MASTER RAD.pdf
UNIVERZITET SINGIDUNUM POSLOVNI FAKULTET
Departman za poslediplomske studije
POSLOVNA EKONOMIJAMASTER STUDIJSKI PROGRAM
MASTER RAD
FINANSIJSKA ANALIZA PREDUZEA VIA PROJEKTU FUNKCIJI VLASNIKA
PREDUZEA
Mentor:Kandidat:Doc. Dr Lidija BarjaktaroviJelena MiodragoviBr.
Indeksa: 401425/2011
Beograd, 2013.
SADRAJ:UVODNA RAZMATRANJA3FINANSIJSKA ANALIZA PREDUZEA7Pojam
finansijske analize7Tehnika finansijske analize11Vrste finansijskih
analiza12Finansijska analiza i pokazatelji poslovanja13PRIMER
FINANSIJSKE ANALIZE NA PREDUZEU VIA PROJEKT 15Opti podaci o
preduzeu15Analiza graevinskog trita19Analiza trita u graevinarstvu
na podruju Srbije20Poslovanje graevinske privrede grada Beograda u
2009. god.22Pokazatelji finansijske analiza preduzea Via
Projekt27Pokazatelji rentabilnosti28Pokazatelji
likvidnosti31Pokazatelji aktivnosti35Pokazatelji finansijske
strukture40Projekcija preduzea Via Projekt za narednih 5
godina42OSNOVNI PRINCIPI ANALIZE KREDITNE SPOSOBNOSTI
KLIJENTA44Analiza klijenta47Kvalitativna analiza
klijenta50Kvantitativna analiza klijenta53Analiza
transakcije61PRIMER UTVRIVANJA KREDITNE SPOSOBNOSTI KORISNIKA
KREDITA PREDUZEAVIA PROJEKT BEOGRAD KOD RED
BANKE64ZAKLJUAK69LITERATURA71Finansijska analiza preduzea Via
Projekt u funkciji vlasnika preduzeaJelena Miodragovi
9
UVODNA RAZMATRANJA
Moderno finansijsko upravljanje, odnosno, finansijski menadment
kompanija bazira se na informacijama i rezultatima sistematskog
praenja, prikupljanja, obrade i obrauna sloenih pokazatelja
finansijskog poslovanja odnosno na finansijskoj analizi
poslovanja.
Finansijska analiza je veoma detaljno ispitivanje finansijskog i
ekonomskog stanja i rezultata poslovanja nekog preduzea. Obavlja se
na osnovu finansijskih izvetaja tog subjekta: bilansa stanja,
bilansa uspeha, izvetaja o novanim tokovima, izvetaja o promenama
na kapitalu, napomenama, zakljunim listovima, izvodima iz poslovnih
knjiga i slino.
Finansijska analiza preduzea obuhvata analizu prinosnog,
imovinskog i finansijskog poloaja preduzea. Ona je korisna raznim
uesnicima u biznisu, jer im pomae da razumeju poloaj preduzea i
donesu odgovarajuce odluke. Navodimo tipine korisnike finansijske
analize i vrstu odluka koje na osnovu nje donose: menadment na
osnovu analiza donosi svakodnevne odluke o korektivnimmerama u
vodenju finansija preduzea; vlasnici - dolaze do zakljuka da li
preduzee ima dobru prespektivu i da li je finansijski i top
menadment uspean; poverioci - da li e njihova potraivanja biti
naplaena u roku dospea, ili su rizina pa je potrebno traiti vrsta
obezbedenja potraivanja; banke da li da odobre kredit preduzeu i
pod kojim uslovima, odnosno sa kojim obezbeenjem vraanja
kredita.
Na osnovu finanisijske analize sagledava se realna i objektivna
finansijska situacija preduzea. Finansijska analiza treba da prui
odgovore, izmedu ostalih, i na sledea pitanja: koja je struktura
imovine preduzea i njegovih izvora finansiranja; kakva je njegova
likvidnost i solventnost; koji je stvaran a koji optimalan obim
zaliha i obrtnih sredstava; gde se preduzee nalazi u pogledu
uspenosti poslovanja; kako menadmet finansira investicije; da li
preduzee ostvaruje dovoljan iznos profita; kojim i kolikim
poslovnim i finansijskim rizicima je izloeno; kakva je zaduenost i
finansijska stabilnost; gde je prelomna taka rentabiliteta da li
vlasnici primaju dovoljan iznos sredstava po osnovu vlasnitva i
slino.
Informacije dobijene finansijskom analizom predstavljaju polaznu
osnovu za preduzimanje mera i akcija usmerenih na popravljanje
boniteta i trendova u poslovanju i razvoju preduzea. Finansijska
analiza pokazuje efikasnost i delotvornost finansijske politike,
kao jedan od osnovnih elemenata upravljanja finansijama preduzea.
Rezultati finansijske analize znaajni su za formiranje adekvatne
finansijske politike. Finansijka politika, kao sastavni deo ukupne
poslovne politike preduzea, predstavlja osnovu upravljanja
finansijama preduzea. Ovu funkciju obavlja finansijski menadment
preduzea odnosno kompanije.
Predmet istraivanja
Predmet istraivanja je finansijska analiza preduzea VIA PROJEKT
u funkciji vlasnika preduzea. Analiza finansijskog poloaja i
uspenosti predstavlja osnovni element utvrivanja ukupne poslovne
pozicije nekog preduzea na tritu i okosnicu strategije na kojoj e
poivati njegov dalji razvoj. Vlasnici dolaze do zakljuka da li
preduzee ima dobru perspektivu i da li je finansijski i top
menadment uspean. Jer preduzee posluje u uslovima trinog okruenja,
tako da ni razvoj ni opstanak preduzea nisu unapred osigurani.
Finansijska analiza predstavlja proces primene razliitih analitikih
postupaka i tehnika, pomou kojih se podaci iz finansijskih izvetaja
pretvaraju u upotrebljive informacije, relevantne za upravljanje
poslovanjem i razvojem preduzea. Zadatak finansijske analize je da
prepozna dobre osobine preduzea, da bi se te osobine koristile na
pravi nain, ali i da prepozna slabosti preduzea kako bi mogle da se
preduzmu i odgovarajue korektivne mere. Jednom reju, osnovni cilj
analize finansijskih izvetaja je ocena prolih ostvarenja ali i
stvaranje podloge za donoenje odluka o nekim buduim ostvarenjima. S
druge strane, preduzee kao deo okruenja u kome posluje je steite
mnogih interesa.Tu su interesi vlasnika, menadmenta, kreditora,
potencijlanih poslovnih partnera, fiskalnih organa, vlade i drutva
u celini. Bez obzira to su njihovi ciljevi na prvi pogled meusobno
konfliktni, uglavnom svi ele da preduzee uspeno posluje. Na osnovu
informacije o poslovanju datog preduzea bie donete i odreene
poslovne odluke: investitori e znati da li treba da ulau u
posmatrano preduzee, kreditori da li da odobre kredite, vlada i
njene agencije e ove informacije koristiti u svrhu odluivanja o
ekonomskoj politici zemlje.
Predmet istraivanja je takoe i utvrivanje kreditne sposobnosti
korisnika kredita. U dananjim uslovima poslovanja, procedura
odobravanja i monitoringa kredita je visoko standardizovana, ali se
u odreenim oblastima (delovima) razlikuje od banke do banke.
Procedura zavisi od namene i ronosti kredita, tako da dugoroni
krediti namenjeni investiciji u privrednom subjektu (izgradnja ili
dogradnja hala, kupovina opreme, kupovina poslovnih zgrada, itd.)
podrazumevaju najdui i najsloeniji postupak odobravanja.
Sve vea izloenost bankarskog poslovanja finansijskim rizicima,
povean broj nelikvidnih preduzea poslednjih godina, uslovilo je sve
veu potrebu za adekvatnom procenom kreditnih zahteva i time
upravljanje kreditnim rizikom.
Na osnovu finansijske analize banka e dobiti neophodne podatke,
izvriti njihovu selekciju i analizirajui ih sagledati finansijski
poloaj zajmotraioca, a time i njegovu kreditnu sposobnost. Ukazaemo
na znaaj procene kreditne sposobnosti zajmotraioca u upravljanju
kreditnim rizikom.
Ciljevi istraivanja
Nauni cilj istraivanja je nauna deskripcija primene analize.
Drutveni cilj istraivanja je primenljivost rezultata analize u
drutvenim okvirima.
Posebni cilj istraivanja je prikazivanje osnovnih elemenata u
postupku procesa finansijske analize, a u cilju relevantnog
sagledavanja finansijskog poslovanja preduzea.
Istraivake hipoteze
Hipotetiki okvir za istraivanje zavisi od karakteristika
ekonomskog sistema koji daje smernice u procesu primene finansijske
analize.
Glavna hipoteza Finansijska analiza je u funkciji dugoronog
profitabilnog poslovanja preduzea
Posebne hipoteze Inputi trita i vlasnika su veoma vani za
opstanak i razvoj kompanije od prirode i pravno ekonomskog sistema
zavisi proces utvrdjivanja kreditne sposobnosti korisnika kredita
pravnog lica finansijski izvetaji su osnov za odobrenje kredita i
utvrivanje kreditnesposobnosti korisnika kredita krediti su znaajni
za poslovanje banke i utiu na profitabilnost, odnosno finansijski
rezultat banka je izloena velikom broju rizika koji utiu na
poslovanje, ali je kreditnirizik najvaniji rizik u poslovanju banke
dodatni efekti plasiranja kredita su takoe znaajni za poslovanje
banke narodna banka utie na odreivanje kreditne sposobnosti i vaan
aspekt procesa nadzora, odnosi se na procenu i praenje usaglaenosti
banke sa minimalnim standardima i obaveznom koliinom informacija,
naroito u sluajevima primene naprednijih metoda domaih i
meunarodnih standarda.
Metode istraivanja
Problem u radu koji se istraivanjem reava je teorijske i
empirijske prirode. Empirijska istraivanja mogu da utiu na opti
trend u razvoju teorije, naroito zahvaljujui pronalaenju novih
istraivakih postupaka, a ona doprinose i pojmovnoj istoi teorije,
jer zahtevaju da znaenja upotrebljenih izraza budu jasno odreena.
Prema tome, nema otkria, nema nauke bez empirijskih podataka. Tako
je u radu korienjem podataka iz preduzea, i korienjem znanja o
predmetu koji se istrauje u radu (teorije) i istraena i uraena
praktina provera.
U radu je koriena statistika metoda. U procesu naunog rada
statistika se primenjuje na osnovu odgovarajuih prilagoavanja
njegovom predmetu, odnosno fazama istraivanja. Pored statistike
metode, u radu su primenjene i neke druge optenaune metode kao to
su hipotetikodeduktivna i komparativna metoda. Predmet, ciljevi i
hipoteze istraivanja, opredelili su nas na dijalektiki proces
istraivanja, kao i primenu osnovnih analitikih i statitistikih
metoda, a posebno dedukcije, indukcije, sinteze, analize i
generalizacije.
Postupak istraivanja vri se i na osnovu analize sadraja
dokumenata na nivou primarnih i sekundarnih izvora (teorijske grae
i ranije izvrenih istraivanja). Adekvatna primena metoda omoguava
da se steknu pouzdana saznanja o predmetu istraivanja, o
injenicama, pojavama, procesima i odnosima na kojima poiva, ali i o
pojmovima, stavovima i zakljucima koji su relevantni za
ispunjavanje svrhe ovog rada. Primenom odabranih metoda postie se
nauni i drutveni cilj predmeta istraivanja rada.
Struktura rada
Struktura rada podeljena je u 4 poglavlja, gde svako od njih ima
podjednaku vanostu ispunjenju cilja rada a to su:
I Finansijska analiza preduzeaII Primer finansijske analize na
preduzeu Via ProjektIII Osnovni principi analize kreditne
sposobnosti klijentaIV Primer utvrivanja kreditne sposobnosti
korisnika kredita preduzeaVia Projekt Beograd kod Red banke
U prvom delu rada, pod nazivom Finansijska analiza preduzea bie
prikazanteoretski pojam finansijske analize i njene tehnike i
vrste.
U drugom delu rada, pod nazivom Primer finansijske analize na
preduzeu Via Projekt bie dat konkretan primer finansijske analize
na preduzeu Via Projekt, kao i projekcija odreenih finansijskih
pokazatelja preduzea Via Projekt za narednih 5 godina
U treem delu rada, pod nazivom Osnovni principi analize kreditne
sposobnosti klijenta bie objanjen postupak analize klijenta,
kvalitativna analiza klijenta, kvantitativna analiza klijenta,
analiza transakcije.
U etvrtom delu rada, pod nazivom Primer utvrivanja kreditne
sposobnosti korisnika kredita preduzea Via Projekt Beograd kod Red
banke bie dat primer utvrivanja kreditne sposobnosti korisnika
kredita preduzea Via Projekt Beograd kod Red banke.
U zakljunim razmatranjima bie istaknuto da li su dokazane
postavljenje hipoteze ili ne.
I FINANSIJSKA ANALIZA PREDUZEA
Za uspeno poslovanje preduzea i uspeno obavljanje revizije,
neophodno je poznavati osnovne postavke analize finansijskih
izvetaja. Sutina definisanja pojma analize finansijskih izvetaja,
nalazi se u shvatanju da analiza treba da se podvrgne posmatranju,
ispitivanju, oceni i formulisanju dijagnoze onih procesa koji su se
desili u kompaniji i koji se kao takvi nalaze saeti i opredmeeni u
okviru finansijskih izvetaja. Finansijska analiza predstavlja
iscrpno istraivanje, kvantificiranje, deskripciju i ocenu
finansijskog statusa i uspenosti poslovanja preduzea.
U daljem delu poglavlja emo objasniti: pojam finansijske
analize, tehnike finansijske analize, vrste finansijskih analiza,
finansijsku analizu i pokazatelje poslovanja.
1.1. POJAM FINANSIJSKE ANALIZE
U definisanju finansijske politike svako preduzee je pod
uticajem brojnih faktora od kojih zavise rezultati poslovanja. Zato
je nuna opreznost u donoenju finansijskih odluka i ustanovljavanju
instrumenata finansijske politike.
Imajui u vidu da preterana opreznost moe da smanji efikasnost
poslovanja usled izbegavanja rizika, a neopreznost moe da ugrozi ne
samo efikasnost, ve i opstanak preduzea, tako je za pravilno voenje
finansijske politike preduzea vana finansijska analiza poslovanja
kao osnova za donoenje odgovarajuih odluka.1
Finansijska analiza se bavi istraivanjem, kvantificiranjem i
analitikim interpretiranjem funkcionalnih relacija koje postoje
izmeu bilansnih pozicija (bilansa stanja i bilansa uspeha), sa
ciljem da se omogui validna ocena finansijske pozicije
rentabiliteta poslovanja preduzea. Na ovaj nain definisana,
finansijska analiza upuuje na analizu poslovnih sredstava i izvora
finansiranja ovih sredstava, i na analizu poslovnog rezultata koji
se dobija meusobnim poreenjem poslovnih prihoda i poslovnih rashoda
u nekom vremenskom roku. Normalno da finansijska analiza ne mora da
se zadri samo na ovim fundamentalnim finansijskim izvetajima, ve za
predmet istraivanja moe da ima i druge izvetaje koji odraavaju
finansijski poloaj preduzea.2
Informaciona podloga za finansijsku analizu su osnovni
finansijski izvetaji o stanju i uspehu preduzea bilans stanja i
bilans uspeha, a u novije vreme i bilansi tokova gotovine i
aneks.
Ciljevi finansijske analize mogu se podeliti na opte i posebne.
Posebni ciljevi finansijske analize mogu se posmatrati sa aspekta
internih i eksternih korisnika, ciljevi se svode na pruanje
adekvatnih informacija odgovarajuim organima za potrebe analize,
kontrole, planiranja i odluivanja.
1 Hrusti H.: Finansijski mendment, Alfa-graf NS, Novi Sad,
2005., str.412 Nerandi B., Dickov V., Perovi V.: Ekonomika moderna,
Stylos print, Novi Sad, 2004., str.102
Poto ima vie eksternih korisnika, kao to su: vlasnici kapitala,
poverioci, dravni organi, statistiki zavodi, privredne komore i
poslovna udruenja, sindikat, konkurenti, privredna publikacija,tako
su i ciljevi razliiti.
Vlasnici kapitala u akcionarskim drutvima prevashodno su
zainteresovani za ostvarenu rentabilnost, jer od nje zavisi prihod
koji ostvaruju uestvujui u raspodeli rezultata po osnovu uloenog
kapitala (dividende). Na drugom mestu je njihov interes za
sigurnost uloenog kapitala. Otuda i potreba i zainteresovanost
akcionara zaanalitikim i drugim informacijama, na bazi kojih
odluuju o tome da li da zadre ili prodaju akcije preduzea, odnosno
da li da kupuju nove ili ne.3
Ciljevi analize finansijskih izvetaja mogu se podeliti na opte i
posebne ciljeve. Opti ciljevi odnose se na sagledavanje zaraivake
sposobnosti (rentabilnosti, profitabilnosti, uspenosti) kompanije i
finansijskog poloaja (statusa) kompanije, njezinih novanih tokova i
promena na kapitalu u cilju pruanja informacija korisnicima
(naruiocima) analize.
S obzirom da su korisnici finansijske analize stejkholderi, tako
se i posebni ciljevi analize finansijskih izvetaja odnose na
zadovoljavanje informacionih potreba stejkholdera. Kada govorimo o
stejkholderima, najznaajniji su investitori u akcije (equity
investors) i kreditori (bond investors, banks), odnosno oni
korisnici koji obezbeuju kapital kompaniji i kao takvi omoguavaju
da kompanija bude poslovno sposobna.
Investitori i kreditori koriste raunovodstvene informacije u
cilju procene kvaliteta ostvarenog rezultata kompanije (dobitka ili
gubitka) i buduih novanih tokova koji su povezani sa njihovim
ulaganjima (kamate za imaoce obveznica, kamate za zajmodavce -
banke i dividende, kapitalne dobitke za akcionare). Drava i njezini
organi koriste raunovodstvene informacije u cilju utvrivanja mera
ekonomske politike, donoenja odgovarajuih odluka o podsticanju
odreenih delatnosti i privrednih grana i nadziranje sprovoenja mera
ekonomske politike. Menaderi svih nivoa odluivanja, kao interni
korisnici, koriste informacije analize finansijskih izvetaja u
cilju planiranja, organizovanja i kontrole, to je sutina
menaderskih aktivnosti.
Posebni ciljevi analize finansijskih izvetaja mogu se posmatrati
i na drugaiji nain, respektovanjem Meunarodnih raunovodstvenih
standarda/Meunarodnih standarda finansijskog izvetavanja
(MRS/MSFI).
3 Teofanovi R.: Istorija i teorija knjigovodstva, Beograd,
1958., str 144
Prema Okviru Meunarodnih raunovodstvenih standarda/Meunarodnih
standarda finansijskog izvetavanja, osnovni cilj raunovodstva je da
prui informacije o sposobnosti preduzea da stvara novac i
ekvivalente novca, kao i informacije o proceni dinamike i
izvesnosti stvaranja novca.Ovu sposobnost stvaranja novca kao
raunovodstveni cilj, ne treba bukvalno shvatiti kao usmerenost
aktivnosti preduzea na ostvarivanje to veeg stanja novca na tekuem
raunu. Ona se definie kao sposobnost korisnika (stejkholdera) da iz
raunovodstvenih informacija dou do objektivnih podataka o tome da
li e preduzee isplatiti dividende (prinos za investitora), kamate
(prinos za kreditore), tekue obaveze prema dobavljaima za
materijal, opremu, obaveze prema fiskalnim organima (porez), kao i
da li na vreme proizvodi i isporuuje svoje proizvode kupcima.
Prethodno pomenuto, prikazano je na sledeoj slici.
Slika 1. Posebni ciljevi finansijske analize za svakog
pojedinanog korisnika
Na osnovu Slike 1. proizlazi da se eksterni i interni korisnici
informacija nalaze uinterakciji.
Ovde je re o dve vrste interakcija korisnika (stejkholdera):a)
interakcija menadmenta kompanija i vlasnika (akcionara), ib)
interakcija menadmenta kompanije i kreditora (banke i drugi
kreditori).
a) Eksterni korisnici koji mogu izvriti direktan uticaj na
menadment preduzea su akcionari koji poseduju obine, redovne
akcije. Redovne akcije poseduju pravo glasa putem kojeg se moe
ostvariti uticaj na kreiranje poslovne politike, ciljeve preduzea,
ali se ostvaruje i kontrola menadmenta, jer njihov opstanak zavisi
od ostvarenih poslovnih rezultata. Osnovni cilj akcionara je da
usmere menadment na generisanje pozitivnih rezultata poslovanja
kako bi se isplatile dividende ili kroz poveanje cene akcija na
finansijskom tritu ostvarili kapitalni dobici. S obzirom da
pomenuti ciljevi akcionara zavise od zaraivake sposobnosti preduzea
(neto dobitka), akcionari su zainteresovani da menadment usmerava,
rukovodi preduzee u cilju ostvarivanja to veeg dobitka. Osnovni
metod da se to postigne je da se menaderi kroz kompenzacije i
stimulativno poslovno nagraivanje veu za postignute rezultate
(ostvareni nivo dobitka).
b) Mada kreditori, po prirodi, nemaju upravljaka prava, te tako
ne mogu ostvariti uticaj na menadment kompanije, uloga kreditora u
poslovnom ivotu preduzea nije limitirana, kao to bi se to na prvi
pogled moglo tvrditi. Kreditori tite svoja ulaganja na nain to u
ugovorima o kreditu unose restriktivne klauzule kojima se zahteva
od menadmenta preduzea da odrava odgovarajue finansijske indikatore
u zadatim granicama (pokazatelj odnosa duga i sopstvenog kapitala,
pokazatelji opte, tekue likvidnosti i dr.).
Kreditori putem restriktivnih klauzula definiu granice raspodele
ostvarenog dobitka na koji nain se tite i od preterano visokog
odliva dobitka kroz dividende akcionarima. Jedna od poznatih avio
kompanija u svetu Delta Airlines ima u postojeim kreditnim
aranmanima i restriktivne klauzule koje se odnose na zabranu
uzimanja opreme u lizing i zabranu dodatnog kreditnog zaduivanja
kroz emisiju obveznica ili uzimanje bankarskih kredita.
Na osnovu interakcija razliitih korisnika informacija, moemo
istaknuti i sledeeposebne ciljeve finansijske analize: pruanje
osnove za kontrolu i stimulativno nagraivanje menadmenta, i pruanje
informacija za definisanje restriktivnih klauzula i informacija o
njihovom sprovoenju.Osim pomenutog, kao poseban cilj finansijske
analize jeste i predikcija, odnosno predvianje budue vrednosti
kompanije. Investitori i kreditori najee koriste informacije
finansijske analize na ovaj nain. Raunovodstvene informacije se
koriste u statistikim modelima na osnovu kojih se predvia
sposobnost preduzea da kontinuirano posluje (free cash flow model)
ili se predvia njegov bankrot (Altmanov Z-score model). U cilju
prouavanja posebnih ciljeva analize, moramo se vratiti na pitanje
razlike izmeu vrednosti preduzea koju procenjuju investitori i
kreditori, odnosno trite (prava, sutinska vrednost, intrinstic
value) i vrednosti preduzea po knjigama (knjigovodstvena vrednost,
book value).
Kreditore prvenstveno interesuje sigurnost i pravovremenost
povraaja odobrenih kredita. S tim u vezi, danas preovladava
shvatanje da se osiguranje odobrenih kredita primarno obezbeuje
rentabilitetom, a sekundarno visinom neto imovine.
Dravni organi mogu u odreenim situacijama da zahtevaju od
pojedinih preduzea odreene analitike izvetaje. Na primer, kada
nadleni dravni organi razmatraju i ocenjuju poslovanje javnih
preduzea, zatim kada drava uestvuje u ekonomsko- finansijskoj
konsolidaciji nekih preduzea.
Statistiki organi koriste izvorne bilansne informacije za izradu
drutvenih rauna, odnosno za izraunavanje drutvenog proizvoda
nacionalnog dohotka. Pored toga, oni mogu zahtevati od preduzea
odreene analitike pokazatelje koji su produkt finansijske analize,
ija je statistika obrada i praenje predvieno programom statistikih
istraivanja.
Privrednim komorama i poslovnim udruenjima su potrebne analize o
efikasnosti poslovanja i ekonomsko-finansijskom poloaju znaajnih
preduzea, na osnovu kojih se moe sagledati njihovo mesto u okviru
grupacije ili grane.
Sindikat je zainteresovan za politiku raspodele u preduzeu,
sigurnost radnih mesta i perspektivu zapoljavanja novih
radnika.
Konkurenti ele informacije na bazi kojih mogu da ocene razlike u
finansijskom i rentabilitetnom poloaju i njihove uzroke.
Brojni specijalizovani svetski asopisi iz oblasti privredne
publikacije praktikuju da objavljuju godinje liste znaajnih
analitikih pokazatelja izraunatih na nivou privredne grane, odnosno
grupacije.
19
1.2. TEHNIKA FINANSIJSKE ANALIZE
Finansijska analiza vri se da bi se sagledala finansijska
situacija preduzea, koja je osnovno polazite za finansijsko
planiranje. Zavisno od korisnika, ciljevi finansijske analize mogu
da budu interni i eksterni. Interni su vezani za samo preduzee,
radi poboljanja upravljanja poslovanjem usklaenosti finansijske
politike sa potrebama preduzea. Eksterni ciljevi finansijske
analize pokazuju finansijsku sliku preduzea za potrebe kreditora i
ostalih poverilaca.
Svako preduzee koje namerava da se razvija, ulae u obrtnu
imovinu, opremu, razvoj proizvodnje, neophodno je da raspolae
dovoljnim iznosom gotovine za te svrhe. Svi zainteresovani za
poslovni uspeh preduzea, poevi od finansijskog menadera, akcionara,
zaposlenih, dobavljaa, drave i dr., oslanjaju se na finansijske
izvetaje koji pruaju informacije o poslovanju preduzea.
Analiza finansijskih izvetaja bavi se ocenom finansijskog stanja
i upravljanjem obrtnim kapitalom. Finansijska analiza, pre svega,
mora da prati izvravanje finansijskih planova kojima su predvieni
naini upravljanja obrtnim kapitalom, obim i vrste finansiranja.
Obrtni kapital trebalo bi da se koristi na nain da se raspoloiva
imovina upotrebljava efikasno ako je cilj finansijske politike
ostvarenje vee vrednosti kapitala. Manji obim obrtnog kapitala
svakako ograniava veu proizvodnju i prodaju, dok vei obim
podrazumeva vee stope prinosa na kapital. Poveanje obrtnog kapitala
koji se oekuje kao rezultat poslovanja govori o stopi prinosa,
odnosno o tome da li je i koliko ostvarena zarada po jednoj novanoj
jedinici ulaganja.
Prvo od ega se polazi pri oceni finansijskog stanja preduzea su
sledei finansijski izvetaji: bilans stanja, bilans uspeha, izvetaj
o novanim tokovima, i analiza o izvorima i upotrebi sredstava. Sa
stanovita finansijske analize izuzetno je znaajna priprema
finansijskih izvetaja, u smislu saimanja pojedinih bilansnih
pozicija i njihovog adekvatnog grupisanja za potrebe analize. U tu
svrhu, pozicije u bilansu stanja se najee u aktivi grupiu prema
principu opadajue likvidnosti, a u pasivi prema principu rastue
dospelosti.
1.3. VRSTE FINANSIJSKIH ANALIZA
U teoriji i praksi, razlikuje se vie vrsta finansijske analize u
zavisnosti od odabranih kriterijuma. Najee korieni kriterijumi
su:
1. korisnici analize,2. predmet analize,3. vreme posmatranja
(period obuhvaen analizom),4. nain pripremanja bilansa za analizu
i5. metode (instrumenti) analize.
1. Polazei od korisnika, analize diferenciramo na internu i
eksternu finansijsku analizu. Prethodna objanjenja o ciljevima
finansijske analize i zahtevima internih i eksternih korisnika
pruaju osnovu za identifikovanje slinosti i razlika izmeu jedne i
druge. U osnovi izmeu ovih dveju vrsta analiza nema dijametralnih
razlika. Naime, obe polaze od istih optih ciljeva, imaju isti
predmet ispitivanja, a za njihovo objanjenje mogu se koristiti iste
metode, odnosno isti instrumenti. Meutim, kada je u pitanju interna
finansijska analiza treba istai da ona, po pravilu, ima vie
parcijalnih ciljeva, ispituje vei broj pojava, koristi obimniji
fond podataka, samim tim prua vie informacija. Nasuprot njoj,
eksterna finansijska analiza, uglavnom, ima manji broj posebnih
ciljeva, upotrebljava skromniji fond podataka, obrauje ui fond
pitanja, te zato ima manju informacionu mo.
U finansijskom smislu sposobnost generisanja nove vrednosti
poistoveuje se sa finansijskom kondicijom preduzea, odnosno
primarnim obezbeenjem interesa vlasnika i kreditora preduzea.
Naime, investitori ili kreditori e se teko odluiti na ulaganja u
preduzee iji je prinos na uloeni kapital minimalan, jer to ne prua
dovoljno garancije da e obaveze po osnovu angaovanog kapitala biti
u celosti i na vreme isplaene.
Sa aspekta vlasnika trajnih uloga u preduzee, svakako je poeljan
rast stope prinosa na sopstveni kapital jer ukazuje na mogunost
budueg rasta preduzea ili ostvarenja visokih prinosa po osnovu
kapitala. Sa aspekta vlasnika obinih akcija preduzea, poeljan je
rast zarade po akciji jer ukazuje bilo na visoke prinose kroz
dividende bilo na mogunost budueg rasta preduzea.
2. Prema predmetu (objektu) analize, razlikujemo analizu bilansa
stanja (analizu finansijske situacije), analizu bilansa uspeha
(analizu uspenosti poslovanja) i analizu bilansa tokova gotovine.
Prva je usmerena na ispitivanje i ocenu rentabilnosti uloenog
kapitala. Iako je mogue izvriti samo analizu bilansa stanja ili
bilansa uspeha, u teoriji i praksi preovladava shvatanje da se radi
o komplementarnim, a ne o nezavisnim analizama. Naime, kompleksna
ocena finansijskog stanja i rentabilnosti poslovanja preduzea
zahteva da se simultano sprovedu obe analize. Posmatrano sa
stanovita predmeta, trea vrsta analize je analiza tokova gotovine.
Ona se bavi ispitivanjem priliva i odliva novanih sredstava,
prevashodno u funkciji ocene likvidnosti.
3. Sa stanovita vremena posmatranja, tj. perioda obuhvaenog
analizom razlikuju se statika (analiza stanja) i dinamika analiza
(analiza razvoja). Statika analiza ispituje bilans stanja na tano
odreeni dan, odnosno bilans uspeha za jedan obraunski period.
Dinamika analiza se bavi ispitivanjem i komparacijom niza
sukcesivnih bilansa stanja i uspeha, to prua mogunost za
identifikaciju trenda u odnosu na statiku analizu.
4. Prema kriterijumu koji uzima u obzir nain pripremanja bilansa
stanja i uspeha za analizu, diferencira se analiza: bilansa
izraenih u apsolutnim brojevima, bilansa prezentiranih u relativnim
brojevima i bilansa prikazanih u formi grafikona. Danas je opte
prihvaeno da se u postupku pripreme podataka za analizu, koriste
sva tri naina prikazivanja. Naime, veina programskih paketa za
finansijsku analizu pomou kompjutera to omoguava brzo i
jednostavno. Samo na taj nain se obezbeuje integralno i pregledno
prezentovanje baznih finansijskih izvetaja pripremljenih za
analizu.
5. Imajui u vidu metode (instrumente) tj. postupke analize,
razlikujemo: racio analizu, analizu pomou neto obrtnog fonda,
analizu bilansa novanih tokova (cash flow analizu), analizu bilansa
tokova finansijskih sredstava (funds flow analizu), vizuelnu
analizu i raun pokria.4
Instrumenti i postupci analize bilansa - U instrumente i
postupke analize bilansa spadaju: vizuelna analiza bilansa, analiza
bilansa pomou rauna pokria, racio analiza, analiza bilansa pomou
neto obrtnog fonda, Cash Flow analiza i Funds Flow analiza.
1.4. FINANSIJSKA ANALIZA I POKAZATELJI POSLOVANJA
Finansijska analiza bavi se istraivanjem funkcionalnih odnosa
koji postoje izmeu odreenih pozicija u bilansu stanja i bilansu
uspeha, da bi se omoguila verodostojna ocena finansijskog poloaja i
aktivnosti preduzea. Za analizu finansijskog stanja koriste se
odreena pravila finansiranja izraena u vidu racia, koeficijenata i
drugih pokazatelja poslovanja, kojima se sumiraju finansijski
podaci o stanju poslovanja. Informacije iz bilansa uspeha, iznos
prihoda, rashoda i dobit, i informacije iz bilansa stanja, o
vrednosti imovine, obavezama, i neto vrednosti imovine u odreenom
periodu, osnova su za izraunavanje finansijskih racia koji se
odnose na ostvarene rezultate i ukazuju na nivo rizika u
poslovanju. Izraunavanjem finansijskih racia meri se i ocenjuje
svaki rizik u poslovanju.
Imajui u vidu da finansijski izvetaji sadre veliki broj
podataka, ovi podaci grupiu se radi finansijske analize da bi se
dobio jasan i pregledan uvid u finansijsko stanje i da bi se mogli
koristiti za izraunavanje racia ili pokazatelja poslovanja. Koriste
se samo oni podaci koji su bitni za izraunavanje kljunih
finansijskih racia. Kada preduzee, na primer, trai kredit od banke,
za oekivati je da e banku da interesuju pokazatelji zaduenosti i
sposobnosti preduzea da vraa dug i plaa kamatu.
4 Stojiljkovi M., Krsti J.: Finansijska analiza, str. 16-17
Finansijska analiza je, u osnovi, racio analiza izraena u
prostoj matematikoj formuli kroz odnos jedne bilansne pozicije
prema drugoj. Odnose izmeu bilansnih pozicija koji se izraavaju
racio brojevima korisno je stalno proveravati pomou unapred
postavljenih normi ili standarda da bi se izvrila ocena o
finansijskom stanju preduzea i buduim tendencijama. Pri analitikoj
interpretaciji racio brojeva nekog preduzea, analitiaru obino stoje
na raspolaganju jedan ili vie od sledeih standarda, koje moe
koristiti alternativno ili komplementarno:
racio brojevi zasnovani na poslovnoj prolosti svakog pojedinanog
preduzea, racio brojevi utvreni na bazi informacija iz tekueg
operativno-finansijskog plana preduzea, koji odraavaju proteklo
iskustvo preduzea korigovano za oekivane promene u nastupajuem
planskom periodu, racio brojevi privredne grane kojoj pripada
preduzee.5
Zavisno od toga emu treba da slue, svi racio brojevi mogu se
klasifikovati unekoliko grupa pokazatelja poslovanja ili
finansijskih pokazatelja, a to su:
pokazatelji likvidnosti, pokazatelji aktivnosti, pokazatelji
finansijske strukture, pokazatelji rentabilnosti, pokazatelji
prinosa po akciji, finansijski leverid, Dipon sistem analize.6
Navedeni pokazatelji nisu jedini i njihov redosled nije
nepromenljiv. Na primer, kod kreditne analize na prvom mestu su
svakako racia finansijskog leverida. Meutim, veina autora na prvo
mesto stavlja pokazatelje likvidnosti, pre svega zato to su
pokazatelji likvidnosti kriterijum ne samo primarne sigurnosti i
zatite poverioca, ve opstanka preduzea.
Na primer, prilikom razmatranja odluke o kratkoronom
kreditiranju, poslovna banka je zainteresovana da najpre sazna
pokazatelje likvidnosti preduzea. Banka na toj osnovi ocenjuje
mogui stepen rizika ulaganja svojih sredstava. Da li e preduzeu
odobriti traeni kredit ili ne, zavisi ne samo od tekueg racia
likvidnosti, nego i od procene neto obrtnog kapitala, koji je kao
izvor finansiranja izvesna garancija za zatitu interesa kratkoronih
poverilaca.
5 Hrusti H.: Finansijski mendment, Alfa-graf NS, Novi Sad, 2005.
str. 486 Hrusti H.: Finansijski mendment, Alfa-graf NS, Novi Sad,
2005. str. 49
II PRIMER FINANSIJSKE ANALIZE NA PREDUZEU VIA PROJEKT
U ovom delu rada bie prikazan primer finansijske analize na
preduzeu Via Projekt. Detaljnije e biti prikazani osnovni podaci o
preduzeu Via Projekt, analiza graevinskog trita i pokazatelji
finansijske analiza preduzea Via Projekt.
2.1. OPTI PODACI O PREDUZEU VIA PROJEKT
Firma "Via Projekt" d.o.o je osnovana 2001. godine. Sedite firme
se nalazi u Ustanikoj 128a u Beogradu, u Poslovnom centru Koum. Sa
svojih 14 strunjaka u stalnom radnom odnosu, za proteklih 12 godina
firma je bila angaovana na velikim, znaajnim projektima od interesa
za gradove i Republiku. Via Projekt je preduzee zaprojektovanje,
inzenjering i konsalting. Poseduje veliku licencu firme:7 P131G2-
izrada tehnike dokumentacije projekata saobraajnica za dravne
puteve prvog i drugog reda, putne objekte i saobraajne prikljucke
na ove puteve i granine prelaze, P131C1- izrada saobraaja i
saobraajne signalizacije za dravne puteve prvog i drugog reda,
putne objekte i saobraajne prikljuke na ove puteve i granine
prelaze P132G1- izrada projekata graevinskih konstrukcija za putne
objekte (mostove) za dravne puteve prvog i drugog reda, putne
objekte i saobraajne prikljuke na ove puteve i granine prelaze
Struktura zaposlenih u firmi je sledea: diplomirani inenjeri
graevine8 diplomirani inenjeri saobraaja2 diplomirani inenjer
arhitekture2 ekonomista2
Pored stalno zaposlenih, povremeno sa ugovorom o delu ili kao
kooperantiangaovani su inenjeri: geodezije geologije hidrogeologije
hidrotehnike eksperti za ekologiju
U svom dvanaestogodinjem radu, firma "Via Projekt" d.o.o je
ostvarila vrlo dobre poslovne kontakte i sa najveim projektantskim
firmama u R. Srbiji, i sa istima radi bilo kao kooperant ili pak
nosilac posla, ostvarujui uspenu saradnju na obostrano
zadovoljstvo.
7 Firma Via Projekt
Potujui Investitore, a cenei znanje i strunost, u proteklom
periodu uradjeno je: 200 km projekata rehabilitacije magistralne i
regionalne mree puteva 200 km projekata pojaanog odravanja 40
mostova (Idejnih i Glavnih) 10 raskrsnica (prva je uradila krune
raskrsnice u Srbiji) 100 projekata saobraajne signalizacije, kako
trajne tako i privremene 20 klizita 20 opasnih mesta vie platoa,
parkinga, prilaza, uredjenja povrina.....
Navodimo neke od bitnijih projekata kao to su: Izrada Glavnog
graevinskog projekta na magistralnom putu M-21, deonica: Borova
Glava-Uvac, od km 258+552,00 do km 276+125,00 - L=17,57 km Izrada
Glavnog projekta rehabilitacije putaM-21, deonica: Uvac-NovaVaro,
L=10 km Izrada Idejnih i Glavnih projekata 6 mostova na deonici
Borova Glava-Uvac Izrada tehnike dokumentacije radova na pojaanom
odravanju (poboljanju)javnog puta M-22, Ue-Biljanovac, L=14,63 km
Izrada projektne dokumentacije za nivo Generalnog i Glavnog
projekta rekonstrukcije deonica magistralnog puta za
Niki-Podgorica, deonica: Paprati-Bogetii Izrada Glavnog projekta
regionalnog puta R-226, deonica: Kraljevo-aak, L= 12km Izrada
izmene projekta rehabilitacije puta M-5, Kraljevo-Kruevac, L= 37
km
Pored projektovanja, firma je angaovana na kontroli - nadzoru
nad izvoenjem radova. Ovako formirano preduzee "Via Projekt" d.o.o
ima potrebnu opremu i ljude za samostalno obavljanje veine poslova.
Trudei se, da ne samo odri korak za drugim firmama, ve da radi na
novim tehnologijama, standardima i dostignuima, prihvata i nudi
raznovrsnu saradnju, kako Investitorima, tako i Izvoaima,
projektantskim kuama, uz napomenu da ima kontakte i ponude za
saradnju sa znaajnim firmama iz Italije, panije i Crne Gore.
Tabela 1. Skrni Bilns stnj prduz VIA PROJEKT z prid d 2009. d
2011. gd.BILNS STNJ
PZICI KTIVu 000 dinr
2009. gd.2010. gd.2011.gd.
Stln imvin159681411014278
INuplni upisni kpitl616161
IINmtriln ulgnj6708971960
IIINkrtnin, pstrnj, prm i bilk srdstv152371315212257
IVDugrni finnsiski plsmni
Bbrtn imvin258382581724556
IZlih4871092736
IIKrtkrn ptrivnj i plsmni i gtvin253512472523820
Kupci101831296512962
IIIdln prsk srdstv
VPslvn imvin418063992738834
GGubitk iznd visin kpitl
DUkupn ktiv418063992738834
Vnpslvn ktiv
PZICI PASIVEu 000 dinr
2009. gd.2010. gd.2011. gd.
Kpitl389653807837225
Isnvni i stli kpitl354354354
IINuplni upisni kpitl616161
IIIRzrv
IVRvlrizcin rzrv
VNrsprn dbit385503766336810
VIGubitk
VIItkupljn spstvn kci
BDugrn rzrvisnj i bvz284118491609
IDugrn rzrvisnj
IIDugrn bvz
IIIKrtkrn bvz284118491609
1. Krtkrni krditi
2. bvz iz pslvnj
-Dbvlji
~stl bvz iz pslvnj
3. bvz p snvu PDV i stlih vnih prihd
4. stl krt. bvz i PDV
IVdln prsk srdstv
VUkupn psiv418063992738834
VIVnpslvn psiv
Izvor: Firma "Via Projekt" Bilans stanja i uspeha 2009-2011
god
Tabela 2. Priprmljni, skrni bilns stnj prduz VIA PROJEKT z prid
d 2009. d 2010. gdin.BILNS USPH
u 000 dinara
2009. gd.2010. gd.2011. gd.
Prihdi i rshdi iz rdvng pslvnj
IPslvni prihdi372124965141163
IIPslvni rshdi315983537832517
IIIPslvn dbit5614142738646
IVPslvni gubitk
VFinnsiski prihdi705803425
VIFinnsiski rshdi046354
VIIstli prihdi1261222
VII Istli rshdi195397256
IXDbit iz rdvng pslvnj6125146599683
XGubitk iz rdvng pslvnj
BVnrdn stvk
IVnrdni prihdi
IIVnrdni rshdi
IIIDbit p snvu vnrdnih stvki
IVGubitk p snvu vnrdnih stvki
vDbit pr przivnj6125146599683
gGubitk pr przivnj
dPrz n dbit012591522
Nt dbitk6125134008161
Nt gubitk
Ukupn prihd
Ukupn rshd
Izvor: Firma "Via Projekt" Bilans stanja i uspeha 2009-2011
god
Iz izvetaja se vidi da su prihodi, bruto dobit i neto dobit u
2010. godini u porastu u odnosu na 2009. godinu ali u 2011. godini
imaju tendenciju pada u odnosu na 2010. godini to je prouzrokovano
ekonomskom krizom u zemlji.
2.2 ANALIZA GRAEVINSKOG TRITA
Sa svojim strunjacima, za proteklih 12 godina preduzee Via
Projekt je bilo angaovano na vrlo velikim, znaajnim projektima od
interesa za gradove i Republiku. U odnosu na ostale graevinske
firme preduzee Via Projekt spada u prvih 10 graevinskih firmi po
svim finansijskim pokazateljima. S obzirom na veliki broj preduzea,
Via Projekt zauzima znaajno mesto u graevinarstvu u Beogradu i
Srbiji.8
Sada u prikazati nekoliko najveih projekata i njihove vrednosti
od 2004-2010 godine9: Izrada Glavnog graevinskog projekta na
magistralnom putu M-21, deonica: Borova Glava-Uvac, od km
258+552,00 do km 276+125,00- L=17,57 km= 14.553.960,00 din. - 2004
godine Izrada Glavnog projekta rehabilitacije putaM-21, deonica:
Uvac-NovaVaro, L=10 km = 3.891.787,50 din. - 2005 Izrada tehnike
dokumentacije radova na pojaanom odravanju (poboljanju)M-22,
Ue-Biljanovac, L=14,63 km = 15.571.586,00 din. - 2008 godine Izrada
projektne dokumentacije za nivo Generalnog i Glavnog projekta
rekonstrukcije deonica magistralnog puta za Niki-Podgorica,
deonica: Paprati-Bogeti = 78.100,00 eura 2008 godine Izrada Glavnog
projekta regionalnog puta R-226, deonica: Kraljevo-aak,L= 12km =
5.097.600,00 din. - 2007 godine Izrada izmene projekta
rehabilitacije puta M-5, Kraljevo-Kruevac, L= 37 km= 16.066.880,00
din. - 2007 godine Izrada Glavnog projekta pojacanog odrzavanja
puta M-25.1, deonica: Veliko Gradiste-Pozarevac, L=9.31 km =
6.904.416,00 din. - 2010 godine Izrada Glavnog projekta pojacanog
odrzavanja (poboljsanja) puta R-234, deonica: Saronje-Dramici,
L=5.1 km = 1.865.000,00 din. - 2010 godine Izrada Glavnog projekta
rehabilitacije drzavnog putaI reda M-5, Uzice- Pozega, L= 4,92 km =
3.193.080,00 din - 2010 godine
Tabela 3. Poslovni prihodi, poslovna dobit i neto dobitak
preduzea VIA PROJEKTod 2009-2011 godineu 000 din.200920102011
Pslvni prihdi372124965141163
Pslvn dbit5614142738646
Nt dbitk6125134008161
Izvor: Bilans uspeha za 2009, 2010, 2011 godinu preduzea "Via
Projekt"
Preduzee je ostvarilo pozitivne rezultate u protekle 3 godine na
tritu graevinarstva, u odnosu na veliki broj preduzea koja su
poslovala sa negativnim poslovnim rezultatima.10
8 Plan poslovanja preduzea Via Projekt2002-2007, 2008-20119
Firma Via Projekt10 Intervju sa direktorom Duanom Damjanoviem,
15.12.2012. Preduzee Via Projekt
2.2.1. ANALIZA TRITA U GRAEVINARSTVU NA PODRUJU SRBIJE
Gradjevinska privreda je veoma vana privredna grana za
funkcionisanje privrede u celini. Od svog postanka, ova privredna
grana je povezana sa svim oblicima ivota i rada. Razvojem
proizvodnih snaga drutva, gradjevinarstvo postaje znaajna privredna
oblast, povezana sa velikim brojem privrednih delatnosti (vie od 30
delatnosti), ije proizvode koristi kao sredstvo za rad ili
materijal za izgradnju i ugradnju u gradjevinske objekte.
Nekada jedna od najekspanzivnijih i najpropulzivnijih izvoznih
privednih grana, profitabilno i visoko akumulativno srpsko
gradjevinarstvo, danas deli sudbinu ukupne privredne situacije u
zemlji.Gradjevinsku privredu Srbije pratimo kroz:11 izvodjenje
gradjevinskih radova gradjevinsku operativu stambenu privredu
industriju gradjevinskog materijala
Prema poslednjim raspoloivim podacima, gradjevinsku privredu
Srbije ini oko11.530 privrednih drutava, sa oko 116.760 radnika.
Gradjevinarstvo uestvuje u ukupnom broju privrednih drutava sa
13,1%. Gradjevinarstvo uestvuje u ukupnom broju zaposlenih sa
11,8%.12Izvodjenje gradjevinskih radova gradjevinska operativa
obuhvata:13 projektovanje, inenjering i drugi srodni arhitektonski
i inenjerski poslovi. Ova oblast obuhvata 3.265 privredna drutva sa
18.300 radnika. visokogradnja (koju ine delatnosti: ruenje objekata
- zemljani radovi, ispitivanje terena buenjem i sondiranjem, grubi
gradjevinski radovi i specifini radovi) obuhvata stambenu
izgradnju, izgradnju hotela, poslovnih zgrada, poslovnih centara,
zgrade za saobraaj i telekomunikacije, industrijske zgrade,
skladita i drugo. Ovu oblast ine 2.690 privrednih drutava sa 31.235
radnika. niskogradnja i hidrogradnja (koju ine delatnosti:
izgradnja saobraajnica, pista i sl, izgradnja hidroenergetskih
objekata i ostali gradjevinski i specijalizovani radovi) obuhvata
infrastrukturne objekte kao to su: autoputevi, putevi i ulice,
eleznike pruge, aerodromske piste, mostovi, vijadukti, tuneli i
podzemni prolazi, luke, plovni kanali, brane i ostali
hidrogradjevinski objekti, cevovodi, komunikacioni i elektrini
vodovi. Ova oblast obuhvata 1.210 privredih drutava sa 34.356
radnika. zanatsko zavrni radovi (ine delatnosti: postavljanje
elektrinih instalacija i opreme, izolacioni radovi, postavljanje
cevnih instalacija, ostali instalacioni radovi, malterisanje,
ugradnja stolarije, postavljanje podnih i zidnih obloga, bojenje i
zastakljivanje i ostali zavrni radovi) predstavljaju prateu
delatnost visokogradnji i niskogradnji. Ova oblast obuhvata 2.245
privredna drutva sa17.060 radnika. ostale delatnosti (ovde spadaju:
iznajmljivanje gradjevinske opreme, razvoj projekata o
nekretninama, prostorno planiranje, tehniko ispitivanje i analize).
Ova oblast obuhvata 1.250 privrednih drutva sa 1.555 radn
11 http://www.pks.rs/PrivredaSrbije.aspx?id=712
http://www.pks.rs/PrivredaSrbije.aspx?id=713
http://www.pks.rs/PrivredaSrbije.aspx?id=7
22
Stambena privreda
Stambena izgradnja treba da zadovolji potrebe sadanjih kao i
buduih generacija, pod uslovom da se zgrade grade fleksibilnije i
po standardima koji e odgovarati utvrdjenim medjunarodnim
propisima. Jedan od znaajnijih razvojnih projekata Republike Srbije
je izgradnja stambenog prostora koji je egzistencijalna potreba na
celoj teritoriji Srbije. Potreba za izgradnjom stanova i reavanje
stambenog problema je evidentna posledica kretanja stanovnitva,
formiranje novih mladih domainstava, kao i zamena dotrajalog i
stambenog fonda loeg kvaliteta.
Prema izvrenim analizama trita nekretninama i drugih
pokazatelja, broj potrebnih stanova godinje, u Srbiji je iznad
25.000, a trenutno je preko 300.000 domainstava koja nemaju reeno
stambeno pitanje.
Industrija gradjevinskog materijala (ine delatnosti: vadjenje
kamena za gradjevinarstvo, proizvodnju bitumenskih materijala,
opeke i crepa od gline, cementa, krea, proizvoda od betona,
proivoda od gipsa, gotove betonske smee, maltera, vlaknasto
cementnih proizvoda, drugih proizvoda od gipsa, seenje, oblikovanje
i obrada kamena) je u direktnoj zavisnosti od obima izvodjenja
gradjevinskih radova, a posebno u visokogradnji stambenoj
izgradnji. Ova gradjevinska oblast obuhvata oko 720 privrednih
drutava i zapoljava oko 12.100 radnika.14
Postoji strateko opredeljenje da Srbija u budunosti znaajno
povea izvoz usluga, posebno inenjerskih i drugih intelektualnih
usluga. Uspehe koje je Srbija ostvarila poslednjih nekoliko
decenija u oblasti gradjevinarstva predstavljaju dobru osnovu za
takav razvoj.15
Kada govorimo o industriji gradjevinskog materijala,
najznaajniji proizvodi sa izvoznim potencijalom su cement, opeka
(cigla i crep), kre, tehniki kamen, gradjevinsko-arhitektonski
kamen, ljunak i pesak.
14 http://www.pks.rs/PrivredaSrbije.aspx?id=715
http://www.pks.rs/PrivredaSrbije.aspx?id=7
2.2.2. POSLOVANJE GRAEVINSKE PRIVREDE GRADA BEOGRADA U 2009.
GODINI
Makroekonomska kretanja u periodu januar - septembar 2009.
godine karakteriu nepovoljnije tendencije zapoete u drugoj polovini
2008. Pad domae i svetske tranje, usporavanje kreditne aktivnosti
banaka i stranih direktnih investicija, uticali su na pad privredne
aktivnosti u 2009. godini.16
Pad privredne aktivnosti proteklih devet meseci najvie je
pogodio industriju, izvoz, uvoz, graevinarstvo, unutranju trgovinu.
Prema podacima Republikog zavoda za statistiku, vrednost izvedenih
graevinskih radova izvoaa iz Republike Srbije u prvih est meseci
2009. godine smanjena je za 12,4% u odnosu na isti period 2008.
godine. Vrednost izvedenih radova u II kvartalu 2009. godine je
smanjena za 15,8% u odnosu na II kvartal 2008. godine.
Od ukupne vrednosti izvedenih radova u II kvartalu 2009.
vrednost radova na teritoriji Srbije iznosi 91,7%, a u inostranstvu
8,3%. Najveu graevinsku aktivnost zabeleili su izvoai iz Beograda,
51% od ukupne vrednosti izvedenih radova. Vrednost ugovorenih
radova izvoaa Srbije u II kvartalu 2009. godine opala je za 47,5% u
odnosu na II kvartal 2008. godine.17
Graevinarstvo, odnosno stanogradnja je najvie pogoena krizom. U
prethodnih nekoliko godina, rast se prvenstveno zasnivao
zahvaljujui stranim direktnim investicijama. Rast graevinske
delatnosti bio je praen i rastom cena nekretnina, koji nije bio
zasnovan na unutranjoj (prinosnoj) vrednosti projekata, ve na
preteranoj tranji za nekretninama. Rast cena je bio signal
graevinarima da nastave dalje sa gradnjom.Dolo je do preteranog
investiranja u nove objekte, posebno u stambene i poslovne objekte.
Dobar deo ovih stambenih i poslovnih objekata se verovatno ne bi
mogao lako prodati i da nije dolo do velike ekonomske krize.
Usledkrize dolo je prvo do usporavanja, a potom i zaustavljanja
gradnje i onih objekata koji imaju dugoronu perspektivu. 18
Veliki kapital je vezan za zavrene neprodate stanove, za
obustavljene graevinske radove. Izvori ovog kapitala su uglavnom u
bankarskim kreditima. Ako se radovi u toku ne nastave i ukoliko ve
zavreni objekti ne prodaju, nee biti mogue otplatiti kredite, to bi
neke graevinske firme dovelo do bankrotstva. To bi imalo negativan
uticaj na bankarski sektor. S toga je Vlada u septembru donela
Program podrke graevinskoj industriji sa primenom od oktobra 2009.
godine kroz mere subvencionisanja stambenih kredita, kroz
poboljanje uslova stambenog kreditiranja graana i dugorono stambeno
kreditiranje. vim merama se oekuje podsticanje upoljavanja veeg
kapacitata domae graevinske industrije i intenzivnija graevinska
aktivnost.
Prema podacima Gradskog zavoda za informatiku i statistiku u
Beogradu je krajem juna 2009. godine bilo registrovano ukupno
106.414 privrednih subjekata, od ega51.224 privrednih drutava i
55.190 preduzetnika.
16
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=130317
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=130318
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
Tabela 4. Stanje privrednih subjekata po sektorima privrede
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
Prema broju dozvola koje su izdate u februaru 2009. godine,
prijavljena je izgradnja1.68 stanova s prosenom povrinom 65,1 m.
Broj stanova, prema izdatim dozvolama, vei je za 18,9 odsto nego u
februaru 2008. Od ukupnog broja stanova u stambenim zgradama, 12,4
odsto stanova bie graeno u zgradama s jednim stanom, s prosenom
povrinom 127,1 m, a 82,3 odsto stanova bie graeno u zgradama s tri
i vie stanova i njihova prosena povrina bie znatno manja i iznosie
55,8 m.
U februaru 2009. izdato je 587 graevinskih dozvola, to je za
18,2 odsto manje u odnosu na februar prethodne godine. Indeks
predviene vrednosti u februaru 2009. manji je za 15,0 odsto u
odnosu na februar 2008.19
Posmatrano prema vrsti graevina, u februaru 2009. izdato je 81,8
odsto dozvola za zgrade i 18,2 odsto za ostale graevine. Ako se
posmatraju samo zgrade, 73,5 odsto odnosi se na stambene i 26,5
odsto na nestambene zgrade, dok se kod ostalih graevina najvei deo
odnosi na cevovode, komunikacione i elektrine vodove, ak 84,1
odsto.
Vrednost radova novogradnje u februaru 2009. iznosi 76,2 odsto
od ukupne predviene vrednosti radova. Najvea graevinska aktivnost,
posmatrano prema okruzima, zabeleena je u gradu Beogradu i iznosi
23,8 odsto od predviene vrednosti radova novogradnje. Slede
Junobaki okrug, 9,5 odsto, Zapadnobaki okrug, 8,0 odsto, Raki
okrug, 7,9 odsto, i Niavski okrug, 6,5 odsto, dok se ueaostalih
okruga kreu od 0,1 do 6,2 odsto.20
Preko 30 odsto proizvodnje u Srbiji potie iz sektora
graevinarstva, a stanje je u ovoj grani privrede alarmantno. U
niskogradnji stanje je neto bolje zahvaljujui najavi izgradnje
Koridora 10 i drugih manjih projekata infrastrukture. U 2008.
godini ugaeno je 2.000 graevinskih preduzea i bez posla je ostalo
20.000 zaposlenih u graevinarstvu Srbije.21
19
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=130320
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=130321
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
29
Reenje moe biti u okretanju tritima gde je nekada nae
graevinarstvo u velikoj meri bilo prisutno i gde se i sada
najavljuju projekti u veem obimu, poput Alira ili Iraka, biveg
SSSR-a i sl. Stoga je neophodno obezbediti garancije od banaka, ali
i stvoriti uslove na domaim projektima da se naa preduzea vode kao
nosioci radova, a ne samo kao podizvoai, to je najei sluaj. Iako
najvei broj nije u stanju da sam iznese projekat veih razmera,
mogue je projekte deliti u nekoliko delova gde bi na svakom mogla
da se obezbedi referenca koja bi ipak imala nekog znaaja za
investitora u inostranstvu. Sada je praksa da se kao nosioci
pojavljuju direkcije, NIP, itd, a graevinska preduzea ostaju u
senci.
U celoj privredi je situacija ozbiljna: 30 odsto poljoprivede,
30 odsto graevinarstva, ak i do 70 odsto u elektro i metalskoj
industriji sada je zaustavljeno. ak 80 odsto graevinskih preduzea
ima problem sa likvidnou iako uspeno posluju. Banke imblokiraju
raune iako imaju sklopljene ugovore i rade na projektima, ali ne
mogu da naplate dugovanja. S toga gradjevinari Srbije od Vlade
zahtevaju:22 izmirenje potraivanja iz 2008. godine do polovine
2009. ukoliko ovo nije mogue, moe se napraviti zakonski okvir da
potraivanja budu regulisana kroz naplatu poreza, doprinosa, itd.,
kako bi se tim putem vratila dugovanja drave prema izvoaima;
naplata PDV-a, ne na osnovu faktura, ve na osnovu plaanja dakle, da
sePDV uplauje tek kada su sredstva legla na raun; da svi projekti
koji se finansiraju iz budeta, imaju takve uslove koji e omoguiti
naim graevinskim preduzeima nastup u inostranstvu kroz mogunost
sticanja referenci, podelom velikih projekata na delove, gde bi se
naa preduzea pojavljivala u ulozi izvoaa; da se otvori mogunost
formiranja konzorcijuma koji bi nastupali kod nas, azatim i u
inostranstvu kao nosioci projekta; da strane kompanije koje
uestvuju na naem tritu moraju imati domae partnere, u odnosu od 40
do 60 odsto, da bismo izbegli ono to sada imamo kao est sluaj - da
su nae firme samo podizvoai, ili izvor kadrova za obavljanje posla,
a snose teret projekta u dovoljnoj meri da im moe posluiti kao
korisna referenca na inostranim projektima; da se PDV za materijal
smanji sa 18 na 4 odsto jer je to jedan od naina da se napravi
razlika u cenama novogradnje i starih stanova, koji su odavno
amortizovani; zatim da se uvede i niz drugih mera u smislu
monetarne politike, kreditiranja, bankarstvih garancija kod nas ali
i u inostranstvu...
Graevinska direkcija Srbije trenutno raspolae sa oko 100.000m2
stambenog prostora u razliitim fazama izgradnje. ak 30.000m2 ve
mesecima eka na kupce. Dogovor drave i bankara je neophodan kako bi
se omoguilo onima koji mogu da odvajaju mesenu ratu za stan, da to
i uine.
22
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
Tabela 5. Zaposleni u privredi - graevinarstvo
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
Prema podacima Republikog zavoda za statistiku u martu 2009
godine u Srbiji je izdato 785 graevinskih dozvola, to je za 15,3
odsto manje u odnosu na isti mesec 2008. godine, a prijavljena je
izgradnja 1.133 stana, to je za 31,4 odsto manje nego u martu prole
godine.23
Od januara do marta 2009. godine izdato je za 16,7 odsto
graevinskih dozvola manje nego u istom periodu prole godine.
Prosena povrina stanova koji su prijavljeni za izgradnju iznosi
69,6 metara kvadratnih. Od ukupnog broja stanova, 16,3 odsto bie
izgraeno u zgradama sa jednim stanom, a njihova prosena povrina
iznosie 132,6 metara kvadratnih. U zgradama sa tri i vie stanova
bie graeno 75,1 odsto stanova sa prosenom povrinom od 54,5 metara
kvadratnih. Prema vrsti graevina, u martu je izdato 80,3 odsto
graevinskih dozvola za zgrade i 19,7 odsto za ostale graevine. Kada
je re o zgradama, 79,9 odsto izdatih dozvola odnosi se na stambene
i 24,1 odsto za nestambene zgrade. Kod ostalih graevina, najvei deo
izdatih dozvola, ak 80.6 odsto, odnosi se na cevovode,
komunakacione i elektrine vodovode.24
23
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=130324
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
Predviena vrednost radova novogradnje u martu iznosi 86,6 odsto
od ukupne predviene vrednosti radova. Najvea graevinska aktivnost,
posmatrano po okruzima, zabeleena je u Beogradu i iznosi 58,1 odsto
od predviene vrednosti radova novogradnje. Slede Junobaki okrug sa
5,1 odsto, Junobanatski okrug 4,4 odsto, dok se uea ostalih okruga
kreu od 0,4 odsto do 3,2 odsto.25
Tabela 6 i slika 2. Tabelarni i grafiki prikaz vrednosti
izvrenih graevinskih radova na podruju Beograda26
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=1303
25
http://www.kombeg.org.rs/Komora/udruzenja/UdruzenjeGradjevinarstva.aspx?veza=130326
Godinjim izvetajima o graevinama obuhvaene su sve graevine na
kojima su u toku izvetajne godine izvodila radove graevinska
preduzea, negraevinska preduzea i fizika lica. Vrednostgraevinskih
radova obuhvata sav ugraeni graevinski materijal i utroeni rad.
Podaci o vrednostima izvrenih radova odnose se na radove izvrene u
izvetajnoj godini na zavrenim i nezavrenim objektima. Vrednost
radova koje su izvrili izvoai pravna lica data je na bazi godinjih
obraunskih situacija, dok je vrednost radova koje su izvrila fizika
lica data na osnovu dokumentacije ili je procenjena. Izvreni radovi
na graevinama prikazani su prema teritoriji na kojoj se objekti
nalaze, a ne prema teritoriji sedita izvoaa radova.
2.3. POKAZATELJI FINANSIJSKE ANALIZE PREDUZEAVIA PROJEKT
Kada govorimo o analizi finansijskih izvetaja, ona se, u sutini,
poistoveuje sa analizom pomou finansijskih pokazatelja
(koeficijenata, indikatora). Pokazatelji su odnosi izmeu dve
veliine izraeni u prostoj matematikoj formuli. Pokazatelji imaju
svoju vrednost samo ako su pravilno interpretirani. Interpretacija
pokazatelja se obavlja uvek u odnosu na neko pravilo, standard ili
normu. U sledeem delu e biti izraunati svi pokazatelji i
koeficijenti i obrazloenje pokazatelja.
Tabela 7. Pokazatelji finansijske analiza preduzea Via projekt
2009-2011. god.Godine
200920102011
Pokazatelji rentabilnosti
Stopa poslovnog dobitka15.0928.7521.00
Stopa neto dobitka16.4626.9919.83
Stopa prinosa na ukupna poslovna sredstva13.4335.7522.26
Stopa prinosa na sopstvena poslovna sredstva15.7235.1921.92
Racio rentabilnosti1.010.971.02
Pokazatelji likvidnosti
Opti racio likvidnosti9.0913.9615.26
Rigorozni racio likvidnosti8.9213.3714.80
Racio novane likvidnosti8.9213.3714.80
Neto obrtni fond229972396822947
ROA (%)14.65%33.56%21.01%
ROE (%)15.72%35.19%21.92%
Pokazatelji aktivnosti
Koeficijent obrta kupaca3.653.833.18
Prosean period naplate98 dana94 dana113 dana
Koeficijent obrta zaliha76.4145.4755.93
Vreme trajanja jednog obrta5 dana8 dana6 dana
Koeficijent neto obrtnih sredstva1.441.921.68
Koeficijent obrta ukupnih poslovnih sredstava0.891.241.06
Koeficijent obrta sopstvenih sredstava2.333.522.88
Pokazatelji finansijske strukture
Odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitala13.7120.5923.14
Odnos pozajmljenih prema ukupnim izvorima fin.0.070.050.04
Pslvni prihdi372124965141163
Pslvn dbit5614142738646
Nt dbitk6125134008161
2.3.1. Pokazatelji rentabilnosti
Pokazatelji rentabilnosti se odnose na stopu poslovnog i neto
dobitka, stopu prinosa na ukupna poslovna sredstva i stopu prinosa
na sopstvena poslovna sredstva. Jednostavnije reeno, rentabilnost
nam govori da li preduzee ostvaruje neophodan profit. Pokazatelji
rentabilnosti se dobijaju na sledei nain:
Stopa poslovnog dobitka za 2009 god. =
Poslovni...dobitakPr ihodi...od... prodaje
x100= 5614 x100=15.0937212
Stopa poslovnog dobitka za 2010 god. = 14273 x100=28.7549651
Stopa poslovnog dobitka za 2011 god. =
8646 x100=21.0041163
28,75
21
15,08
Kompanija u posmatranom periodu na svakih 100 dinara prihoda od
prodaje ostvaruje 15.09, 28.75, 21.00 dinara poslovnog
dobitka.Grafikon 13. Stopa poslovnog dobitka 2009-201135
30
25
20Stopa poslovnog dobitka15
10
5
0200920102011
Stopa neto dobitka za 2009 god. =
Neto...dobitakPr ihodi...od... prodaje
x100= 6125 x100=16.4637212
Stopa neto dobitka za 2010 god. = 13400 x100=26.9949651
Stopa neto dobitka za 2011 god. =
8161 x100=19.8341163
Stopa neto dobitkaGrafikon 14. Stopa neto dobitka
2009-20113026,992519,832016,4615
10
5
0200920102011
Kompanija u posmatranom periodu na svakih 100 dinara prihoda od
prodaje ostvaruje 16.46, 26.99, 19.83 dinara neto dobitka.
Stopa prinosa na ukupna poslovna sredstva za 2009 god.=
Poslovni...dobitak Poslovna...sredstva
x100= 5614 x100=13.4341806
Stopa prinosa na ukupna poslovna sredstva za 2010 god.= 14273
x100=35.7539927
Stopa prinosa na ukupna poslovna sredstva za 2011 god.=
8646 x100=22.2638834
Stopa prinosa na ukupna poslovna sredstvaGrafikon 15. Stopa
prinosa na ukupna poslovnasredstva
2009-20114035302535,7522,262013,43151050200920102011
Stopa prinosa na ukupna poslovna sredstva pokazuje da je
kompanija na svakih 100 dinara proseno uloenih sredstava ostvarilo
dobitak od 13.43, tj. 35.75, tj. 22.26 u 2009-2011. godini. Ova
stopa ima smisla ako se vri komparacija sa stopama iz drugih
vremenskih perioda jednog preduzea, ili ako se vri poreenje sa
drugim preduzeima iz iste grane ili sa prosekom cele grane.
39
Stopa prinosa na sop. posl. sred. za 2009 god=
Neto...dobitak Sopstvena...sredstva
x100=
612538965
x100=15.72
Stopa prinosa na sop. posl. sred. za 2010 god= 13400
x100=35.1938078
Stopa prinosa na sop. posl. sred. za 2011 god=
8161 x100=21.9237225
Grafikon 16. Stopa prinosa na sopstvena poslovnasredstva
2009-2011403530252015105035,1921,9215,72Stopa prinosa na
sopstvenaposlovna sredstva200920102011
Preduzee na svakih 100 dinara prosenih ulaganja iz sopstvenih
izvora finansiranja ostvaruje periodian prirast od 15.72, 35.19 i
21.92 dinara za tri godine.
Racio rentabilnosti za 2009 god=
Poslovni... prihodi37212==1.18
Racio rentabilnosti za 2010 god=
Racio rentabilnosti za 2011 god=
Poslovni...rashodi49651=1.403537841163=1.2732517
31598
Grafikon 17. Racio rentabilnosti 2009-2011
1,41,4
1,35
1,31,271,251,21,18Racio rentabilnosti1,15
1,11,05200920102011
Kada je vrednost manja od 1 onda preduzee donosi gubitke. Ovi
pokazatelji pokazuju da je preduzee na svaki dinar poslovnih
rashoda ostvarilo 1.18, 1.4, 1.27 dinara poslovnih prihoda po
godinama.
2.3.2. Pokazatelji likvidnosti
Ova grupa pokazatelja, ukazuje na sposobnost preduzea da plaa
dospele novane obaveze, uz odravanje potrebnog obima i strukture
obrtnih sredstava i ouvanje dobrog kreditnog boniteta. Najvaniji u
ovoj grupi pokazatelja su: opta likvidnost, trenutna likvidnost,
neto obrtna sredstva (neto obrtni fond).
Opta likvidnost
Opti racio likvidnosti je nastao kao refleks aplikacije
bilansnog pravila u uem smislu, koje zahteva da osnovna sredstva
budu finansirana sopstvenim ili bar permanentnim kapitalom, a
obrtna sredstva da budu pokrivena kratkoronim izvorima
finansiranja.
Drugim reima, opti racio likvidnosti pokazuje sa koliko je
obrtnih sredstava pokriven svaki dinar kratkoronih obaveza, to se
uzima kao prvi indikator sigurnosti kojim su zatieni interesi
kratkoronih poverilaca preduzea.
Ovaj racio se utvruje na sledei nain:Opti racio likvidnosti za
2009 god =
Obrtna...sredstva
= 25838 = 9.09
Opti racio likvidnosti za 2010 god = Opti racio likvidnosti za
2011 god =
Kratkorocne...obaveze25817 = 13.96184924556 = 15.261609
2841
Grafikon 1. Opsti racio likvidnosti
2009-20111816141213,9615,2610864209,09Opsti racio
likvidnosti200920102011
Iz tabele vidimo da je opti racio likvidnosti najpovoljniji u
2011. godini. Ovaj koeficijent moe biti i prenizak i previsok, a u
mnogim industrijskim granama je previe nizak kada je blizu 1. Na
tom nivou, firme su jedva sposobne da gotovinom koja pristie
pokrije obaveze koje e dospeti.
Rigorozni racio likvidnosti
Rigorozni racio likvidnosti se rauna po formuli:
Rigorozni racio likv. za 2009 god =
Likvidna...sredstva...Obrtna....sredstva Zalihe
=Kratkorocne...obaveze
25351= 8.922841
Rigorozni racio likv. za 2010 god = Rigorozni racio likv. za
2011 god =
247251849238201609
= 13.37
= 14.80
Grafikon 2. Rigorozni racio likvidnosti
2009-201113,371514,88,9210
5Rigorozni racio likvidnosti0200920102011
Iz tabele se vidi da je rigorozni racio likvidnosti
najpovoljniji u 2011 godini.
Racio novane likvidnosti
Racio novane likvidnosti predstavlja jo stroi test likvidnosti
preduzea. Ovaj racio se utvruje na sledei nain:
Racio novane likvidnosti za 2009 god. = Racio novane likvidnosti
za 2010 god. = Racio novane likvidnosti za 2011 god. =
Gotovina=Kratkorocne...ili...dospele...obaveze24725=13.37184923820=14.801609Grafikon
3. Racio novcane likvidnosti 2009-201113,371514,88,9210
5Racio novcane likvidnost0200920102011
25351= 8.922841
Ovaj racio pokazuje da je svaki dinar kratkoronih obaveza
pokriven sa 8.92, 13.37,14.80 dinara gotovine u periodu 2009-2011
godine.
Neto obrtni fond
Neto obrtni fond, odnosno neto obrtna sredstva, predstavljaju
apsolutnu razliku izmeu obrtnih sredstava i kratkoronih obaveza,
odnosno dugorone izvore finansiranja obrtnih sredstava. Neto obrtna
sredstva ukazuju na sposobnost zaduivanja preduzea na kratak
rok.
Neto obrtna sredstva za 2009 god. = Obrtna sredstva Kratkorone
obaveze = 25838-2841=22997Neto obrtna sredstva za 2010 god. =
25817-1849= 23968Neto obrtna sredstva za 2011 god. = 24556-1609=
22947
23968
2299722947
Neto obrtna sredstva ukazuju na mogunosti zaduivanja preduzea na
kratak rok. Da bi banka odobrila preduzeu kredit, to najpre zavisi
od likvidnosti preduzea, ali i od odnosa kratkoronih obaveza prema
neto obrtnim sredstvima, koja na neki nain slue kao garancija da e
preduzee ispuniti svoje obaveze prema banci. Pretpostavlja se da
preduzee koje ima vei iznos neto obrtnih sredstava, uz istu brzinu
konverzije zaliha i potraivanja u gotovinu, automatski obezbeuje i
srazmerno vei stepen likvidnosti. U konkretnom primeru neto obrtnog
fonda kompanije vidimo da je on pozitivan.Grafikon 4. Neto obrtna
sredstva
2009-201124200240002380023600234002320023000228002260022400Neto
obrtna sredstva2009 god2010 god2011 god
ROA (Return on Assets) Prinos na aktivu
ROA za 2009 god. = Neto dobitak/ Prosecna poslovna aktiva =
6125/41806*100= 14.65% ROA za 2010 god. = Neto dobitak/ Prosecna
poslovna aktiva = 13400/39927*100= 33.56% ROA za 2011 god. = Neto
dobitak/ Prosecna poslovna aktiva = 8161/38834*100= 21.01%
Uopteno govorei, stopa prinosa meri prinos (rezultat) koji je
firma ostvarila anagaovanim kapitalom ili sredstvima. Ovaj
pokazatelj meri: efikasnost menadmenta, profitabilnost i adekvatna
je mera planiranja i kontrole poslovnih aktivnosti. Ovi pokazatelji
pokazuju da je preduzee na svakih 100 dinara poslovne aktive
ostvarilo 14.65, 33,56, 21,01 dinara neto dobitka.
ROE (Return on Equity) - Stopa prinosa na sopstveni kapital
ROE za 2009 god. = Neto dobitak/ Prosecni sopstveni kapital =
6125/38965*100= 15.72% ROE za 2010 god. = Neto dobitak/ Prosecni
sopstveni kapital = 13400/38078*100= 35.19% ROE za 2011 god. = Neto
dobitak/ Prosecni sopstveni kapital = 8161/37225*100= 21.92%
Ovaj pokazatelj meri profitabilnost ostvarenu angaovanjem
kapitala vlasnika (iskljueni su svi dugovi ili obaveze). Ovi
pokazatelji pokazuju da je preduzee na svakih 100 dinara sopstvenog
kapitala ostvarilo 15.72, 35,19, 21,92 dinara neto dobitka.Grafikon
5. ROA i ROE 2009-201140,00%
35,00%35,19%33,56%30,00%
25,00%
20,00%
15,00%
10,00%
5,00%
0,00%21,01% 21,92%14,65%15,72%ROAROE200920102011
2.3.3. Pokazatelji aktivnosti
Finansijski pokazatelji aktivnosti preduzea obuhvataju sve
relativne odnose izmeu prihoda i trokova, sa jedne strane, i
pojedinanih i ukupnih ulaganja u poslovna sredstva, sa druge
strane. Ovi pokazatelji nazivaju se koeficijenti obrta poslovnih
sredstava.
Neki od tih koeficijenata su:
Koeficijent obrta kupacaKoeficijent obrta kupca za 2009 god=
Koeficijent obrta kupca za 2010 god= Koeficijent obrta kupca za
2011 god=
Neto... prihodi...od... prodaje = Pr o sec
an...saldo...kupaca49651= 3.831296541163= 3.1812962
37212= 3.6510183
3,653,83
3,18
Prosean period naplate za 2009 god= Prosean period naplate za
2010 god= Prosean period naplate za 2011 god=
360dana Koeficijen t...obrta...kupacaGrafikon 6. Koeficijent
obrta kupca43,532,521,510,50Koeficijent obrta kupca200920102011
360dana Koeficijen t...obrta...kupaca360dana Koeficijen
t...obrta...kupaca
= 360dana = 98 dana3.65= 360dana = 94 dana3.83= 360dana = 113
dana3.18
Dobijena vrednost pokazuje da se potraivanja od kupaca naplauju
proseno 3.65 puta godinje u 2009 god, 3.83 puta u 2010 god i 3.18
puta u 2011 godini. Od trenutka prodaje kupcima do momenta naplate
potraivanja od njih proe proseno 98 dana u 2009 god, 94 dana u 2010
god i 113 dana u 2011 godini.
Cena kotanja realizovanih proizvoda se ne moe nai u bilansu
uspeha u naoj zemlji, zbog obrauna rezultata primenom metode
ukupnih trokova. Umesto ovog pokazatelja, esto se koristi:
Koeficijent obrta zaliha
Koeficijent obrta zaliha za 2009 god=
Pr ihod...od... prodaje = 37212 =76.41
Koeficijent obrta zaliha za 2010 god= Koeficijent obrta zaliha
za 2011 god=
Saldo...zaliha49651 =45.47109241163 =55.93736
487
Grafikon 7. Koeficijent obrta zaliha 2009-2011
76,418070605040302010055,9345,47Koeficijent obrta
zaliha200920102011
Vreme trajanja jednog obrta za 2009 god.= Vreme trajanja jednog
obrta za 2010 god.= Vreme trajanja jednog obrta za 2011 god.=
360dana Koeficijen t...obrta...zaliha360 = 8 dana 45.47360 = 6
dana 55.93
= 360 = 5 dana76.41
U preduzeu zalihe se proseno obrnu, tj. realizuju, 76.41, 45.47,
55.93 puta godinje. To takoe znai da na svakih 76.41, tj. 45.47,
tj. 55.93 dinara prodaje po ceni kotanja, jedan dinar ostaje vezan
u vrednosti zaliha. Kada se broj dana u godini podeli koeficijentom
obrta zaliha, dobija se proseno trajanje jednog obrta, koje
pokazuje proseno vremensko zadravanje zaliha na skladitu. Prosena
starost zaliha iznosi 5 dana 2009. godine, 8 dana 2010. godine,
odnosno 6 dana 2011. godine to je nepovoljan pokazatelj.
Koeficijent neto obrtnih sredstava za 2009 god=
Neto...prihod...od...prodaje Neto...obrtna...sredstva
37212=25838
=1.44
Koeficijent neto obrtnih sredstava za 2010 god= Koeficijent neto
obrtnih sredstava za 2011 god=
49651 =1.922581741163 =1.6824556
Grafikon 8. Koeficijent neto obrtnih sredstava 2009-2011
2,5
21,921,681,441,5
Koeficijent neto obrtnih sredstava
1
0,5
0200920102011
Koeficijent obrta neto obrtnih sredstava pokazuje odnos neto
prihoda od prodaje i neto obrtnih sredstava. Iz tabele vidimo da je
priblian u zadnje 2 godine, pa je tako u 2009. godini 1.44, u 2010.
1.92, a u 2011. 1.68. To znai da na svakih 1.44/1.92/1.68
ostvarenih neto prihoda od realizacije preduzee angaovalo 1 dinar
neto obrtnih sredstava, odnosno neto obrtna sredstva se obrnu
proseno 1.44/1.92/1.68 puta godinje.
Koeficijent obrta poslovnih sredstava za 2009 god.=
Neto...prihod...od...prodaje = 37212 = 0.89
Ukupna... poslovna...sredstva41806
Koeficijent obrta poslovnih sredstava za 2010 god.= Koeficijent
obrta poslovnih sredstava za 2011 god.=
49651 =1.243992741163 =1.0638834
Grafikon 9. Koeficijent obrta poslovnih sredstava 2009-2011
1,41,241,21,0610,89
0,8
0,6Koeficijent obrta poslovnih sredstava
0,4
0,2
0200920102011
Koeficijent obrta poslovnih sredstava pokazuje da preduzee na
svaki dinar ulaganja finansiranih iz sopstvenih izvora ostvaruje
neto prihode od realizacije u proseku u iznosu od 0.89 dinara 2009.
godine, 1.24 dinara 2010. godine, odnosno1.06 dinara 2011.
godine.
Kao prihvatljiva standardna veliina za uporeivanje i ocenu
efikasnosti korienja sopstvenih sredstava pojedinanih preduzea
uzima se prosean koeficijent obrta ove imovine za delatnost kojoj
pripada. Nizak koeficijent je pokazatelj suvinog ulaganja u odnosu
na mogunost korienja ove imovine za poveanje prihoda. Istraivanje
uzroka nedovoljnog obrta sopstvenih sredstava je odgovoran i sloen
zadatak finansijske analize, kao osnove za donoenje odluka kojim bi
se poboljala efikasnost korienja ove imovine.
Koeficijent obrta stalnih sredstava za 2009 god.=
Neto...prihod...od...prodaje = 37212 = 2.33
Koeficijent obrta stalnih sredstava za 2010 god.= Koeficijent
obrta stalnih sredstava za 2011 god.=
Sta ln a...sredstva49651 =3.521411041163 =2.8814278
15968
2,52,33
Koeficijent obrta stalnih sredstava pokazuje da preduzee na
svaki dinar ulaganja finansiranih iz stalnih sredstava ostvaruje
neto prihode od realizacije u proseku u iznosu od 2.33 dinara 2009.
godine, 3,52 dinara 2010. godine, odnosno 2.88 dinara2011.
godine.
2.3.4. Pokazatelji finansijske strukture
Cilj ovih pokazatelja je da se utvrdi solventnost kompanije,
koja predstavlja sposobnost kompanije da izmiruje obaveze na dui
rok. Ukupna poslovna sredstva preduzee moe da finansira iz
razliitih izvora, koji se dele na sopstvene i tue. Odnos izmeu
sopstvenih i pozajmljenih izvora finansiranja naziva se
finansijskom strukturom preduzea i izraava se u pasivi bilansa
stanja. Glavni pokazatelji finansijske strukture izraunavaju se na
sledei nain:
44
Odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitala za 2009 god.=
Sopstveni...kapital Pozajmljeni...kapital
38965==13.712841
Odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitala za 2010 god.= Odnos
sopstvenog i pozajmljenog kapitala za 2011 god.=
38078 =20.59184937225 =23.141609
23,1420,5913,71Odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitalaGrafikon
11. Odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitala2009-201125
20
15
10
5
0200920102011
Odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitala
Pokazuje da je na 1 dinar sredstava angaovanih iz pozajmljenih
izvora angaovano 13.71, 20.59, 23.14 dinara sopstvenog
kapitala.
Odnos pozajm. prema ukupnim izvor. fin. 2009=
Pozajmljeni...izvori...dugor. kratk.obaveze=
Ukupna...pasiva
2741 =0.0741806
Odnos pozajm. prema ukupnim izvor. fin. 2010= Odnos pozajm.
prema ukupnim izvor. fin. 2011=
1849 =0.05399271609 =0.0438834
0,05Odnos pozajmljenog prema ukupnim izvorima
finansiranjaGrafikon 12. Odnos pozajmljenog prema ukupnimizvorima
finansiranja
2009-20110,080,070,060,050,040,030,020,0100,070,04200920102011
Odnos pozajmljenih prema ukupnim izvorima finansiranja
Odnos izmeu pozajmljenog kapitala, bilo da je u pitanju
kratkoroni ili dugoroni dug, prema ukupnom kapitalu, pokazuje
relativno uee pozajmljenih izvora u ukupnim izvorima finansiranja.
Ukoliko se taj odnos, odnosno racio izrazi u procentima, razlika do
100 predstavlja srazmeran deo finansiranja poslovanja iz sopstvenih
izvora. Sudei po podacima iz tabele, moemo rei da je situacija u
kompaniji povoljna, s obzirom da u 2009. godini svaki dinar
pribavljen u poslovnu imovinu, putem dugova, kratkoronih i
dugoronih iznosi 0.07 dinara ili 7%, dok je ostatak od 93%
finansiran iz sopstvenih izvora. Situacija u 2010. i 2011 godini je
takoe slina.
2.4. PROJEKCIJA POSLOVANJA PREDUZEA VIA PROJEKT ZA NAREDNIH 5
GODINA
Sa svojim strunjacima za proteklih 12 godina firma je bila
angaovana na velikim, znaajnim projektima od interesa za gradove i
Republiku. U odnosu na ostale graevinske firme preduzee Via Projekt
spada u prvih 10 graevinskih firmi po svim finansijskim
pokazateljima. S obzirom na veliki broj preduzea Via Projekt
zauzima znaajno mesto u graevinarstvu u Beogradu i Srbiji.
U sledeoj tabeli je data projekcija preduzea Via Projekt za
narednih 5 godina.
Tabela 8. Projekcija finansijskih pokazatelja preduzea Via
Projekt za 5 godinaGodine
20122013201420152016
Pokazatelji rentabilnosti
Stopa poslovnog dobitka23.1024.5425.1226.5527.14
Stopa neto dobitka23.6925.8726.8527.5428.64
Stopa prinosa na ukupna poslovna
sredstva28.6732.5633.6335.8737.94
Stopa prinosa na sopstvena poslovna
sredstva28.9731.2234.5836.7838.12
Racio rentabilnosti1.081.051.051.051.1
Pokazatelji likvidnosti
Opti racio likvidnosti16.0616.8817.1117.2518.01
Rigorozni racio likvidnosti15.0115.2815.9816.5817.12
Racio novane likvidnosti15.0215.6515.9916.2516.87
Neto obrtni fond2325023650239642415224254
ROA (%)34.65%35.56%36.01%36.65%37.12%
ROE (%)35.72%35.99%36.92%37.92%38.12%
Pokazatelji aktivnosti
Koeficijent obrta kupaca3.954.124.184.985.12
Prosean period naplate92 dana91 dana89 dana87 dana86 dana
Koeficijent obrta zaliha57.9456.8456.6451.8149.45
Vreme trajanja jednog obrta6 dana6 dana6 dana6 dana6 dana
Koeficijent neto obrtnih sredstva1.701.721.761.801.82
Koeficijent obrta ukupnih poslovnih
sredstava1.101.121.171.191.22
Koeficijent obrta sopstvenih sredstava3.223.353.413.583.86
Pokazatelji finansijske strukture
Odnos sopstvenog i pozajmljenog
kapitala24.1224.2224.6724.6824.78
Odnos pozajmljenih prema ukupnim izvorima
fin.0.050.050.050.040.05
Pslvni prihdi4721249851501635553165451
Pslvn dbit1465215741161241822419998
Nt dbitk1385614157149981725418978
Izvor: Poslovni plan preduzea Via projekt 2012-2016 godine
Na osnovu dosadanjeg iskustva i ostvarenih rezultata, menadment
firme je postavio kratkorone i srednjorone planove i formirao
projekciju finansijskih pokazatelja preduzea Via Projekt za
narednih 5 godina. Ove pokazatelje moete videti u tabeli8. Iz
tabele se vidi da je projektovana tendencija pozitivnog rasta iz
godine u godinuza skoro sve pokazatelje preduzea Via Projekt.
Iz rada se vidi, da je hipoteza koja kae, da je finansijska
analiza u funkciji dugoronog profitabilnog poslovanja preduzea,
dokazana. Njen znaaj se ogleda prvenstveno u tome to sumira kljune
odnose i rezultate koji ukazuju na finansijske performanse
preduzea. Finansijska analiza je praktino, sredstvo kontrole u
procesu upravljanja finansijama preduzea, jer ona omoguava
sagledavanje trendova u finansijskom poslovanju preduzea, poreenje
finansijskih karakteristika razliitih preduzea, utvrivanje
meuzavisnosti faktora koji utiu na finansijski uspeh firme i samog
vlasnika.
Pomona hipoteza koja glasi, Inputi trita i vlasnika su veoma
vani za opstanak i razvoj kompanije, je takoe dokazana. Jedno od
kljunih orua za donoenje odluka u preduzeima je analiza
finansijskih izvetaja. Naalost, nemali broj vlasnika koji su
istovremeno i izvrni direktori malih, mikro i srednjih preduzea
doivljavaju znaaj finansijskog izvetavanja i voenja poslovnih
knjiga vie kao zakonsku obavezu nego kao instrument i orue za
poslovno upravljanje.
III OSNOVNI PRINCIPI ANALIZE KREDITNE SPOSOBNOSTI KLIJENTA
U dananjim uslovima poslovanja procedura odobravanja i
monitoringa kredita je visoko standardizovana, ali se u odreenim
oblastima (delovima) razlikuje od banke do banke. Procedura zavisi
od namene i ronosti kredita, tako da dugoroni krediti namenjeni
investiciji u privrednom subjektu (izgradnja ili dogradnja hala,
kupovina opreme, kupovina poslovnih zgrada, itd.) podrazumevaju
najdui i najsloeniji postupak odobravanja.
Bez obzira na duinu trajanja, postupak odobravanja kredita se
sastoji iz sledeihkoraka:27 Podnoenje zahteva (molba, aplikacija)
za kredit, Razmatranje i obrada kreditnog zahteva, Reenje banke o
zahtevu za kredit (votum), Zakljuivanje ugovora o kreditu, Korienje
kredita (povlaenje odjednom ili u tranama), Vraanje kredita (u
tranama ili odjednom), Monitoring (nadzor, praenje) kredita.
Banka zahtev za kredit uzima u razmatranje i obradu, ukoliko je
klijent podneo kompletan zahtev, to podrazumeva:28 Dostavljanje
zvaninog zahteva za kredit na memorandumu privrednog subjekta, koji
sadri: namenu kredita (investicija ili obrtna sredstva/dug ili
kratak rok), iznos traenog kredita (u dinarima ili sa valutnom
klauzulom), uslove korienja kredita (rok, dinamika povlaenja
kredita, nain otplate kredita, sopstveno uee korisnika kredita,
itd.), i instrumente obezbeenja kredita. Obrazloenje kreditnog
zahteva (svrha i opravdanost zaduivanja) sa odgovarajuom
dokumentacijom (ugovori, fakture, biznis planovi, itd.), Statusna
dokumentacija klijenta (dokumentacija o osnivanju privrednog
subjekta, povezanim licima, ovlaenim licima),
Finansijskiizvetajiklijenta(privrednogsubjekta)zaprethodnetrikalendarske
godine.
Obrada kreditnog zahteva, se vri od strane posebne slube u
poslovnoj banci. Za banku je vrlo vano da sa ekonomskog stanovita,
utvrdi stepen kreditnog rizika: pri tome se analiziraju
karakteristike zajmotraioca i njegova spremnost da vrati kredit,
kapacitet zaduenja, kapital potencijalnog dunika, instrumenti
obezbeenja i opte ekonomske prilike koje utiu na uspenost
poslovanja klijenata tzv. hard (vrste injenice/finansijske
pokazatelje) i soft facts (meke injenice).
27 Barjaktarovi L, Upravljanje rizikom, Univerzitet Singidunum,
Beograd 2009, str 11328 Barjaktarovi L, Upravljanje rizikom,
Univerzitet Singidunum, Beograd 2009, str 113
Veina domaih banaka sa stranim kapitalom, koje posluju u Srbiji,
se rukovodi pravilima za upravljanje kreditnim rizikom koja se
koriste u Risk Metrics Group pristupu J.P.Morgana: Nema povraaja
bez rizika - povraaj je nagrada za one koji su spremni dapreuzmu
rizik, Transparentnost podrazumeva da rizik treba uvek razumeti u
potpunosti, Iskustvo bitno je naglasiti da rizikom upravljaju ljudi
(koji takoe isti ikvantifikuju), Saznanje kae da uvek treba
preispitivati sopstvene pretpostavke, Komunikacija podrazumeva da
se o riziku uvek otvoreno govori, Raznovrsnost podrazumeva da
viestruki rizik daje viestruki povraaj, Disciplinovanost dokazano
je da dosledan i vrst pristup uvek pobeujestalne promene u
strategiji, Zdrav razum je neto bez ega ne bi moglo da funkcionie
upravljanjerizikom. Uvek je bolje biti priblino u pravu nego u
potpunosti netaan. Odluke treba donositi nakon razmatranja
verovatnoe rizika i povraaja.
Ocenu kreditne sposobnosti klijenta vri Sektor za upravljanje
rizikom u banci.Ciljevi ocene kreditne sposobnosti klijenta i same
transakcije koja se kreditira su: shvatiti rizike koje odreena
transakcija nosi sa sobom, obezbediti osnovu za donoenje kreditne
odluke, pomoi u razvoju strukture koja e umanjiti rizik, uveriti se
da cena odgovara riziku.
Alati banke za ocenu kreditne sposobnosti klijenta su: analiza
klijenta, koja predstavlja odgovarajui miks kvanititativne (hard
facts)i kvalitativne (soft facts) analize, i analiza transakcije,
koja podrazumeva svrhu, strukturu i obezbeenje transakcije.
(Obzirom da je za odobrenje kredita kljuno utvrivanje kreditne
sposobnosti klijenta, posebno e u nastavku poglavlja biti obraena
analiza klijenta i analiza transakcije.)
Na osnovu izvrene analize sainjava se kreditni referat (kreditna
aplikacija), koji obino sadri sledee elemente:29 Naziv, sedite i
delatnost zajmotraioca (privrednog subjekta), Kreditnu sposobnost
klijenta (ustanovljena na bazi kvantitativne i kvalitativne
analize), Stepen izvrenja obaveza prema banci u prethodnom periodu
(na osnovu internih podataka banke ili iz izvetaja Kreditnog biroa
ukoliko klijent nije bio korisnik kredita), Iznos zahtevanog
kredita, Namenu traenog kredita, Dinamiku korienja kredita,
Projekciju oekivanih efekata (klijentove projekcije i projekcije
banke se uporeuju).
29 Barjaktarovi L, Upravljanje rizikom, Univerzitet Singidunum,
Beograd 2009, str 11445
Obavezan deo referata je zakljuak (votum), koji zapravo
predstavlja predlog odluke za odobrenje (pozitivna odluka) ili ne
odobrenje traenog kredita (negativna odluka). Zakljuak sadri sledee
elemente: Iznos kredita, Namena kredita, Rok otplate kredita,
Kamatna stopa, nain korienja kredita, Nain otplate kredita, Uee
klijenta, Obezbeenje kredita, Dobre i loe strane konkretnog
kreditnog zahteva na osnovu koga se donosi konkretna odluka o
kreditu.Trebalo bi imati u vidu da se zakljuak i uslovi kredita po
pravilu razlikuju od onoga to je sadrano u zahtevu za odobrenje
kredita, naroito u pogledu uslova kreditiranja.
Reenje o kreditnom zahtevu (votum/odluka kreditnog odbora) moe
biti negativno ili pozitivno. O negativnom reenju, uz odgovarajue
obrazloenje o razlozima za odbijanje, klijent se obavetava i
pismenim i usmenim putem. U sluaju pozitivnog ishoda sa obavetenjem
o odobrenju kredita, klijentu se dostavljaju uslovi iz reenja o
osnovnim karakteristikama odobrenog kredita, i poziv za zakljuenje
ugovora o kreditu i prateih dokumenata vezanih za realizaciju
kredita.
Ugovor o kreditu se sastavlja iskljuivo u pisanoj formi.
Poslovne banke imaju tipski ugovor za ove svrhe u kome su sadrani
svi uslovi pod kojima je odobren kredit. Zakljuenjem
(potpisivanjem) ugovora se stiu uslovi za korienje kredita koji je
odobren. Nain korienja definisan je ugovornim klauzulama i zavisi
od vrste odobrenog kredita. Banka je u obavezi da kontrolie
korienje kredita.
Odobreni i ugovoreni kredit zajmoprimac vraa banci odjednom na
odreeni datum ili u tranama (koje mogu biti u ratama ili
anuitetima), to je regulisano ugovorom. Ukoliko doe do kanjenja u
povraaju kredita (glavnice i/ili kamate) poslovna banka prvo
razmatra razloge koji su do toga doveli. Ukoliko se ustanovi da je
do kanjenja dolo iz opravdanih razloga ona produava rok vraanja sa
novim ugovorenim rokovima vraanja (tzv. prolongacija kredita), a to
se vri po postupku koji je istovetan odobravanju kredita. Ukoliko
ustanovi da su razlozi kanjenja vraanja neopravdani moe pribei
naplati kredita na osnovu aktiviranja sredstva obezbeenja ili to
zahtevati od korisnika kredita pokretanjem sudskog postupka.Banka
je duna da aktivno prati poslovanje korisnika kredita (uplate preko
rauna, obilazak klijenta, razgovor sa poslovnim partnerima
korisnika kredita, praenje tampe, itd.) kako bi mogla adekvatno da
reaguje pre nego to doe do negativnih posledica ili da bi sanirala
loe posledice do kojih je ve dolo. Menadment banke, mora redovno da
bude informisan o stanju naplate kredita i poslovanju korisnika
kredita. im banka sazna za prve znake loeg finansijskog poloaja
korisnika kredita, moe pribei izradi sanacionog plana. U nekim
sluajevima, kod kojih je opravdano, se preporuuje i preduzima
restrukturiranje kredita da bi se spreio otpis kredita.Ukoliko,
meutim, naplata nije izvrena i kasni se i vie od 90 dana, a nisu
preduzete druge mere banka pristupa otpisu kredita na teret
rezervi. Meutim, to ne znai da banka kredit nee naplatiti na drugi
nain.30
30 Barjaktarovi L, Upravljanje rizikom, Univerzitet Singidunum,
Beograd 2009, str 11546
3.1. Analiza klijenta
U ovom delu e biti analizirani klijenti koji su po svojoj
pravnoj formi pravna lica (privredni subjekti), obzirom da je za
njih kompleksnije ustanoviti kreditnu sposobnost, a i samim bankama
je data mogunost da kreiraju sopstvene alate za utvrivanje
kreditnog rejtinga klijenta. Izuzetno bitan element analize
klijenta predstavlja njegova finansijska snaga koja se ogleda kroz
sprovoenje finansijske politike privrednog subjekta.
Finansijska politika privrednog subjekta, kao sastavni deo
razvojne politike privrednog subjekta, ima za svrhu postizanje i
odravanje finansijske snage privrednog subjekta pomou definisanih
naela kojih se pridrava u izvravanju svojih zadataka. U
kvantitativnom smislu (hard facts) pod finansijskom snagom
privrednog subjekta se podrazumeva obim sredstava, dok u
kvalitativnom smislu (soft facts) finansijska snaga obuhvata:
ouvanje imovine i poveanje imovine, sposobnost plaanja odnosno
izvravanja dospelih obaveza na vreme i trajnu
sposobnostfinansiranja. Finansijska politika privrednog subjekta
obuhvata sledee elemente: 31
a. Politiku pribavljanja finansijskih sredstava koja je
fokusirana na postizanje i odravanje konstantne ravnotee izmeu
pribavljenih sredstava sa njihovim ulaganjem u sledeoj fazi. Bitno
je naglasiti da bi realizacijom finansijske politike trebalo da
budu obezbeena neophodna obrtna i osnovna sredstva. Smatra se da
privredni subjekt dobro posluje ako iz dugoronih izvora pokriva oko
70% trajnih obrtnih sredstava i sva osnovna sredstva.b. Politiku
upotrebe finansijskih sredstava (plasmana) koja je fokusirana na
donoenje finansijskih odluka o rentabilnosti ulaganja pribavljenih
finansijskih sredstava. Finansijskim naelima, se regulie ulaganje
finansijskih sredstava - naelo sigurnosti, naelo rentabilnosti i
naelo likvidnosti.c. Politiku likvidnosti koja podrazumeva
realizaciju konstantne likvidnosti privrednog subjekta kao
celine.
Principi finansijske politike su osnova za definisanje naina
rada radi uspene realizacije ciljeva finansijske politike
privrednog subjekta. Trebalo bi imati u vidu da se sva naela
finansijske politike nalaze u meusobnoj vezi jer su interaktivno i
konkurentski povezana. Shodno tome, primarni zadatak finansijske
politike je otpimalno usaglaavanje naela finansijske politike.
Osnovna naela finansijske politike mogu da se klasifikuju na nain:
Naelo finansijske stabilnosti koje odraava odnos izmeu dugorono
vezanih sredstava i sopstvenog kapitala povezanog sa dugorono
pozajmljenim kapitalom (trebalo bi da iznosi mak. 1, ili da bude
manji od 1). Naelo likvidnosti se odnosi na sposobnost privrednog
subjekta da u svakom trenutku moe da izmiri dospele obaveze. Naelo
rentabilnosti predstavlja stalnu tenju privrednog subjekta da
ostvari to povoljniji rezultat poslovanja - dobit, u odnosu na
angaovana sredstva. Naelo finansijske elastinosti se ogleda u
sposobnosti pribavljanja jeftinih izvora finansiranja (tuih), u
pravo vreme i u potrebnom obimu, kao i povraaju tih sredstava
kreditorima bez posledica na likvidnost privrednog subjekta i
njegovo kontinuirano poslovanje.
31 Barjaktarovi L, Upravljanje rizikom, Univerzitet Singidunum,
Beograd 2009, str 11647
Naelo finansijske nezavisnosti kae da bi priv