1. OPRAVDANOST ULAGANJA U BRODARSTVU
1.1. Znaenje brodarstva i njegove glavne funkcije
Stupanj razvoja svakog gospodarstva mogue je mjeriti sa
dostignutom razinom njegovog prometnog sustava. S obzirom da u
prometnom sustavu brodarstvo zauzima vrlo istaknuto mjesto odatle i
njegovo znaenje i njegova uloga. Veliko znaenje morskog brodarstva
zasniva se na neusporedivim prednostima u odnosu na druge grane
prijevoznih djelatnosti, pa kao prijevozna djelatnost ima
nezamjenjivu ulogu u meunarodnom robnom prometu, jer se najvei dio
tog prometa odvija morem.
Na stvaranje i veliinu pojedinih brodarstva veliki utjecaj imaju
njegove funkcije:
1. Prijevozna funkcija (omoguuje prijevoz sveukupne nacionalne
robne razmjene morem i ak ostavlja mogunost djelominog ili veeg
zaposlenja za potrebe treih korisnika prijevoznih usluga)2.
Dohodovna (profitna) funkcija (cilj je poveanje dohotka ili
profita)3. Devizna funkcija (cilj je poveanje nacionalnog deviznog
priljeva i smanjivanje deviznog odljeva)
4. Vojno-strategijska funkcija(brodarstva koja imaju izravnu ili
neizravnu vezu sa zemljom u ijem bi to bilo interesu)
U dosadanjem razvoju brodarstva postavljao se samo jedan cilj
poveanje i osuvremenjavanje ukupnih kapaciteta. Takav je pristup
zanemarivao ili nije dovoljno uzimao u obzir mogunost nastajanja i
negativnih posljedica. Industrijski i ekonomski razvoj Kine utjecao
je na porast pomorskog prometa i rast vozarina. Brodarstvo je
otvoreno svim utjecajima, kako gospodarskim tako i
izvangospodarskim. To znai i njegovu osjetljivost na razne dogaaje
i promjene gospodarskih i izvangospodarskih znaajki. Posebice se to
odnosi na promjenjivost prilika na sveukupnom gospodarskom tritu,
izmeu kojih su to ponajvie fluktuacije vozarinskog trita i
fluktuacije trita novogradnji, rabljenih i dotrajalih brodova.
Razdoblja dugotrajnih recesija nametnula su stanovite poruke o
potrebi restrukturiranja ponude na nain da se osigura vea
adaptilnost brodova, to je velikim dijelom postignuto razvojem
kontejnerskog prijevoza. U razdobljima povoljne konjukture, brodari
naruuju gradnju novih brodova, broj brodova u raspremi je relativno
mali, a potranja za uslugama brodarskoga prijevoza velika.
Konkurencija tjera na stalno smanjenje trokova, i oni koji takav
trend nisu u stanju pratiti posluju sa malim profitom ili su u
gubitku. Meunarodni karakter brodarstva i njegovo golemo znaenje za
svjetsko gospodarstvo upravo mu omoguuju i pristup financijskim
tritima, a s obzirom na korelacijsku vezu s brodogradnjom,
financijski su izvori usmjereni prema jednoj i drugoj djelatnosti,
a esto su i njihovi odnosi meusobno isprepleteni. Rizinost ulaganja
u brodarstvo dobro je poznata injenica jer se opravdanost ulaganja
u brodarstvo potvruje samim funkcijama brodarstva. Brojna su
nastojanja kako bi se dobivale to sigurnije projekcije o buduim
kretanjima na svim tritima koja su od bitnog znaenja za uspjenost
ulaganja u brodarstvo i brodogradnju. Tenje su usmjerene prema
smanjivanju tih rizika traei odgovore na brojna pitanja o ulaganju
u brodarstvo, izboru trenutka gradnje i nabavljanja brodova,
odnosno njihove prodaje. Pokuavaju se definirati potrebna struktura
i obujam kapaciteta brodovlja za koje se trai financiranje, nastoji
se ocijeniti opravdanost tih ulaganja i prihvatljivost modela
financiranja itd. Veliko znaenje daje se i osiguravanju adekvatnih
jamstava.1.2. Ekonomski principi i financiranje nabavljanja
brodova
Cikliko obiljeje znaajka je svih trita, ali se faze ciklusa u
brodarstvu i onih u brodogradnji ne podudaraju. Ciklusi u
brodogradnji kasne u odnosu na cikluse u brodarstvu, pa se pri
projekcijama i istraivanjima trita taj fazni pomak mora uzimati u
obzir. Ciklusi u brodarstvu dijele se na kratkorone (3-4 godine) i
srednjorone ili investicijske (oko 10 godina). Ta se podjela
temelji na slinosti ciklusa u brodarstvu s opim gospodarskim
ciklusima. M. Hampton dugoroni ciklus u brodarstvu definira s 2
faze: 1. Faza poleta koja se sastoji od 3 kratkorona ciklusa iji su
vrhovi jedan za drugim svaki na vioj razini od prethodnog (traje
8-12 godina) i 2. Faze korekcije u kojoj su svi vrhovi kratkoronih
ciklusa svaki razliite razine, ali niti jedan ne dostie razinu vrha
iz faze poleta (traje 8-12 godina). Mnogo je razliitih vrsta rizika
u svakom poduzetnitvu, pa tako i u brodarstvu: rizici koje donose
gospodarski ciklusi, kreditni rizici u vezi s poslovanjem, rizici u
izboru brodovlja koji se nabavljaju itd. Porast ili esto puta samo
predvianja o moguem porastu vozarina pobudit e vei interes za nova
investiranja u brodarstvu. Kada predvianja ne davaju osnovu za
sigurnost ostvarivanja veeg profita interes je znatno manji. Ako
poslovanje u brodarstvu, u kojeg se investiralo, donosi manji
dobitak od oekivanog, taj se interes smanjuje. Ako se u daljnjem
poslovanju oekuje gubitak, interes za investiranjem gotovo potpuno
nestaje. Trebalo bi naruivati i nabavljati brodove na dnu ciklusa u
brodarstvu, tj. na prvi ozbiljan znak do nastupa faze oivljavanja i
uzleta. Potrebno je izuzetno dobro poznavanje trita, procjena
strunih izvjea i analiza, ali i odreeni stupanj hrabrosti. Ukupna
nabavna cijena broda znatno e utjecati na trokove njegova
poslovanja, tj. izravno e utjecati na rezultate poslovanja za
cijeli vijek trajanja broda. Brodovi, kao i svaka druga imovina,
imaju svoju trinu i uporabnu vrijednost. Pri nabavci broda, bez
obzira da li se radi o zamjeni ili poveanju kapaciteta, potrebno je
drati se principa pravodobnosti donoenja i ostvarivanja takve
odluke, principa prihvatljivosti cijene i principa sigurnosti
zaposlenja. Pridravajui se tih principa ostvaruju se preduvjeti
koji bi trebali osiguravati uspjeno poslovanje na dulji rok.
Uzimajui u obzir samo financijsko optereenje, rizici su mnogo
manji kod investiranja u rabljene brodove nego kod investiranja u
novogradnje. Kod projekta financiranja vodit e se rauna da se brod,
do kojeg se dolo na kredit, ne vezuje izuzetno dugoronim ugovorom
za odreeni posao kao jamstvo za redovitost isplate kreditnih
obveza. Razlog tome je to se kod takvih poslova vie vodi rauna o
sigurnosti redovitog priljeva prihoda s kojim e se podmirivati
kreditne obveze nego li se vodi rauna o rentabilnosti prijevoznog
posla. Nakon to se analiziraju svi elementi projekata financiranja
mora se posebna pozornost usmjeriti procjeni oekivanog dobitka. Za
procjenu dobitka koriste se mnoge metode, ali smatra se da je
najpogodnija metoda neto sadanje vrijednosti. Taj se dobitak
iskazuje s postotkom profita koji se oekuje od te investicije.
2. FINANCIRANJE NABAVLJANJA BRODOVA
Za financiranje nabavke brodova koriste se razni modeli i izvori
financijskih sredstva. Odluka o nainu financiranja ovisi ponajvie o
samom brodaru, odnosno brodarskom poduzeu i rezultatima poslovanja.
Posebno znaenje imaju pokazatelji o uspjenosti poslovanja i
procjena uspjenosti buduih investiranja. Dva su glavna naina
financiranja kod nabavke brodova, a to su financiranje raspoloivim
kapitalom i financiranje zaduivanjem. Vlastita sredstva se
akumuliraju zadravanjem djela dobiti, ali obino nisu dostatna pa se
investitori moraju koristiti i drugim nainima pribavljanja
financijskih sredstva. Ako se radi o brodarskom drutvu to je mogue
prodajom dionicama i plasiranjem obveznica. Znatna sredstva se mogu
pribaviti stvaranjem partnerskih odnosa, najee s udruivanjem
mirovinskih fondova koji se udruuju po naelu ograniene
odgovornosti. U posebne naine financiranja pripada financiranje na
osnovi velikih poreznih olakica koje mogu biti jedna od mjera pomoi
prema brodarstvu. To je mogue realizirati na nain da se odobri tzv.
ubrzana amortizacija za nabavljeni brod, to za posljedicu ima
veliko smanjivanje osnovice za plaanje poreza. Nabavljanje brodova
s vlastitim sredstvima ima veliku prednost, jer ta utroena sredstva
ne treba vraati. Kreditni aranmani za nabavljanje brodova razlikuju
se po namjeni, tj. da li se radi o kreditiranju gradnje brodova ili
kreditiranju rabljenih brodova.
2.1. Izvori i naini financiranja nabavljanja brodova
zaduivanjem
Mjere pomoi prema brodogradnji doprinijele su da se
brodovlasnici manje odluuju kupovati brodove plaanjem ukupne cijene
broda odjednom i s vlastitim novcem. Dva su glavna izvora
financiranja kod nabavke brodova, a to su financiranje iz javnih
izvora i financiranje koje omoguuju komercijalne banke. Mogue je i
koritenje drugih sekundarnih izvora kao to su osiguravajua drutva,
novarske kue, mirovinski fondovi i drugi privatni izvori. Jedan od
naina financiranja koji se oslanja na privatne izvore, inae
specifian po visokim kamatama i s moguim udjelom u vlasnikim
pravima na kapital drutva je mezzanine financing. Nabavljanje
brodova se financira i putem leasinga. Pri nabavljanju brodova
putem ugovora o leasingu (financijska transakcija) tvrtka koja
naruuje gradnju broda koristi sve mogunosti koje su na raspolaganju
pri ugovaranju gradnje broda. To je obino banka ili neka
financijska institucija koja pokriva sve trokove odobrenog kredit
za gradnju broda te izvrava sva plaanja prema brodogradilitu. Svi
trokovi i izdaci pridodani obrocima ugovorenog kredita e se
izraunati u iznos zakupnine. Brodar koji od nje preuzima brod prema
ugovoru o zakupu golog broda plaat e odreenu zakupninu do otplate
ukupne cijene broda. Nain financiranja gotovo jednak leasingu je
sale and lease-back. Osnovni princip ove transakcije je da
brodovlasnik, tj. brodarsko poduzee, brod prodaje tvrtki koja
omoguava financiranje i od nje taj isti brod ugovorom uzima natrag
u dugogodinji zakup (lease-back). Vlasnitvo broda prelazi na tvrtku
koja taj posao financira, ali brodar zadrava kontrolu nad
upravljanjem i iskoritavanjem broda. Poetkom 1960-tih kreditiranje
nabavke brodova dobilo je veliki zamah, a 1970-tih nastupa
razdoblje kada brodari ubiraju velike profite to dovodi do velike
euforije naruivanja brodova uz koritenje povoljnih kredita, a nakon
toga do jedne od najveih kriza u brodogradnji i brodarstvu.
2.1.1. Financiranje gradnje brodova sredstvima iz javnih
izvora
Financiranju novogradnji uvelike su prevladali izvorni krediti
koje drava omoguuje putem svojih agencija. Izbor brodogradilita,
odnosno zemlje u kojoj e se brod ili brodovi graditi ovisi o kakvoi
proizvodnje, rokovima isporuke i drugim imbenicima, ali ponajvie o
cijenama brodova i mogunostima kreditiranja, odnosno o kreditnim
uvjetima. Uz mjere pomoi prema brodogradnji najvanije su izravne
subvencije s kojima se nadoknauje razlika izmeu proizvodne i trine
cijene brodova. Iz javnih izvora financiranja odobravaju se krediti
brodogradilitima i naruiteljima novogradnji, dva su sluaja: 1.
supplier's kredit gdje brodar otplauje brodogradilitu ugovorenu
cijenu brodara u razdoblju trajanja kredita; 2. buyer's kredit gdje
je kredit odobren naruitelju novogradnje koji ga koristi za plaanje
ugovorene cijene broda brodogradilitu jednako kao kod gotovinskog
plaanja. Jedan od glavnih razloga to se dravnim mjerama pomae
brodogradnji je to je brodogradnja radom intenzivna industrija i
utjee svojom podzaposlenosti ili nezaposlenosti na politiku
stabilnost zemlje. Specifinosti kreditiranja ogledaju se i u
programima koji predviaju subvencioniranje kamata. Javne agencije
kroz te programe jame komercijalnim bankama plaanje razlike izmeu
fiksnih kamata ugovorene s kreditnim dunikom i onih plivajuih na
financijskom tritu koje mogu nastati tijekom otplatnog razdoblja.
Izmeu zapadnoeuropskih i japanskih brodograditelja dolazi do
prijepora, te su se rjeenja traila u pregovorima koja su odrana u
krilu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) te je
postignut sporazum o uvjetima financiranja kojih bi se trebale
pridravati brodograevne industrije zemalja lanice te
industrije.
2.1.2. Financiranje gradnje brodova sredstvima iz privatnih
izvora
U financiranju novogradnje u ranijem razdoblju najvie su
sudjelovale dravne agencije za izvozno kreditiranje, te su vanu
ulogu imale i komercijalne banke koje su sudjelovale izravno ili
neizravno. U strukturiranju kredita radile su i razne kombinacije
javnih i privatnih izvora. Vrlo esto su se koristili i sindicirani
krediti koje nude grupe banaka ili drugih novanih zavoda. U
proteklih nekoliko desetljea dolazi do promjena, ali glavni izvori
ostaju isti. Izraena je aktivnost komercijalnih banaka u
financiranju gradnje brodova nastalog doba japanskog brodograevnog
buma. Transakcija koja mijenja kreditne uvjete iz glavnog ugovora o
kreditu u poslovnom svijetu zove se wrap around. Banke su
preuzimale sve znaajniju ulogu u kreditiranju gradnje brodova.
Povezivanje i udruivanje u grupe banaka, omoguila se sve vea
koncentracija kapitala. Poveali su se i fondovi iz kojih se
odobravaju krediti za gradnju brodova. Problem pokria razlike izmeu
kamata koje prate financijski kapital i onih uz koje se nude
programi kreditiranja i nadalje se rjeavaju subvencijama. Modeli
subvencioniranja kamata se mogu razlikovati po tome da li se radi o
izvoznim programima ili o programima gradnje brodova za domae
brodare. Odreenu ulogu u osiguravanju financiranja i jamenja u svim
poslovima kreditiranja gradnje brodova imaju i pomorsko hipotekarne
banke, a obino su potpomognuti od drave.
2.1.3. Financiranje nabavljanja rabljenih brodova
Komercijalne banke financiraju gradnju novih brodova i
nabavljanje rabljenih brodova odobravanjem kredita brodovlasnicima
uz odreene uvjete i jamstva. Ti su krediti skuplji, vea je kamatna
stopa, a razdoblje otplate krae. Kod financiranja nabavljanja
rabljenih brodova vei je broj financijskih transakcija nego u
financiranju gradnje brodova. Radi se o znatnom manjim sredstvima s
kojima se financira nabavljanje rabljenih brodova. Znaajna
posebnost je da su prodavatelji i kupci subjekti iz iste
djelatnosti brodari. Financijska sredstva koritena za nabavljanje
brodova ne naputaju brodarstvo, ona samo prelaze s rauna jednog
brodara na raun drugog. Pri tome e mijenjati i lokaciju unutar tih
sredstva. U bulkerskom i tankerskom brodarstvu tipina se
brodovlasnika grupa sastoji od vie kompanija. Svaka kompanija obino
je vlasnik samo jednog broda, pa se i naziva kompanija s jednim
brodom. Ovakva struktura vlasnitva uspostavlja se zbog ograniavanja
odgovornosti. Kada je kompanija vlasnik vie brodova, onda je mogue
poduzeti postupak protiv jednog broda za dugove ili odgovornost
drugog broda istog brodovlasnika. Veina kompanija u brodovlasnikoj
grupi postoje iskljuivo zbog vlasnitva pojedinog broda, izuzev
malih iznosa gotovog novca, obino nema financijskih sredstva ni
drugo kapitala. Druge kompanije u grupi, svaka iz svoje
djelatnosti, obavljaju pojedine poslove za sve brodove. Opisane
kompanije obino povezuje u brodarsku grupu jedna krovna
organizacija, esto je to holding kompanija ili je pak obino dioniko
drutvo. Tipini oblik financiranja nabavljanja rabljenih brodova iz
privatnih sredstava jest projektno financiranje. Projektno se
financiranje temelji na predvianju o zaposlenju broda koji se
nabavlja. Ta predvianja moraju potvrditi da li e prihodi iz
zaposlenja pokriti operativne trokove, trokove putovanja i otplatu
duga.
2.2. Tipini uvjeti kreditiranja gradnje novih i nabavljanja
rabljenih brodova
Uvjeti financiranja nabavke rabljenih brodova mogu biti vrlo
razliiti od programa koji se nude za brodogradnju, ali i izmeu
pojedinih kreditnih uvjeta konkretnih kupoprodaja rabljenih
brodova. Puno se postiglo u izjednaavanju uvjeta kreditiranja
gradnje brodova glede visine kreditnog dijela ukupne cijene broda.
Financiranje nabavke rabljenih brodova obiljeeno je niim udjelima
kredita u ukupnoj cijeni. Postotak kreditnog dijela cijene broda
uvijek je predmet pregovora izmeu brodara i kreditora. Veliina
kreditnog dijela obino je u funkciji s buduim zaposlenjem broda i
vrstom zaposlenja. Prihvaanje kreditnog udjela esto je ovisno o
jamstvima brodara kao dunika. Obino se radi o brodarevom osobnom
jamstvu i korporacijskom jamstvu. Vanu ulogu ima odreivanje vremena
transakcije. Mnogi kreditori vjeruju da je veliki finance ratio
manje rizian kada su cijene brodova depresivne. Suprotan stav bi
bio normalniji. Veliki broj financijskih aranmana s komercijalnim
bankama temelji se na promjenjivoj kamatnoj stopi eurodolara
uveanoj za dodatak (spread/margin) najee se koristi kamatna stopa
LIBOR (London Inter Bank Offered Rate): otplata glavnice je uvijek
ista, a kamatna stopa uveana je za odreeni postotak i ispravlja se
koncem svakog prethodno ugovorenog razdoblja (kvartalna,
polugodinja); inae se odreuje svakodnevno, a razliita je u
ovisnosti o razdoblju primjene. Komercijalne banke nerado prihvaaju
fiksne kamate, jer su im primarni izvori sredstava vezani uz
promjenjive kamatne stope, stoga banka u zatiti financijskih
interesa koristi SWAP pokriva rizik kamatne stope za cijelo
kreditno razdoblje. U sluaju ranije otplate kredita (prepaid)
kreditor moe pretrpjeti gubitak uzimajui poravnanje za preostali
dio ugovora. Ovisno o koliini financijskih sredstava s kojima
raspolau, banke poveavaju ili smanjuju kamatnu stopu. Sredstva s
kojima raspolau, osim vlastitih, su: sredstva komitenata, oroeni
depoziti poduzea, tednja, iro-rauni puanstva i njihova oroena
tednja. Kada brodar s bankom dogovori kredit za kupnju novogradnje
ili rabljenog broda uz fiksnu kamatnu stopu, otplata kredita
obavlja se anuitetski.
Anuitet se sastoji od kamate i otplate, s tim da je uvijek isti
tijekom cijelog otplatnog perioda (ako se dogodi da je posljednja
rata nia krnji anuitet). Da bi se brodar zatitio od promjene
kamatne stope, on se osigurava putem CAP-a (CAP se plaa banci koja
se bavi izvedenicama, a ona brodaru osigurava kamatni rizik). Pojam
ovog osiguranja ukljuuje sklapanje sporazuma s bankom ili
institucijom koja e platiti trokove kamata iznad razine ugovorenih.
Brodar moe uzeti i collar od iste institucije, tada banka naplauje
od brodara ako libor padne ispod ugovorenog. Brodar razliku
dostavlja banci kod koje je osiguran. Brodari ponekad u pokuaju
smanjenja trokova uzimaju kredit u nekoj drugoj valuti (a ne
amerikim dolarima) ili u dolarima uz multivalutnu klauzulu
(dozvoljava povremeno mijenjanje valute kada korisnik ocjenjuje da
e imati koristi od promjene meuvalutnih teajeva). Veina
komercijalnih banaka financira nabavku brodova uz uvjet otplate
glavnice u mjesenim, kvartalnim ili polugodinjim obrocima. Neke
banke odobravaju vrijeme poetka (grace period) razdoblje bez
predviene otplate glavnice, obino poetkom razdoblja. Kreditor mora
istraiti financijsku sposobnost brodara. Neke banke predviaju
plaanje tzv. balloona (fiksni, unaprijed odreeni iznos lump sum
koji se jednokratno plaa na koncu otplate). Opravdano kada se nakon
otplate prodaje brod na rezanje, vjerovnik mora procijeniti da
iznos balloona ne prelazi vrijednost broda. Izmeu vremena poetka i
balloona planira se shema otplate glavnice (otplata u jednakim
obrocima anuitetna otplata mogua uz fiksne kamate, unaprijed
odreene svote otplatnih obroka; najuobiajeniji nain otplata s
jednakim dijelovima glavnice uveanim za kamate bez obzira da li su
fiksne ili varijabilne kamate). Na obostranu korist je
programiranje servisiranja duga to vie mogue prema predvidljivom
priljevu financijskih sredstava zaposlenjem broda: zaposlenje u
Time Charteru prikladno je strukturirati kredit s niim otplatnim
obrocima u poetku; u drugim brojnim sluajevima operativni trokovi s
godinama se poveavaju, dolazi do raskoraka mogunosti i obveza
(rezultat ovisi o aktualnoj razini kamatnih stopa i inflaciji
operativnih trokova), te takav kredi moe dovesti korisnika kredita
u nezavidan poloaj; to je prihvatljivije pri otplati zavisit e o
pregovarakoj poziciji kreditora, tj. korisnika kredita. Razdoblje
otplate kod rabljenih brodova uvelike ovise o starosti broda, a
polazei od prirode tih kredita (projektno financiranje) za
kreditora je vano da pri konanoj otplati brodu ostaje jo korisnog
vijeka trajanja i da je brod tehnologijski dostatno suvremen. Veina
kreditora za otplatno razdoblje obino dri da je ono najvie 10
godina, a kod novogradnje nekad prihvaaju i 12-15 godina.
2.3. Retrospektiva i projekcija financiranja u brodarstvu
Tijekom proteklih desetljea dolazilo je do znaajnih promjena
glede naina financiranja i izvora financiranja u brodarstvu. Do
polovice 50-ih godina 20.st. brodovlasnici su se drali
tradicionalnih shvaanja financiranje kupnje iz vlastitih fondova.
Poetkom 60-ih dolazi do kreditnog financiranja uz zapoljavanje
brodova na temelju dugoronih ugovora o najmu. Brodogradnja
ekspandira, a vozarinski vrh dosegnut je u prosincu 1973., iako se
osjetio utjecaj prvog naftnog oka. Naftna kriza dovela je do
tankerske krize, a kasnije i do kriza na drugim vozarinskim
tritima, to je dovelo do duboke krize brodogradnje. Drugi naftni ok
1979. godine produbljuje krizu, 80-te godine smatraju se vrlo tekim
razdobljem ije su se posljedice osjetile dugo nakon oka. 1987.
godine dolo je do obrnute toke, ali financiranje brodarstva za
veinu banaka nije bilo poeljno. Tek u 90-im godinama dolazi do
potencijalnog interesa za financiranje. Primjena hipotekarnog
financiranja (Ship Mortgage Indemnity - SMI) omoguuje kreditiranje
i do 85% vrijednosti broda. Polazi se od toga da e banka odobriti
65% kredita uz uobiajene uvjete, a 20% se dobiva osiguranjem tog
dijela i zajednikom otplatom uz kredit. Brodar sudjeluje sa 15%
vlastitog kapitala. Otplatom kredita odnos vrijednosti imovine
(asset value) vrijednost broda i kredita dolazi do razine od 65%. U
financiranju novogradnji veliku ulogu igraju komercijalne banke.
Koncem 90-ih poveava se i udjel sindiciranih kredita. Veliki udjel
u financiranju imaju drugi izvori, kao to su fondovi slobodnih
financijskih sredstava, obostrano odobreni krediti, brodograevni
krediti i sredstva iz drugih izvora. Japan Operating Lease JOL
system sustav u kojem su brodovi u vlasnitvu kompanije za posebnu
namjenu (special purpose company), u vlasnitvu javnih ili privatnih
investitora. Kroz ovaj model eliminiraju se gubici prikazani u
bilancama, brodovi se temeljem ugovora sale and lease-back vraaju
prvotnom vlasniku dugoronim ugovorom o najmu na 5-7 godina. Ono to
se moe predvidjeti za budua razdoblja je to da e komercijalne
banke, trgovake kue, razni fondovi i drugi poslovni subjekti svojim
aranmanima i dalje najveim dijelom financirati nabavljanje
rabljenih brodova.
3. ANALIZA POSLOVA NABAVLJANJA BRODOVA
U istraivanjima i ocjenjivanjima u vezi s poslovima nabavljanja
brodova najvanije mjesto zauzimaju:
-FINANCIJSKA ANALIZA i
-PREDVIANJE PRIHODA I TROKOVA s ocjenom o mogunosti povrata
kredita.
Veliko znaenje daje se i IDENTIFICIRANJU RIZIKA koji prate
djelatnost brodarstva i procjeni utjecaja tih rizika na uspjenost
poslovanja. Ocjenjuju se i ponuena jamstva u svezi s financiranjem
nabavljanja brodova.
FINANCIJSKA ANALIZA uvelike varira u ovisnosti o vrsti broda
koji se nabavlja.
-Kada se radi o bulk carrieru ili tankeru kompanija koja kupuje
brod uglavnom je tek uspostavljena i nema financijskih pokazatelja
o poslovanju. U takvim sluajevima razmatraju se projekcije trita na
kojima e se brodovi zaposliti, tj. projekcije buduih prihoda.
-Analiza financijskih izvjea nije od velike koristi ni kada
postoje podaci o poslovanju, neki razlozi za to jesu:
a)nepouzdanost podataka o vrijednosti brodova ako se u bilancama
stanja vode prema naelima amortizacije, a ne prema trinim
vrijednostima (MRS Meunarodni raunovodstveni standardi zahtijevaju
prilagoavanje vrijednosti brodova stvarnoj aktualnoj
vrijednosti);
b)kada ne postoji zaposlenje na dulji rok, prihodi se odreuju
prema ugovorima o njihovom zaposlenju iz proteklih razdoblja;
c)dobitak nije realno prikazan jer se amortizacija, kao troak,
dodaje nabavnoj cijeni broda.
Kada se u bulkerskom i tankerskom brodarstvu procjenjuje
uspjenost refinanciranja, od najvee je vanosti usporedba
operativnih trokova iz izvjetajnog razdoblja sa onima predvienim u
budunosti.
-Ako je brod u Time Charter zaposlenju, treba odrediti koliko je
vremena tijekom proteklog razdoblja bio izvan ugovora (off-hire),
za procjenu izvravanja ugovora u budunosti.
Kada se ocjenjuje rad cijele brodarske grupe (shipowning group),
analiza financijskog izvjea moe biti od koristi, ali izvjea moraju
biti izraena na osnovi konsolidirane bilance (bez transakcija izmeu
kompanija unutar grupe).
U linijskom brodarstvu ocjena prihvatljivosti financiranja
nabavke ponajvie se temelji na analizi financijskih izvjea.
Uspjenost linijske kompanije ovisi o radu linije, a ne pojedinog
broda, te je do ocjene mogue doi samo analizom financijskih
pokazatelja iz proteklih razdoblja prikazanih u konsolidiranoj
bilanci.
Unato razlikama izmeu ova tri tipa brodarstva, potrebno je
istaknuti i neke zajednike osnove.
1.to se tie financijske analize polazi se od slubene kontrole
financijskih izvjea (auditing), tj. provjere i potvrde ispravnosti
koje obavljaju revizorske kue. Financijsko izvjee dokument je koji
stvara povjerenje izmeu kreditora i dunika, te utjee na uspjenost
pregovora.
2.Procjena vrijednosti brodova onih koji se nabavljaju ili oni
koji se koriste kao pobono jamstvo (collateral) javlja se u sva tri
oblika. Kreditori se esto slue procjenama s vie strana i vode rauna
kome povjeravaju procjene. Procjena vrijedi za odreeni trenutak i
prilike koje vladaju na tritu kupoprodaje brodova.
-Neki kreditori vie se oslanjaju na vrijednost broda koji je
predmet ugovora o kreditu, esto inzistiraju na pravu pregleda broda
od strane specijaliziranih poduzea (brokerske tvrtke
specijalizirane za kupoprodaju brodova).
-Drugi se oslanjaju na predvieni priljev financijskih sredstava
od zaposlenja broda, ne pregledavaju brod, ali mogu traiti izvatke
iz izvjea o povijesti broda koje vodi kasifikacijski zavod iju
klasu brod ima.
Kreditor bi trebao procjenjivati brod u redovnim razmacima, a
procjene su od izuzetne vanosti ako se u ugovoru o kreditu predvia
kaluzula o zadravanju jamstva uvijek na razini vrijednosti koja
zadovoljava predmnijevani odnos kreditnog dijela i ukupne cijene
broda.
3. 1. FINANCIJSKA ANALIZA U BULKERSKOM I TANKERSKOM
BRODARSTVU
Osnovna postavka pri kupoprodaji je da e zarada bora ili brodova
biti dostatna za servisiranje duga. Sutina ocjenjivanja
prihvatljivosti financiranja jest predvianje priljeva financijskih
sredstava koje brodar moe promptno koristiti.
Brodar moe brod, koji nije predmet kupoprodaje, zaloiti za
dobivanje kredita i na taj nain subvencionirati otplatu kredita s
kojim nabavlja drugi brod.
U sluaju da se radi o financiranju dvaju ili vie brodova,
stajalite kreditora je da priljev sredstava od zaposlenja svih
brodova mora biti dostatno za pokrie operativnih trokova i
servisiranja duga.
3.1.1.PREDVIANJE PRIHODA I TROKOVA I PROCJENA MOGUNOSTI
OTPLATE
U predvianju priljeva fin. sredstava najvanije je PITANJE BUDUIH
PRIHODA.
-Ako se brod zapoljava u vermenskom najmu za itavo vrijeme
trajanja kredita, prihod se dobiva temeljem ugovora o najmu ukupna
najamnina (prihod) odreuje se tako da se od ukupnog trajanja najma
odbije predvidljivo vrijeme potrebno za odravanje, popravke i
preglede broda. Za vrijeme koje se izgubi brod je izvan najma (off
hire) i ne dobiva najamninu. To vrijeme odreuje se na temelju
izvjea klasifikacijskih zavoda o pregledima i popravcima (suvremeni
brod 15 dana).
Kod odreivanja trokova od ukupnog prihoda odbije se brokerska
provizija (oko 2,5%, ovisno o trinim prilikama i sluaju) za ugovor
o najmu i dobiva se NETO PRIHOD.
-Odreivanje operativnih trokova (posade, odravanja, osiguranja i
sl.) neto je sloenije - brodar daje kreditoru svoju procjenu, a
kreditor izvrava provjeru (kreditor na temelju vie potencijalnih
dunika izvrava lako procjenu ili taj posao povjerava svojim
brokerima).
-Kada su odreeni poetni trokovi (vrijede za vrijeme procjene, a
podloni su trinim fluktuacijama), onda se primjenom stopa rasta
odreuju za naredna razdoblja POKAZATELJ ESKALACIJE TROKOVA u
ovisnosti je o inflacijskim pokazateljima.
-Trokovi putovanja broda (varijabilni trokovi) su u tipinim
ugovorima o najmu na teret unajmitelja, pa se ne uzimaju u
raun.
Servisiranje duga ili plaanje zakupnina u ugovoru o zakupu golog
broda predvieno je prema ugovoru izmeu vjerovnika i dunika.
-Ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, onda treba
procijeniti njeno kretanje u budunosti.
-Ako je ugovoren CAP, procjenitelj treba uzeti u obzir da e
kamate biti na razini CAP-a.
-U drugim sluajevima treba primijeniti to-ako metodu (what-if
analysis) da bi se odredila maksimalna razina kamatne stope koja je
prihvatljiva za cijeli posao.
Cilj je dobiti NETO PRILJEV FINANCIJSKIH SREDSTAVA za razdoblje
za koje se rauna, obino 1 godina. U jurisdikcijama koje ne
predviaju plaanje poreza na prihod (income tax), iznos priljeva
dobiva se ako se od predvienog prihoda (najamnina) odbiju:
-brokerska provizija,
-operativni trokovi broda i
-obveze servisiranja duga.
POREZI
U veini sluajeva mogue je zanemariti plaanje poreza, ali ako je
poslovanje broda podlono propisima o porezu, onda se mora odrediti
primjenjiva amortizacijska stopa, koja se primjenjuje na nabavnu
cijenu u odreivanju aktualne svote amortizacije (dobivena iz
prihoda, kao i svi trokovi).
OPOREZIVI PRIHOD sastojat e se od neto rezultata i otplate
glavnice. Na tako proraunati iznos primjenit e se porezna stopa
prema relevantnim propisima, na taj nain se dobije iznos
poreza.
Neto priljev izraunava se na identian nain kao u jurisdikcijama
bez plaanja poreza, samo to se umanjuje za plativi porez.
Amortizacija (kao troak) relevantna je samo za potrebe kalkulacije
poreza, nema utjecaj na priljev fin. sredstava.
MODEL TIPINOG PUTOVANJA
Kada se predvia zaposlenje broda temeljem viegodinjeg ugovora o
najmu, prihvatljivost projekta lako je procijeniti na
kvantitativnoj osnovi jer se priljev moe smatrati relativno
sigurnim. Meutim, u drugim sluajevima mora se primijeniti drugaiji
postupak procjene prihoda obino se uzima MODEL TIPINOG PUTOVANJA
(analiza takvog putovanja):
-U opem ugovoru o prijevozima (COA) uz pretpostavku da su
poznate informacije o unajmitelju, ukrcajnoj i iskrcajnoj luci,
teretu i vozarinskim stavovima, jednostavno je raunati prihod iz
vozarine za jedno putovanje, od ukupne vozarine odbija se brokerska
provizija.
-Trokovnu stranu jednostavno je izraunati ako su poznate neke
druge informacije, kao npr. trajanje putovanja, troak goriva i
maziva, luki trokovi, tranzitne i kanalske takse.
-Raunanje operativnih trokova jednako je kao i kod ugovora na
vrijeme, ali sada samo za jedno putovanje - dodavanjem trokova
putovanja dobivaju se ukupni trokovi putovanja broda. Ukupni
trokovi odbiju se od ukupne vozarine i dobije se neto prihod po
jednom putovanju.
-U odreivanju vremena trajanja putovanja treba uzeti u obzir i
vrijeme u kojem brod nee biti u eksploataciji, a s vremenom
trajanja putovanja broda mogue je odrediti broj putovanja broda u
jednoj godini tako se odreuju raspoloivi iznosi za servisiranje
dospjelog duga za svaku godinu.
Potrebno je istaknuti probleme glede povratnih putovanja,
iskoristivosti raspoloivog kapaciteta broda i pitanje trajanja
ugovora:
-Prikazana metoda tipinog putovanja temeljila se na samo jenom
COA i potpuno iskoritenom kapacitetu, to ne mora biti uvijek sluaj.
Mogue je zakljuiti drugi COA za povratna putovanja - kruno se
putovanje podijeli na 2 putovanja i za povratno putovanje se izvode
navedene kalkulacije. Zbroj jednog i drugog daje traeni podatak o
priljevu fin. sredstava.
-Ukoliko nema drugog COA, ve se predvia zaposlenje na spot
tritu, nije sigurno da e se nai zaposlenje:
Ako je COA dostatan za servisiranje duga i pokrie trokova sa
povratkom u balastu, onda se prihodi od povratnih tereta
upotrebljavaju za svladavanje financijskih udara ili raniju otplatu
duga.
Ako COA nije dostatan, procjenitelju ostaje samo neovisna
procjena mogunosti zaposlenja na povratnim putovanjima.
-Procjena za razdoblja dulja od godine dana (koliko traje COA)
je vrlo nepouzdana, nepoznato je da li e se ugovor obnoviti i uz
koje uvjete.
-Trine promjene imaju znaajan utjecaj na vozarinu iz COA.
RAUNANJE VOZARINA KOJE POKRIVAJU OTPLATU KREDITA I SVE
TROKOVE
Bolji pristup je ANALITIKI PRISTUP RAUNANJA VOZARINA KOJE
POKRIVAJU OTPLATU KREDITA I SVE TROKOVE, koji se uvijek koristi na
spot tritu, a primjenjiv je i u kasnijim godinama zapoljavanja
prema COA.
U bilo kojem trenutku trita razliku izmeu spot vozarina i
najamnine ine trokovi putovanja. Trokovi putovanja uglavnom se
sastoje od: trokova goriva, kanalskih taksa i lukih trokova.
U izraunavanju prihoda trokovi putovanja se NE uzimaju u obzir,
na operativne trokove dodaje se iznos potreban za servisiranje duga
i na taj nain odredi POTREBNI PRIHOD koji e pokriti otplatu i sve
trokove.
Tako odreen iznos za svaku godinu mogue je pretvoriti u iznos
NAJAMNINE koju treba ugovoriti (na temelju ugovora na vrijeme). To
je minimalno potrebna najamnina, a da bi se odredilo da li e se moi
dobiti ona se usporeuje s onima iz prolih zaposlenja, te onima koje
se oekuju s obzirom na trine trendove i projekcije u narednim
razdobljima.
Ovaj nain ne daje mogunost predvianja, ali omoguuje procjenu
prihvatljivosti trita, kredit je mogue stalno i relativno lako
pratiti.
RIZICI I POKRIVANJE RIZIKA
Mogue je u ugovoru o kreditu (Loan Agreement) predvidjeti obvezu
brodara da u sluaju loijih prilika na vozarinskim tritima, brod
zaposli u vremenskom najmu.
Jedna od mogunosti je i kupnja ugovora na tritu buduih zakljuaka
(freight rate futures contract) - temeljem futures ugovora holding
vozarina je burzovna transakcija kojom se za odreeno razdoblje
unaprijed eli umanjiti utjecaj fluktuacija na vozarinskim
tritima.
Vozarine na spot tritima i kod opih COA ugovora ne dobivaju se
unaprijed, kao kod ugovora na vrijeme, te je potrebno raunati na
vei poetni radni kapital (brodar pokriva trokove putovanja, esto
unaprijed). Oni se nadoknauju veom vozarinom od one koju indicira
ekvivalent najamnine. Problem je uvijek raskorak u vremenu od
trenutka nastanka trokova i zarade od vozarine.
Kod bulkerskog i tankerskog brodarstva preporua se upotreba
TO-AKO ANALIZE postupak mijenjanja predmnijeva (postavki), metoda
pokuavanja, promjene u priljevu fin. sredstava, kako bi se testirao
utjecaj tih promjena na rezultat. Utvruje se prihvatljivost
transakcije. Model ove kalkulacije mogue je upotrijebiti na
raunalu, to pojednostavljuje postupak.
3.1.2.ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEA O POSLOVANJU (BULK/TANK)
Analiza financijskog izvjea koristi se za procjenu valjanosti
korporacijskog jamstva. Ako se vrijednost brodovlja (navedena u
zakljunom raunu) moe prevesti na trinu vrijednost, onda je mogue
dobiti uvid u opu financijsku mo brodara (leverage).
-Potrebno je izvriti valutaciju svih brodova, te ovisno o
razlici trinih i knjigovodstvenih vrijednosti korigirati vrijednost
dionikog kapitala. Pokazatelj ope financijske moi - postaje jednak
omjeru ukupnih dugovanja prema trinoj vrijednosti flote.
RAUN DOBITI I GUBITKA pripremljen je na osnovi svih potraivanja
dospjelih na naplatu, ali ne samo onih neplaenih, to znai da ne
pokazuje stvarne rezultate priljeva sredstava. Treba voditi rauna o
veliini brodarskog poduzea to je flota vea to je manji utjecaj na
rezultate poslovanja brodova koji se prodajom briu iz sastava
(bitno za kreditora koji ima kontrolu nad priljevom sredstava samo
nekih brodova, a priljev od drugih brodova moe biti ustupljen
drugim kreditorima).
Korisnija moe biti analiza IZVJEA O STANJU I IZVORIMA SREDSTAVA
(BILANCA STANJA), tj. izvjea o promjenama bilannih pozicija. Daje
toniju sliku o poslovanju , investiranju i odlukama brodara u
prolim razdobljima.
Dobro pripremljeno AUDITORSKO IZVJEE ukljuuje analizu o svim
promjenama glavnice, a pri koritenju treba voditi rauna o tumaenju
vrijednosti brodova, tj. troku amortizacije knjigovodstvena
vrijednost se korigira i obino nije jednaka trinoj, troak
amortizacije ne trai financijsko pokrie, dri se kao dodatak profitu
ili odbitak od gubitka.
Koritenjem FINANCIJSKIH POKAZATELJA temeljenih na financijskim
izvjeima dobiva se cjelovita slika o uspjenosti poslovanja tvrtke.
U bulkerskom i tankerskom brodarstvu rauna se kratkorona likvidnost
s pomou neto radnog kapitala razlika izmeu vrijednosti imovine koja
se u roku od jedne godine moe pretvoriti u gotovinu i onih obaveza
koje dospijevaju na plaanje tijekom jedne godine. Likvidnost se moe
provjeravati lakmus testom stavljanjem u omjer likvidnih sredstava
umanjenih za zalihe i kratkorone obveze.
Potreba za sredstvima namijenjenim tekuem poslovanju u ovim
brodarstvima je mala jer:
1.brodari se obino opskrbljuju gorivom uz odgodu plaanja na 30
do 60 dana, i vie;
2.brodari obino zadravaju potpunu isplatu plaa i drugih primanja
posade za dulje razdoblje.
Analiza zakljunog rauna i prikaza izvora koritenja sredstava
pomae u razumijevanju financijske strukture poslovanja, ali ne daje
odgovor na pitanje mogunosti servisiranja obveza. Sigurniji odgovor
prua dobro pripremljena projekcija buduih prihoda i trokova.
3.2.FINANCIJSKA ANALIZA POSLOVA NABAVLJANJA U LINIJSKOM
BRODARSTVU
Ponuda linijskog brodarstva po veliini i strukturi mora biti
odgovarajua vrnoj potranji. Veliko znaenje ima poloaj na tritu,
odnosno kontrola dijela trita. Poloaj linijske brodarske kompanije
takav je da joj daje relativno veu kontrolu vozarina, a sigurnije
je i zapoljavanje prijevoznih kapaciteta.
Linijski brodar mora predviati budui promet tereta, po obujmu i
strukturi, na linijama svog servisa i prema tome predvidjeti svoje
kapacitete. Mora zadovoljiti aktualne i budue zahtjeve glede razine
i vrste servisa. Prilagodbama u organizaciji prijevoza i
kapacitetima nastoji iskoristiti prednosti poletnih faza trita i
ublaiti ili ukloniti negativne uinke stanja trita.
Prvo to mora uiniti jest pronai odgovor na pitanja da li su
vozarine rezultat konkurentnih imbenika ili konferencijskih odluka,
zatim treba ustanoviti da li su vozarine eventualno rezultat odluka
dravnih organa nekih zemalja.
Za ostvarenje eljenog prodora na tritu osnovno je procijeniti s
kojim financijskim sredstvima (izvorima sredstava) raspolae i koja
bi to bila cijena. Sam ne moe ostvariti takav projekt, on zahtijeva
dobro uspostavljenu akvizicijsku mreu koja e privlaiti terete, sto
ga se mora odluiti izmeu:
a)USPOSTAVLJANJA VLASTITE MREE i svog generalnog agenta
uspostavljanje servisa sa specijalno graenim brodovima i
kontejnerima, vlastitom agentskom mreom i infrastrukturom,
zahtijeva velika ulaganja.
b)KORITENJEM TUE MREE ugovornim odnosom i neovisnim agentom
unajmljeni brodovi i kontejneri, ugovorna agentska mrea i
unajmljena infrastruktura, smanjuje se ulaganje ali javljaju se
mnogi kompromisi koji smanjuju prihode ili utjeu na kakvou
usluge.
Brodar mora odabrati i strategiju u odnosu na krcatelje, na koje
e se pravce i korisnike usmjeriti s obzirom na koliine i vrste
tereta, kakve vozarine e nuditi i dr.
Osnova za procjenu linijske djelatnosti su saznanja o tome kako
se obavljaju linijski prijevozi, kako se posluje u linijskom
brodarstvu i uz koje stupnje rizika.
3.2.1.ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEA O POSLOVANJU (LINIJSKO)
Ove analize znaajnije su ovdje nego kod bulkerskog i tankerskog
brodarstva. Veina linijskih kompanija posluje na veem broju
prijevoznih podruja i ima vie linija. Stoga, IZVJEA O DOBITI I
GUBITKU prikazuju prikupljene podatke o rezultatima poslovanja
svake pojedine linije, ime se omoguuje ocjenjivanje poslovanja
cijele kompanije. U tom smislu kljuni financijski pokazatelji
jesu:
-prihodi,
-omjer neto prihoda iz osnovne djelatnosti i ukupnog
prihoda,
-omjer trokova prodaje, reije i administracije i ukupnog
prihoda,
-omjer zarada prije odbitka kamata i poreza i prosjene
vrijednosti kapitalizacije,
-omjer trokova financijskih sredstava poslije plaanja poreza i
prosjene vrijednosti kapitalizacije,
-omjer poreza na zaradu i zarade prije plaanja poreza,
-omjer neto profita i prosjene vrijednosti kapitalizacije.
Kod odreivanja PRIHODA treba odmah odrediti nain razgranienja
prema trajanju razdoblja za koja se prikazuju poslovni rezultati i
po obraunskim jedinicama. Obraun linije esto se temelji na
prihodima i trokovima brodova po putovanjima, a liniju ini vie
brodova, u tome se eli se odrediti poslovanje linije u odreenom
razdoblju.
-Kod obrauna moe doi do netonih rezultata jer neki brodari
obraunavaju prihode i trokove poetkom putovanja, a oni se ne moraju
realizirati.
-Bolje rjeenje u obraunu je postupak u kojem se za nedovrena
putovanja uzimaju samo odgovarajui dijelovi prihoda i trokova prema
omjeru predvienih dana putovanja do isteka obraunskog razdoblja i
predvienih ukupnih dana putovanja.
Analizom izvjea jednostavno je dobiti trend i stope rasta
prihoda, ali se ne dobiva odgovor o razlozima koji su doveli do
promjena u prihodima. Potrebno je za sve promjene u podacima o
prodaji usluga dobiti pojanjenja, po mogunosti za svaku liniju
(npr. smanjenje vozarina uzrokuje smanjenje prihoda i obrnuto,
utjee i stopa inflacije).
OMJER NETO PRIHODA I UKUPNIH PRIHODA pomae u odreivanju veze
izmeu operativnih trokova (fiksni) i trokova putovanja
(varijabilni). Linijska kompanija ima trajna/osnovna sredstva
relativno visokih vrijednosti pa je realno za oekivari relativno
visoke trokove. Iz tog razloga kompanija je u vrijeme regresivnih i
depresivnih prilika izloena rizicima glede ostvarivanja pozitivnih
poslovnih rezultata.
OMJER ZARADE PRIJE ODBITKA KAMATA I POREZA (EBIT) PREMA
VRIJEDNOSTI PROSJENE KAPITALIZACIJE, odnosno ukupnih sredstava,
daje osnovu za poredbe ukupnih rezultata poslovanja, izuzev odluka
o financiranju.
Ostali pokazatelji slue za ocjenu uspjenosti investiranja.
Procjena profitabilnosti mogua je poredbom omjera trokova fin.
sredstava poslije odbitka poreza i prosjene vrijednosti
kapitalizacije s omjerom prihoda i prosjene vrijednosti
kapitalizacije.
Od kljunog znaaja je odabir pravog trenutka za nabavljanje
brodova. Ukupna nabavna cijena broda utjee na trokove njegova
poslovanja i rezultate poslovanja za cijeli vijek broda.
Kao i kod bulkerskog i tankerskog brodarstva, koriste se izvjea
o promjenama bilannih pozicija i analiza stanja izvora i koritenja
fin. sredstava.
Linijske kompanije nemaju velikih problema u bilanci stanja
glede stavki opreme i zaliha, od njih obino drugi trae
kreditiranje. Ako je brodar lan konferencije u odobravanju kredita
mora postupati prema odlukama konferencije, a naplativa potraivanja
ine osnovu kreditiranja. Potrebe za fin. sredstvima kreditiranja
obino se zadovoljavaju koritenjem priuvne likvidnosti ili
kratkoronim pozajmicama.
-Dospjela neplaena potraivanja ustupaju se kreditorima do
povrata odobrenog kredita, obino su krediti u visini do 80% od
nominalnih potraivanja. Iznosi potraivanja dokazuju se prema
raunima vozarina i vozarinskim manifestima tereta.
Problemi likvidnosti najee nastaju zbog velikih obveza tvrtke
investiranjem u trajna sredstva, tj. u nabavljanje brodova i odluka
o financiranju.
PROMET RAUNA UKUPNIH POTRAIVANJA I PROMET RAUNA DUGOVANJA
definira se prosjenim brojem dana u kojem e se roku potraivanja
naplatiti, odnosno dugovanja platiti:
-Razdoblje naplate 365 dana podijeli se sa omjerom ukupnih
prihoda i naplativih potraivanja. Ovisi o kreditnim uvjetima,
"kakvoi" potraivanja i uvjetima agencijskih ugovora.
-Razdoblje plaanja 365 dana podijeli se sa omjerom trokova
poslovanja i dugovanja.
Glavni izvor sredstava za pokrie neto radnog kapitala jest
nabavka brodskog goriva uz odgodu plaanja. Iznos ovisi o koliini
goriva i uvjetima, a rok plaanja obino je izmeu 60 i 90 dana.
Financijski analitiari, u procjeni prihvatljive razine
zaduivanja, najee koriste bilancu stanja ali i drugim sredstvima
(ne uzimaju u obzir strukturu dugova i ciklinost prihoda):
-omjer EBIT-a prema kamatama,
-omjer fiksnih obveza,
-omjer priljeva financijskih sredstava i ukupnog duga.
Za ocjenu servisiranja dugova mora se nastojati to tonije
predvidjeti rezultate poslovanja kompanije u buduim razdobljima.
Zaduivanja iznad doputenih razina i dulji rokovi otplate gotovo
uvijek uzrokuju restrukturiranje kreditnih obveza ili ak steaj.
3.2.2.PREDVIANJA RAZVOJNIH MOGUNOSTI
Mogunosti financiranja nabavki brodova zahtijeva procjenu buduih
rezultata poslovanja. Projekcije je puno tee raditi u linijskom
brodarstvu nego u bulkerskom i tankerskom. Projekcije priljeva fin.
sredstava (naplativih vozarina) koji se oekuje na svim linijskim
pravcima obino se donose na temelju TIPINIH PUTOVANJA.
MODEL TIPINOG PUTOVANJA (kod linijskog brodarstva mora se uzeti
u obzir vie postavki):
-Konferencijski vozarinski stavovi ako je brodar lan mora voditi
rauna o stavovima ali postoje i posebni ugovori za osiguranje
stabilnog poslovanja (npr. COA).
-Stupanj iskoristivosti prijevoznih kapaciteta.
-Visina operativnih trokova.
-Trokovi putovanja.
-Trokovi prodaje.
-Investicije u infrastrukturu, ako se tei stvaranju vlastite
infrastrukture.
-Porezne obveze.
Sve potrebne informacije trebale bi se dobiti iz financijskih
izvjetaja ili od uprave kompanije. Mora se voditi rauna da se
ukljue sve obveze (neizvrene i one koje e dospjeti na naplatu u
buduim razdobljima).
POSTUPAK PREDVIANJA ukljuuje kompjutersku obradu. Uz pomo
brodara kreditor koristi obrazac modela i eksperimentira mijenjajui
ulazne podatke. Utvrivanjem najkritinijih varijabli one se
provjeravaju poredbom s podacima utvrenim u drugim sluajevima,
dobivenih iz drugih izvora ili onih iz svakodnevnog poslovanja.
-Vozarine su uvijek kritine varijable provjeravaju se one
predviene u projekciji prema aktualnom stanju trita i projekciji
aktualnog stanja, koristei publicirane podatke iz pouzdanih izvora.
Koriste se i vozarinski stavovi drugih linijskih kompanija na istim
pravcima, te se korigiraju prema oekivanim stopama rasta. Meutim,
sve je izravno u funkciji s buduim omjerom ponude i potranje, to
oteava procjenu.
-Operative trokove mogue je provjeriti poredbom s podacima iz
ranijih razdoblja. Cijene goriva redovito se publiciraju u strunom
tisku i trinim izvjeima, a potroak goriva prikazuje se u tehnikom
opisu broda.
-Ostali trokovi, obino nisu kritine varijable, provjeravaju se
uz pomo agenata.
-Ako su rezultati to-ako analize glede odreivanja stabilne
razine zadovoljavajueg priljeva prihvatljivi, provjera je
odgovorila svrsi.
4. RIZICI U POSLOVIMA FINANCIRANJA NABAVLJANJA BRODOVA
Analizirajui razloge zbog kojih nisu poluili oekivanu dobit,
kreditori zakljuuju da se razlozi nalaze u samoj prirodi
djelatnosti brodarstva. Najvanije znaajke brodarstva koje utjeu na
rizinost su:
-ogranieni ivotni vijek brodova,
-brodarstvo je usitnjeno (izuzev monopolskih i oligopolskih
prilika),
-brodarstvo je izloeno ciklinim promjenama,
-prihodi su neizvjesne naravi,
-poslovanje se odvija uz brojne regulacijske propise (ponekad
donose dodatne trokove),
-potranja za brodovima u korelaciji je s kretanjima u svjetskom
gospodarstvu i trgovini,
-brodovi se iskoritavaju u okrutnom ambijentu,
-poveanje kapaciteta brodova nije regulirano,
-postoji veliki broj brodovlasnika rasutih po svijetu.
4. 1. TRINI RIZICI
Uzimajui u obzir da je prijevozna funkcija najvanija funkcija
brodarstva, najvea pozornost se njoj posveuje, kao i procjeni
trinih rizika na odvijanje prijevozne djelatnosti. Trini rizici
proizlaze iz organiziranja i realiziranja prijevozne djelatnosti,
te poslova nabavljanja brodova.
Trini rizici su od najveeg utjecaja za brodarstvo koje posluje
na slobodnom tritu (promjene odnosa ponude i potranje su este).
Fluktuacije vozarina su izraajnije, nerijetko vladaju krizna
razdoblja u kojima se viak kapaciteta rasprema i upuuje u rezalita.
Predvianja kretanja vozarinskih trita na dulji rok su
nesigurna.
-Trita znatnog dijela bulkerskog i tankerskog brodarstva
odvijaju se kroz industrijske prijevoze, te su izloena utjecaju
recesijskih gibanja.
Oekivani rizik u poslovima nabavljanja brodova znaajno je ovisan
o tome na koji nain e financirani brod biti izloen trinim rizicima.
Vrijedi naelo to je vei oekivani rizik, manji je postotak odnosa
kredita i cijene.
Kreditori su skloniji prihvaanju financiranja nabavke broda kada
se za njega predvia stalnost zaposlenja (npr. zaposlenje u
vremenskom najmu).
4.1.1.TRITA NOVOGRADNJI I RABLJENIH BRODOVA
Ova trita pod utjecajem su promjena na vozarinskim tritima. Taj
se utjecaj prenosi i na odluke glede financiranja brodova procjena
aktualne trine vrijednosti i vrijednosti koje e brodovi imati na
kraju programa financiranja jedan su od zahtjeva kojeg treba uvaiti
u varijantama financiranja.
Brodograevno trite izrazito je promjenjivog karaktera, mala
promjena u obujmu prekomorske robne razmjene ima uvelike povean
uinak na potranju za novim brodovima. S obzirom na promjenu
potranje, ponuda brodogradnje ne odgovara promptno ve uz odreeno
zakanjenje treba dovoljno vremena unaprijed predviati promjene.
-Zakanjenje odgovora ponude na smanjenu potranju najvie se
pripisuje dravnim mjerama pomoi (subvencijama), s ciljem zadravanja
zaposlenosti.
Kupoprodaja rabljenih brodova odvija se na vrlo promjenjivom i
senzibilnom tritu, trite je vrlo otvoreno i pod utjecajem brojnih
imbenika. Izravno je pod utjecajem vozarinskih trita.
U pomorskoj trgovini ponekad dolazi do takvih promjena u obujmu,
strukturi i pravcima prijevoza, koje odreene brodove ine
neprikladnim za daljnje iskoritavanje (npr. viak VLCC pripisuje se
SAD-u, zbog orijentiranja na Meksiki zaljev kao ishodita prijevoza
sirove nafte, a meksike luke takve brodove ne mogu prihvaati).
Bijeg pod zastave pogodnosti (FOC) zbog niih operativnih
trokova, uvijek je aktualan razlog kupoprodaje brodova, mnogi
vlasnici razvijenih zemalja odluili su se za promjenu zastave.
Prodajom brodova i tvrtki, mijenjanjem sjedita i upisom u druge
upisnike, dolazi do velikih promjena u strukturi svjetskog
brodarstva po zastavama i vlasnitvu.
4.1.2.FORMIRANJE CIJENA NOVIH I RABLJENIH BRODOVA
NOVOGRADNJA
Uzroci velikih promjena u cijenama novogradnji su ciklinost
trita i neelastinost brodograevne ponude. Ponude iz brodogradilita
jednostavno je dobiti, izbor se svodi uglavnom na ocjenu ponuda
glede financiranja i rokova isporuke.
Cijene novogradnji imaju iznenadni i izuzetno veliki obrat na
vie ili manje razine u ovisnosti o interesu brodogradilita prema
zadanom obujmu narudbi.
Na razinu cijena vozarine imaju najvei utjecaj, meutim, unato
vezi brodarstva i brodogradnje, brodogradnja posluje u odvojenom
konkurentnom sustavu.
Pojanjenje mehanizma brodograevnog trita trai se u odgovorima na
pitanja:
-to odreuje koliinu brodova koje e brodovlasnici naruiti?
-to odreuje koliinu brodova koje e brodogradnja prodati?
-to odreuje cijene uz koje su brodovi prodani?
Za odgovore na ova pitanja potrebno je uzeti u obzir vladanje i
mogunosti brodovlasnika i brodogradilita u odreenim situacijama, te
utjecaj dravnih mjera pomoi i politike financiranja svjetskih
banaka.
FUNKCIJA PONUDE brodogradnje ukupnost proizvodnje, broj brodova
koje je brodogradnja spremna prodati uz odreenu cijenu. Poveanjem
cijena brodova poveava se i broj brodogradilita koja nude brodove,
a taj trend se nastavlja do zaposlenja svih postojeih kapaciteta
(trend obiljeen kao "funkcija ponude na kratki rok").
-Kada su cijene brodova vrlo visoke narudbe su skromne. Kad se
cijene smanjuju potranja i narudbe ratu, a taj trend se zaustavlja
kada se pojave ogranienja glede financiranja ili zabrinutost glede
vozarinskih trita.
-Utjecajni imbenici u oblikovanju funkcije ponude:
1.PROIZVODNI KAPACITETI BRODOGRAEVNE INDUSTRIJE (Kapacitet koji
proizvodi onoliko brodova koji se mogu iz vladajue trine cijene
ponuditi na prodaju. Ukupni kapaciteti odreuju granicu najvee
proizvodnje, a radna snaga i proizvodnost odreuju broj brodova u
maksimalnoj moguoj proizvodnji.).
2.JEDININI TROKOVI PROIZVODNJE BRODOVA.
3.SUBVENCIONIRANJE (Vezano uz jedinine trokove, pomae u
svladavanju razlika trokova proizvodnje i trine cijene.).
Utjecajni imbenici u oblikovanju FUNKCIJE POTRANJE:
1.VOZARINSKI STAVOVI (to su vozarine vee, to su brodovlasnici
hrabriji u naruivanju brodova.).
2.OEKIVANJA RAZVOJA TRITA (S obzirom na vremenski odmak od
narudbe do primopredaje broda, utjecaj vozarina koje e vladati na
tritu tijekom iskoritavanja novog broda znaajniji je od aktualnih
vozarina.).
3.MOGUNOST KREDITIRANJA (Ni u povoljnim prilikama neki
brodovlasnici nee imati dovoljno vlastitih sredstava za
financiranje novogradnje.).
RABLJENI BRODOVI
Cijena je od primarnog znaaja pri nabavljanju rabljenih brodova,
a na nju utjeu sljedei imbenici:
1.FIZIKO STANJE BRODA - Stariji brodovi, naravno, imaju manju
cijenu od novijih, a kada im trina cijena padne ispod cijene starog
eljeza prodaju se u rezalite za staro eljezo. Promjene potranje za
prijevozima utjeu na promjene u tehnologiji prijevoza ili
ekonomskoj prihvatljivosti iskoritavanja, te mogu brodove uiniti
zastarjelim prije dobne zastarjelosti.
2.VLADAJUE VOZARINE - Na cijene utjeu vozarine, ponekad e cijena
rabljenih brodova s najniih razina dosei vrlo visoke u samo
nakoliko tjedana i obrnuto. Promjene cijena relativno vrlo brzo
prate promjene vozarina.
3.AKTUALNA STOPA INFLACIJE I OEKIVANJA INFLACIJSKIH GIBANJA -
Gledajui na dulji rok, inflacija ima znatan utjecaj na formiranje
cijena, ona poveava troak nabavljanja zamjenskog sredstva.
4.PREDVIANJA BUDUIH TRINIH PRILIKA.
4. 2. OPERATIVNI RIZICI
Operativna rizike uglavnom se dovodi u vezu s POSLOVNIM MORALOM,
odnosno reputacijom unajmitelja i njegovoj financijskoj moi.
-U sluaju ugovora na putovanje rizik je vremenski limitiran,
vozarina se isplauje u roku od nekoliko dana a brodar zadrava pravo
zaloga na teretu do plaanja vozarine.
-U ugovoru na vrijeme radi se o viekratnim plaanjima najamnine,
ako doe do zakanjenja brodar je izloen riziku neplaanja najamnine i
uz to vezanih trokova za dovrenje putovanja. Kada se radi o
dugoronim ugovorima procjena rizika ukljuuje i procjenu
financijskog stanja unajmitelja.
-Posebna pozornost pridodaje se time charter operatorima, veina
njih brodove uzima u vremenski najam i posluje na spot tritu
(prijevoz tereta na osnovi ugovora na putovanje za svoj raun).
Zarada se sastoji u razlici plaanja najamnine i naplate vozarina, a
poslovanje je mogue dok je time charter ekvivalent za vozarinske
stavove spot trita jednak ili vei od najamnina. Svaki posao s ovim
operatorima je rizian osim ako se ugovori ogranie na kratko
razdoblje ili imaju osigurane terete na srednjoronoj osnovi
(problemi kod srednjorone osnove veu se uz opasnosti inflacije
trokova i inzistiranje unajmitelja na smanjivanju najamnine kada
trite slabi).
Druga kategorija operativnih rizika vee se uz OSPOSOBLJENOST
POSLOVOE BRODA, tj. osoba koje upravljaju iskoritavanjem broda
(shipmanagers). Upravljanje moe biti u rukama brodara ili treih
osoba.
-Kada postoje podaci o ranijem iskoritavanju broda, saznanje o
sposobnosti menadera donekle je mogue dobiti pregledom
podataka.
-Uvid u sposobnost mogue je dobiti i kada se radi o financiranju
broda ija uprava je ranije imala isti ili slian brod.
-Financijske informacije od male su koristi za procjenu
sposobnosti, glavni izvor informacija su poslovni kontakti na tritu
(brokeri, agenti, krcatelji).
4. 3. PRAVNI RIZICI
Opa skupina pravnih rizika dijeli se na dvije podskupine:
1.PRAVNA PRAVILA ZASTAVE
2.ZAKONODAVSTVO I SUDBENOST.
PRAVNA PRAVILA ZASTAVE
Jedno od primarnih pitanja je da li se prema pravilima moe lako
i jednostavno upisati i po potrebi aktivirati pravo zaloga
(pomorska hipoteka) s izuzetkom zastava pogodnosti, najee se
hipoteka mora upisati u zemlji domicila. Vano je razmotriti da li
osnovni zakonski propisi predviaju posebnost pomorske hipoteke, da
li je ured za upisivanje spreman urno obaviti upis hipoteke uz
prihvatljivu naknadu, te da li je ona valjana. Neke zemlje nemaju
zakonskih odredbi o pomorskim hipotekema, pa ih stoga kreditori
izbjegavaju.
Treba ustanoviti i da li zakonske odredbe postavljaju ozbiljne
zapreke prodaji broda na meunarodnom tritu. Kreditoru je, u sluaju
nepogodnih uvjeta na lokalnom tritu, vano imati mogunost brze i
jednostavne promjene upisnika.
Pravne norme zastave su rizici pravne naravi, meutim pravne
norme mogu imati ekonomski znaaj najvei broj nacionalnih
zakonodavstava (za razliku od zastava pogodnosti) zahtijevaju da
dio posade bude sastavljen od njihovih dravljana, uz propise plaa i
socijalnih pogodnosti. U nekim zemljama brodari su podleni strogim
i sloenim odredbama, koje potpuno reguliraju poslovanje bez
ekonomskog smisla. Kreditori trebaju znati kakve je naravi pravni
sustav zemlje.
Subvencije su politike naravi pa kreditor mora imati i odreena
saznanja o politikom okruenju dunika i njegovo mjesto u njemu.
ZAKONODAVSTVO I SUDBENOST
Ovdje se govori o pitanjima u svezi sa svim dokumentima
financiranja (izuzev onih o hipotekama). U veini sluajeva kreditor
bira zakonodavstvo i sudbenost, iako ponekad organi monetarnih
vlasti zemlje od korisnika kredita trae da ugovori svoje.
Financiranje brodova putem podrunica banaka u drugim zemljama
odvija se zbog povoljnih taksa osnovanih kao off-shore podrunice,
banke mogu koristiti njihovo zakonodavstvo ili zakonodavstvo svog
domicila.
Zakonodavstvo i sudbenost obino nisu vezani uz posebne potekoe,
dvojbe se rjeavaju konzultacijama sa pravnim konzultantima
meunarodnog iskustva. Veina kreditora ne poziva se iskljuivo na
jedno zakonodavstvo i sudbenost, time se omoguuje fleksibilnost
izbora mjesta aktiviranja ugovora.
4. 4. RIZIK ZEMLJE
Rizik zemlje esto je vrlo teko odrediti (npr. tankerska flota
pripada vlasnicima iz kine, brodovi su pod liberijskom zastavom,
unajmitelji su europski i ameriki, a upravljanje je povjereno
brodskim poslovoama iz SAD-a i Velike britanije).
-Kad je brod pod zastavom pogodnosti teko je ustvrditi da one
odreuju i rizik zemlje. Kod ovog primjera brodovi pod liberijskom
zastavom rijetko uplove u liberijske luke, brodar dri svoje raune u
drugim zemljama i nije podlean liberijskim zakonima.
Meutim, financijske transakcije nabavljanja brodova rade se uz
odreena jamstva, pa ako brodar i zemlja imaju potekoe kreditor
temeljem hipoteke na brodu ima mogunost njegove prodaje na
meunarodnom tritu. U tom sluaju rizik zemlje postaje rizik zakona
zastave.
Openito vrijedi da financiranje brodova nije ukljueno u
reprogramiranje ukupne zaduenosti zemlje, osim ako se radi o
korisniku kredita koji uiva u statusu dravne kompanije ili pod
garancijom drave.Za brodara su rizici zemlje prvenstveno politike
naravi, pravni poloaji u odnosima zemlje zastave broda i zemlje
unajmitelja broda mogu uzrokovati rizike u uspjenom zavretku
transakcije. Problem moe nastati zbog ODNOSA IZMEU ZEMALJA. Kada se
radi o brodu za generalni teret ili kontejnerskom brodu, mnogo toga
ovisi o stanju trgovakih odnosa izmeu zemalja. U bulkerskom i
tankerskom brodarstvu rizik zemlje unajmitelja je vaan imbenik.
Brodar koji je u stanju predviati gospodarske i politike promjene u
odnosima raznih zemalja moe poduzeti zatitne akcije.
Problem nastaje i zbog UNUTARNJIH POLITIKIH DINAMIKA u zemlji
zastave ili unajmitelja (npr. promjene vlade mogu uzrokovati
ponitavanje ugovora ili se mijenjaju glavni uglavci ugovora -
vozarine).
GEOPOLITIKA moe imati ulogu u rizicima, kao primjer se uzima
nastojanje SAD-a da diverzificiraju izvore opskrbe sirovom naftom
udaljavajui se od Srednjeg istoka prema Meksikom zaljevu.
U ovim rizicima postoji i ekonomski aspekt, posebno za linijske
brodare.
-Linijski brodar koji je ovisan o trgovini jedne zemlje, bez
obzira o mogunostima prijevoza u druge zemlje, mora poslovati na
istim pravcima, usprkos smanjenju trgovine te zemlje.
-Zemlja s deviznim problemima moe snano poticati izvoz, a
maksimalno ograniavati uvoz. Nemogunost nalaenja tereta za tu
zemlju stvara probleme brodaru.
Obino se unajmiteljima koji uvoze terete od egzistencijalnog
znaaja za zemlju odobravaju plaanja vozarina i najamnina u stranoj
valuti. Ozbiljan problem moe postati DEFINIRANJE EGZISTENCIJALNIH
TERETA, rizik se javlja kod bulkerskog i tankerskog brodarstva.
Neki teret definiran kao egzistencijalni, promjenom zakonskih
odredbi vie se ne smatra egzistencijalnim.
U kreditnim poslovima javlja se koncept DRAVNOG RIZIKA kada se
pravno-financijskom konstrukcijom dri da je rizik korisnika kredita
postao isto to i rizik vlade/drave. Javlja se ako je transakcija
pokrivena jamstvom drave ili je drava odgovorna za obveze trgovakog
drutva.
-Uglavnom se radi o ekonomskom sektoru koji je politiki ili
ekonomski jako vaan tako da drava ne smije dozvoliti njegov
pad.
-S obzirom na nesigurnost poslova s korisnicima kredita iz
kategorije dravnog rizika, kreditori i brodari trebali bi se
uputati u transakcije samo s onim tvrtkama koje mogu uspjeno
poslovati bez obzira u ijem su vlasnitvu.
Openito vrijedi naelo - osiguratelji na tritu osiguranja nee
prihvatiti u osiguranje rizike zemlje.
5. JAMSTVA I OSIGURANJA U POSLOVIMA FINANCIRANJA NABAVLJANJA
BRODOVA
Razna jamstva i instrumenti osiguranja povrata kredita
definirani su ugovorom o kreditu s kojim je obino u vezi i
obveznica koja izravno potvruje postojanje obveze korisnika kredita
za povrat kredita. Kada se ugovara kredit posebno se mora obratiti
pozornost na pitanja oko jamstva i osiguranja za povrat kredita.
Kreditori trae vie vrsta osiguranja i raznih jamstava, ponekad i
previe njih. Dok je s druge strane obrnuto, korisnici kredita
pokuavaju dobiti kredit sa to je manje mogue jamstava, jer su ona
razlog dodatnim trokovima. No, kreditori ne financiraju nabavljanje
brodova bez jamstava i garancija.
5.1. Korporacijska jamstva
Kod bulkerskog i tankerskog brodarstva organizacije su tako
strukturirane tako da je svaki brod u vlasnitvu za sebe, odnosno
samostalna je jedinica, koja sa ostalima ini jednu korporaciju.
Kada je bulkerska ili tankerska brodarska grupa napravljena kao
tvrtka pod ijim se okriljem nalaze ti brodovi normalno je da se u
financijskim transakcijama trai jamstvo te tvrtke, a ne posebno
brodova. Ovo kreditoru daje sigurnost. U linijskom brodarstvu
osnovna djelatnost je odravanje linijskih servisa, a ne
iskoritavanje broda i upravljanje brodom->vlasnitvo
koncentrirano u jednoj brodarskoj kompaniji. Procjena vrijednosti
korp.jamstava temelji se na analizi poslovanja brodara, pri emu se
koriste financijska izvjea. Ta analiza je vrlo sloen posao jer ona
dosta ovisi o org.strukturi poduzea.
5.2. Osobna jamstva
Kada su dionice pojedinih brodarskih kompanija u posjedu jedne
ili vie osoba,a te kompanije u vlasnitvu neke druge tvrtke koja je
takoer pod kontrolom jedne ili vie osoba koje imaju dionice i kada
ti pojedinci imaju i neku drugu osobnu imovinu, praksa je da se od
njih trae i dobivaju osobna jamstva za kredite. Vrlo je vano ovdje
spomenuti moralnost. Treba rei da se ne bi smjelo zakljuiti posao
ako se ne dobiju provjerene informacije o moralnosti partnera. Ako
je kreditor zadovoljan ocjenom moralnih pitanja, uvijek mu ostaje
da prosudi da li osobno jamstvo ima bilo kakvu financijsku
vrijednost,ali kreditor se uvijek moe koristiti rezultatima
financijskih izvjea o poslovanju brodara.
5.3. Pomorska hipoteka (mortgage) kao instrument osiguranja
povrata kredita
U poslovnoj praksi razlikuju se pravni institut hipoteke i
pravni institut mortgagea. Pravni institut mortgagea poznaje i
doputa stupanj vjerovnika u posjed broda i njegovo iskoritavanje u
sluaju propusta dunika, dok hipotekarni vjerovnik moe traiti samo
prodaju broda. Kod prodaje broda ako se radi o hipoteci mogua je
samo prodaja putem suda ili nekog drugog organa, dok se temeljem
mortgagea uz sudsku prodaju doputa i prodaja javnim nadmetanjem. U
sluaju da dunik nije uredno izvrio obveze iz ugovora o mortgageu,
vjerovniku pripada pravo traenja posjeda mirnim i sudskim putem.
Vjerovnik ima pravo daljnjeg iskoritavanja broda, ubiranja vozarine
ili najamnine i raspolaganja s brodom ukljuujui i njegovu prodaju
radi podmirenja svih dunikovih obveza. Za razliku od ovog instituta
tipina hipoteka daje pravo prodaje, ali sudskim putem, a samo u
odreenim sluajevima kada nadlean sud ne primjenjuje takvu praksu
onda putem javne drabe.
5.4. Druga jamstva i osiguranja povrata kredita
5.4.1. Ustup zarada finaciranog broda
Kontrola priljeva zarada koje brod ostvaruje omoguava se ustupom
zarada. S pravnog stajalita mogua su 2 naina ustupanja zarada: 1.
posebnim ustupom zarada- ako se brod zapoljava srednjoronim
ugovorom na vrijeme i 2. opim ustupom zarada- koji predvia da e
brodar sve budue zarade broda ustupati kao zalog. Ustup zarada je
pravni posao koji se sastoji od tri pravne radnje, a obveze ustupa
zarada se potvruju odgovarajuim dokumentima: sporazumom o ustupu
zarada, obavijesti unajmitelju/korisniku prijevoza i potvrdom
unajmitelja ili korisnika prijevoza o prihvatu ustupa. Mogue je
razlikovati mogunost kontrole priljeva s obzirom na nain na koji je
brod zaposlen pa tada govorimo o npr.: a) sluaju kada se brod
zapoljava ugovorom o srednjoronom najmu, b) sluajevi ugovora o
najmu na razdoblja kraa od 12 mjeseci, c) sluajevi kada su ugovori
o zapoljavanju za raun matine kompanije, a stvarni prijevoz obavlja
brod njene podrunice koja je vlasnik samo tog broda (single ship
company), d) poseban sluaj javlja se i u linijskom brodarstvu.
5.4.2. Ustup prava iz police osiguranja financiranog broda
Vrijednost broda zavisi o njegovom zadovoljavajuem stanju koje
mu omoguuje uspjeno obavljanje prijevoza. Kreditor trai da je brod
adekvatno osiguran protiv teta ili gubitka i da se njemu ustupe
prava iz osiguranja odgovarajuim zapisom u polici osiguranja trupa
i stroja. On e traiti da se brod osigura i za sluajeve
odgovornosti.
Pitanja vrijednosti i kakvoe osiguranja raspravljaju se u
pregovorima izmeu korisnika kredita i kreditora (iznos kredita u
funkciji je s vrijednou broda pa se u praksi trai da osiguranje
trupa i stroja pokriva iznos kredita s 110% do 130%).
Pregovara se i o visini odbitnih franiza (one se ograniavaju s
maksimalnim iznosima u zavisnosti o vrijednosti broda i
financijskoj moi korisnika kredita).
Vei je problem pitanje kakvoe pokria osiguranja. Pomorski se
rizici obino pokrivaju s veim brojem osiguratelja koje bi trebalo
provjeravati i ocjenjivati, to predstavlja problem koji postaje vei
kada se ustanovi na koliko je reosiguratelja preneseno pokrie.
Kreditori od brodara trae pisano miljenje njegovog brokera koje
nemaju neke posebne vrijednosti jer broker nije pravno odgovoran za
postupke osiguratelja.
Osiguranje odgovornosti brodara zadaje manje problema, jer se
povjerava tzv. Protecting & Indemnity klubovima (udruenja
brodovlasnika koji od svojih lanova trae uplaivanje lanarine) i
rijetko upadaju u financijske tekoe.
Kreditori ponekad zahtijevaju osiguranje interesa hipotekarnog
vjerovnika koje pokriva rizik mogueg odbijanja osiguratelja trupa i
stroja da isplati osigurninu temeljem pretpostavljene krivnje ili
nemara brodara. Temelji se na vrijednosti pokria za trup ili stoj i
kreditor ga trai u svoju korist, a na raun korisnika kredita, tj.
brodara.
Problem u podruju osiguranja problem pokria i realizacije
naplate naknade kada se radi o tzv. kunim osigurateljima, koji se
javlja jer razlika izmeu premija osiguranja koju plaaju brodari
osigurateljima i premija koju osiguratelji plaaju reosigurateljima
moe biti velika (zato se i osnivaju osigurateljne kue unutar veih
kompanija i korporacija).
2 oblika tekoa sa stajalita kreditora:
Offshore kompanije imaju ogranien temeljni kapital pa nisu
dovoljno sigurne za pokrie rizika koje zadravaju u svom
osiguranju,
Kreditor je izloen riziku da do njega nee dospjeti plaanja
odtetnih zahtjeva koja reosiguratelj izvri u korist osiguratelja,
iako je to predvieno sporazumom o ustupu prava iz osiguranja broda.
Poslovi osiguranja kroz kune osiguratelje poveavaju stvarnu
ekonomsku vrijednost cijele brodarske grupe, pa nije u interesu
kreditora onemoguavati ili oteavati poslovnu transakciju.
Za svladavanje ovih tekoa potrebno je traiti ustup prava iz
reosiguranja.
Ustup zarada broda zaposlenog u pulu za iskoritavanje brodova
ine ona plaanja koja pul vri prema brodaru broda za koji se
analizira financijska transakcija. Ako je ugovor o pulu siguran i
uredan, neovisno o tome mogue je provjeriti reputaciju pul menadera
(brodara). Pul za iskoritavanje brodova je udruivanje brodova
raznih brodara. Pul menader (brodar) za svoj posao dobiva ugovorenu
naknadu, a profit se dijeli svim lanovima pula (grupe) prema
odreenom kljuu raspodjele. Takvi su pulovi uobiajeni u
skandinavskim zemljama i koriste se za bulkcarriere i tankere.
5.4.3. Bankarske garancije (Bank Guarantees)
One su sredstvo osiguranja izvrenja ugovornih obveza
stranaka,tj. zatita od rizika neurednog izvrenja tih obveza (u
domaoj i meunarodnoj poslovnoj praksi). U njima se pojavljuju
najmanje 3 osobe (nalogodavatelj, banka i korisnik garancije) izmeu
kojih se zasnivaju odvojeni pravni odnosi.
Podjela bankarskih garancija:
Akcesorne garancije izdaju se na osnovi jamstva. Ako obveza
dunika iz osnovnog ugovora nije nastala ili je prestala postojati,
smatra se da je nepostojea
Samostalne garancije garancije kojom banka preuzima samostalnu
obvezu prema korisniku, odvojenu od obveze dunika iz osnovnog
ugovora. Banka se obvezuje ispuniti svoju obvezu, a ne obvezu
nalogodavca, zbog ega ne moe isticati pregovore prema korisniku
garancije.
Protugarancija bankarska garancija izdana u korist banke garanta
kojom se jami da e banci garantu biti nadoknaeno ono to plati prema
garanciji koju je izdala. Koristi se u vanjskotrgovakom prometu
kada garanciju izdaje banka sa sjeditem u zemlji korisnika, dok se
nalogodavac nalazi u drugoj zemlji. Garancija koju izdaje banka
korisnika garancije naziva se glavnom garancijom dok se garancija
koju izdaje banka u zemlji nalogodavca naziva protugarancijom.
Osim te 3 glavne,postoje jo i:supergarancije, uvjetne garancije
i bezuvjetne garancije.
Sadraj bankarske garancije ovisi o konkretnim uvjetima posla
zbog kojega se izdaje.
Bankarska garancija mora sadravati:
Uvodni dio
Garantnu obvezu
Iznos garancije
Rok valjanosti garancije.
Ugovorom o kreditu predvia se davanje odreene bankarske
garancije kao osiguranje urednog povrata kredita. Odreuje se banka
koja e dati garanciju i sam tekst zahtjevane garancije. Brodari
koji trae kredit za nabavljanje brodova, obino su dulje vrijeme u
poslovnim odnosima s jednom bankom, koja e se lake odluiti i izai
im u susret glede traene garancije, te e procijeniti rizinost
izdavanja garancije i zaraunati brodaru svoje trokove i
naknadu.
5.4.4. Davanje u depozit dionica brodarskog drutva
U nekim se financijskim transakcijama zahtijeva da dioniari
brodarske kompanije (koja je korisnik kredita) kao dodatnu
sigurnost za povrat kredita daju kreditorima svoje dionice u
depozit. Tako se kreditorima osigurava pravni poloaj veinskog
vlasnika, pa ga u sluajevima greaka i propusta korisnika kredita
mogu iskoristiti u cilju zatite svojih interesa. Razmatrajui sa
stajalita kreditora, bolje je imati deponirane dionice nego biti
bez njih. S druge strane, ako korisnici kredita taj zahtjev
prihvate obino nee mnogo izgubiti, a najmanje e izgubiti korisnik
kredita kompanija s jedinom namjenom kupnje broda. S obzirom na
moguu razliitost zahtjeva dioniara sporazum o deponiranju dionica
nije uvijek jednostavno pripremiti.
6. DOKUMENTACIJA I IZVEDBA FINANCIJSKIH TRANSAKCIJA U
NABAVLJANJU BRODOVA
Ne posveuje se odgovarajua pozornost dokumentaciji i izvedbi
financijskih transakcija u nabavljanju brodova pa moe doi do
velikih nesporazuma i trokova. U svim poslovima moraju sudjelovati
kompetentne osobe koje e zastupati interese kreditora i korisnika
kredita. esto se ukljuuju i s jedne i s druge strane odvjetnici
specijalisti u financijskih transakcijama i kupoprodaju
brodova.
6.1. Pismo obveze (pismo ponude)
Nakon kontakta izmeu kreditora i korisnika kredita, kreditori
upuuju pismo u kojem izraavaju spremnost glede financiranja
nabavljanja broda. S obzirom na sadraj i prihvaanja takvog pisma od
strane korisnika kredita ono je obveznog karaktera pa ga se stoga
naziva pismom obveze. To je dale vrsta ponuda posla financiranja
gradnje novog broda ili nabavke rabljenog broda pa se esto zove i
pismom ponude. Ako se ono prihvati postaje uvjetno obvezujui
dokument. Ono mora biti dobro pripremljeno i sadravati sve bitne
uvjete i obveze takve jedne transakcije. U njemu se navodi namjena
kreditiranja, uvjeti financiranja, popis jamstva i osiguranja,
pitanja glede sudbenosti i zakonodavstva...
6.2. Ugovor o kreditu
Za ugovor o kreditu moemo rei da je to vrlo proirena verzija
pisma obveze. Svi ugovori imaju gotovo zajednike glavne elemente,
razlikuju se samo po tome kako ih tvrtka koja ih priprema
strukturira. U uvodnom dijelu uvijek se jasno identificiraju
interesi stranaka i razlozi njihovih ulazaka u transakciju. To je
vrlo vano jer nijedan ugovor nee biti ostvaren ako nije od
obostrane koristi. Znaajan dio je i dio predstavljanje i jamstva.
Korisnik kredita mora izjaviti da je organiziran za obavljanje
poslova za koje je registriran, da je stvarnopravni vlasnik broda,
da na brod nije uspostavljeno pravo zaloga, da e ga preuzete obveze
pravno obvezivati, da nema neizvrenih obveza i da nije podloan
nekom sporu materijalne naravi i jo mnogo toga... Bilo koja
netonost moe biti upotrjebljena za raskid ugovora. Odjeljak o
obvezama kratko odreuje obvezu kreditora da temeljem odredbi iz
jamstva i predstavljanja izvri posao financiranja. Odjeljak o
preduvjetima navodi to se sve treba uraditi, koji se dodatni
dokumenti moraju dobiti te ih potpisane i pravomone predati
kreditoru da bi se kredit odobrio. Neki od tih dokumenata: zadunica
ili zadunice, obveza plaanja pristojbi, dostavljanje dokaza da brod
ima valjanu klasu, dostavljanje svih relevantnih pravnih miljenja
kao i dokumenata s kojim se dokazuje da je korisnik dobrog ugleda.
Svi ugovori o kreditu sadre jedan ili vie odjeljaka: povlaenju
kredita; osnova za raunanje kamata,mehanizam plaanja i tono
dospijee plaanja glavnica i kamata; odredbe glede plaanja kamata
nakon neispunjenih obveza (misli se na nepravodobno plaanje, ali i
drugih propusta).Slijedi odjeljak kojim se odreuju zahtijevana
jamstva I obeanja izvrenja obveza koja mogu biti potvrdna I nijena.
Tipina potvrdna su: obveza korisnika da vodi poslove na odgovarajui
nain, da u ugovorenom roku daje financijske I druge pokazatelje, da
usklauje poslovanje prema zakonima I odredbamaTipina nijena:
obeanje korisnika da nee dozvoliti da se njegova imovina optereuje
zalonim pravima, da se nee angairati u drugim poslovima osim
brodarske djelatnosti, da nee dozvoliti promjenu vlasnitva svojih
brodovaUgovorom o kreditu se odreuje primjena zakonodavstva I
sudbena nadlenost. U dodatku su obino primjeri kao obavijest za
povlaenje sredstava, garancija, zadunice I drugi ugovorom predvieni
dokumenti.
6.3. Obveznica
Obveznica je glavni dokaz o dugovanju u svim transakcijama
davanja kredita; ona je tipino saeti dokument, odnosno dokument
kratkog sadraja. Kad je uredno potpisana od ovlatene osobe
(slubenik korisnika kredita), formalno potvruje zaduenje. U veini
sluajeva istie glavne uvjete duga (kamata, otplata, itd.) i u sebi
sadri, tj. inkorporira ugovor o kreditu i dokumente o jamstvima
kako su navedeni. Uz obveznice trae se i garantna pisma (njima se
jami izvrenje obveza iz obveznice).
6.4. Ugovor o pomorskoj hipoteci (mortgageu)
Pomorske hipoteke imaju dvije izrazito razliite, ali i meusobno
povezane namjene:
1)upis hipoteke slui kao dokaz postojanja zaloga na brodu
2)slui kao sporazum izmeu korisnika kredita i kreditora u svezi
s odravanjem broda, osiguravanjem broda, nainom iskoritavanja broda
itd.
Englesko zakonodavstvo pravi razliku izmeu te dvije namjene
zahtijevajui dva odvojena dokumenta (pravo zaloga se upisuje
kratkim dokumentom uz koji se pridodaje sporazum o
utanaenjima).
Sporazum o utanaenjima: Posebna se pozornost daje odjeljku o
definicijama (odjeljak koji tono specificira to je zaloeno).
Ugovori o hipoteci najee imaju odjeljak o pokriu osiguranja u kojem
se specificiraju iznosi i vrste pokria koje se mora izvriti. Gotovo
se kod svih hipoteka predviaju i odredbe o upravljanju,
iskoritavanju i odravanju broda. Brod se ne smije koristiti za
nedozvoljenu trgovinu ili nedozvoljene poslove. Brodar se obvezuje
plaati sve takse, pristojbe, naknade i druge trokove broda i
putovanja da ne doe do zapljene; ako doe do zapljene brodar se
obvezuje da je otkloni u razlonom vremenu.
Ugovorom o hipoteci zahtijeva se od korisnika kredita da dokaz o
upisanoj hipoteci i u fizikom smislu izloi na brodu (obino je to u
obliku ovjerene kopije upisa hipoteke koja se dri na brodu zajedno
s ostalim brodskim dokumentima). U ugovoru o hipoteci specificiraju
se sluajevi propusta i neizvrenja obveza. Navode se mjere, odnosno
postupci s kojima se s pravnim sredstvima ti sluajevi popravljaju.
Pitanje isplate naknada iz osiguranja je obino regulirano tako da
osiguratelji sve svote iznad one predviene ugovorom o hipoteci
moraju platiti izravno kreditorima. U sluaju eventualne prodaje
broda uobiajeno je predvidjeti kako e se koristiti prihod poluen
prodajom (prva su po redu sva ona plaanja za pokrie dugova iz
trokova poslovanja koji su na breme brodara, zatim dolaze ona
plaanja za dospjele kamate, potom za pokrie neotplaenog dijela
glavnice kredita, a ostatak ako ga ima ide brodaru).
6.5. Drugi dokumenti iz poslova financiranja nabavljanja
brodova
6.5.1. Ugovori o ustupu osiguranja i ustupu zarada
Temeljni je princip za sva kreditiranja da obino pravo pridraja
bez odgovarajuih dokumenata nema mogunost pravnog osnaivanja.
Sadraji sporazuma o ustupu rijetko su proturjeni. Kod njih je
kljuno da korisnik kredita (osoba koja ustupa; assignor) utanauje
neku inidbu i da se obvezuje na njeno izvrenje. Najvanije je da da
nalog osigurateljima broda, reosigurateljima i/ili brokerima
osiguranja da u police osiguranja uvrste i klauzulu o plaanjima
kojom se rjeava pitanje plaanja osigurnine korisnicima kredita,
posebice u sluajevima gubitka broda (loss payable clause). U loss
payable klauzuli definira se kome e se plaati, kada korisniku
kredita, a kada izravno kreditoru; odreuju se i obavijesti koje
osiguratelji moraju dati kreditorima prije nego korisnici kredita
kanceliraju ili propuste obnoviti police; kreditorima se daje
mogunost ispraviti bilo koji sluaj greke ili propusta iz polica
osiguranja, odnosno uvjeta osiguranja. Sutina sporazuma o ustupu
osiguranja je u obvezi brodara da osigura brod na nain koji
zadovoljava kreditora i kod za kreditora prihvatljivog
osiguratelja, da u ustupu prava osiguranja obavijesti osiguratelje
i njihove brokere, da u svim policama osiguranja navede kreditora
kao osobu kojoj e osiguratelji isplatiti sve iznose naknada
osiguranih rizika, da uredi s osigurateljima da prihvate i potvrde
ustup prava iz osiguranja i imenovanje kreditora korisnikom svih
naknada za osigurane rizike, takoer da osiguratelji prihvate obvezu
obavjetavanja kreditora ako brodar ne plaa premije osiguranja,
otkae ili ne obnavlja police, zatim da kreditoru preda kopije svih
polica i sve zabiljeke pokria. U sporazumu o ustupu zarada korisnik
kredita se obvezuje obavijestiti svoje unajmitelje da je ugovor o
prijevozu, odnosno ugovor o najmu ustupljen kreditorima i da se
vozarine, odnosno najamnine moraju plaati izravno kreditorima. Taj
sporazum ponekad specificira raun na koji e se plaati, o emu se
takoer unajmiteljima mora dati obavijest.
6.5.2. Sporazum o davanju dionica u depozit
Ovo je jedan od zahtjeva koji se ponekad postavlja korisnicima
kredita, cilj deponiranja dionica je poveanje sigurnosti otplate
kredita. U sluaju da dunik ne izvrava svoje obveze kreditor moe
temeljem prava iz dionica zamijeniti upravu tvrtke koje e izravno i
iskljuivo njemu biti odgovorne. Oko davanja dionica u depozit ima
dosta potekoa, treba usuglasiti zahtjeve kreditora s interesima
dunika. Dionice se jednostavno prenose fizikim prijenosom
kreditorima.
6.6. Ugovori o gradnji (kupoprodaji) novih brodova i ugovori o
kupoprodaji rabljenih brodova
Ugovor o gradnji novog broda sklapa se izmeu brodograditelja i
brodovlasnika, tj. izmeu brodograditelja i kupca. U ugovoru se radi
o gradnji i prodaji brodova. Brodar/brodarska tvrtka istrait e
trite brodogradnje glede: vrste, tipa i veliine broda, rokova
isporuke i mogunosti financiranja od strane brodograditelja.
Istrait e i mogunost financiranja iz javnih i privatnih izvora.
Nakon istraivanja o optimalnim rjeenjima donosi odluku glede izbora
brodogradilita. Namjeru iskazuje pismom namjere, a poslije
dobivenog potvrdnog odgovora poinje pregovarati. Ako je izgledno da
e se pregovori uspjeno izvriti odmah se priprema UGOVOR O GRADNJI
BRODA ugovor se usklauje s uvjetima financiranja i sa zahtjevima
glede davanja jamstva za povrat kredita. Neke znaajke svih ugovora
o gradnji broda:
-detaljno opisuju brod, strojevi i oprema;
-odreuje se klasifikacijski zavod (prema ijim pravilima e se
graditi brod i koju klasu e dobiti, te koje e meunarodne odredbe
morati zadovoljavati);
-u poetnom dijelu mjesto imaju: cijena, naini plaanja, valuta,
jamstva, garancije i sl.;
-ugovara se nain nadziranja radova, pregledi provjere i
pokusi;
-Klauzula o vremenu i mjestu isporuke;
-meusobna prava i obveze;
-zakonodavstvo i sudbenost;
-odreuju se sluajevi propusta i mjere otklanjanja i dr.
Za sklapanje ugovora koriste se standardni ugovori kao to
su:
-MARAD Standard Form Newbuilding Contract
-AWES Standard Shipbuilding
-SAJ Newbuilding Contract
-Norwegian Standard Form Newbuilding Contract
UGOVOR O KUPOPRODAJI RABLJENOG BRODA:
Ugovor o kupoprodaji rabljenog broda sklapa se izmeu aktualnog
vlasnika broda (prodavatelja) i budueg vlasnika broda (kupca). U
ugovoru se radi o kupoprodaji ve postojeih brodova.
Brodar/brodarska tvrtka istrait e trite rabljenih brodova.
Istovremeno istrauje i mogunost financiranja nabavke. Izborom
potencijalnih brodova poine se sa poslom nabavljanja, u emu se
brodar slui uslugama brokera. Nakon pregleda broda i zapisa koji se
vode u klasifikacijskim zavodima, zapoinju pregovori. U sluaju
uspjenog zavretka pregovora odmah se priprema UGOVOR O KUPOPRODAJI
BRODA ugovor se usklauje sa uvjetima financiranja i zahtijevanim
jamstvima za financiranje. Kod ovih ugovora postoji vie izmjena i
dopuna u ugovorima, standardni ugovori su samo dobar predloak. U
ovim ugovorima se:
-definiraju stranke ugovora;
-opisuje se brod;
-odreuje se cijena, rokovi, jamstva i vezani poslovi;
-odreuje se vrijeme i mjesto inspekcije broda u plutajuem
stanju,
-odreuje se vrijeme i mjesto predaje broda;
-predvia se pravo pregleda broda;
-odreuje se to je kupac spreman dodatno platiti, a prodavatelj
ukloniti prije primopredaje;
-odreuju se dokumentikoje prodavatelj predaje kupcu
Standardni ugovori koji se obino javljaju su:
-Viekratno revidirani The Norwegian Saleform (NSF)
-The London Ship Sale Contract 1985
-Nipponsale 1993.
6.7. Tipini modeli financiranja i nabavljanja brodova
Financiranje nabavljanja novih i rabljenim brodova obavlja se na
razne naine, tj. koriste se razni modeli financiranja. Uobiajen i
jednostavan model financiranja jest. tzv. hipotekarno financiranje.
Kreditor koji financira nabavku za jamstvo trai hipoteku na brodu,
a ugovorenu cijenu broda plaa banci prodavatelja. U trenutku
primopredaje broda upisuje se hipoteka kao jamstvo za otplatu
kredita u korist kreditora. Gotovo jednak nain financiranja je kada
se ugovara prodaja broda na kredit uz hipotekarno jamstvo, u ovom
sluaju prodavatelj je ujedno i kreditor. Prodaja broda na kredit
obalja se ponekad i preko robnog kredita uz garanciju banke. Ovakvo
rjeenje je esto puta mogue i zbog dobrih poslovnih odnosa banke
garanta i kupca. Nabavljanje broda kroz ugovor o zakupu golog broda
s opcijom kupnje je odavno poznato i realizira se uglavnom temeljem
poznatog modela. Ugovor o zakupu je zapravo ugovor o iskoritavanju
brodova. Da bi se iskoristila opcija kupnje, mora se sklopiti
kupoprodajni ugovor. Naelno se s tim ugovorima eli realizirati
kupoprodaja, pa se zakupnina odreuje temeljem obrone otplate
ugovorene cijene broda koja ukljuuje otplatu glavnice i kamata.
Tipian oblik financiranja broda nabavljanja brodova je tzv.
PROJEKTNO FINANCIRANJE.
O nainima i razlozima takvog financiranja se raspravilo (
financiranje koje znatnije nadmauje prosjean finance ratio...
itd)
U projektna financiranja se ubrajaju i ona koja predviaju
stvaranje zajednike tvrtke s ogranienom odgovornou, a uz pomo
javnih fondova.
Projektno financiranje nabavljanje brodova se moe temeljiti na
hipotekarskim kreditima i kreditima strukturiranim ulaganjima
posrednike financijske kue i brodarske tvrtke u novo zajedniko
brodarsko drutvo s ciljem nabavke broda. Kljuno pitanje je
sposobnost brodarske tvrtke- da se redovno otplauje obveze po
kreditima sredstvima iz svojih fondova i pripadajueg dijela prihoda
koje e poluiti poslovanjem novog brodarskog drutva. Predvianja o
trokovima i prihodima brodarske tvrtke osnivaa i novo
uspostavljenog drutva od bitnog su znaenja. Zajedniko ulaganje
brodarske tvrtke osnivaa i financijske posrednike kue u novo
uspostavljeno drutvo zahtijeva odgovoran pristup. Na taj se nain
pokuava odrediti zajedniki poslovni rizik. Predvieno zaposlenje za
brodove koji se nabavljaju projektnim financiranjem mora osigurati
prihode s kojima e se pokrivati operativni trokovi broda i trokovi
kredita. Ako nije predvieno zaposlenje temeljem vremenskog najma
prihodi zapoljavanjem broda temeljem COA ili ugovora na putovanje,
moraju pokrivati i trokove putovanja. Jamstvo za dobivene kredite
obino je POMORSKA HIPOTEKA prvog razreda i jamstva temeljem imovine
glavnog dunika.
Projektnim financiranjem nabavke broda pokazuje se jedan od
naina projektnog financiranja. Glavnu ulogu ima posrednika
financijska kua koja osigurava kredit kod banke ili drugih
novarskih kua, fondova, prema trinim uvjetima, a uz poneku hipoteku
na brodu koji se financira.Za kreditore rizik ulaganja nije velik,
jer je njihov udjel u ukupnom projektu obino manji od 50%, mogue ga
je i disperzirati. Drugi dio investicije ine ulaganja posrednike
financijske kue i brodarske tvrtke osnivaa s najmanjim udjelom.
Zajednikim ulaganjem umanjuje se rigidnost standardnih odnosa izmeu
vjerovnika i dunika zahvaljujui stvaranju odreene vrste
partnerstva. Zadaa brodarske tvrtke je upravljanje brodom i uspjeno
iskoritavanje. Posrednika financijska kua vodi financijske poslove.
Iz poluenog prihoda podmiruje se kreditne obveze prema bankama,
ostanak se dijeli izmeu partnera. U sluajevima financijskih tekoa,
loije likvidnosti, zbog fleksibilnijih partnerskih odnosa,
posrednika financijska kua e omoguiti otplatu kredita za vrijeme
dokle se ne uravnotee rezultati poslovanja. Dobra priprema je od
kljunog znaenja. Mora se to sigurnije procijeniti mogunost
zaposlenja i zaradu broda koja omoguuje urednu otplatu kredita.
Procjenjuju se pouzdanost i korektnost. Kod dobro pripremljenih
projekta mogua su
100% - tna financiranja ili vea. Tada brodarska tvrtka ne
investira svoja sredstva, manje optereena likvidnosti. Ugovorom o
postavljanju zajednike tvrtke mogue je previdjeti prodaju broda i
prije dovretka otplate, ali uz obvezu vraanja kredita. ako se
projekt dovede do kraja - brod je zajedniko vlasnitvo. Izbor
financiranja je u skladu sa mogunostima korisnika kredita i
zahtjevima kreditora poslije recesija vrlo je rigorozan i
oprezan.