preduzea.
Najbitnije je nai pravu ravnoteu koliine neophodnih zaliha i
postoje razliita naela kontrola zaliha kojima se ona moe
postii.Razumno je da preduzee obrati vie pozornosti i brige
kontroli vrijednijih artikala. To se moe postii klasificirajui
takve artikle u skupinu A i vrlo esto provjeravajui te artikle. B i
C artikli mogu imati mnogo manje rigorozne i ne tako este provjere.
Ovaj sistem se esto naziva ABC sistem, tj. to je metoda koja poblie
kontrolie skuplje nego jeftinije zalihe. Bitno je klasificirati
svaki artikal zaliha na taj nain kako bismo osigurali da najvniji
artikli budu najee provjeravani.
Ekonomska koliina narudbe (EOQ)vrlo je vaan pojam pri kupovini
sirovina te skladitenju gotovih proizvoda i prevoznih zaliha. EKN
je koliina zaliha nekog artikla koji treba namuiti kako bi se
minimizirao ukupni troak zaliha tokom firminog planskog razdoblja.
Naruivanje moe znaiti proizvodnju artikla ili njenu kupovinu.
Ako se zaliha jednog artikla koristi po stabilnoj stopi tokom
nekog vremenskog perioda i ne postoji sigurnosna zaliha, prosjena
zaliha se u jedinicama moe izraziti kao: prosjena zaliha = Q / 2,
gdje je Q naruena koliina te se pretpostavlja da je konstantna za
planirano razdoblje. Optimalna koliina narudbe artikala koje treba
naruiti za zalihe u bilo kojem vremenu jeste ona koliina Q koja
minimalizira ukupne trokove tokom planiranog perioda.
Openito EOQ model nam daje pravilo kojim odluujemo o svoti
zaliha koje treba nadomjestiti. Uz poznavanje koliine koju treba
naruiti, firma takoer mora znati kada treba narudbu. Obino postoji
veliki vremenski razmak izmeu izdvajanja narube i prijema robe ili
vremena koje je potrebno da se proizvede jedan artikal nakon to je
izdata narudba. To se razdoblje narudbe mora uzeti u obzir.
Taka narudbe je nivo do kojeg zalihe moraju pasti kako bi se
signaliziralo da se treba izdati nova narudba za popunjenje nekog
artikla. Zbog eventualnih nepredvidivosti, esto nije mogue
dozvoliti da zalihe padnu na nulu prije nego se dopune novom
narudbom. Zato se koristi sigurnosna zaliha. Ona predstavlja zalihe
koje se dre u pripravi kao zatitni jastuk od nesigurnosti potranje
(ili koritenja) i vremena potrebnog za razdoblje narudbe.Prikladna
svota sigurnosne zalihe koje treba odravati ovisi o nekoliko
faktora:
to je vea nesigurnost povezana sa predvienom potranjom za
zalihama, vea je sigurnosna zaliha koju e preduzee htjeti imati,
kad je sve ostalo jednako;
to je vea nesigurnost razdoblja narudbe kako bi se popunile
zalihe. Vei je rizik nedostatka robe pa e firma eljeti da dri vie
sigurnosnih zaliha;
jo jedan faktor koji utie jeste troak nedostatka robe ( troak
neimanja sirovina i zaliha u prevozu jeste zastoj u proizvodnji).
to je vei troak nedostatka robe, to je vea sigurnosna zaliha koju e
preduzee menadmenta htjeti drati, kad je sve ostalo isto;
posljednji faktor je troak dranja dodatnih zaliha. to je troak
dranja zaliha vei, tee je odravati sigurnosne zalihe, kada je sve
ostalo jednako.
JIT (just in time) pristup je upravljanja zalihama po kojem se
zalihe stiu i ubacuju u proizvodnju upravo u trenutku kada su
potrebne. To zahtijeva vrlo precizne informacijske sisteme
proizvodnje i zaliha, visokoefikasna nabavka, vrlo pouzdane
dobavljae te efikasan sistem bavljenja zalihama. Cilj ovog sistema
je konstantno poboljanje produktivnosti, kvaliteta proizvoda i
proizvodne fleksibilnosti, a ne samo smanjenje zaliha. Da bi JIT
djelovao potrebno je zadovoljiti nekoliko faktora: geografska
koncentracija, pouzdana kvaliteta, mrea dobavljaa na koju se moe
uticati, kontrolisani transportni sistem, fleksibilnost
proizvodnje, male skupine proizvoda iz jednog ciklusa, djelotvorno
primanje i pripremanje robe, te jaka potpora menadmenta.
30. SPONTANI IZVORI FINANSIRANJA I UGOVORNO FINANSIRANJE (284 -
301)Spontano finansiranjeObaveze prema dobavljaima (trgovaki kredit
od dobavljaa) Trgovake obaveze su novac koji se duguje dobavljaima,
a trgovaki kredit je kredit kojeg jedno preduzee daje drugom.
Postoje tri tipa trgovakog kredita:
otvoreni raun ovim dogovorom prodava isporuuje robu kupcu i
ispostavi predraun sa specifikacijom poslane robe, ukupnom svotom
koju treba platiti i uslovima prodaje. Ovo je najei oblik dogovora.
obaveze po izdatim vlastitim HOV ovaj dogovor se koristi kada
prodavac eli da kupac formalno prihvati obavezu. Kupac potpie
zadunicu na neki odreeni datum u budunosti.
trgovaki akcept ovdje prodavac vue mjenicu na kupca, to nalae da
kupac plati mjenicu na neki budui datum . Prodavac nee otpremiti
robu dok kupac ne prihvati vremensku mjenicu (Prihvatajui tu
mjenicu, kupac odreuje banku kod koje e mjenica biti plaena kad
stigne na naplatu)
Uslovi prodaje mogu se svrstati u nekoliko kategorija prema neto
razdoblju unutar kojeg se oekuje plaanje, i prema uslovima
gotovinskog rabata, ako on postoji. COD I CBD nema trgovakog
kredita. COD znai cash on delivery of goods ili gotovina nako
isporuke robe. Rizik kojem se prodavac izlae je da kupac odbija
primiti robu. Kako bi izbjegao taj rizik, moe traiti CBD (cash
before delivery) ili plaanje prije isporuke.
Neto razdoblje nema gotovinskog rabata. Kada je odobren kredit,
prodavac odredi neko vremensko razdoblje unutar kojeg mu treba biti
plaeno (npr. net 30 mora se platiti raun u roku od 30 dana).
Neto razdoblje gotovinski rabat obino se on nudi kao poticaj
kupcu za ranije plaanje, npr. 2/10 net 30 znai da prodavac nudi 2%
rabata ako se raun plati unutar 10 dana, inae kupci moraju platiti
ukupnu svotu unutar 30 dana.
Sezonsko datiranje u sezonskom poslu, prodavac esto koristi
datiranje kako bi potaknule kupce da izvre narudbe prije prodavake
groznice.
Trgovaki kredit kao sredstvo finansiranja TK nije slobodan izvor
finansiranja. Potpuno ovisi o planovima nabave firme, koji ovise o
proizvodnom ciklusu firme. Dvije situacije TK:
1) Kada firma ne iskoritava gotovinski rabat, ali plaa na zadnji
dan neto razdoblja Trgovinski kredit moe biti veoma skup nain
kratkoronog finansiranja ako gotovinski rabat ponuen ali nije
iskoriten. Trokovi za neiskoriteno gotovinski rabat se mogu
izraziti kao:
prosj. god. trokovi kamate = (% rabata / 100 - %rabata) x (365
dana / datum plaanja rabatno razdobljne(vidi se da se trokovi
neiskoritenog rabata smanjuju kako datum plaanja postaje dui u
odnosu na razdoblje rabata).
Ako firma ne iskoristi gotovinski rabat, njeni trokovi
trgovinskog kredita e opadati vremenom za koje je u mogunosti
odgoditi plaanje.2) Kada firma plaa svoje raune nakon neto
razdoblja (razvlai obaveze prema dobavljau). Mogui trokovi
razvlaenja obaveza prema dobavljau ukljuuju: trokove gotovinskog
rabata (ako ga ima) kojeg se odreklo, penali za kasno plaanje koji
se mogu obraunati, te mogue pogoranje kreditnog rangiranja.Mnogi
dobavljai e dopustiti razvlaenje obaveza akoje firma potea prema
dobavljau i stalni je platia obaveza. Prednosti trgovinskog
kredita: rasprostranjenost (kod ostalih naina kratkoronih
finansiranja potrebna je formalno pregovarati sa dobavljaima o
uslovima kredita) i fleksibilnosti (firma ne mora osigurati
hipoteku ili potpisati zadunicu).Trgovinski kredit ukljuuje trokove
za koritenje sredstava na neko vrijeme. Taj teret moe pasti na
dobavljaa, kupca ili oboje. Dobavlja moe biti u mogunosti
proslijediti trokove kupcu u obliku viih cijena . Kupac koji sam
snosi taj troak moe se cjenkati naokolo traei najbolju ponudu.
Kupac treba imati na umu da se trokovi kredita vremenom
mijenjaju.
Akumulirani rashodi predstavljaju vie spontani izvor
finansiranja nego obavezu prema dobavljau. To su svote koje se
odvajaju i nisu jo plaene za plate, poreze, kamate i dividende.
Raun akumuliranih rashoda se vodi pod kratkoronim obavezama. Ak.
rashodi su beskamatni izvori finansiranja, ali ne predstavljaju
potpuno nezavisno finansiranje za kompanije (Drava voli da joj se
plaaju porezi na vrijeme, kompanija moe odgoditi plaanje nakratko
ali joj se naplate penali i kazne to ide i na tetu radnika i
smanjuje efikasnost).Ugovoreno finansiranjeKredit na trite novca
Poslovne kompanije ponekad posuuju na kratak rok kroz komercijalne
papire ili neki drugi instrument trita novca. Trite KP-a se sastoji
iz dva dijela: posredniko trite i trite direktnog plasmana. Osnovna
prednost KP je njegova relativna jefitnoa u usporedbi sa KR
poslovnim kreditima kod komercijalne banke.
Umjesto izdavanja samostalnih papira, neke korporacije izdaju
ono to se zove bankom podran KP. Za neku naknadu banka osigurava
akreditiv koji garantuje ulagau da e obaveze firme biti plaene.
Kvalitet investicije tada zavisi o kredibilitetu banke i papir
se u skladu s tim rangira prema ocjeni agencije.
Za kompaniju koja se bavi vanjskom trgovinom, ili domaim
prevozom odreenih utrivih roba bankarski akcept moe biti znaajan
izvor finansiranja. U biti, banka prihvata odgovarajua plaanja i
tako zamjenjuje svojim kredibilitetom kredibilitet
trasata.Neosigurani zajmovi oblik duga za posueni novac koji nije
podran promijenjivim pravom naplate na odreenu imovinu. Neosigurani
KR zajmovi se mogu odabrati po: kreditnoj liniji, prema dogovoru o
obnovljenom kreditu ili na osnovu transakcija.
a) kreditna linija neformalni dogovor izmeu banke i njenog
komitenta koji odreuje maksimalnu svotu neosiguranog zajma to e ga
banka dopustiti firmi da duguje u bilo koje vrijeme. Obino se
kreditna linija otvara za jedno godinje razdoblje i spremne su za
obnavljanje odmah nakon to banka primi zadnji godinji izvjetaj.
Poto neke banke smatraju kreditnu liniju sezonskim ili privremenim
finansiranjem, mogle bi primjeniti odredbu ienja kojom bi
zajmoprimac bio primoran oistiti bankovni dug, tj. nita ne dugovati
banci odreeno vrijeme tokom godine.b) sporazum o obnovljenom
kreditu formalna, zakonska obaveza banke da osigura kredit do neke
max. svote. ( Za to pravo posjedovanja pravne obaveze zajmodavac
obino mora platiti naknadu za obavezu na neiskoriten dio
obnovljenog kredita, uz kamate na bilo koju posuenu svotu)
c) transakcijski zajam neki vanjsi saradnik moe pozajmiti kod
banke kako bi zavrio posao. Kada mu se plati za obavljeni posa,
zajam je otplaen. Za tu vrstu zajma banka procjenjuje svaki zahtjev
zajmoprimca kao posebnu transakciju.
Osigurani zajmovi Oblik duga za posuene novce za koji je poloeno
promjenjivo pravo zaplijene na odreene nekretnine kao garancija
plaanja. Viak trine vrijednosti uloenog osiguranja iznad svote
zajma odreuje zajmodavevu granicu sigurnosti. Ako se osiguranje
proda za veu svotu od sume zajma i kamata na dug, razlika se vraa
zajmoprimcu.Faktori koji odreuju atraktivnost raznih tipova zaloga
za zajmodavca su:
utrivost (ako se zalog moe brzo prodati na tritu berze bez
smanjenja cijene, zajmodavac e htjeti posuditi svotu koja
predstavlja vii postotak vrijednosti zaloga);
trajanje (ako zalog ima trajanje gotovinskog toka koji je
paralelan trajanju zajma, bie i vrijedniji zajmodavcu);
rizinost (to je vea fluktuacija tri. vrijednosti zaloga, isti je
manje poeljan)
Kada je zajam kratkoroan najee se kao osiguranje uzimaju zalihe
i potraivanja.
Zajmovi podrani potraivanjima Potraivanja su jedan od
najlikvidnijih dijelova imovine firme. to je via kvaliteta
potraivanja koja firma ima, to je vii % koji zajmodavac eli dati na
osnovu vrijednosti potraivanja. Obino e potraivanje kod dunika koji
ima nisko kreditno rangiranje biti odbijeno.Zajmodavac pored
kvalitete brine i o veliini potraivanja. to je manje prosjeno
potraivanje, to je skuplje po datom zajmu da ga se procesuira.
Zajam podran potraivanjem moe biti na nenotifikacijskoj (kada kupci
nisu obavijeteni o zalogu firminih potraivanja kod zajmodavca) i
notifikacijskoj osnovi (kod drugog dugovora, dunika se obavijetava
o promjeni adrese na koju e slati uplate i povrat sredstava se
obavlja drugom zajmodavcu).
Firme radije posuuju na prvoj osnovi, ipak zajmodavac ima pravo
promijeniti dogovor na drugu osnovu.
Zalihom podrani zajmovi Zalihe osnovnih sirovina i gotovih
proizvoda predstavljaju relativno likvidnu imovinu pa su stoga
prikladne za osiguranje kr. zajmova. Kao i kod zajma podranog
potraivanjima, zajmodavac odreuje postotak odobrenja u odnosu na
trinu vrijednost zaloga. Taj % varira prema kvalitete i vrsti
zaliha. Zajmodavac odreuje % odobrenja kredita razmatrajui
utrivost, trajnost, stabilnost trinih cijena te tekou i trokove
prodaje tih zaliha kako bi se pokrio zajam.
Postoje mnogi naini na koje zajmodavac moe stei pravi na
zalihe:
promjenjivo pravo zaplijene omoguuje zakonsku zaplijenu zaloene
imovine u sluaju neotplaivanja duga. esto se koristi kao dodatna
zatita, tj. ne igra glavnu ulogu u odobravanju kredita;
chattel hipoteka ovdje se zalihe identifikuju serijskim brojem
ili nekim drugim nainom. Zajmodavac imao hipotekarno pravo na
zalihe, koje se ne mogu prodati. priznanica finansijski instrument
kojim se potvruje da zajmoprimac uva posebno oznaene zalihe i da se
prihod od njihove prodaje uva za zajmodavca.
skladinica terminalnog skladita skladinica za depozit robe u
javno skladite koju zajmodavac dri kako zalog za zajam. Moe biti
prenosiva (moe se prenijeti uz punomo) ili neprenosiva ( u korist
odreene stranke koja postaje titular robe i ima je iskljuivo pravo
osloboditi)
skladinica izdvojenog skladita za robu izdvojenu i uskladitenu
na zajmoprimevom prostoru (pod kontrolom neovisne skladine
kompanije) koju zajmodavac dri kao zalog za zajam.
31. UPRAVLJANJE POTRAIVANJIMA (str. 302 - 304)
Potraivanja se mogu zaloiti zajmodavcu kao osiguranje zajma.
Umjesto toga, firma se moe upustiti u naplatu potraivanja kako bi
se domogla gotovine. Dok kod zalaganja potraivanja firma i dalje
ima vlasnitvo nad potraivanjem, kod prenosa svojih potraivanja ona
prodaje iste i prenosi vlasnitvo zastupniku i to obino bez odtete
to znai da firma prodavac ne bi bila kriva za potraivanja koja
faktor (kupac potraivanja) nije naplatio. Faktor provjerava svakog
dunika potraivanja i moe odbiti kupiti ona koja smatra rizinim.
Dogovori o naplati potraivanja se vode na osnovu ugovora izmeu
faktora i klijenta. Uobiajeno je da kupci obavijeste ako su njihova
potraivanja prodata, a ako se ne obavijeste i oni dalje alju uplate
firm, ona e ih dalje proslijediti faktoru.Trokovi naplate
potraivanja Zbog rizika podmirenja, faktor prima naknadu od oko 1%
nominalne vrijednosti potraivanja, ali i ona varira u skladu sa
veliinom svakog potraivanja i kvaliteta istih. Faktor obino ne plaa
odmah firmi za kupljena potraivanja, nego obino na dan dospijea.
Ako faktor plati unaprijed, prije dospijea, tvrtka mu mora platiti
kamatu na predujam novca. Dakle ukupan troak se sastoji od naknade
potraivaja i kamate koja se naplauje ako firma uzme predujam. Po
treoj alternativi, firma moe i nakon dospijea kod zastupnika
ostaviti novac te za njih dobiti kamate.Tipini dogovor naplate je
neprekidan. Kako nova potraivanja pristiu, ona se prodaju dalje
zastupniku i raun firme je kreditiran. Firma sa tog rauna tada vue
sredstva prema potrebi, a faktor moe dopustiti tvrti za npr.
vrijeme sezonskih potreba da povue vie novca to ima. Takoer, faktor
moe zadrato rezervu s firminog rauna kao zatitu od moguih povrata i
odobrenja.
Osnovni izvori naplate s komercijalne banke, zastupnike
podrunice bankarskih holdinga te odreeni starolinijski zastupnici.
Glavni nedostatak ovog naina finansiranja je da moe biti skup, ali
faktor obino firme oslobodi od provjere vjerodostojnosti, trokova
procesuiranja potraivanja, trokova naplate itd. to za malu
kompaniju mogu biti znaajne utede.
Naplata potraivanja izvoza je jedan od vidova upravljanja
potraivanjima i funkcionie tako to ameriki izvoznik prodaje ili
prenosi vlasnitvo svojih potraivanja na zastupnika koji tada
preuzima kreditni rizik i sve poslove vezane za provjeru kupca,
ispostavljanje rauna i naplatu. Ako faktor otkrije da kupac nije
dobar, izvoznik e se esto povui iz posla ili traiti predujam.
Nedostaci su da faktor zbog rizika uglavnom izbjegava poslovanje u
zemljama u razvoju ili nestabilne privrede. Takoer, naplata ide
neto sporije nego preko akreditiva.32. OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA I
IZVJETAVANJE d.d. (predavanja)Informacije o dionikim drutvima se
objavljuju u medijima i tako ine dostupnim javnosti. Odravanje
skuptine d.d. se obavezno objavljuje u jednim dnevnim novinama na
podruju FBiH. Objavljuju se skraeni izvjetaji o poslovanju d.d. sa
skraenim izvjeem nezavisnog revizora u dnevnim novinama. Objavljuju
se informacije o osnivanju kompanije, sticanju odreenog udjela u
kapitalu jednog dionikog drutva (Donji prag koji podlijee obavezi
objavljivanja je 5% udjela dionica s pravom glasa).Izvjetavanje
podrazumijeva dostavljanje finansijskih izvjetaja o rezultatu
poslovanja d.d. regulatorima, tj. institucijama na kojima se
obavlja trgovina VP tih d.d. Izvjetaji se dostavljaju Komisiji za
vrijednosne papire i / ili berzi u Sarajevu. Ti izvjetaji su u vidu
bilansa stanja, bilansa uspjeha, rauna kapitala i gotovinskih
tokova.
Dostavljaju se u elektronskoj formi i postavljaju se na web
stranice berze ili na zajedniki portal (portal trinog kapitala
FBiH). Pored objavljivanja i izvjetavanja imaju neposredno
informisanje dioniara o poslovanju d.d.
D.D je obavezno da nekoliko dana pred odravanje skuptine u
jednoj, za to specijalnoj pripremljenoj prostoriji dioniarima stavi
na raspolaganje sve svoje izvjetaje, tj. da im prui informacije
koje su specifine za to dioniarsko drutvi (npr. da li kupiti jo
dionica tog d.d., da li se suzdravati od kupovine, da li prodavati
i dr.). Osnovni izvori informacija su finansijski izvjetaji
dioniarskog drutva.
Pored finansijskih izvjetaja, kao informacije se mogu koristiti
mediji u kojima se objavljuju te informacije, publikacije, broure,
katalozi koje objavljuju ta drutva ili druga organizacija koja je u
vezi s tim drutvom, web stranicama, vladini izvori, nezavisni
izvori kao npr. NVO.Korisnici informacija su dioniari, investitori
(najzainteresovaniji su za informacije o d.d.), potencijalni
investitori (ira javnost), uprava d.d. (da vide ta se o njima
govori i pie), vlade, specijalizirane institucije (informacije o
prometu na berzi su im interesantne, npr. kod nas je SIPA-i to
interesantno radi pranja novca), profesionalna udruenja, npr.
raunovoa, brokera i dilera.33. IZVJETAJI BERZE (predavanja)
HIGHLOWSTOCKSYMBOLDIVYIELDP/EVOLUMEHIGHLOWLASTNET CHG
72 48AT&TT1.321.8%2166776007371 7/16731 1/16
High & low Najvia i najnia cijena kojima se trgovalo
prethodne godine
Stock ime dionikog drutva o ijoj je dionici rije
Symbol simbol dionice
Div trenutna dividenda dionice
Yield dividenda / cijena dionice u trenutku isplate te
dividende
P/E kontroverzna kategorija u smislu da se teko osloniti na
informacije prije nego to se donese odluka o kupovini HOV. Daje se
odgovor na pitanje koliko je investitor spreman platiti za dionicu
po osnovu ostvarene zarade na tu dionicu. Ako je taj koeficijent
npr. 21, to govori da je ATT spreman platiti 21 put vie nego to je
zarada u trenutku odreivanja dividende. to je vii koeficijent i to
su investitori spremniji da kupe po tom visokom koeficijentu,
oekuje se da e cijena te dionice rasti jer je ona potcijenjena i
obrnuto.
Volume broj dionica kojima se trgovalo tog dana
High, low, last najvia, najnia i zadnja cijena kojom se trgovalo
dionicom na taj dan
Net chg neto promjena cijene u odnosu na prethodni dan
n nova emisija dionicas dividenda u dionicama ( To moe biti znak
da kompanija nema gotovinu i da ta kompanija posebno preferira ili
podrava svoje dioniare, eli da ih vee za svoje dionice)x ex
dividenda ( to znai da se radi o dionicama koje nemaju pravo glasa
na skuptinu zbog toga to su te dionice kupljene, odnosno steene u
meuvremenu od datuma sticanja do datuma odravanja skuptine
dioniara. Prije odravanja skuptine dioniara mora biti vlasnik te
dionice da bi imao pravo glasa)
Znaaj dividendi je izraen u finansijskom menadmentu, taj znaaj
se odnosi i na investitore jer e oni svoju odluku donijeti i po
osnovu informacije od dividendi (prije e se opredijeliti za
emitenta koji isplauje vie dividende, koji ima rastuu dividendu
nego za emitenta ija je dividenda konstantna, stalno istog
iznosa).
Vaniji faktor