1. Objasni razliku izmeu financijskog prava i znanosti o
financijama?
Financijsko pravo i znanost o financijama imaju isti predmet
izuavanja, s tom razlikom to je pristup materiji koja se izuava
razliit. Naime, znanost o financijama (monetarne i javne financije)
izuava pojmove, institute, zakone i sl., koji postoje i djeluju u
mnogobrojnim ekonomsko-financijskim odnosima. Dakle, znanost o
financijama izuava ekonomske aspekte financijskih pojava.
Financijsko pravo je pravna disciplina koja promatra i prouava
financijske odnose i financijske poslove s pravnog aspekta.
Financijsko pravo tako prouava pravne norme kojima je regulirana
materija novanih odnosa, novanog sustava, materija prikupljanja,
raspodjele i troenja sredstava od strane drave itd.
2. Koja je vanost Magna Carta Libertatum u pogledu javnih
financija?
Od tada tj. od 1215. godine u Engleskoj poinje demokratizacija
financija. Uvelike se ograniavala kraljeva vlast putem staleke
skuptine i Vijea dvadesetpetorice. Ova povelja je de facto zbirka
financijsko-politikih i pravnih pravila koja su bila usmjerena na
ograniavanje financijskog apsolutizma engleskih monarha, te
prenoenje financijske na visoko plemstvo i sveenstvo.
3. Nabroji 5 mislioca tijekom razvitka znanosti o financijama i
objasni njihov doprinos njenom razvoju?
To su: Thomas Hobes koji se zalagao za posredne poreze i to
poreze na potronju akcize (troarine); John Lock ona brani i zastupa
kontribucije neposredne poreze, jer oni po njemu vode rauna o
poreskoj snazi obveznika; David Hume ima negativan stav prema
javnom kreditu; Adam Smith i David Ricardo takoer imaju negativan
stav prema javnom kreditu.4. Objasni i nabroji poreska naela koja
je Adam Smith iznio u svom Bogatstvu naroda?
1) Naelo openitosti svi graani jedne drave su duni plaati
poreze;
2) Naelo odreenosti poreski oblik, vrijeme obrauna i poreski
iznos trebaju biti unaprijed pravnim aktom odreeni;
3) Naelo ugodnosti svaki poreski obveznik treba platiti porez u
vrijeme i na nain koji njemu najbolje odgovara i
4) Naelo ekonominosti naplata poreza treba biti to je mogue
jeftinija, a i ukupan iznos poreza ne bi trebao biti odve
velik.
5. Koji je doprinos A. Wagnera razvoju financijske znanosti?
On je zasluan za izvanrednu sistematizaciju znanosti o
financijama, za unoenje socijalnih, ekonomskih i financijskih
pristupa materiji, objavio je udbenik u etiri knjige pod nazivom
Finanzwissenschaft (Znanost o financijama).
6. Koja dva akta i u kojem pogledu zaokruuju financijsko pravo
srednjovjekovne Engleske, zapoeto sa M.C. Libertatem?
Prvi akt je Peticija o pravu (petition of Right) i Zakon o
pravima (Bill of Rihts). Peticijom o pravu ograniavaju se prava
kralja u prikupljanju javnih prihoda a zakonom o pravima se konano
zaokruuje budetsko pravo parlamenta u Engleskoj.
7. Definiraj dohodak u financijskom smislu?
Dohodak moemo definirati kao ukupnost sumu sredstava (najee
novanih) koju neka osoba fizika ili pravna, ostvari prodajom robe,
vrenjem usluga ili po nekom drugom pravnom osnovu, u odreenom
vremenskom periodu, najee tijekom jedne godine.8. Kako se dijeli
dohodak i objasni podjelu?
S obzirom na formu dohodak se dijeli na naturalni i novani.
Naturalni dohodak se ostvaruje u dobrima i raznovrsnim uslugama, a
novani u odreenoj sumi novca. Prema izvoru dohodak moemo podijeliti
na izvorni, koji nastaje neposredno u procesu reprodukcije i
prijenosno-transformirani, koji se javlja u obliku poklona,
ostavtina i sl. ovisno od vremena stjecanja dohodak dijelimo na
stalni (plaa, renta, kamata), periodini (sezonski prihodi) i
izvanredni (lutrijski zgoditci, pokloni i sl.). Takoer se dijeli na
osobni i nacionalni. Osobni je onaj koji pokazuje dohodak osobe,
fizike ili pravne, u tijeku jedne godine dok se nacionalni odnosi
na cjelokupnu naciju, bolje rei dravu (novani izraz novostvorene
vrijednosti jedne drave u jednoj godini).
9. Koji je znaaj osobnog i nacionalnog dohotka?
Od njihovog kretanja i njihove visine zavise i mogunosti
zadovoljavanja opih i zajednikih potreba drutva.
10. Objasni razliku izmeu ukupnog novanog prihoda i dohotka neke
osobe?
Ukupan novani prihod neke osobe ini sva njena ukupna primanja
koja se onda mogu ralaniti na materijalne trokove, amortizaciju i
ostatak vrijednosti od prodajne cijene, to de facto ini dohodak,
odnosno realiziranu novostvorenu vrijednost.
11. Objasni razliku izmeu bruto i neto osobnog dohotka?
Bruto dohodak je onaj dio vrijednosti i njime mjereni dio bruto
proizvoda ili sirovina proizvoda koji preostaje po odbitku onog
dijela vrijednosti i njime mjerenog dijela proizvoda cjelokupne
proizvodnje koji nadoknauju predujmljeni i u proizvodnji utroeni
postojani kapital. Kada od njega odbijemo dravne namete koje treba
platiti neka osoba, zatim kamate na zajmove, zakupninu, premiju
osiguranja i sl., ono to ostane naziva se neto dohodak (isti
dohodak), koji se opet dijeli: na osobnu potronju, akumulaciju i
rezerve sigurnosti.12. Kako i u emu se ogleda znaaj dohotka za
javne financije?
Znaaj dohotka za javne financije se dvostruko manifestira i
to:
1) to je on osnovni izvor sredstava za podmirenje javnih
potreba, i
2) to od tempa stope porasta dohotka u mnogome zavisi i tempo
stopa rasta dravnih prihoda, a od toga i mogunost drave da bude
samostalna.
13. to je nacionalni dohodak i kako se on u veini kapitalistiki
orijentiranih zemalja obraunava?
Nacionalni dohodak je novani izraz novostvorene vrijednosti
jedne drave u jednoj godini. Postoje dvije metode obraunavanja
nacionalnog dohotka: realna i osobna. Po realnoj metodi nacionalni
dohodak se dobiva tako to se od drutvenog proizvoda oduzme samo
amortizacija. Po osobnoj metodi nacionalni dohodak (realni neto
drutveni proizvod) dobivamo jednostavno zbrajanjem svih dohodaka.
Najamnine, profita, kamate, rente i sl.14. to je fiskalno
optereenje i kako se ono mijenjalo tijekom godina?
Fiskalno optereenje ( poreski pritisak) je odnos izmeu ukupnih
fiskalnih davanja nameta i nacionalnog dohotka. Moe se primijetiti
da se fiskalno optereenje iz godine u godinu poveavalo.
15. Definiraj relativni poreski pritisak?
I dalje je u pitanju fiskalno optereenje, ali ocijenjeno u svezi
sa svim koristima koje se kroz javne rashode vraaju poreskim
obveznicima. Naime, ako se javni prihodi troe za financiranje
zdravstva, kolstva, socijalne zatite, pomoi nezaposlenima i sl.,
onda su oni drutveno korisni, produktivni i rentabilni, pa se i
njihovo poveanje lake podnosi, manje osjea.
16. Kako se openito definira novac u pravnom smislu rijei?
Novac u pravnom smislu rijei je djeljiva, pokretna, zamjenjiva,
potrona, tjelesna ili bestjelesna stvar pravo sui generis, koja
obavlja drutvenu funkciju opeg ekvivalenta, ekvivalenta koji svojim
tjelesnim likom, svojom upotrebnom vrijednou i vrijednou slui za
izraavanje vrednovanje svih ostalih stvari koje se prema njoj
nalaze u relativnom obliku vrijednosti.17. Zato novac ima monopol u
vrenju uloge opeg ekvivalenta vrijednosti?
Novac je roba posebne vrste koja obavlja drutvenu funkciju opeg
ekvivalenta, koji svojim tjelesnim likom, svojom upotrebnom
vrijednou slui izraavanju vrijednosti svih ostalih roba, koje se
prema njoj nalaze u relativnom obliku vrijednosti. Treba istai da
se onog momenta kada se funkcija opeg ekvivalenta uobiaji sa jednom
vrstom robe, tj. kada neka odreena vrsta robe na odreenom
teritoriju i za odreeno vrijeme stekne drutveni monopol u vrenju
uloge opeg ekvivalenta, tek tada se roba koja vri funkciju opeg
ekvivalenta pretvara u novac, a opi oblik vrijednosti se pretvara u
novani oblik vrijednosti.
18. Objasni razliku ekonomskog i pravnog definiranja novca?
Kod ekonomskog definiranja novca polazi se od toga da neka roba
vri funkciju novca tj. kada neka odreena vrsta robe na odreenom
teritoriju i za odreeno vrijeme stekne drutveni monopol u vrenju
uloge opeg ekvivalenta. Kod pravnog definiranja novca je veoma
znaajan monetarno pravni suverenitet po kojem novac dobiva atribut
dravne vlasti na osnovu ega on postaje jedinim i obveznim sredstvom
plaanja neke zemlje, koji sudionici robnog prometa moraju primiti u
neogranienim koliinama.19. Koje vrste novca postoje i koja je
njihova podjela?
Imamo dvije vrste novca: robni (stvarni) i kreditni (depozitni,
iralni, papirni) novac.Robni se dijeli na: svila, koa, biseri;
plemeniti metali (zlato i srebro); kovanice; banknote (novanice);
iralni; vrijednosni papiri; komercijalni novac; krediti i
elektronski novac. Kreditni novac se dijeli na: banknote; iralni;
vrijednosni papiri; komercijalni; kreditni i elektronski.
20. Nabroji koncepcije poimanja novca i objasni njihove
najznaajnije karakteristike?
1) Metalistika koncepcija novca novac je roba i to prije svega
plemenita roba kojoj se pripisuje svojstvo novca zbog njenih
prirodnih i ekonomskih osobina.
2) Dravnopravno poimanje novca novac je svaka pokretna stvar
(res mobiles) koju drava odredi da bude novac.
3) Drutvenopravna koncepcija novca za definiranje novca odluujue
je miljenje, odnosno stav ljudi koji se slue novcem i
upotrebljavaju ga u svakodnevnom ivotu, te da se prema tome novcem
smatraju samo one pokretne i prava koja su u opoj upotrebi kao
sredstvo razmjene i u koje drutvo, tj. javno mijenje, ima
povjerenje.21. Tko je autor dravnopravnog poimanja novca i na kojim
tezama ona poiva?
Dravnopravno poimanje prvi u pravnoj literaturi postavlja James
Stewart u XVIII. stoljeu, dok ga detaljno razrauje njemaki pravnik
Georg Friedrich Knapp. Prema njima novac je svaka pokretna stvar
(res mobiles) koju drava odredi da bude novac. Drava kao nosilac
suverene vlasti, pa prema tome i monetarnog suvereniteta i
monetarno-pravnog monopola, je ona vlast koja je ovlatena izdavati
novane znakove i utvrivati novanu jedinicu (odnosno novane
jedinice), odnosno odreivati svojstvo zakonskog sredstva
plaanja.22. Nabroji funkcije novca i objasni koja je od njih
najznaajnija i zato?
1) Novac u funkciji mjere vrijednosti;
2) Novac u funkciji sredstava prometa;
3) Novac kao kreditno i plateno sredstvo;
4) Novac kao sredstvo za zgrtanje blaga i
5) Novac u funkciji meunarodnog prometa svjetski novac
Najznaajnija je novac u funkciji mjere vrijednosti jer
predstavlja izraavanje vrijednosti svakog dobra-robe.
23. Definiraj i podijeli novane sustave?
Novani sustav u uem smislu rijei predstavlja skup pozitivnih
pravnih propisa i pravila kojima se reguliraju novana pitanja jedne
zemlje, tj. pitanje novane jedinice kao zakonskog sredstva plaanja,
naziv te novane jedinice, pitanje pariteta, konvertibilnosti kao i
osnovne postavke u pogledu emisije novca. Imamo vezani sustav
vaenja i sustav slobodnog vaenja. Uz ova dva vaenja imamo jo
suvremeni svijetski monetarni sustav.24. Nabroji elemente koji su
definirani novanim sustavom?
Elementi su: novana jedinica kao zakonsko sredstvo plaanja,
naziv novane jedinice, paritet, konvertibilnost i emisija
novca.
25. Definiraj postojanje metalistikog sustava i njegove
oblike?
Sustav metalistikog vaenja postoji u onom sluaju kad je propisom
neke zemlje odreeno da je novana jedinica vezana za izvjesnu
koliinu jednog ili vie metala. Ukoliko je novana jedinica vezana za
samo jednu vrstu metala, odnosno ukoliko se valutni novac kuje iz
jednog metala, onda je u pitanju monometalizam. Ukoliko se to ini u
odnosu prema dva ili vie metala, onda se naziva bimetalistikim,
odnosno multimetalistikim vaenjem.
26. Definiraj i objasni djelovanje Greshamovog zakona?
Svaki imatelj jedne i druge vrste novca (bolji i loiji novac)
kad po bilo kojem osnovu ima izvriti neku isplatu, nastoji zadrati
bolji novac, a da svoje obveze izmiri loijim novcem, jer je njegov
partner (vjerovnik) duan, tj. zakonom obvezan primiti takav novac.
Na ovaj nain bolji novac odlazi iz optjecaja, tezaurirajui se u
rukama pojedinaca, dok je u prometu uglavnom ostao loiji manje
vrijedan novac. ova navedena pojava se naziva Greshamov zakon. Zbog
pojeftinjenja srebra na svjetskom tritu povlailo se zlato u
bimetalistikim dravama, bolji novac ili zapravo roba, pa je stupao
u djelovanje tzv. Greshamov zakon, tj. loiji novac (srebreni)
tjerao je iz prometa bolji. I na taj nain je emigriralo zlato iz
zemlje a srebro je preuzimalo gotovo iskljuivu ulogu valutnog
novca.
27. Objasni razloge uvoenja zlatnog monometalizma?
Bio je niz neprestanih poremeaja koji proizlaze iz kolizije
izmeu zakonskog utvrivanja odnosa vrijednosti zlata i srebra i
njihovih stvarnih kolebanja vrijednosti. as je bilo precijenjeno
zlato, as srebro. Podcijenjeni metal bio je povuen iz prometa,
pretopljen i izvezen. Tada bi se opet zakonski izmijenio odnos
vrijednosti izmeu dva metala, ali bi nova nominalna vrijednost
metala dola u isti sukob sa stvarnim odnosom vrijednosti kao i
stara. Sva povijesna iskustva na tom polju svode se naprosto na to
da tamo gdje zakonski dvije robe vre funkciju mjere vrijednosti,
faktiki uvijek samo jedna ostaje kao takva na popritu.
28. Koji su oblici zlatnog vaenja?
1) Klasino zlatno vaenje;
2) Vaenje zlatnih poluga i
3) Vaenje zlatnih deviza.
29. Nabroji glavne odlike i mane klasinog zlatnog vaenja?
Velika slabost ovog vaenja se ogledala u nedovoljnom
snabdijevanju gospodarstva novcem i kreditom, to se negativno
odraavalo na sam gospodarski razvoj i zaposlenost proizvodnih
faktora date zemlje. Kod ovog vaenja je postojala jedna jedinstvena
cijena zlata u svjetskim razmjerima. 30. Objasni razlike izmeu
klasinog zlatnog vaenja i vaenja zlatnih poluga?
Ono se razlikuje od klasinog zlatnog vaenja u tome to se
novanice ne konvertiraju za metalni zlatni novac, nego za zlatne
poluge i to samo kod velikih plaanja, kakva se vre uglavnom prema
inozemstvu.
31. Za koje je sustave bilo karakteristino vaenje zlatnih
deviza?
Za zlatno-dolarski sustav i zlatno-sterlinki sustav.
32. Definiraj sustav slobodnog vaenja?
Sustav slobodnog vaenja ili sustav papirnog vaenja postoji onda
kada novana jedinica nije definirana u odreenoj koliini zlata ili
ako je ona i definirana u odreenoj koliini zlata, a nije
razmjenjiva za zlato.
33. Navedi stavku koja razlikuje slobodni i vezani novani
sustav?
Kod slobodnog vaenja nema konvertibilnosti.
34. Objasni slinosti indeksnog i zlatnog vaenja?
Kod zlatnog vaenja novana jedinica je vezana za vrijednost jedne
vrste robe zlata, dok se kod indeksnog vaenja eli vrijednost novane
jedinice vezati za svu robu u prometu, tako da bi vrijednost ove
jedinice bila izraena vrijednou, odnosno cijenama sve robe. Prema
tome, ako roba ima dovoljno i ukoliko u opoj razini cijena ne
dolazi do osjetnih promjena, ili su ta osciliranja redovito mala,
moe se smatrati da je i vrijednost odnosno kupovna mo ovakvog novca
stabilna.
35. Objasni zato se sustav slobodnog vaenja naziva jo i
manipulativnim vaenjem?
Zato to se stabilnost ovog sustava ne zasniva na nekom paritetu
ni njegovom automatizmu ve na nizu ekonomsko-monetarnih mjera koje
poduzima drava, odnosno emisijska banka. Stoga se za pravilno
funkcioniranje trai odreena aktivna novana i gospodarska politika,
pa se ovaj sustav naziva jo i manipulativnim vaenjem.
36. Objasni obje koncepcije reguliranja meunarodnog monetarnog
sustava iznijete na Bretton Woodskoj konferenciji i navedi njihove
razlike?
Imamo prvu koncepciju J.M. Keynes-a i drugu koncepciju amerikog
ministra financija H.D. Whitea. Keynes je predlagao osnivanje
meunarodne klirinke unije, bazirane na multilateralnom bankarskom
kliringu, u okviru koje bi se izravnali saldi u platnim bilancama
zemalja lanica, obraunati u meunarodnim obraunskim jedinicama
bancor ima. Vrijednost bancora se odreivala u zlatu. Zlato bi se
moglo konvertirati u bancore, ali ne i obrnuto. Uee kvote u Uniji
bi se odreivale, zavisno od obujma meunarodne razmjene odnosne
zemlje.
Whiteova koncepcija je predviala osnivanje Meunarodnog
stabilizacijskog fonda koji bi djelovao u pravcu odravanja fiksnih
deviznih teajeva zemalja lanica, ukidanje carina, deviznih
ogranienja i drugih smetnji u meunarodnoj razmjeni. Zemlje lanice
bi bile dune utvrditi paritet svoje valute u zlatu i zlatnoj
valuti, a to je u to vrijeme bio samo ameriki dolar. Uee kvote
zemalja lanica bi se odreivale ovisno od raspoloivih koliina zlata
i slobodnih deviza odnosne zemlje. Prvobitno zamiljeni sustav se
pretvorio u zlatno-dolarski standard. Tako je osnovan sustav
meunarodnog monetarnog fonda.
37. Koje su glavne odlike Bretton Woodskog sustava?
Zemlje lanice su bile dune formirati paritet svoje valute u
zlatu kao zajednikom imenitelju svih valuta ili u dolaru SAD-a.
Bile su obvezne u svojim zemljama odravati i vrste devizne teajeve.
Brettonwoodski zlatno-dolarski standard je klasian oblik
meunarodnog zlatno-deviznog sustava, u kojem se zlato pojavljuje u
obliku briljivo uvanih i publici nedostupnih zlatnih poluga. Zlatom
rukuju i raspolau samo monetarni organi vlasti centralne banke. Ono
vie nije izravni operativni svjetski novac kao u vrijeme zlatne
valute sa zlatom u optjecaju i uglavnom slui kao sredstvo dravne
tezauracije.
38. Nabroji razloge raspada B-W sustava?
1) Neprekidno rastui deficit amerike platne bilance, te sukladno
tom kriza amerikog dolara;2) Kriza novanih funkcija zlata;
3) Kriza fiksnih deviznih teajeva, te stupnjevita legalizacija
sustava floatinga i
4) Uvoenje specijalnih prava vuenja.
39. Koje je godine ukinuta vanjska konvertibilnost dolara?
Ukinuta je 15. kolovoza 1971. godine.
40. Kako se izraava kriza novanih funkcija zlata?
Pojavljuje se oskudica zlata, osnivanje pool-a, formiranje
dvojnog trita zlata i sl. Dolo je skoro do ustezanja od transakcija
sa zlatom kao novanom robom. Poinje proces demonetizacije
zlata.
41. Koje su glavne znaajke Druge odluke MMF-a o demonetizaciji
zlata?
1) Ukida se slubena cijena zlata, koja prestaje vriti ulogu
instrumenta meunarodnog plaanja;2) Ukidaju se zlatni pariteti
specijalnih prava vuenja;
3) Ukidaju se zlatne klauzule u Statutu MMf-a;
4) Prestanak zlatnih transakcija izmeu MMF-a i zemalja
lanica;
5) Ukida se zlatna trana i
6) Donosi se odluka o restituciji i rasprodaji zlatnih rezervi
MMF-a.
42. to su to specijalna prava vuenja?
Specijalna prava vuenja su obraunski, ne cirkulirajui i vjetaki
novac koji se ne moe izravno upotrebljavati kao sredstvo prometa i
plaanja, ve slui kao osnova, kao prava koja omoguuju zemljama
lanicama da temeljem svojih SPV vuku kupuju, odnosno na kredit
potrebite konvertibilne valute.
43. Definiraj program prilagoavanja potpisan sa MMF i objasni
njegov odnos sa dokumentom pisma namjere?
Program prilagoavanja obuhvaa mjere trgovinske, devizne,
fiskalne i monetarne politike u cilju popravljanja platnobilanne
pozicije. Svoje obveze iu dogovorenog stabilizacijskog programa
prilagoavanja zemlja lanica dostavlja Fondu u formi pisma o
namjerama. Pismo o namjerama je pravni akt koji suvereno donosi
zemlja lanica, ali u sutini ono sadri obvezne preporuke Fonda o
ekonomskoj politici koju dana zemlja treba provoditi ako eli podrku
Fonda.
44. to je to stand-by aranman, a to stabilizacijski program?
Stand-by aranman je kredit okvirnog i produenog karaktera kojega
date zemlje koriste u odreenom vremenskom periodu, u zavisnosti od
vlastitih potreba, ali i od toga da li one sprovode stabilizacijske
programe koje su sa Fondom ugovorile.Stabilizacijski program
povjerioci trae da potpiu sa Fondom one zemlje koje zbog
prezaduenosti trae refinanciranje i reprogramiranje. Program vodi
rauna, gotovo u pravilu, prije svega o interesima vjerovnika, tako
da im je prvenstveni cilj osigurati dovoljno deviza dravi lanici za
uspjeno vraanje dugova, dok su razvojni programi i zaposlenost u
zemljama lanicama u drugom planu.
45. Koje je uvjete potrebno ispuniti da bi se valuta smatrala
konvertibilnom?
Danas su konvertibilne one valute koje ispunjavaju slijedee
uvjete:
1) Zamjenjivost valute za neku konvertibilnu valutu, a ne
zlato;
2) Sloboda transfera intervalutnih potraivanja iz zemlje u
inozemstvo i obrnuto;
3) Rado se i bez potekoa primaju u meunarodnim plaanjima radi
namirenja duniko-vjerovnikih obveza i
4) Strane je pravne i fizike osobe rado dre u svojim
portfeljima, ne urei je konvertirati u druge valute.Jo iza valute
treba da stoji snano i stabilno gospodarstvo, platna bilanca ne bi
smjela pokazati vei i dugoroniji deficit, a razina rezervi bi
trebala biti takva da omoguava amortiziranje povremenih nesklada u
priljevu i odljevu stranog novca. Nuan je i odreeni stupanj pravne
i politike stabilnosti dane zemlje.
46. Objasni razliku izmeu rezervne i rezervno kljune valute?
Rezervno-kljuna valuta ima dva dodatna uvjeta i po tome se
razlikuje od rezervne valute. A ta dva uvjeta su: interno valutna
trina sposobnost i status vehicle currency (ope rezervno-kljuna
valuta).
47. Koje su 3 najzastupljenije teorijske koncepcije novane
mase?1) Klasina kvantitativna teorija novca;2) Friedmanova
monetarna kola i
3) Teorija koncepcije novane mase kao kupovne snage.
48. Koja je najstarija teorijska koncepcija novane mase i to po
njoj ini taj monetarni koncept?
Najstarija je klasina kvantitativna teorija novca. Novana masa,
prema toj teoriji, obuhvaa one instrumente koji obavljaju funkciju
prometnog i platenog sredstva u odreenoj zemlji i to samo one
instrumente koji se nalaze u nebankarskom sektoru kao oblik
financijskih potraivanja nebankarskog sektora prema sektoru banaka.
Dakle, u koncept novane mase ne ulaze valute i devize kao i domai
novac koji se nalazi u bankarskom sustavu.
49. Definiraj novanu masu prema stajalitima Freedmanove
kole?
Najsvrsishodnija definicija novane mase bi bila ona koja bi
obuhvatila gotov novac u optjecaju i sve depozite kod banaka bez
obzira na to da li su to depoziti po vienju (demand deposits) ili
oroeni tedni ulozi (time deposits) odnosno bez obzira na to da li
se putem njih vre plaanja ili ne.
50. Definiraj novanu masu prema koncepciji novane mase kao
kupovne snage?
Pristalice ove teorije definiraju novanu masu kao ukupnu
potranju za robama i uslugama, koja obuhvaa sva financijska
sredstva, sve depozite, sve kredite ( i kratkorone i dugorone), bez
obzira na njihov stupanj likvidnosti, to de facto znai naputanje
kategorije novane mase i njeno identificiranje sa ukupnim
monetarnim potencijalom zemlje.51. Kako se dijele ukupna likvidna
financijska sredstva?
Dijele se u tri kategorije:
1) Novana masa;
2) Kvazi-novac i
3) Ostala likvidna sredstva.
52. Po novoj koncepciji novane mase, to ulazi u njen sastav?
U njen sastav ulaze:
1) Gotov novac u optjecaju;2) Sredstva na iro raunu kod banaka i
slinim raunima koji se koriste kao instrument plaanja;
3) Tzv. zbirni rauni (budet i sl.)
4) Bankarski instrumenti plaanja (npr. bankarski ekovi itd.)
5) Sredstva u platnom prometu tj., novana sredstva koja su otila
s rauna platioca a jo nisu stigla na raun primaoca i to dijelom
zbog zakanjenja pote, a dijelom i zbog vremena potrebnog za
knjienje u sjeditu Zavoda za platni promet.
53. to je kvazi novac i to ulazi u njegov sastav?
Kvazi-novac oznaava novana sredstva koja ne obavljaju funkciju
plaanja, ali se u svakom trenutku mogu pretvoriti u plateno
sredstvo. U kvazi-novac ubrajamo neoroene uloge stanovnitva na
tednju i ostale depozite bez roka koji ne slue neposredno za
plaanje.
54. Kako se pored novane mase i kvazi novca definiraju ostala
likvidna sredstva i to ulazi u tu kategoriju?Kategorija ostalih
likvidnih sredstava obuhvaa one financijske oblike iji je stupanj
likvidnosti manji nego kod novca i kvazi-novca, ali koji su ipak
znaajni sa stanovita monetarne analize.U ovu kategoriju spadaju
ogranieni depoziti ije je koritenje odgoeno za odreeni vremenski
period ili uvjetovano zakonskim propisima kao npr.: sredstva
rezervnih fondova, garantni polozi, deponirana sredstva po
poslovima s inozemstvom i depoziti u domaoj valuti po inozemnim
kreditima i garancijama, te oroeni depoziti namijenjeni
investicijskim ulaganjima.
55. Definiraj monetarni volumen?
Pod monetarnim volumenom podrazumijevamo ukupnost likvidnih
novanih sredstava u domaoj valuti, a to je, u stvari, cjelokupan
iznos prethodno definirane novane mase, kvazi-novca i ostalih
likvidnih sredstava.
56. to sve ini nelikvidna novana sredstva?
To je zasebna kategorija novanih sredstava koja obuhvaa oroene
depozite i vrijednosne papire s rokom duim od jedne godine kao i
ograniene depozite meunarodnih financijskih organizacija.
57. to je monetarni potencijal i koje stavke ulaze u njegov
sastav?
Monetarni potencijal je ukupnost svih novanih sredstava
nacionalne ekonomije, bez obzira na stupanj likvidnosti.
58. Objasni razliku monetarnog potencijala i monetarnog
volumena?
Razlika je u tome to monetarni volumen ne obuhvaa nelikvidna
novana sredstva kao to su oroeni depoziti sa rokom naplate duim od
jedne godine.
59. to je to likvidnost gospodarstva i kako se mjeri globalna
likvidnost gospodarstva?
Obino se definira kao sposobnost razliitih subjekata
drutveno-ekonomskog ivota (poduzea, ustanova, fondova, dravnih
organa, potroakih zajednica i dr.) da udovoljavaju svojim dospjelim
novanim obvezama. Za ocjenu globalne likvidnosti gospodarstva uzima
odnos izmeu prosjene novane mase i drutvenog proizvoda, dok se svi
ostali faktori koji djeluju na stupanj napojenosti gospodarstva
novcem predstavljaju kako konstantni.
60. Kako se definira brzina novanog optjecaja i koje vrste
postoje?
Brzina novanog optjecaja (cirkulacije) se definira kao
koeficijent koji nam pokazuje broj prelaenja novca iz ruke jednog
titulara u ruke drugog u toku procesa reprodukcije za tono utvren
vremenski period obino jedna godina. Imamo transakcijsku i
dohodovnu brzinu optjecaja novca.
61. Definiraj optimalnu novanu masu?
Optimalna novana masa je teorijska analitika kategorija koja s
gledita projektiranja monetarne politike predstavlja vrlo znaajan
orijentir za emisiju stvarne novane mase. Drugim rijeima, zadatak
je bankarskog sustava na elu s centralnom bankom da u promet
emitira takvu koliinu novane mase koja e biti to blie optimalnoj
novanoj masi.62. Objasni mogue odnose stvarne i optimalne novane
mase?
1) Stvarna novana masa je izjednaena sa optimalnom novanom
masom. Ovo je stanje kada se emisija stvarne i optimalne novane
mase poklapa, te tako ne dolazi do poremeaja trine stabilnosti na
monetarnom sektoru.
2) Stvarna novana masa je vea od optimalne novane mase to
uzrokuje inflatorne tendencije, pod pretpostavkom da se brzina
optjecaja ne mijenja.
3) Stanje kada je stvarna novana masa manja od optimalne novane
mase, uzrokuje deflatorna kretanja.
63. Kako glasi Marxov Zakon potranje za novcem?
Novanu masu s jedne strane odreuje suma cijena prometnih roba, a
s druge strane sporiji ili bri tok njihovih suprotnih prometnih
procesa od kojih zavisi koliki e se dio one sume cijena moi
ostvariti istim komadima novca.Optimalna novcana masa=suma robnih
cijena/brzina optjecaja istoimenih komada novca
64. Koji faktori odreuju sumu robnih cijena?
1) Obujam i intenzitet poveanja ukupne materijalne
proizvodnje;
2) Kretanje ope razine cijena roba i usluga;
3) Tehnika plaanja i
4) Organizacijska struktura gospodarstva.
65. Objasni currency board i zato se primjenjuje u BiH?
Currency bord je tzv. sustav valutnog odbora koji se primjenjuje
u dravama s nestabilnim valutama, kao to je naa. Po tom sustavu,
Centralna banka ne moe samostalno odluiti kada e pustiti novu
emisiju primarnog novca u optjecaj, kao to je to u normalnim
dravama. Kod nas, da bi dolo do nove emisije novca, mora postojati
pokrie u devizama, u tonom iznosu koliko iznosi i nastupajua
emisija. Time je uvelike ogranieno samostalno djelovanje Centralne
banke.
66. Nabroji modele emisije novca poznate u fin.teoriji i
praksi?
1) Dravnopravni model;
2) Bankokratski model i
3) Samoupravni model.
67. Objasni dravnopravni model emisije novca?
On se temelji na glorifikaciji centralne vlasti, na dravnom
vlasnitvu i etatistikom modelu gospodarenja. Sukladno tom jedino
centralna vlast, putem kredita centralne banke, ima mo kreiranja
novca. U funkciji novca moe biti svaka stvar, ako je drava proglasi
instrumentom prometa i plaanja. Za novac je bitan monetarni
suverenitet kojeg u ime i za raun drave obavlja centralna banka
dane drave.
68. Koji je model emisije novca danas najzastupljeniji i na
kojim tezama on poiva?
Danas je najzastupljeniji bankokratski model koji se temelji na
privatnom vlasnitvu i slobodno trinom poduzetnitvu. Banke imaju
pravo i mo da, sukladno pravilima monetarno-kreditne politike,
emitiraju stvaraju novac. No, centralne banke u mrei
slobodno-trinog-bankarskog sustava imaju jednu posebnu i
privilegiranu poziciju, a to je da samo one imaju pravo i mo
emisije dravnog primarnog novca.
69. Nabroji kanale (naine) poveanja ili smanjenja novane mase u
optjecaju po bankokratskom modelu?
A to su:
1) Kreiranje novca putem bankarskih kredita;
2) Kreiranje novca putem kupovine i prodaje vrijednosnih
papira;
3) Kreiranje novca na bazi zaduenja drave kod centralne banke;4)
Kreiranje novca putem obavljanja deviznih transakcija sa
inozemstvom; i
5) Kreiranje novca putem prelijevanja depozita.
70. Koji je dominantni nain formiranja novane mase?
Kreiranje novca putem bankarskih kredita predstavlja danas i u
svijetu i u nas dominantan oblik stvaranja novane mase.
71. Objasni kreiranje novca kupovinom i prodajom vrijednosnih
papira?
Prodajui vrijednosne papire stanovnitvu ili drugim nebankarskim
subjektima, poslovne banke smanjuju novanu masu, dok s druge strane
poveavaju svoj kreditni potencijal, te slijedno tome i mogunost
multiplikativnih efekata na kreditnu aktivnost. Kupovinom
vrijednosnih papira na financijskom tritu banke direktno poveavaju
novanu masu nebankarskih subjekata uz istovremeno smanjenje
vlastitog kreditnog potencijala. Meutim, treba rei da se emisijom
vrijednosnih papira od javno-pravnih tijela i drugih nebankarskih
subjekata ne utjee na novanu masu, budui da se na taj nain u okviru
nebankarskog sektora mijenja samo postojea struktura novane mase po
draocima.72. Objasni 2 oblika zaduenja drave kod sredinje
banke?
Imamo direktno zaduenje gdje centralna banka neposredno odobrava
kredit dravi a kod indirektnog zaduenja kredit se ostvaruje preko
operacija s vrijednosnim papirima.73. Kako dolazi do stvaranja
novca putem deviznih transakcija sa inozemstvom?
Radi se jednostavno o tome da bankarski sustav na elu s
centralnom bankom, vrei posredniku funkciju u platnom prometu s
inozemstvom, otkupljujui ili pak prodajui devize, valute, zlato i
ostale plemenite metale, zavisno od deficita ili suficita platne
bilance moemo znatno utjecati na formiranje novane mase. Otkup ovih
sredstava plaanja, tj. otkup zlata, deviza i valuta od strane
centralne banke, znai odobravanje protuvrijednosti u domaem novcu,
dakle, emisiju primarnog novca, a s tim u svezi multiplicirano
poveanje novane mase.
74. Nabroji naine prevaljivanja depozita i kako se ona u
literaturi jo naziva te objasni kako ono utjee na koliinu novca u
optjecaju?
Do kreiranja novca moe doi smanjenjem gotovog novca u optjecaju
uplatama u tedne uloge, uplatom deviznog novca u oroene depozite,
pretvaranje depozita po vienju u ograniene depozite i obrnuto.
Tako, ako se propisivanjem odgaa troenje sredstava po nekom
depozitu koji je obuhvaen novanom masom, to se onda povlai i
kupovna snaga i obrnuto, oslobaanjem ogranienih i oroenih depozita
i njihovim prelijevanjem u slobodne depozite kreira se novac i
stvara kupovna snaga. Ove se promjene nazivaju promjenama
nemonetarne pasive, pri emu se misli na onaj dio pasive u bilanci
banaka koji ne predstavlja novac u smislu instrumenata plaanja,
poveanje monetarne pasive znai prelijevanje novca iz optjecaja, dok
njeno smanjenje znai da se jedan njen dio prelio u optjecaj.
75. Definiraj valute i nabroji njene najvanije vrste?
Termin valuta danas ima vie znaenja: oznaava valutu jedne
zemlje, valutni sustav zemlje, rok dospijea plaanja, itd. U
meunarodnoj ekonomiji, valuta oznaava inokosni gotov novac koji
slui kao zakonsko sredstvo plaanja u toj zemlji. Njene najvanije
vrste su: konvertibilne, transferabilne, nekonvertibilne, klirinke
i crnoburzijanske.
76. Definiraj konvertibilne i nekonvertibilne valute?
Konvertibilne su one valute koje se u potpunosti zamjenjive za
zlato ili zlatne devize. Danas nemamo potpuno konvertibilnih
valuta, nego samo djelomino konvertibilne a pod tim se misli na one
valute koje su sposobne mijenjati se za druge valute.
Nekonvertibilne valute su takve valute koje nisu u potpunosti
zamjenjive za zlato ili zlatne devize. U pravilu se ne mogu ni
transferirati iz zemlje, nerado se primaju u meunarodnim plaanjima
i skoro iskljuivo slue za unutarnji promet.
77. Objasni razliku izmeu konvertibilnih i transferabilnih
valuta?
Transferabilnim valutama nazivamo valute koje se mogu
upotrijebiti za plaanje u vie zemalja koje su sa zemljom emitentom
te valute povezane valutnim sporazumima, najee u okviru valutnog
bloka. Obino su vezane za devizna ogranienja, tako da se sa
prelaskom na liberalizaciju ekonomskih odnosa s inozemstvom
transferibilnost sve vie pribliava ogranienoj, djelominoj
konvertibilnosti.
78. Nabroji karakteristike koje odreuju crnoburzijske
valute?
To su valute iji se teaj formira na crnoj burzi, tj. nelegalno i
u suprotnosti sa valutno-deviznim propisima odreene zemlje. Valuta
svake zemlje moe biti crnoburzijanksa, ali to su obino
konvertibilne valute koje se ilegalno kupuju i prodaju u nedovoljno
razvijenim zemljama, gdje je teaj domaeg novca precijenjen.
79. Kako se definira deviza i to sve ulazi u njen sastav?
Devize se najee definiraj kao potraivanja u inozemnoj valuti.
Danas devize obuhvaaju sva kratkorona potraivanja prema inozemstvu.
Tu treba ukljuiti: mjenice, potraivanja domaih rezidenata po tekuim
raunima kod inozemnih banaka, primljeni akreditivi, kreditna pisma,
bankarski nalozi te razna druga potraivanja koja glase na inozemni
novac.
80. Objasni razliku izmeu promptnih i terminskih deviza?
Promptne devize predstavljaju takva potraivanja u inozemnim
valutama koja su ve dospjela. To su potraivanja s kojima se moe
odmah raspolagati. Terminske devize se odnose na potraivanja s
izvjesnim rokom dospjelosti, tako da se tek sa protekom tog roka
moe s devizama raspolagati.
81. Kako se definira devizni teaj i od ega ovisi njegovo
kretanje?
Devizni teaj se definira kao cijena domaeg novca izraena u
stranom novcu (direktno notiranje) ili pak kao cijena inozemnog
novca u domaem novcu (indirektno notiranje). Njegovo kretanje ovisi
o vrijednosti domaeg novca, vrijednosti inozemnog novca i od
njihovih meusobnih odnosa na deviznom tritu.
82. Od ega ovisi devizni teaj u uvjetima zlatnog standarda?
On je ovisio tj., formirao se prema odnosu kovnikih stopa, tj.
sadraju zlata u novanim jedinicama paritetu novca i prema odnosu
ponude i potranje odnosnih deviza na tritu.
83. to su to zlatne toke i kako se one definiraju?
Budui da se radilo o punovrijednom zlatnom novcu to ni vee
oscilacije cijene oko vrijednosti, tj. teaja oko pariteta nisu u
doba zlatnog standarda bile mogue i kretale su se u dosta uskim
granicama u okviru tzv. zlatnih toaka odljeva i priljeva zlata.
Gornja zlatna toka se dobiva ako se na vrijednost strane novane
jedinice izraene preko zlatnog pariteta dodaju trokovi prijevoza i
osiguranja zlata u transportu. Donja zlatna toka ispod koje devizni
teaj nije mogao pasti, jer umjesto primanja devize, vie se isplati
uvoziti zlato, jer prodajom deviza na domaem tritu dobiva se mnogo
manje nego u odnosu na uvezeno zlato.
84. Napii razlike izmeu fluktuirajuih, fiksnih i manipuliranih
teajeva?
Fiksni teaj je determinanta ponude i potranje deviza, koji vie
nije kao u sustavu zlatnog standarda ograniena zlatnim tokama
izvoza i uvoza zlata. Fluktuirajui teajevi se svakodnevno mijenjaju
u zavisnosti od igre ponude i potranje na deviznom tritu.
Manipulirajui teajevi su pod stalnom brigom monetarnih vlasti i
njihove devizne kontrole.85. Objasni oblike manipuliranog deviznog
teaja?
Ovi devizni teajevi mogu biti ravnoteni, tj. realno odmjereni
devizni teaj koji osigurava bilannu ravnoteu, depreciran devizni
teaj teaj odmjeren ispod relanog teaja i apreciran tj., odmjeren
iznad vrijednosti teaja.86. Nabroji teorije formiranja deviznih
teaja u uvjetima papirne valute?
Te su teorije:
1) Platnobilanna teorija;
2) Teorija pariteta kupovnih snaga novca;
3) Monetaristika teorija i
4) Portfolio teorija.
87. Navedi autore teorije pariteta kupovne moi novca i postavke
putem kojih ona definira devizni teaj?
Autori ove teorije su engleski ekonomisti D. Ricardo i H.
Thornton. Kasnije ovu teoriju detaljno razrauje vedski ekonomist
Gustav Cassel. Po njemu devizni teaj je funkcija odnosa kupovnih
snaga novca dviju valuta, odnosno cijena na domaem i stranom
tritu.
88. Kako se po teoriji platne bilance formira devizni teaj i to
utjee na njega?
Formiranje i promjene deviznog teaja su skoro iskljuivo
posljedica pozitivnog ili pak negativnog stanja platne bilance, tj.
suficita ili deficita platne bilance odreene zemlje. Ukoliko neka
zemlja ostari u ekonomskim odnosima s inozemstvom suficit onda e
devizni teaj njene valute rasti, odnosno devizni teaj stranog novca
e poeti padati i obratno, ako zemlja ostvari deficit u platnoj
bilanci onda e devizni teaj njene valute poeti padati, zato to su u
uvjetima platnog deficita primanja iz inozemstva znatno manja od
potreba za plaanjima uvezene robe i usluga.
89. Kako monetarna ponuda odreuje visinu deviznog teaja i koji
su naini poveanja monetarne ponude?
Smanjenje monetarne potranje djeluje na isti nain kao i porast
monetarne ponude. Dugorono promatrano, po monetaristima monetarna
potranja ima stabilan karakter, pa se prema tome, monetarna ponuda
javlja kao dominantan faktor u formiranju deviznih teajeva. Porast
monetarne ponude dovodi do neravnotee na tritu novca. Najee do
porasta monetarne ponude dolazi uslijed deficitnog financiranja
budetske potronje, deficitnog financiranja investicija, operacijama
otvorenog trita otkup dravnih papira, neposrednim kreditiranjem
drave i sl.
90. Kako se mijenja kratkoroni devizni teaj s obzirom na
promjene na tritu kapitala?
Ravnoteni teaj na kratki rok odreen je stanjem i promjenama na
tritu kapitala tj., od kotiranja dionica, obveznica i drugih
vrijednosnih papira na burzama, kao i od ponaanja vlasnika imovine
u smislu optimizacije njihovog portfolia.91. Kako se definira
portfolio i koji oblici imovine ulaze u njegov sastav?
Portfolio predstavlja odreenu strukturu sastav imovine koju
posjeduje rezident, odnosno vlasnik imovine. Oblici imovine su
dosta razliiti: gotovina, domai vrijednosni papiri, inozemni
vrijednosni papiri i sl.
92. Sukladno kompleksnom shvaanju, koji sve imbenici utjeu na
promjenu deviznog teaja?
Po kompleksnom shvaanju devizni teajevi bili bi uvjetovani kako
platnobilannim tako i inflatornistikim monetaristikim, a i
portfolio faktorima.
93. Objasni razliku realnog i ravnotenog deviznog teaja?
Realni devizni teaj je takav teaj koji uspijeva izjednaiti opu
razinu cijena u zemlji sa opom razinom cijena u inozemstvu, dok je
ravnoteni onaj koji osigurava uravnoteenost platne bilance u duem
vremenskom periodu, bez pretjeranih trgovinskih i deviznih
ogranienja i bez poremeaja unutranje gospodarske ravnotee.94.
Objasni kada dolazi do precijenjenosti domae valute i koje
poremeaje ona uzrokuje?
Ako bi devizni teaj bio ispod razine koja bi se mogla oznaiti
kao realna, onda bi domaa valuta bila precijenjena a strana valuta
podcijenjena (izravno notiranje) i obrnuto. Precijenjenost domaeg
novca dovodi do toga da je kupovna mo domaeg novca u inozemstvu vea
nego u tuzemstvu. Tada se u zemlji kupuje strani novac, po slubenom
nie odmjerenom teaju, te kupuje strana roba u inozemstvu. Cijene
strane robe preraunate u domai novac postaju nie i konkurentnije,
tako da se uvoze i oni strani proizvodi koji bi pri realnom
deviznom teaju bili neprofitabilni.
95. Objasni kada i kako dolazi do podcijenjenosti domae valute i
koje su njene posljedice?
To je sluaj kada je inozemna valuta pretjerano visoko notirana,
daleko iznad realnog teaja. Pri takvom teaju je kupovna mo domaeg
novca u zemlji daleko vea nego u inozemstvu. Visok teaj poskupljuje
uvoz, a smanjuje se i broj stranih proizvoda koji su konkurentni na
domaem tritu. Za devize steene izvozom sada se dobivaju znatno vee
kupovne moi u tuzemstvu tj., dobivaju se znatno vee sume domaeg
novca, pa zbog toga raste broj izvoznih proizvoda i usluga, to se
opet pozitivno odraava na stanje u platnoj bilanci.
96. Definiraj i objasni kotacije?
Banka koja eli kupiti devize trai od druge banke svog poslovnog
partnera da joj da kotacije, to znai kupovne i prodajne teajeve za
danu valutu i time se obvezuje da po tim teajevima obavi planirane
devizne transakcije. Banka traitelj kotacije treba u kratkom roku,
obino oko jedne minute, odluiti da li e neku valutu kupiti ili
prodati i u kom iznosu od banke davatelja kotizacije.
97. Definiraj devizno trite?
Mjesto na kojem se vri kupovina i prodaja deviza nazivamo
deviznim tritem.98. Objasni razliku direktnog i indirektnog
kotiranja?
Kod direktnog kotiranja devizni teajevi su se iskazivali u
dolarskom ekvivalentu a kod indirektnog kotiranja se iskazuje
koliko je strane valute potrebno za jedan dolar tj., reciprona
vrijednost prvog naina kotiranja.
99. Objasni razliku izmeu pravilno i nepravilno ukrtenih
deviznih teajeva?
Kod pravilno ukrtenih deviznih teajeva sasvim je svejedno gdje
emo kupiti devize i kojim deviznim sredstvima emo namiriti nae
obveze prema inozemstvu. Kod nepravilno ukrtenih deviznih teajeva
emo birati gdje emo kupiti devize.100. Zato i kako dolazi do
kamatno devizne arbitrae?
Ona nastaje kao posljedica razliitih kamatnih stopa u razliitim
poslovnim sreditima svijeta. Neka je npr., godinja kamatna na
oroenu tednju u Zurichu 4%, a u Frankfurtu 8%, tada e arbitraeri
transferirati svoja likvidna sredstva iz Zuricha u Frankfurt i tako
zaraditi na razlici u kamatama. Transferiranjem novanih sredstava
iz sredita s niom kamatom u sredite s viom kamatom arbitraeri utjeu
nesvjesno i na izjednaavanje kamatnih stopa na svim tritima novca i
kapitala.
101. Nabroji i objasni razliku promptnih i terminskih deviznih
poslova?
Promptni ili spot devizni poslovi su oni poslovi gdje je
kupovinu i prodaju deviza mogue izvriti odmah a terminski devizni
poslovi su oni gdje se kupovina i prodaja deviza mora obaviti u
tono utvrenom roku. Promptne kupoprodaje se trebaju izvriti odmah,
a najkasnije u roku dva radna dana, dok se terminski poslovi
zakljuuju obino na rok od jednog mjeseca do jedne godine. Kod
terminskih poslova kupac i prodava ugovaraju devizni teaj po kojem
e se posao obaviti, vodei rauna o postojeem stanju na deviznim
tritima i promjenama koje se oekuju u budunosti. U ugovorenom roku
kupac dobiva devize i plaa za njih po ranije utvrenom teaju.
102. Kako djeluje diferencijalna, a kako konverzijska arbitraa
na deviznom tritu?
Npr. umjesto da teaj dolara u Frankfurtu bude 0,777 EUR, on moe
biti 0,80 EUR. U ovakvoj situaciji e oni koji mijenjaju dolare u
eure dolaziti u Njemaku, jer e za isti iznos dolara dobiti vie
eura, a oni koji mijenjaju eure u dolare posao e obavljati na tritu
u New Yorku jer e za odreeni iznos maraka dobiti vie dolara.
Koritenje ovih razlika u deviznim teajevima naziva se
diferencijalnom arbitraom. No, nepravilno ukrteni devizni teajevi
pruaju priliku da dobitak ostvare i oni koji raspolau drugim
konvertibilnim valutama. To e postii tako to e te devize prodati na
tritu u SAD, a potom na nabavljene dolare kupiti u Njemakoj eure,
te ih ponovno zamijeniti u prvobitne valute. Ovakvi poslovi se
nazivaju konverzijskom arbitraom.103. Navedi opi uvjet devizne
arbitrae i objasni kako ona djeluje?
Opi uvjet devizne arbitrae je ostvarivanje arbitrane dobiti
iznad trokova konverzije, u protivnom arbitraa za arbitre ne bi
bila ekonomski opravdana. Kupujui devize na tritima gdje su
jeftinije, a prodajui ih na tritima gdje su skuplje arbitri
doprinose i eliminiranju razlika u deviznim teajevima.
104. to je to platna bilanca i to po metodologiji MMF-a ulazi u
njen sastav?
Obino se definira kao pregled svih ekonomskih transakcija jedne
zemlje s inozemstvom, obavljenih izmeu domaih i stranih osoba u
toku jedne, najee kalendarske godine. Mo metodologiji Fonda sve
ekonomske transakcije se dijele na tekue i kapitalne
transakcije.
105. to se ubraja u autonomne, a to u kompezatorne
transakcije?
U autonomne transakcije bi ule transakcije vezane za: uvoz robe,
izvoz robe, vrenje usluga s elementom inozemnosti (turizam),
posrednitvo, prometne usluge, osiguranje, trokovi kamata, otplata
dugova i sl. Kompenzacijske transakcije obuhvaaju plaanja vezana
za: devizne i zlatne rezerve, zaduivanja u inozemstvu, kretanje
kapitala i sl.
106. Objasni kada i zato dolazi do deficita odnosno suficita
platne bilance?
Platna bilanca je pasivna odnosno aktivna ako su dunike pozicije
autonomnih transakcija vee, odnosno manje od potranih pozicija
takvih transakcija, budui da dunike pozicije autonomnih transakcija
predstavljaju odljev, a potrane pozicije ovih transakcija priljev
deviza. Saldo koji se pojavljuje kao razlika izmeu ovih pozicija
autonomnih odnosno tekuih transakcija predstavlja deficit odnosno
suficit platne bilance.
107. Nabroji teorije o potranji novca?
1) Kvantitativna teorija novca;
2) Neokeynesijanska ekonomska znanost (Keynesova motivacijska
analiza)108. Koji zakon zagovara klasina ekonomska znanost u povodu
potranje novca?
Zakon o potrebnoj koliini novca u optjecaju.
109. Nabroji varijante kvantitativne teorije novca?
1) Transakcijska varijanta;
2) Dohodovna varijanta
3) Friedmanova koncepcija potranje
110. Kako se po transakcijskoj varijanti kvantitativne teorije
definira koliina novca u optjecaju odnosno potranja novca?
Potranja novca je funkcija obujma realnog drutvenog proizvoda,
odnosno ako se u analizu ukljue i cijene obujma nominalnog
drutvenog proizvoda tj., poslovnih transakcija s jedne strane i
brzine optjecaja istoimenih komada novca s druge strane.
111. Kako Friedmanova koncepcija izraava potranju za novcem?
Potranja novca po ovoj koncepciji postaje funkcija obujma
dohodovnih transakcija s jedne strane, te iznosa i strukture
imovine i prihoda od imovine pojedinih ekonomskih subjekata, s
druge strane.
112. Kako neokeynesijanska ekonomska znanost definira potranju
suvremenog kreditnog novca?
Definicija se zasniva na principu da koliina novca koju ljudi
ele zadrati zavisi samo od samih potreba (motiva) za njegovo
dranje. Ti motivi se najee iskazuju kao transakcijski motiv,
pekulativni motiv, motiv opreza, rizika investiranja, oekivanja i
sl. Prema njima, dakle, ukupna potranja novca je jednaka sumi
transakcijske potranje novca, potranje zbog neizvjesnosti i
pekulativne potranje.
113. Nabroji i objasni motive dranja novca?
1) Transakcijski motiv dranja novca je onaj novani dio imovine
koji slui poduzeu za kupovinu (plaanje) sredstava za proizvodnju i
radne snage, dakle, za isplatnu funkciju;2) Motiv oekivanja, rizika
i pekulacije predviajui da e cijene rasti, moe pojaano nabavljati
sredstva za reprodukciju, te tako stvarati zalihe, koje e poslije
koristiti u procesu proizvodnje ili ih pak prodavati po viim
cijenama.
114. Kojim faktorima je uvjetovana transakcijska potranja za
novcem, a kojim pekulativna?
Transakcijska je uvjetovana veliinom prihoda dohodaka nekog
gospodarstvenika, te visinom slubenog kamatnjaka. pekulativna
potranja je determinirana buduim gospodarskim kretanjima,
kretanjima cijena vrijednosnica na financijskim tritima, buduim
kretanjima i sl.
115. Kojim faktorima je odreena potranja za novcem jednog
poduzea?
Potranja novca jednog poduzea je dakle determinirana
transakcijskim potrebama tog poduzea, odnosno veliinom njegovog
ukupnog prihoda, zatim obujmom izdvajanja njegovog dohotka za
investicije (akumulacije), te od raznih rizika i oekivanja.116.
Koje elemente obuhvaa ukupna potranja za novcem cijelog jednog
gospodarstva?
1) Obujam novanih transakcija poduzea, iji je izraz neto
drutveni proizvod;
2) Masa osobnih dohodaka u drutvu, kao naknadom za utroeni ivi
rad u drutvenom proizvodu
3) Masa ukupne akumulacije tednje
4) Rizik i oekivanja kao izraz neizvjesnosti u pogledu kretanja
osnovnih ekonomskih agregata, kao to su cijene, potronja,
investicije, tednja i sl.
5) Masa profita i
6) Visina kamatnjaka
117. Kako se definira ponuda novca?
Ponuda novca je ukupna koliina bankovnog novca koja u danom
momentu stoji na raspolaganju ekonomskim subjektima za njihove
transakcije i druge potrebe.
118. Kako se najee stvara ponuda novca i ime je ona
uvjetovana?
Glavni izvor ponude novca je vrijednost koja se formira u
bankama putem prikupljanja depozita a poveava monetarno-kreditnom
multiplikacijom. Ona je uvjetovana domaom bankarskom kreditnom
ekspanzijom.
119. Definiraj financijsko trite i kako se ono dijeli?
Mjesto gdje se susreu ponuda i potranja tj., gdje se obavlja
kupovina i prodaja novanog kapitala. Najee se dijeli na trite
novca, kao trite kratkoronog kapitala i trite kapitala, kao mjesto
gdje se nudi i prodaje dugoroni kapital.120. Koji su poslovi vezani
za trite novca i koje su njihove karakteristike?
Na tritu novca najee kotiraju kratkoroni vrijednosni papiri,
obino papiri dravnih obveznica i kratkoroni bankarski krediti kao
akceptni kredit, rambursni, eskontni i lombardni posao. Osobito za
ove poslove je to da su to poslovi:
1) Vezani za kratki rok
2) Koriste se za privredne svrhe
3) esto imaju garantni karakter i
4) Obino se odobravaju dobro poznatoj klijenteli poznatih
referenci.
121. Navedi oblike i karakteristike poslova koji se obavljaju na
tritu kapitala i objasni kako se obavlja njihova prodaja?
Na tritu kapitala kotiraju dionice, obveznice i razni drugi
vrijednosni papiri vezani za dugi rok. Kupovina i prodaja ovih
papira se obavlja na efektnim burzama preko razgranate mree
burzovnih posrednika stock brokera. Bitne karakteristike operacija
na tritu kapitala su sljedee:1) Dugoronost plasmana, odnosno
dugoronost efekata
2) Dugoronost investicijskih sredstava iz kojih se vre plasmani
(oroeni depoziti) i
3) Uzimanje regularnih garancija za vraanje duga.
122. Koje je stajalite klasine ekonomske znanosti po pitanju
monetarne ravnotee?
Kapitalistiko drutvo je imuno od ekonomske neravnotee, pa
slijedno tome i od monetarne, tj. i od nejednakosti ponude i
potranje novca.123. Navedi po klasiarima, osnovni uvjet gospodarske
i monetarne ravnotee?
Osnovni uvjet ravnotee je ravnotea izmeu tednje i investicije,
ravnotea koja se u kapitalizmu uspostavlja ex ante, unaprijed i
stalno i to zahvaljujui, prije svega, samoregulirajuim mehanizmu
kamatne stope.
124. Definiraj kamatnu stopu i odredi kako tednje i investicije
odreuju njenu visinu?
Kamata je cijena privremenog koritenja tueg dohotka, pri emu
njena visina zavisi od odnosa ponude i potranje novca te od duine
vremena koritenja tueg novca. Svi dijelovi dohotka koji nisu
upotrijebljeni za potroake svrhe moraju se nuditi na tritu novca.
Ponuda neutroenih dohodaka se susree istodobno s potranjom tako
slobodnih sredstava koja ih eli investirati. Investitori, kao
cijenu za upotrebu tueg dohotka, plaaju ponuditeljima novca odtetu
u vidu kamate.
125. Objasni sukladno suvremenoj ekonomskoj znanosti, koji je
glavni uvjet gospodarske i monetarne ravnotee i objasni u emu i
kako se ono razilazi sa klasinom ek. znanosti?I suvremena ekonomska
znanost polazi od poznatog klasinog stava da je ispunjen jedan od
osnovnih uvjeta gospodarske ravnotee ako postoji ravnotea izmeu
tednje i investicija na robnim tritima. Ali razlika u odnosu na
klasino shvaanje se izraava u tome to suvremena teorija smatra da
se ova ravnotea postie tek nakon odreenog vremena, tj. ex post, a
ne ex ante (unaprijed).
126. Koji su po Keyneysijancima, uvjeti postizanja gospodarske
ravnotee?
Bitan uvjet gospodarske ravnotee je dakle i jednakost tednje i
investicija, tj. nominalne i realne akumulacije. Za njih u odnosu
na klasiare, od posebne vanosti je uspostaviti ravnoteu i na
novanim tritima. Ponuda i potranja novca moraju biti u ravnotei, u
protivnom monetarna neravnotea posebno danas u eri kreditnog novca
izaziva i neravnoteu na robnim tritima.
127. to sve, u otvorenim gospodarskim sustavima, uvjetuje
uspostavljanje ravnotee?
Ako se radi o otvorenoj privredi, onda je potrebno osigurati i
dva dodatna uvjeta, a to je ravnotea priljeva i doljeva i deviza,
po robnim i nerobnim osnovama zemlje i ravnotea uvoza i izvoza
kapitala.128. to su po Marxu glavni uzroci monetarne
neravnotee?
Glavni uzroci privredne neravnotee su istovremeno i uzroci
monetarne neravnotee. Njih treba traiti u procesu proizvodnje, u
strukturnim poremeajima, u naruavanju principa raspodjele, u
poremeajima odnosa razmjene, dakle, treba ih traiti u realnim
odnosima, tj. stvarnim iniocima koji vladaju procesima drutvene
reprodukcije.
129. Kako se definira inflacija i koje su njene posljedice?
Inflacija je vrlo sloena i heterogena drutveno-ekonomska pojava
izazvana monetarnim, realnim ili pak politikim poremeajima ravnotee
i kretanja u gospodarstvu. Kao njena posljedica nastaje
samopodravano i teko kontrolirano povienje cijena, opadanje ivotnog
standarda, poveanje novanog optjecaja, smanjenje vrijednosti domaeg
novca i progresivno iscrpljenje domaih deviznih izvora.
130. Kako se definira deflacija, to je karakterizira a to
uzrokuje?
Deflacija je drutveno-ekonomska pojava obrnuta inflaciji, pojava
koja se odlikuje: opim padom cijena roba i usluga, porastom kupovne
snage novca, porastom nezaposlenosti, slabljenjem poslovne
inicijative i investicijske aktivnosti, porastom kamatne stope,
ukoenou trita, usporenom realizacijom i bankrotom mnogih
poduzea.ona najee dolazi kao posljedica kombinirane raznih uzroka:
monetarno-kreditne politike, neracionalne raspodjele dohotka,
opadanja proizvodnje uslijed raznih vanjskih faktora, opadanja
produktivnosti rada i dr. Deflacija je esto posljedica krize a moe
biti i njen uzronik.
131. Nabroji osnovne teorije o inflaciji?
1) Teorija inflacije potranje;
2) Teorija inflacije trokova (cost-push inflation) i
3) Marxova teorija inflacije.
132. Koje su osnovne varijante teorije inflacije potranje i to
je po njima glavni uzronik inflacije?
1) Kvantitativna teorija novca;2) Teorija inflatornog jaza;
3) Psiholoka teorija inflacije i
4) Teorija monetarista.
Zajedniko za sve ove varijante je to da inflacija nastaje zbog
prevage potranje nad ponudom.
133. Koja je najstarija teorija o inflaciji i kada se javljaju
njeni poeci?
Najstarija teorija je kvantitativna teorija novca. Njene poetke
nalazimo u radovima dvaju ekonomista iz XVI. stoljea. To si bili
Baudin i Davanzatti.
134. Koje veliine, prema Fischeru, definiraju inflaciju?
On polazi od teze da su cijene funkcija novca odnosno funkcija
novca i koliine robe.
MV = PT
P prosjena razina cijena, V brzina optjecaja gotovog novca, M
koliina gotovog novca u optjecaju i T ukupni promet.
135. to je sutina kvantitativne teorije i koja je njena osnovna
mana?
Sutina se sastoji u tome da su cijene zavisna varijabla i da su
direktno proporcionalne koliini novca u optjecaju, pri emu
kvantitativci vide robne fondove kao dane, a sav novac kao kupovni
fond. Greka je kvantitativne teorije to pretpostavlja da nema tzv.
neaktivnog novca, tj. novca koji se moe drati ne za plaanje, ve za
druge svrhe (zbog oekivanja izvanrednih dogaaja, za neku posebnu
svrhu, ..).
136. to je po teoriji inflatornog jaza odluujui faktor
inflacije?
Umjesto novca kao odreujueg faktora inflacije, pristalice ove
teorije uvode ponudu i potranju.
137. Kada po Keynesu dolazi do inflacije?
Uvjet za otpoinjanje inflacije je deficitno financiranje u toki
pune zaposlenosti proizvodnih faktora.
138. Objasni doktrinu tedljivost i razloge za njenu kritiku?
Po doktrini tedljivosti svaka je tednja uvijek dobra i korisna
osobina, istiui da je tedljivost dobra i korisna samo u stanju pune
zaposlenosti i inflacije. Naprotiv, u stanju nezaposlenosti i
deflacije tednja postaje nekorisna i drutveni porok. Tada vea
tednja skrauje ukupnu potronju, tj. efektivnu potranju, dovodei
tako do smanjenja realizacije, obujma proizvodnje, otputanja
radnika, pada cijena, odnosno do svega to se naziva depresija. To
je tzv. paradoks tedljivosti.
139. Tko su predstavnici psiholoke teorije inflacije i na kojoj
tezi ona poiva?
Glavni predstavnici ove kole su Karl Menger, Friedrich Wieser i
Bhm Bawerk. Ona tvrdi da vrijednost novca pada, a cijene rastu
naprosto zbog toga to potroai, osjeajui ili pretpostavljajui da e
vrijednost novca u budunosti pasti, pridaju novcu manju vrijednost.
Zbog toga su ljudi skloni vie platiti za robu.
140. Tko je glavni predstavnik teorije monetarista i na kojim
tezama poiva ova teorija inflacije?
Glavni predstavnik je prof. Milton Friedman. On umjesto ukupnog
obujma transakcija (PT) uvodi nacionalni dohodak. Dohodak je prinos
od imovine u koji ukljuuje: novac, obveznice, dionice, fizika dobra
i ljudski kapital.
141. Nabroji varijante teorije inflacije trokova?
1) Teza o inflatornoj spirali nadnica;
2) Profit-push inflacija i
3) Trea varijanta istie porast uvoznih cijena kao primaran uzrok
inflacije.
142. Objasni zato dolazi do inflacije po teoriji inflacije
nadnica?
Poveanje plaa bez odgovarajueg poveanja produktivnosti dovodi do
porasta trokova proizvodnje po jedinici proizvoda (izdaci za radnu
snagu) i slijedno tome, do poveanja cijena.
143. Objasni nastanak inflacije po profit-push teoriji?
U uvjetima imperfektnog trita poduzea su u mogunosti da
nezavisno od uvjeta na tritu odreuju razinu cijena i time poveavaju
profit, doprinose inflatornom pritisku. Cijene moraju biti dovoljno
niske da olakavaju regrutiranje kupaca i ekspanziju prodaje, ali
moraju u isti mah biti i dovoljno visoke da se stvaraju visoki
profiti.
144. to je po Marxu glavni uzrok inflacije?
Po njemu koliina novca i visina cijena zavisi od kretanja
realnih faktora proizvodnje. Monetarne krize (inflaciju i
deflaciju) moramo promatrati kao posljedice ope gospodarskih
kriza.
145. Koji sve uzronici, osim monetarnih i realnih, dovode do
pojave inflacije?
Postoji i itav niz neekonomskih, a posebno politikih uzronika
porasta cijena. Neekonomski faktori su: neprestana politika
previranja, oruane pobune, ratovi itd.
146. Nabroji tipove inflacije?
1) Umjerena ili latentna inflacija;
2) Nekontrolirana ili burna inflacija;
3) Domaa i uvozna inflacija;
4) Otvorena i priguena inflacija i
5) Stagflacija.147. Definiraj latentnu inflaciju i njene krajnje
granice?
Ovaj tip inflacije izraava se u trendu stalnog porasta cijena.
Cijene rastu polagano ali neprekidno. U studijima OUN-a stopa rasta
indeksa trokova ivota ispod 1% godinje obiljeava se kao stabilna,
ispod 5% do 1% kao slaba, ispod 10% do 5% kao umjerena, a od 10% i
vie kao visoka.
148. Kada se javlja nekontrolirana inflacija i koje su njene
odlike?
U mirnodopsko vrijeme moe nastati pod djelovanjem vie ili manje
smiljene, neefikasne ili tolerantne ekonomske politike. Takoer
nastaje u ratnim i poratnim razdobljima uslijed ekspanzionistike
politike financiranja javnih trokova kroz rastuu emisiju novca.
Galopirajua inflacija de odlikuje veoma visokom stopom
obezvreivanja novca, dok najzad cijene ne dostignu astronomske
cifre.
149. Nabroji domae uzronike inflacije?
1) Inflacija efektivne novane potranje;2) Inflacija izazvana
nerazmjernom raspodjelom realnog nacionalnog dohotka;
3) Inflacija deficitnog investiranja;
4) Inflacija zbog nestaice namirnica izazvana loom etvom, veim
izvozom i
5) Inflacija cijena zbog pretjeranog oporezivanja.
150. Nabroji vanjske uzronike inflacije?
1) Uzronici infiltrirani preko vanjske trgovine;
2) Kretanja kapitala;
3) Kretanja radne snage itd.
151. to je stagflacija, tko je njen autor i koje posljedice ona
izaziva?
Stagflacija je relativno novi tip inflacije koji se odlikuje
istovremenim porastom cijena i nezaposlenosti. Autor je nobelovac
Paul Samuelson. Izaziva stanjekoje je vrlo blisko punoj
zaposlenosti. Nivo proizvodnje se pribliava svom punom kapacitetu.
Proizvodne jedinice poduzimaju nove investicije, otvaraju se nova
radna mjesta, i do zaposlenja se lako dolazi. Opseg ponude i
potranje raste. Cijene rastu izmeu trenutaka kada poslovni ljudi
kupuju i kada prodaju svoju robu. Profit i nadnice rastu esto bre
nego trokovi ivota. Poslije perioda prosperiteta i inflacije dolazi
razdoblje depresije i deflacije.
152. Nabroji i objasni ekonomske posljedice inflacije?
U oblasti proizvodnje inflacija, prije svega, uvodi nesigurnu
kalkulaciju. Kalkulacija trokova koja treba predstavljati osnovu za
donoenje poslovnih odluka postaje nepoznata, jer ju je teko
napraviti u uvjetima stalnih promjena u cijenama, ali je i suvina
jer se preko rastuih cijena osigurava dobit. Dalja posljedica je
negativan utjecaj na ekonominost i produktivnost rada. Zbog
prividno visokog rentabiliteta i lake zarade smanjuje se onaj
neophodni vanjski pritisak na rukovodstvo poduzea da primijeni to
ekonominije metode proizvodnje: racionalizaciju, utedu, da
iskoristi sve mogue unutranje rezerve itd. Inflacija stvara viak
potranje i smanjuje meusobnu konkurenciju poduzea to se veoma
negativno odraava na rentabilnost i efikasnost koritenja
sredstava.
153. Objasni djelovanje inflacije na stanje platne bilance?
Porast cijena ini platnu bilancu deficitarnom i tako izaziva
postupno iscrpljenje nacionalnih deviznih rezervi. Djelovanje
inflacije na platnu bilancu se moe objasniti utjecajem promjene
odnosa izmeu domaih i inozemnih cijena na uvozne i izvozne tokove.
Ako pretpostavimo da su teajevi privremeno stabilni, porast domaih
cijena u odnosu na inozemne smanjuje konkurentsku sposobnost
nacionalnih proizvoaa i rentabilnost izvjesnih poslova pri inae
nepromijenjenim drugim uvjetima. Izvoz tada opada jer su domai
proizvodi preskupi za strance. Cijene inozemnih proizvoda raunate u
domaoj valuti postaju privlanije nego ranije, to daje maha potranji
za uvozom pod pretpostavkom da je elastina u odnosu na cijene. Tako
se postupno nacionalne devizne rezerve iscrpljuju.
154. Objasni razliku izmeu deprecijacije i devalvacije?
U periodu inflacije, kao to je ve istaknuto, dolazi do
deprecijacije novca, tj. smanjenja njegove kupovne moi. Uslijed
toga se pojavljuje i potreba njegove devalvacije kao pravnoga akta
kojim se proglaava i utvruje smanjenje pariteta odreene novane
jedinice prema mjernoj zlatnoj ili deviznoj podlozi. Dakle,
devalvacija je, za razliku od deprecijacije koja oznaava smanjenje
kupovne snage novanih znakova putem jednog spontanog i ekonomskog
procesa, snienje pariteta novane jedinice putem akta zakonodavne
vlasti.
155. Nabroji koncepcije mijenjanja kupovne moi novca?
1) Mentalistika teorijska koncepcija;
2) Nominalistika koncepcija i
3) Valoristika teorijska koncepcija.
156. Objasni stajalite metalistike koncepcije promjene kupovne
moi novca i do kada je ono vrijedilo?
Metalistika teorijska koncepcija je nastala u doba klasinog
zlatnog standarda, kada je novac bio izraen od plemenitih metala,
uglavnom zlata i srebra. Novana jedinica se dakle, u ovoj
teorijskoj koncepciji identificira s odreenom koliinom metala te se
uloga drave i prava sastoji u tome da propie, to je imalo
deklaratorni karakter. Vrijedilo je do pojave emitiranja u prometne
kanale papirnog i iralnog novca, obino nekonvertibilnog ili samo
djelimino konvertibilnog.
157. Kada i zato dolazi do pojave nominalistike koncepcije
promjene kupovne moi novca?
Postupnim prelaskom na papirni i iralni novac metalistiko
shvaanje sve vie i vie prestaje biti upotrebljivo kao metoda
utvrivanja sadraja vrijednosti novanih obveza.
158. Objasni pravila monetarnog nominalizma?
Dunik, kada se radi o novanoj obvezi (obvezi iji je predmet
svota novca), e se osloboditi obveze kad isplati isti broj novanih
jedinica, bez obzira na to da li se u vremenu izmeu nastanka obveze
i njenog ispunjenja njihova vrijednost (kupovna mo) promijenila na
gore (aprecijacija) ili na dole (deprecijacija). Znai, povjeritelj
nema pravo ukoliko na primjer opadne vrijednost novca u kojem je
izraeno njegovo potraivanje, traiti veu novanih jedinica od one na
koju je imao pravo u vrijeme nastanka njegovog potraivanja, niti
pak dunik, u sluaju da doe do porasta vrijednosti novca, moe traiti
smanjenje nominalnog iznosa svoje obveze duga nego e biti duan
isplatiti onaj isti broj (istu koliinu) novanih jedinica koje su u
vrijeme nastanka obligacije bile i utvrene.
159. Tko su autori nominalistike teorije?
Francuski pravnici Charles Dumoulein Molinaeus i Robert Joseph
Pothier.
160. Koje je temeljno stajalite valoristike teorije promjene
kupovne modi novca?
Polazi od naela ekvivalentnosti obveznih odnosa te u tom
kontekstu zastupa stajalite da je dunik i kod novanih obveza uvije
duan vratiti istu kupovnu mo novca, tj. onakvu kakva je uostalom i
bila u momentu zakljuenja ugovora.
161. Objasni razloge zbog kojih dolazi do ugovornog
valorizma?
Vrlo je teko objektivizirati kriterije za ustanovljenje stupnja
pada ili poveanja kupovne moi novca do kojeg bi dolo nakon
zakljuenja ugovora, a time bi se poveali rizici i pravna
nesigurnost prometa, to poslovna praksa nikako ne bi eljela.
Uvoenjem ovih zatitnih klauzula eventualne velike promjene u
vrijednosti novca bi se mogle kompenzirati.
162. Koje su teorije i koncepcije promjene kupovne modi novca
prihvaene u pravnim sustavima veine zemalja?
1) Nominalistika teorija2) Monetarni nominalizam
163. Objasni pravnu prirodu monetarnog nominalizma i to
proizlazi iz nje?
Pravna priroda je uglavnom dispozitivno-pravnog karaktera ili
bar dijelom dispozitivno-pravnog, te su slijedno tome, ugovorne
strane u mogunosti iskljuiti tetna djelovanja pravila monetarnog
nominalizma ugovarajui posebne zatitne klauzule (ugovorni
valorizam).
164. Nabroji razloge zbog kojih valoristika koncepcija promjene
kupovne moi novca nije opeprihvaena?
Vrlo je teko objektivizirati kriterije za ustanovljenje stupnja
pada ili poveanja kupovne moi novca do kojeg bi dolo nakon
zakljuenja ugovora, a time bi se poveali rizici i pravna
nesigurnost prometa, to poslovna praksa nikako ne bi eljela.
165. Koja je najea podjela zatitnih klauzula?
1) Zlatna klauzula;2) Valutna klauzula i
3) Robna klauzula
166. Objasni razliku izmeu klauzula strane valute i zatitnih
klauzula?
Kod klauzule strane valute novana obveza je izraena (valuta
ugovora) u stranoj valuti u iju stabilnost ugovorne stranke imaju
vie povjerenja nego u svoje nacionalne valute, dok se kod zatitnih
klauzula novana obveza izraava u domaoj valuti, te se u cilju
eliminiranja negativnih efekata fluktuacije novca stavlja u
zavisnost prema zlatu, stranoj valuti ili prema vrijednosti
robe.
167. Kako se definiraju zlatne klauzule?
To su takve ugovorne odredbe po kojima se dug (obveza) novane
obligacije ispunjava u zlatnom novcu, zlatnim polugama ili u novcu
jedne ili druge ugovorne stranke, s tim to se visina dunog iznosa
utvruje zavisno od cijene zlata u momentu izvrenja ugovora.
168. Kako glasi trojaka klasifikacija zatitnih klauzula?
1) Zlatna novana klauzula;
2) Klauzula plaanja u zlatnim polugama i
3) Zlatna vrijednosna klauzula.
169. Definiraj valutne klauzule i nabroji njene vrste?
Valutne klauzule su takve odredbe u ugovorima kojima se predvia
da e se preuzete obveze isplatiti u stranoj valuti ili u domaem
novcu jedne ili druge ugovorne strane, a prema vrijednostima
obraunatim u odnosu na vrijednost strane valute. Imamo:
1) Klauzulu plaanja u stranoj valuti;
2) Klauzule plaanja prema vrijednosti strane valute;3) Klauzulu
garancije teaja;
4) Klauzulu izbora vie valuta;
5) Klauzulu izbora vie mjesta plaanja;
6) Klauzulu o kombinaciji valuta i
7) Klauzule na bazi meunarodnih jedinica vrednovanja.
170. Navedi dvije najznaajnije podjele robnih klauzula?
1) Klauzula plaanja u robama i
2) Klauzula plaanja prema vrijednosti roba.
171. Objasni razliku izmeu indeksne i klauzule klizne skale?
Kod indeksne klauzule suma duga se vezuje za indekse cijena a
kod klauzule klizne skale konana cijena duga zavisi od promjene
cijena predmeta rada, radne snage, sredstava za rad, opih trokova i
to proporcionalno.
172. Definiraj monetarnu politiku?
Predstavlja onaj dio ope ekonomske politike kojom se svjesno
regulira ponuda novca i kredita u zemlji u skladu sa kretanjem
materijalne proizvodnje i njene raspodjele.
173. Objasni djelovanje ekspanzivne monetarne politike?
Ona treba preko svojih instrumenata savladati depresiju, odnosno
recesiju. Naime, kad poslovi padaju i zaposlenost postaje
nedovoljna, centralne banke trebaju preko poslovnih banaka proiriti
novani optjecaj, odnosno voditi politiku jeftinog novca kredita.
Lako dobivanje kredita i nia kamatna stopa djelovat e stimulativno
na ukupnu potronju, tj. na investicijsku aktivnost, na potronju
stanovnitva, kao i na materijalne rashode dravnih organa, to e u
krajnjoj liniji dovesti do poveanja ukupne proizvodnje, neto
drutvenog proizvoda i zaposlenosti.
174. Kada se primjenjuje i kako djeluje restriktivna monetarna
politika?
Primjenjuje se kada ukupna potronja zaprijeti da postane suvie
velika i kada kao rezultat pretjerane cjelokupne plateno sposobne
potranje, pone porast cijena. Smanjivanjem koliine novca od strane
poslovnih banaka dovodi do toga da je teko dobiti kredite i da su
oni skupi. Politika skupog novca djelovat e destimulativno na
ukupnu investicijsku aktivnost, na izdatke stanovnitva za robu i
usluge, na materijalne rashode budeta, kao i na samu stabilizaciju
cijena.
175. Navedi i objasni ciljeve monetarne politike?
1) Osiguranje optimalne koliine novca potrebnog za normalno
obavljanje procesa drutvene reprodukcije;2) Odravanje stabilnosti
ope razine cijena odranje kupovne snage novca i to kako na domaem
tako i na inozemnom tritu;
3) Omoguiti porast proizvodnje i zaposlenosti,
4) Ubrzati gospodarski rad, omoguiti uravnoteenje platne bilance
itd.
176. Nabroji najvanije instrumente monetarne politike i navedi
njihovu podjelu?
Imamo ope, monetarno-kreditne instrumente, kvantitativne i
kvalitativne instrumente. U ope spadaju:1) Eskontna politika;
2) Politika otvorenog trita;
3) Politika obaveznih rezervi;
4) Selektivna kreditna politika;
5) Politika zlata i deviza;
6) Kontrola potroakih kredita i
7) Preporuke i savjeti koje daje Centralna banka ostalim
kreditnim institucijama.
177. Definiraj i objasni djelovanje eskontne politike?
Eskontna politika je takav instrument monetarne politike koji se
sastoji u reguliranju visine eskontne kamatne stope po kreditima
koje Centralna banka odobrava poslovnim bankama. Promjena ove
slubene kamatne stope utjee, sasvim razumljivo, i na visinu stope
koju poslovne banke naplauju na kredite odobrene neposredno
gospodarskim subjektima, odnosno cijene kredita u zemlji, pa time i
na trokove poslovanja koje snose gospodarski subjekti u svojoj
proizvodnji ili drugoj poslovnoj djelatnosti, s obzirom nato da
koriste kredite.
178. Objasni razliku djelovanja eskontne politike u razdobljima
sa depresivnim i inflatornim tendencijama?
Kod depresivne tendencije, Centralna banka treba sniavati
eskontnu stopu u izazivanju kreditne ekspanzije koja bi bila podrka
investicijskim ulaganjima i openito veoj potronji, koja bi opet sa
svoje strane dovela do vee proizvodnje i zaposlenosti. U periodu
inflatornih kretanja, centralna banka treba povisivati kamatnu
stopu u cilju izazivanja kontrakcije novanog optjecaja koji bi
djelovao na ograniavanje potranje investicija, ukupne potranje,
proizvodnje, zaposlenosti, pa s obzirom na to i na ograniavanje
porasta cijena.
179. to su to obvezne rezerve likvidnosti?
To su sredstva odreene relativne visine (odreeni postotak
depozita) koja poslovne banke moraju drati na raunu kod centralne
banke.
180. Kako se odvija funkcioniranje sustava obveznih rezervi i to
na njega utjee?
Funkcioniranje se provodi na taj nain to nadleni organ odreuje
postotak od primljenih depozita (tedni ulozi, potraivanja po
iro-raunima, itd.), koji poslovne banke moraju drati kod centralne
banke. Veliina ove stope zavisi, prije svega, od prilika koje
vladaju na tritu novca, zatim od situacije na tritu radne snage,
kao i od stupnja zaposlenosti proizvodnih resursa.
181. Objasni razliku u djelovanju sustava obveznih rezervi u
razdobljima sa inflatornim i depresivnim tendencijama?
U periodu depresije prakticira se smanjivanje stope obveznih
rezervi, to dovodi do proirivanja likvidnosti poslovnih banaka i
omoguava ekspanziju novca kredita, to opet sa svoje strane
pozitivno utjee na proirenje realnog drutvenog proizvoda. U
periodima inflacije, kada je gospodarska aktivnost suvie velika,
centralna banka treba podizati stopu obveznih rezervi likvidnosti,
te tako utjecati na smanjenje kreditnog potencijala banaka. Na ovaj
nain se smanjuje koliina kredita novca u optjecaju i savladava
inflacija, koja je rezultat pretjerane potranje.
182. Objasni sutinu i glavni uvjet primjene politike otvorenog
trita?
Sutina se sastoji u kupovinama i prodajama vrijednosnih papira
(rjee drugih) od strane centralne banke putem kojih se znatno utjee
na smanjenje odnosno poveanje novanog optjecaja. Uvjet za
postojanje ovog instrumenta je relativno razvijeno trite
vrijednosnih papira, kao i vea uloga javnog duga.
183. Objasni djelovanje prodaje i kupovine zlata i deviza na
obujam novanog optjecaja u zemlji?
Kupujui zlato i devize, centralna banka za iznos otkupljenog
zlata i deviza poveava novani optjecaj u domaoj valuti. Naime,
vrijednost otkupljenog zlata i deviza centralna banka odobrava u
domaoj valuti na raunima poslovnim bankama, odnosno poduzeima i
graanima. Odobrenim iznosima na raunima poveava se kreditni
potencijal poslovnih banaka, odnosno raspoloiva novana sredstva
poduzea i graana, te se tako i poveava novani optjecaj.
184. Navedi kvalitativne instrumente monetarne politike?
1) Politika selekcije kredita;
2) Kontrola potroakih kredita;
3) Preporuke i savjeti
185. Objasni djelovanje politike selekcije kredita?
Ovaj instrument se sastoji u kvalitativnoj kontroli kredita,
odnosno u kontroli upotrebe odreenih sredstava kao i u kontroli
likvidnosti poslovnih banaka. Selektivna kreditna kontrola ima za
cilj da izmeu kreditnih zahtjeva koji se upuuju bankama, izvri
selekciju tih zahtjeva odbacujui izvjesne kategorije nositelja bez
obzira to su reflektanti spremni, voljni preuzeti na sebe teret u
pogledu kamate i ostalih uvjeta.. tako e ona favorizirati kreditne
zahtjeve namijenjene poveanju zaposlenosti, smanjenju uvoza,
poveanju izvoza, stvaranju novih kapaciteta i rudnika, poveanju
obrambene sposobnosti zemlje itd.
186. Navedi 3 sredstva kontrole potroakih kredita kao
instrumenta monetarne politike i objasni njihovo djelovanje na
gospodarstvo?
Tri glavna sredstva ove kontrole su:1) Postotak kupovne cijene
robe koji se mora odmah platiti u gotovu;
2) Maksimalni rok trajanja potroakih kredita, i
3) Kreditna sposobnost traioca kredita.
Ukoliko u gospodarstvu prevladavaju inflatorne tendencije, tada
se pootravaju uvjeti dobivanja potroakih kredita na taj nain to se
poveava postotak kupovne cijene koji se mora odmah platiti u
gotovom novcu i skrauje maksimalni rok otplate potroakog kredita,
odnosno utvruju otri uvjeti kreditne sposobnosti.