FINAL REPORT ONipmrepa.agr.hr/Portals/0/Annex 36-Activity A.5.1.2. Weeds_final report.pdf · bio reduciran za 85% (Šćepanović, 2011). Osim izravnog utjecaja na prinos, korovi šećernoj

FINAL REPORT ON

A.5.1.10. Conducting participatory research in FFS organized with extension officers (sub-

activity A.5.1.10. Weed control)

Klara Barić, Zvonimir Ostojić, Maja Šćepanović, Natalija Galzina, Ana Pitar

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za herbologiju,

Zdenko Besek1,Drago Širić1 , Davor Đermić1,Andrea Žeravica2, Saša Ljuj 2Sladorana d.o.o., 2Viro

tvornica šećera d.d.,

Uključene grupe proizvođača:

Godina Grupa proizvođača Tema istraživanja

2013 Vinkovci/Jarmina

Lukač

Gradina

Bošnjaci

Ivankovo

Tovarnik

Sotin

Županja

Vrbanja

Anketiranje proizvođača šećerne repe

Inventarizacija korovne flore

Učinak herbicidnih tretmana

Banka sjemena korova

Edukacija poljoprivrednih proizvođača

2014 Sotin

Ivankovo

Lukač

Vrbanja



Banka sjemena korova

2015 Županja

Ivankovo

Lukač



Uvod

Rana sjetva, spor razvoj klijanaca, niski habitus, dug vremenski period do zatvaranja sklopa te duga

vegetacija šećerne repe glavni su razlozi slabe kompetitivne sposobnosti ove kulture prema

korovima. Na uzgojnom području Viro tvornice šećera gubici prinosa na netretiranim parcelama

iznosili su i preko 90% slično kao i na uzgojnom području Sladorane d.o.o. gdje je prinos šećerne repe

bio reduciran za 85% (Šćepanović, 2011). Osim izravnog utjecaja na prinos, korovi šećernoj repi

nanose i brojne neizravne štete (kontaminirati šećer, otežavti obradu tla, njegu usjeva, mehanizirano

vađenja korijena repe, povećavati nečistoće i otežati postupak pripreme i usitnjavanja korijena u

tvornici). Jedna od važnijih neizravnih šteta od korova, koja se ne vidi u godini uzgoja međutim koja

ima dugoročne posljedice jest povećanje banke sjemena korova u tlu uzrokovane nesuzbijenim

korovima ili djelomično suzbijenim korovima u godini uzgoja. Međutim, korovne vrste u usjev

šećerne repe dospijevaju i na druge načine poput sjetvom nečistoga sjemena, stajskim gnojem,

strojevima, biljnim materijalom, vodom za navodnjavanje, vjetrom sa susjednih parcela, životinjima i

sl. Stoga je osobito važno pravilno provoditi preventivne i kulturalne mjere borbe kojima se priječi

širenje generativnih i vegetativnih organa korova sa zaražene površine na nezaraženu površinu.


Glavni cilj inventarizacije korova jest, nakon utvrđivanja sastava korovne flore, rangirati vrste po

učestalosti i važnosti, a što je osnova za određivanje strategije njihova suzbijanja. Sustavnim

praćenjem korovne flore u zapadnoj i istočnoj Slavoniji 90tih godina prošlog stoljeća na

parcelama šećerne repe brojnošću i učestalošću dominirale su vrste: Echinochloa crus-galli,

Chenopodium album, Polygonum persicaria, Stellaria media L. te A. retroflexus (Ostojić,

1992). U većem broju nisu bile prisutne korovne vrste Abutilon theophrasti, Datura

stramonium, Xanthium strumarium i Ambrosia artemisiifolia, koje su se danas kao invazivne

biljne vrste potpuno udomaćile nakon uspješne introdukcije i kolonizacije. U nekim

područjima su čak potisnule ostale korovne vrste. Upravo je zbog toga osobito važno

sustavno pratiti i kontinuirano kartirati korovne vrste da bi se na vrijeme mogla uočiti pojava

neke nove korovne vrste i spriječiti njezino širenje na nova područja (Barić i sur., 2014).

Ekonomski značajne korovne vrste

Sastav korovne flore na određenoj parceli ovisi najčešće o roku sjetve, plodoredu (pretkultura) te

način obrade tla. Ranom sjetvom šećerne repe (početak ožujka) na parcelama će dominirati

ranoproljetne ili ozime korovne vrste poput Lamimum purpureum, Sinapis arvensis, Polygonum

persicaria , Matricaria chamomilla, Stachys annua, Veronica persica , Anagalis arvensis ,

Chenopodium album i Chenopodium polyspermum. Što je rok sjetve šećerne repe kasniji, usjevom

sve više dominiraju ljetne termofilne korovne vrste uspravna rasta i jakog habitusa koje znatno utječu

na prinos korijena repe. To su Amaranthus retroflexus , Echinochloa crus-galli., Datura stramonium,

Ambrosia artemisiifolia, Solanum nigrum, Hibiscus trionum, Abutilon theophrasti, Xanthium

strumarium, vrste iz roda Chenopodium, Polygonum i Setaria. Većina korovnih vrsta ima jako sitno

sjeme koje je sposobno ponići samo iz plitkog površinskog sloja tla. Međutim neke korovne vrste

(europski mračnjak, pelinolisna ambrozija, čičak, kužnjak i dr.) imaju relativno krupno sjeme te su

sposobne ponići iz dubljih slojeva tla zbog čega im se razdoblje nicanja proteže na cijelu vegetacijsku

sezonu. To često u praksi otežava njihovo suzbijanje (Šćepanović, 2011). Osim jednogodišnjih, u

usjevu šećerne repe javljaju se i višegodišnje korovne vrste. Od širokolisnih višegodišnjih vrsta

najčešće su prisutne Cirsium arvense , Convolvulus arvensis i Calystegia sepium. Od višegodišnjih

uskolisnih korovnih vrsta u usjevu šećerne repe najčešće se javljaju Sorghum halapense i Agropyron

repens. Zbog snažno razvijenih podzemnih organa jaki su kompetitori šećernoj repi.

Banka sjemena i prognoza nicanja

Poljoprivredna tla sadrže na tisuće sjemenka korova po metru kvadratnom (Menalled, 2008).

Poznavanjem sastava banke sjemena u tlu može se predvidjeti stupanj kompeticije između usjeva i

korova koji će utjecati na prinos i kvalitetu usjeva. Sjemenke korova u tlu vrlo često mogu mirovati

više godina, što je poznato kao dormantnost sjemena. Od milijuna sjemenki korova po hektaru na

obradivim tlima godišnje proklija samo 3 do 8 %, što uvelike otežava prognozu i suzbijanje korova.

Vrlo kompleksni brojni čimbenici utječu na ponašanje (nicanje) sjemena u tlu: dubina sjemena u tlu,

temperatura i vlažnost tla, ali i unutrašnji čimbenici, odnosno svojstva samoga sjemena, a od tih

svojstava najvažnija je dormantnost odnosno privremeno mirovanje sjemena. Nakon fiziološke

zriobe sjeme većine korovnih vrsta posjeduje primarnu dormantnost koja omogućuje

korovnim vrstama da ne prokliju u nepovoljno vrijeme godine već da mirovanjem čuvaju

svoju populaciju do nastupa povoljnih (toplijih) uvjeta. Dolaskom sjemena korova u tlu

nastupa sekundarna dormantnost kao posljedica nepovoljnih okolišnih uvjeta. Iako sjemenke

korova mogu dugo zadržati vijabilost, mnogo je čimbenika koji potiču klijanje sjemenki

korova iz banke sjemena. Osim ekoloških čimbenika, na nicanje korova iz banke sjemena

znatno utječu agrotehničke mjere i time smanjuju broj vijabilnih sjemenki. Razvojem ekološki

prihvatljivih mjera suzbijanja korova, analize prisutnih sjemenki korova u banci sjemena tla dobile su

na važnosti u prognozi buduće zakorovljenosti. Osim analizom sjemenki korova iz tla prognozu

nicanja moguće je brže provesti direktno na poljoprivrednoj površini. Pokrivanjem određene površine

(npr. 1m2) PVC folijom, agroteksitilom ili drugim sličnim materijalom (viša temperatura nego u

okolišu) potiče se ranije nicanje korova. Proizvođač na taj način može dobiti informaciju o sastavu

korovne flore nešto brže. Za poštivanje integriranoga pristupa suzbijanja korova potrebno je svim

raspoloživim mjerama iscrpljivati banku sjemena tla. Posljednjih godina u poljoprivredno razvijenim

zemljama razrađeni su modeli prognoze dinamike nicanja korova u usjevu. Na temelju prognoze

kojom se predviđa razdoblje nicanja najvećeg broja jedinki korova, određuje se optimalno vrijeme

suzbijanja i odabir najprikladnije metode suzbijanja. Najperspektivniji su tzv mehanistički modeli koji

uzimaju u obzir sve procese unutar sjemenke i okolišne uvjete koji utječu na proces nicanja. U

proizvodnji šećerne repe zasad nisu dostupni prognozni modeli nicanja korova zbog kompleksnosti

te kulture, prije svega duge vegetacije i te većem broju korovnih vrsta koji se pojavljuju u usjevu.

Suzbijanje korova u šećernoj repi

Integrirano suzbijanje korova podrazumijeva uključivanje svih raspoloživih mjera borbe, a primjenu

kemijskih mjera obaviti samo onda kad je neophodno potrebno. Praćenje zakorovljenosti

(inventarizacija, monitoring, kartiranje ili mapiranje) preventivna je mjera koja obuhvaća sustavno

praćenje korovnih vrsta na određenoj parceli kroz dulje razdoblje. Kulturalne mjere jesu sve

preventivne mjere koje priječe širenje generativnih i vegetativnih organa korova sa zaražene na

nezaraženu proizvodnu površinu. Preventivne mjere obuhvaćaju redovitu košnju rubnih dijelova

proizvodne površine te čišćenje strojeva i priključnih oruđa pri prijelazu s jedne na drugu parcelu. Cilj

agrotehničkih mjera jest povećati kompetitivne sposobnosti usjeva u odnosu na korove. U glavne

agrotehničke mjere u uzgoju repe pripadaju obrada tla (osnovna i dopunska), sjetva, gnojidba i njega

usjeva te plodored. Mehaničke mjere izravne su mjere suzbijanja korova, a obuhvaćaju (okopavanje,

plijevljenje i sl.) i tehničke (kultivacija, primjena mehaničke pljevilica i sl.). Pri manjoj zakorovljenosti

mogu se znatno umanjiti ili čak isključiti kemijske mjere (primjena herbicida). Međutim, mehaničkim

mjerama često se postižu samo ograničeni učinci, a njihovu primjenu ograničavaju klimatske prilike

kad bi se trebale provesti. Bolji učinak postižu u ranom stadiju razvoja korova, jer se razvijeni korovi

mogu regenerirati. Mehaničke mjere nemaju dovoljan učinak ili čak imaju stimulirajući učinak na

višegodišnje korove.

Kemijske mjere suzbijanja korova

Integrirano suzbijanje korova potiče post-emergence primjenu herbicida, a pogotovo primjenu nižih

doza herbicida s ciljem ekonomskih ušteda i smanjenja negativnog utjecaja na okoliš. Za određivanje

pravilne doza herbicida potrebno je dobro poznavati djelovanje određenog herbicida pri različitim

dozama i različitim razvojnim fazama ciljane korovne vrste. Stoga se pravilan odabir herbicida ili

kombinacije herbicida zasniva na poznavanju korovne flore na određenoj parceli. Poznavanje

korovne flore može se temeljiti na poznavanju zakorovljenosti parcele u prethodnim godinama ili

zatečenim korovima na parceli (pri primjeni folijarnih herbicida). Odabir herbicida na temelju

podudaranja spektra djelovanja i sastava korovne flore određene parcele omogućuje primjenu

smanjenih dozacija, jer su korovne vrste koje su u spektru djelovanja herbicida vrlo osjetljive na taj

herbicid i pri smanjenim količinama. Zbog činjenice da svaki herbicid ima definiran (širi ili uži) spektar

djelovanja, primjena bilo kojeg herbicida pojedinačno ne može uspješno suzbiti sve zatečene korove

u usjevu šećerne repe (Eshel i sur., 1970; Ostojić, 1983). Stoga da bi se proširio spektar njihova

djelovanja, potrebno je primjenjivati kombinacije različitih herbicida. Pomoćna sredstva (adjuvanti)

mogu višestruko poboljšati učinak (bolje vlaženje, usporeno hlapljenje kapljice škropiva, manja

površinska napetost kapljice) što ima za cilj brže i bolje usvajanje škropiva u korovnu biljku. Time ta

sredstva omogućuju smanjenje propisane dozacije herbicida i pridonose boljem suzbijanju korova

koji imaju voštanu prevlaku (loboda) ili im je list obrastao dlačicama (mračnjak), (Barić i sur., 2007).

Međutim, pospješujući učinak herbicidu, adjuvanti mogu pojačati njihov fitotoksični učinak na usjev.

Stoga klimatske prilike (temperatura tla i zraka, relativna vlaga zraka, oborine i dr.) imaju važan

utjecaj na herbicidni i fitotoksični učinak. Višekratna primjena smanjenih količina kombinacije

herbicida u mlađem stadiju razvoja kulture i korova puno zahtjevnija pa se greške i propusti lakše

događaju. Pri takvu načinu zaštite treba odgovorno i često pregledavati stanje usjeva i korova. Budući

da se tretiranje obavlja dok su korovi vrlo mali, mora ih se znati prepoznati u fazi kličnih listića ili u

mlađem stadiju razvoja. Da bi se mogao odabrati odgovarajući herbicid, potrebno je poznavati

svojstva registriranih herbicida , pedoklimatske uvjete, znati pravovremeno ponoviti tretman da

korovi ne prerastu osjetljivu fazu i sl.

10. 1. Anketiranje proizvođača šećerne repe

Godina provedbe: 2013.

Cilj rada : dobiti cjeloviti uvid o stanju zakorovljenosti, načinu suzbijanja i cijeni koštanja suzbijanja

korova

Materijal i metode rada: izrada ankete za proizvođače šećerne repe te anketiranje proizvođača

šećerne repe s područja Županje, Virovitice i Tovarnika. Anketa se sastojala od 29 pitanja (prilog).

Rezultati rada: Anketom je obuhvaćeno 117 proizvođača (s područja Županje 60, Virovitice 36 i

Tovarnika 21), odnosno 14,4% svih proizvođača (813) šećerne repe u 2013. S gledišta površina pod

šećernom repom, anketirani proizvođači uzgajali su repu na 2921,5 ha što iznosi 19,5% ukupne

površine (14948 ha) zasijane repom. S gledišta površine zasijane repom, proizvođači su razvrstani u

četiri kategorije. Više od 50% proizvođača repu uzgaja na površini do 10 ha, a tek nešto više od 3,5%

na površini većoj od 50 ha, ali svi na većem broju parcela. U tablici 2 su prikazani odgovori dati na

pitanje o kompleksnosti (zahtjevnosti) pojedinih područja u tehnologiji uzgoja repe.

Tablica 1. Rangiranje djelatnost (područja) koja kod uzgoja šećerne repe proizvođačima predstavljaju najveću nepoznanicu (ocjena 1 predstavlja područje s najvećom nepoznanicom)

Rang Zaštita bilja Hibridi i sorte Obrada tla Gnojidba

1 42 12 9

2 15 23 9 18

3 16 29 9 24

4 25 39 38 32

5 19 12 37 34

Najveći broj proizvođača zaštitu bilja naveo kao najveću nepoznanicu. Na pitanje: Koja vam skupina

štetnih organizama predstavlja najveći problem?, proizvođači su rangirali na sljedeći način: korovi -

69 proizvođača, štetnici – 53 proizvođača, bolesti – 32 proizvođača. U tablici 3 prikazani su odgovori

na pitanje: Koje Vam korovne vrste kod uzgoja repe predstavljaju najveći problem?

Tablica 2. Rangiranje najvažnijih vrsta korova (ocjena 1 označava najproblematičniju korovnu vrstu)

Vrsta / Rang 1 2 3 4 5 Ukupno

Mračnjak 64 18 18 8 7 115

Šćir 25 24 26 20 19 114

Slak* 26 10 19 12 31 98

Dvornici 19 2 1 4 26

Sirak* 14 4 15 18 50 101

Ambrozija 12 14 24 39 26 115

Pirika* 12 4 11 16 46 89

Loboda 10 20 41 24 18 113

Koštan 9 4 5 19 55 92

Troskot* 6 11 10 19 43 89

Osjak* 4 15 21 24 38 102

Vilina kosa 6 2 8

Čičak 2 2

Dobiveni odgovori ukazuju da mračnjak, relativno nova vrsta u korovnoj flori Hrvatske predstavlja

najveći problem. Sličnu važnost ima i ambrozija, također invazivna pridošlica. Važno je i pitanje: Koje

su kulture prethodile uzgoju šećerne repe? Neovisno o veličini parcele, proizvođači su dali odgovore

za 291 parcelu. Tako su na 198 parcela (68%) pretkulture su bile strne žitarice; kukuruz na 28 parcela

(9,6%); soja na 20 parcela (6,9%) i suncokret na 5 parcela (1,7%). Međutim, analizom ankete je

utvrđeno da je na 40 parcela ili 13,8% ukupnog broja parcela, bio ponovljen uzgoj šećerne repe.

Suzbijate li korove na strništu ili obavljate mehaničku obradu tla do oranja zimske brazde? Samo 39

proizvođača je navelo da to radi često, dok je 46 navelo da to radi ponekad, odnosno 26 proizvođača

do zimskog oranja nikad ne provodi navedene mjere.

Na temelju odgovora na pitanje Kakvom prskalicom obavljate prskanje?, odnosno Kojim

sapnicama? i Kojom količinom vode po ha?, možemo zaključiti da većina proizvođača (64) koristi

sapnice 11001 i 11002 koje omogućuju manji utrošak vode po ha (samo 4 proizvođača primjenjuju

više od 200 l vode/ha). To omogućuje dobar učinak herbicida i kod dozacija herbicida manjih od

propisanih, uz uvjet da se primijenjuju u ranim fazama razvoja korova. Uz područje aplikacije

herbicida, može se povezati i važno stručno pitanje: Pridajete li pažnju klimatskim prilikama u

vrijeme prskanja? Većina proizvođača je navela da vodi brigu o rosi, temperaturi zraka (prskanje

ujutro i navečer) te kiši prije i poslije prskanja. S obzirom na izmjene ekstremnih klimatskih uvjeta

tijekom vegetacije repe, navedeno je vrlo važno za djelovanje herbicida jer klimatski uvjeti utječu na

količinu apsorbiranog (usvojenog) herbicida od strane korovne biljke, na brzinu translokacije

(premještanje od mjesta usvajanja do molekularnog mjesta djelovanja) i brzinu djelovanja herbicida,

osobito sistemičnih (klopiralida npr.).

Zaključak: 109 proizvođača program zaštite i rokove primjene sastavljaju uz pomoć stručnjaka

organizatora proizvodnje. Ovaj dugogodišnji model organiziranja proizvodnje, osobito u uvjetima

velikog broja malih proizvođača (što je slučaj većine poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj), model

je koji donosi rezultate i trebao bi biti model i u proizvodnji drugih kultura u RH.

10.2. Inventarizacija korovne flore

Godina provedbe: 2013, 2014., 2015

Cilj rada: - Utvrditi sastav korovne flore

- rangirati korovne vrste po učestalosti

- rangirati korovne vrste po značaju

Materijali i metode rada: Sustavno praćenje korovne flore za vrijeme trajanja suzbijanja korova u

vegetaciji (od početka nicanja do kritičnog razdoblja zakorovljenosti). Praćenje je obavljeno na devet

pokusnih lokacija (Bošnjaci, Gradina, Ivankovo, Jarmina, Lukač, Soljani, Vrbanja, Županja, Tovarnik) u

2013. godini, na četiri pokusne lokacije (Budrovac, Ivankovo, Vrbanja, Sotin) te na tri lokacije u 2015.

godini (Županja, Ivankovo, Lukač)

Rezultati rada:

Inventarizacijom korovne flore utvrđene su najvažnije korovne vrste koje se javljaju u usjevu šećerne

repe na pojedinoj parceli, na temelju kojih treba graditi strategiju suzbijanja korova. Rezultati

inventarizacije korovne flore za tri istraživane godine prikazani su u tablicama 4., 5 i 6.

Tablica 4 . Rezultati inventarizacije korovne flore na istraživanim lokacijama, 2013. godina

Korovne vrste**

Lokacije

F* Lukač Gradina Jarmina Županja Bošnjaci Ivankovo Tovarnik Soljani Vrbanja

CHEAL 9 3 4 6 6 1 2 5 5 5

AMARE 7 4 2 7 6 1 3 6

POLPE 7 2 5 3 3 6 2 3

ECHCG 7 1 8 2 4 3 2 1

ABUTH 5 + 5 + + 4

AMBEL 5 1 3 4 1 2

CHEPO 3 5 7 2

SETSP 3 5 4 6

XANST 3 1 4 3

CONAR 2 2 4

DATST 2 1 4

SOLNI 2 3 5

HELAN 1 1

Broj/lok 5 4 9 7 6 7 5 7 6

F* = frekvencija, učestalost pojavljivanja korovne vrste

** = latinski naziv korovnih vrsta prikazan je prema Bayer kodu:

CHEAL – Chenopodium album; AMARE-Amaranthus retroflexus, POLPE – Polygonum persicaria,

ECHCG – Echinochloa crus-galli, ABUTH – Abutilon theophrasti, AMBEL – Ambrosia elatior, CHEPO –

Chenopodium polyspermum, SETSP – Setaria spp., XANST – Xanthium strumarium, CONAR –

Convolvulus arvenis, DATST – Datura stramonium, SOLNI – Solanum nigrum, HELAN – Helianthus

annus

Ovisno o lokaciji broj dominantnih vrsta kretao se od šest do devet vrsta. Najveći broj vrsta (9)

utvrđene su na lokaciji Jarmini dok je najmanji broj vrsta (4) utvrđeno na lokaciji Gradina.

Najjučestalija korovna vrsta na istraživanim lokacijama je Chenodium album koja je bila prisutna na

svih devet istraživanih lokacija. Korovne vrste Amaranthus retroflexus, Polygonum persicaria i

Echonochloa crus-galli bile su prisutne na sedam lokacija, na pet lokacija su bile prisutne invazivne

vrste Abutilon theophrasti i Ambrosia artemisiifolia. Uz ove vrste, na pojedinim lokacijama

pojavljivale su se i vrste Chenopodium polyspermum L. Xanthium strumarium ., Convolvulus arvenis

L., Datura stramonium i Solanum nigrum L.. Iako ove potonje vrste frekvencijom (učestalošću) ne

dominiraju, na pojedinim su lokacijama ipak prevladavale. Tako je primjerice korovna vrsta Datura

stramonium bila dominantan korov na lokaciji Jarmina dok je vrsta Helianthus anuus dominirala na

lokaciji Tovarnik.

I poljoprivredni proizvođači s tih područja misle da je većina spomenutih korovnih vrsta glavni

problem na njihovim parcelama. Analizom provedene ankete utvrđeno je da proizvođačima šećerne

repe najveće poteškoće u suzbijanju zadaju Abutilon theophrasti (72 % anketiranih proizvođača),

Amaranthus retroflexus (71 %) te Convolvulus arvensis (61 %) što pokazuju i rezultati provedene

inventarizacije korova na istraživanim lokacijama. Stoga im u pristupu suzbijanja treba pridati

posebnu pažnju.

Tablica 5. Rezultati inventarizacije korovne flore na istraživanim lokacijama, 2014. godina

Korovne vrste Lokacija

Frekvencija Sotin Ivankovo Lukač Soljani

Chenopodium album 1 2

Amaranthus retroflexus 2 1 4

Polygonum persicaria 3 1 2 3

Echinochloa crus-galli 2 3 2

Abutilon theophrasti 2 3 7

Ambrosia artemisiifolia 3 3 1 1

Chenopodium polyspermum 2 2 4

Setaria sp. 1 5

Polygonum aviculare 1 6

Sorghum halapense 1 4

Broj/lokaciji 3 4 7 4

U 2014. godini inventarizacijom korovne flore na 4 pokusne lokacije utvrđen je broj dominantnih

vrsta koji se, ovisno o lokaciji, kretao od 3 do 7 korovnih vrsta. Najveći broj vrsta utvrđen je na

lokaciji Lukač. Frekvencijom su dominirale vrste Polygonum persicaria i Ambrosia artemisiifolia

koja su ukupno utvrđena na tri istraživane lokacije. Dvije korovne trave Setaria sp. i Sorghum

halapense te vrsta Polygonum aviculare utvrđene su samo na jednoj istraživanoj lokaciji.

Tablica 6 . Rezultati inventarizacije korovne flore na istraživanim lokacijama, 2015. godina

Korovne vrste Lokacija

Frekvencija Lukač Ivankovo Županja

Chenopodium album 2 3 1

Amaranthus retroflexus 1 2

Polygonum persicaria 2 1 2

Abutilon theophrasti 1 2

Ambrosia artemisiifolia 1 1

Chenopodium polyspermum 1 5

Solanum nigrum 2 4 3

Broj/lokaciji 5 2 3

U 2015. godini inventarizacija korovne flore obavljena je na tri lokacije (Lukač, Ivankovo i Županja). Ukupno je utvrđeno 7 korovnih vrsta. Na lokaciji Lukač utvrđeno je pet vrsta na lokaciji Ivankovo dvije, a na lokaciji Županja tri korovne vrste. Razlog relativno malom broju vrsta na lokacijama u Ivankovu i Županji leži u činjenici što je broj jedinki ovih vrsta bio jako velik čime su one zauzele prostor ne omogućivši ostalim korovnim vrstama da se razviju. Zaključak: Kroz tri godine poljskih istraživanja na 19 lokacija je sustavno obavljeno praćenje korovne

flore i inventarizacija korova. Usporedi li se sadašnje stanje zakorovlenosti (učestalost i brojnost

korovnih vrsta) s podatcima od prije nekoliko desetaka godina (Ostojić, 1992), može se uočiti da su

tih prethodnih godina na parcelama šećerne repe u istočnoj i zapadnoj Hrvatskoj nisu bile prisutne

korovne vrste A. theophrasti, D. stramonium, X. strumarium i A. artemisiifolia, koje su se danas kao

invazivne biljne vrste potpuno udomaćile nakon uspješne introdukcije i kolonizacije. U nekim

područjima su čak potisnule ostale korovne vrste. Upravo je zbog toga osobito važno sustavno pratiti

i kontinuirano kartirati korovne vrste da bi se na vrijeme mogla uočiti pojava neke nove korovne vrste

i spriječiti njezino širenje na nova područja (Barić i sur., 2014).

10.3. Analiza herbicidnog učinka primjenjenih tretmana

Proizvođači šećerne repe često ne poznaju u dovoljnoj mjeri sastav korovne flore na njivi. Također ne

znaju determinirati korovne vrste u ranom razvojnom stadiju razvoja korova (od kotiledona do 2-4

lista). Poznavanje navedenog potrebno je za razvoj strategije suzbijanja, nužne za integrirani pristup

suzbijanja korova. Bez poznavanja navedenog nije moguće obaviti pravilan odabir herbicida.

Prepoznavanje krova i primjena herbicida u ranoj fazi razvoja, omogućuje dobar učinak smanjenih

doza (u odnosu na registrirane) herbicida što se uklapa u integrirani pristup proizvodnje.


Cilj rada: Utvrditi učinak primjenjenih herbicidnih tretmana

Materijal i metode rada: Na ukupno 19 lokacija kroz tri godine istraživanja postavljeni su demo

pokusi kod proizvođača šećerne repe. Pokusi su izvedeni na način da su proizvođači primjenjivali svoj

uobičajeni program suzbijanja (ovisno o lokaciji obavljali su 2-6 višekratnih tretmana). Prije svakog

tretiranja proizvođač je pokrivao određenu površinu (3 m x 3 m, 9 m2) folijom koju je nakon tretiranja

skinuo. Pri svakom prekrivanju, pokrivao je i prethodno pokrivanu površinu. To je rezultiralo

dobivanjem nekoliko kontrolnih parcela (od 3 do 6), ovisno o broju tretiranja (crtež 1). Pet do sedam

dana nakon svakog tretiranja obavljan je herbicidni i fitotoksični učinak pojedinog tretmana u odnosu

na kontrolnu parcelu. Tijekom ljeta (u srpnju) na svakoj lokaciji obavljena je botanička analiza – vrsta i

broj jedinki korova po m2 , i utvrđena nadzemna masa korova i zasebno masa korijena i lista šećerne

repe. Istovremeno su se pratili i bilježili svi relevantni podaci (tablica 7. i 8.)

Crtež 1. Shema poljskog pokusa

H0

H1

H1 + H2

H1 + H2 + H3

Rezultati rada: Na svakoj istraživanoj lokaciji utvrđen je broj jedinki prisutnih korovnih vrsta po

svakom istraživanom tretmanu. U tablici 8. prikazani su podaci za tri istraživane lokacije u tri godine

istraživanja. Broj jedinki utvrđenih korovnih vrsta kretao se od 1 pa čak do 95 jedinki po jedinici

površine (m2). Najveći broj jedinki korova po jedinici površine utvrđen je na lokaciji Ivankovo u 2013.-

godini gdje je ukupno utvrđeno 178 jedinki, a brojem jedinki (95) je dominirala korovna trava

Echinochloa crus-galli. Preko 100 jedinki po četvornom metru utvrđeno je i na lokaciji Lukač u 2014.

godini gdje su brojem jedinki dominirale vrste Ambrosia artemisiifolia s 53 jedinke te Polygonum

persicaria s 43 jedinke. Inventarizacijom korovne flore (tablice 4, 5 i 6) utvrđeno je da su

najučestalije vrste u šećernoj repi Chenodium album, Amaranthus retroflexus, Polygonum persicaria i

Echonochloa crus-gall, Abutilon theophrasti i Ambrosia artemisiifolia. Većina ovih korovnih vrsta

dominirala je i s brojem jedinki po metru četvornom. Tako se broj jedinki Echinochloa crus galli

kretao od 5 pa čak do 93 jedinke, Ambrosia artemisiifolia od 1 do 56 jedinke te vrsta Amaranthus

retroflexus od 1 do 95 jedinki.

Proizvođač

Lokacija

Površina parcele

Predkultura

Datum pripreme tla*

Datum sjetve

Datum nicanja repe

Datum nicanja korova

(samo prvi nakon sjetve)

Tablica 7. Osnovni podaci o proizvođaču i proizvodnoj parceli

Tablica 8. Broj jedinki korovnih vrsta po jedinici površine na netretiranim parcelama, 2013.-2015.

Godina Lokacije i broj jedinki korovnih vrsta m-2 na kontrolnim parcelama

2013. Jarmina Gradina Ivankovo

Abutilon theoprasti 1 Abutilon theoprasti Ambrosia artemisiifolia 1

Amaranthus retroflexus 1 Ambrosia artemisiifolia 2 Amaranthus retroflexus 95

Ambrosia artemisiifolia 4 Chenopodium album Chenopodium album 36

Chenopodium album 4 Cirsium arvense Datura stramonium 9

Ch. polyspermum 1 Convolvulus arvensis 2 Echinochloa crus-galli 23

Datura stramonium 20 Echinochloa crus-galli 93 Lactuca seriola 1

Polygonum persicaria 6 Polygonum persicaria Polygonum persicaria 4

Solanum nigrum 14 Setaria spp. 9

Ukupno 51 97 178

2014. Soljani Lukač Ivankovo

Ambrosia artemisiifolia 38 Ambrosia artemisiifolia 53 Polygonum persicaria 28

Echinochloa crus-galli 5 Polygonum persicaria 43 Chenopodium album 17

Polygonum persicaria 3 Echinochloa crus-galli 5 Ambrosia artemisiifolia 7

Sorghum halepense Ch. polyspermum 2 Amaranthus retroflexus 4

Ukupno 46 103 56

2015. Lukač Ivankovo Županja

Amaranthus retroflexus 11 Chenopodium album 55 Ambrosia artemisiifolia 56

Polygonum persicaria 13 Abutilon theoprasti 1 Polygonum persicaria 5

Chenopodium album 8 Amaranthus retroflexus Solanum nigrum 3

Solanum nigrum 4

Ch. polyspermum 3

Ukupno 39 56 64

Pokusi na istraživanim lokacijama izvedeni su na način da su proizvođači primjenjivali svoj uobičajeni

program suzbijanja. Analiza provedenih tretiranja (broj aplikacija, herbicidne kombinacije i dozacije)

za 2013. godinu prikazana je u tablici 9. Analizom provođenih tretiranja vidljivo je da proizvođači na

svim istraživanim lokacijama korove suzbijaju višekratnom primjenom herbicida. Jedino je na lokaciji

Gradina, uz višekratnu primjenu herbicida, obavljena i primjena pre-emergence herbicida (Dual

Gold). nakon sjetve, a prije nicanja korova i šećerne repe. Višekratna primjena smanjenih količina

herbicida se dobro uklapa u integrirani pristup suzbijanja korova. Temelji se na odabiru herbicida

prema iznikloj korovnoj flori. Time je omogućena primjena smanjenih dozacija jer se korovi tretiraju u

ranoj razvojnoj fazi. Zbog činjenice da svaki herbicid ima definiran (širi ili uži) spektar djelovanja,

primjena bilo kojeg herbicida pojedinačno ne može uspješno suzbiti sve zatečene korove u usjevu

šećerne repe (Eshel i sur., 1970; Ostojić, 1983). Tako je iz rezultata istraživanja vidljivo da su

proizvođači primjenjivali između 3 i 6 herbicida, ovisno o lokaciji, odnosno ovisno o korovnoj flori na

lokaciji. Isto tako je utvrđeno da su proizvođači na osam od devet istraživanih lokacija uz herbicide

primjenjivali pomoćna sredstva (adjuvante). Pomoćna sredstva višestruko poboljšavaju učinak (bolje

vlaženje, usporeno hlapljenje kapljice škropiva, manja površinska napetost kapljice) herbicida što ima

za cilj brže i bolje usvajanje škropiva u korovnu biljku. Višekratna primjena smanjenih količina

kombinacije herbicida u mlađem stadiju razvoja kulture i korova puno zahtjevnija Pri takvu načinu

zaštite treba odgovorno i često pregledavati stanje usjeva i korova. Budući da se tretiranje obavlja

dok su korovi vrlo mali, mora ih se znati prepoznati u fazi kličnih listića.

Tablica 9. Pregled herbicidnih tretmana i broj tretiranja na istraživanim lokacijama, 2013

Herbicidni pripravci

Lokacija

Bošnjaci Gradina Ivankovo Jarmina Lukač Soljani Vrbanja Tovarnik Županja

Dual Gold 0,9

Betanal exp 1,3 2 1,1 2 2,4 0,6 1,2

Beta OF 3,9

Inter Of 1,6

Fedeto D 1,8

Betanal trio 2,5

Oblix 500 0,1

Eto 20 0,6

Gladiator, Goltix

2 2 2 3 2,4 2,5

Pyramin 3 4,5

Safari Savana 0,03 0,05 0,09 0,075 0,07 0,06

Cliophar,Lontrel

0,4 0,4 0,65 0,5 0,6 0,5 0,66 0,55

Select super

1 1,2 1,7 1

Focus ultra 1,5 1,1

Fusilade forte

0,7

Agil 100 1

Trend 0,2 0,6 0,45 0,2

Bijelo ulje 1,3 0,8 0,6

UAN

Broj tretiranja

3 6 2 3 4 3 2 4 3

Broj herb + adjuvant

3+1 5 6+1 5+1 5 6+1 5+1 3 6+2

Herbicidi kg ha-1

3,53 6,3 7,85 8,74 6,4 8,8 6,2 5,3 9,3

Determinaciju korova u ranoj razvojnoj fazi, kao i učinke svakog herbicidnog tretmana detaljno je

raspravljano s grupama proizvođača prilikom organiziranih radionica, ali i prilikom svakog

ocjenjivanja pokusa. U tablici 10 prikazani su rezultati učinka herbicidnih tretmana na lokaciji

Ivankovo, 2013. godine.

Tjedan dana nakon svakog tretiranja obavljan je subjektini herbicidni (0-100%) i fitotoksični učinak

pojedinog tretmana u odnosu na kontrolnu parcelu.

Tablica 10. Rezultati učinka herbicidnih tretmana, Ivankovo, 2013.

H1-1.

prskanje

H2- 2.

prskanje

H3- 3. prskanje Ukupno

Datum ocjenjivanja 8.05.2013. 15.05.2013. 26.05.2013.

Faza razvoja korova prvi par list. drugi par list. tri para listova

Korovne vrste %

Abutilon theophrasti 70 90 100

Polygonum lapathyfolium 90 90 100

Amaranthus retroflexus 40 80 100

Xanthium strumarium 80 90 100

Chenopodium album 70 90 100

Ambrosia artemisiifolia 80 90 100

Setaria sp. 80 100 100

Savana – 0,025

Savana – 0,030

Savana – 0,030 0,075

Herbicidni tretman (pripravak i kg, l/ha)

Inter Of – 0,6 Inter Of – 1,0 Lontrel – 0,2 1,6

Lontrel – 0,2 Lontrel – 0,2 Pyramin – 1,0 0,6

Pyramin – 1,0 Pyramin – 1,0 Trend – 0,15 3

Focus – 0,5 Focus – 1,0 Betanal expert- 0,6 1,5

Trend – 0,15 Trend – 0,15 0,45

0,6

Datum prskanja 1.05.2013. 9.05.2013. 17.05.2013. 8 - 8

Količina vode/ha 120 200 200

Tip dizne 11002 11003 11003

Fitotoksični učinak slab jači od prethodnog

umjeren

Procjena učinka herbicidnih tretmana obavljana je i objektivnom ocjenom odnosno utvrđivanjem

broja jedinki i vaganjem nadzemne mase korova na svim istraživanim tretmanima. U grafikonima (1-

19) obrađeni su rezultati učinka herbicidnih tretmana kroz parametre nadzemne mase korova (kg m-

2) i mase korijena šećerne repe (kg/10 biljaka).

Grafikoni 1-6. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu za 2013. godinu

Grafikon 1. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Jarmina, 2013.

Grafikon 2. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Gradina, 2013.

Grafikon 3. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Ivankovo, 2013.

Jarmina 2013.

11,64

1,90,15 0

6,58

9,4

23,9

31,2

H-0 H-1 H-2 H-3

Masa korova (kg/m2)

Masa repe (kg/10 biljaka)

Gradina 2013.

5,18

2,84

2,26

0,72

0

0,66

3,91

4,94

3,9

5,8

H-0 H-1 H-2 H-3 H-4

Masa korova (kg/m2)


Ivankovo 2013.

7,92

0,11 00,42

13,02

9

H-0 H-1 H-2

Masa korova (kg/m2)


Grafikon 4. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Sotin, 2013.

Grafikon 5. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Lukač, 2013.

Grafikon 6. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Vrbanja, 2013.

Iz grafikona je vidljivo kako masa korijena repe raste sukladno broju tretiranja. Na svim lokacijama

(osim lokacije Ivankovo) najveća masa repe utvrđena je na zadnjem herbicidnom tretmanu (H) što

opravdava višekratnu aplikaciju herbicida.


Sotin 2013.

1,5 1,210

12,11

17,3

32,44

H-0 H-1 H-2

Masa korova (kg/m2)


Lukač 2013.

5,7

2,87

5,85

1,5

00,28

2,34

4,84

7,1

2,58

H-0 H-1 H-2 H-3 H-4

Masa korova (kg/m2)


Vrbanja 2013.

12,02

4,72

0

1,92

11,2

21,88

H-0 H-1 H-2

Masa korova (kg/m2)


Grafikon 7. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Lukač, 2014.

Grafikon 8.. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Ivankovo, 2014.

Grafikon 9. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Sotin, 2014.

Lukač 2014.

5,7

2,87

5,85

1,5

00,28

2,34

4,84

7,1

2,58

H-0 H-1 H-2 H-3 H-4

Masa korova (kg/m2)


Ivankovo 2014.

0,34 0

8,82

17,2

22,04

7,09

H-0 H-1 H-2

Masa korova (kg/m2)


Sotin 2014.

1,5 1,210

12,11

17,3

32,44

H-0 H-1 H-2

Masa korova (kg/m2)


Grafikon 10. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Soljani, 2014.

Kao i u 2013. godini i u 2014. godini je utvrđen porast mase repe s porastom broja tretiranja.


Grafikon 11. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Lukač,

2015.

Grafikon 11. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Ivankovo, 2015,

Soljani 2014.

12,02

4,72

0

1,92

11,2

21,88

H-0 H-1 H-2

Masa korova (kg/m2)


Lukač 2015.

3,08

1,26

0,2 0

4,86

12,64

9,58,78

H-0 H-1 H-2 H-3

Masa korova (kg/m2)


Ivankovo 2015.

2,93 2,84

1,87

0,18

0,88

5,18

H-0 H-1 H-2

Masa korova (kg/m2)


Grafikon 12. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Županja, 2015,

U 2015. godini dobiveni su slični rezultati kao i u prve dvije istraživane godine. Na lokaciji Ivankovo

utvrđen je pad mase nadzemne mase korova na drugom tretmanu, međutim utvrđena masa šećerne

repe je bila veća nakon drugog tretiranja, unatoč manjom nadzemnoj masi korova. I u slučaju manje

nadzemne mase korova koja može biti uvjetovana raznim čimbenicima, poput okolišnih uvjeta i sl.,

opravdano je obavljanje herbicidnih tretiranja kako bi se spriječilo osjemenjivanje korovnih vrsta. S

obzirom na veliku sjemensku produkciju kao i karakteristici stvaranja dormantnosti sjemena, uputno

je svim raspoloživim mjerama sprječavati osjemenjivanje korovnih vrsta, čak i u slučaju kad one

ekonomski više ne štete šećernoj repi.

Zaključak: Utvrđena je visoka zakorovljenost svih pokusnih lokacija (brojem vrsti i brojem jedinki).

Analizirani je učinak primjenjenih herbicidnih tretmana, determinirana ponikla korovna flora te date

preporuke grupama proizvođača o važnosti čestog pregledavanja usjeva i korova kako bi se na

vrijeme donijela odluka o tretiranju.

10.4. Banka sjemena korova


Cilj rada: - utvrditi brojnost korova te sastav korovne flore iz banke sjemena oraničnog sloja tla

- utvrditi učinak tretiranja analizirajući sjemenke korova iz oraničnog sloja tla

Materijali i metode rada: Neposredno pred sjetvu šećerne rep utvrditi brojnost korova te sastav

korovne flore – prognoza) i pred samo vađenje šećerne repe (utvrditi učinak tretiranja)

pedološkom sondom promjera 2,5 cm obavljeno je uzorkovanje tla. Uzorkovanje je

obavljeno prema „W“ modelu, odnosno u 5 točaka na parceli. Na svakom uzorkovanom

mjestu (točci) pedološkom sondom uzeto je tlo s dvije dubine 0 – 10 cm i 10 – 20 cm. Uzorci

tla su označeni i stavljeni u plastične vrećice, te dopremljeni u rashladnu komoru na 4ºC do

Županja 2015.

4,44

3,24

0 0

1,27

0,78

6,34 6,42

1,671,9

H-0 H-1 H-2 H-3 H-4

Masa korova (kg/m2)


upotrebe, kako bi se spriječilo klijanje korova. Plan analiza banke sjemena je obavljanje u

laboratoriju Sveučilišta Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Uzorkovano tlo iz plastičnih

vrećica planira se prebaciti u plastične kante u koje se doda natrijev heksametafosfat

(Na(POз)ɕ kako bi se razbila čvrsta struktura tla i olakšalo ispiranje uzoraka. Nakon što se

potpuno otope strukturni agregati dobije se vodena otopina tla koja se potom ispire kroz

sistem sita različitih promjera okaca od najvećeg prema najmanjem (5 mm, 2 mm, 1,25 mm,

0,8 mm i 0,6 mm). Nakon što se uzorci potpuno osuše, istresa ih se na filter papir kako bi se

uklonile nečistoće koje nije moguće u potpunosti odstraniti ispiranjem. Determinacija se

planira obaviti na Agronomskom fakultetu na Zavodu za herbologiju koristeći knjige za

determinaciju sjemenki (Skender i Kalazić, Z., 1998) i Viaggini, P. (1990), te zbirku sjemenki

Zavoda za herbologiju. Nakon utvrđivanja broja i vrsta korova u uzorcima tla, sjemenke

korova stavljaju se na klijanje da se utvrdi postotak klijavih sjemenki. Sjemenke se

postavljene na filter papir zaliven s 10 ml destilirane vode u petrijevu posudicu promjera 20

cm. Utvrđivanje klijavosti provodi se u klima komori pri konstantnoj temperaturi od 24ºC.

Klijavost se utvrđivana jednom dnevno, a proklijale sjemenke su se smatrale one koje su

imale razvijenu radikulu od minimalno 1 mm. Neproklijalim sjemenkama potrebno je

dodatno provjeriti vijabilnost da se razdvoje dormantne (mirujuće) sjemenke od mrtvih

sjemenki. Vijabilnost neproklijalih sjemenki provodi se jednom od destruktivnih metoda

(tetrazolium test ili test pritiska (crus test).

Rezultati rada: S obzirom da je oprema potrebna za analizu sjemenki korova iz banke sjemena tla

(Analitička sito treskalica) dobivena pred sam završetak Projekta rezultati analize sjemenki korova iz

uzetih uzoraka tla biti će dostavljen kasnije.

2. Popis objavljenih publikacija

1. Ostojić, Z., Barić, K. (2015). Vilina kosa (Cuscuta sp.). Repa. hr. Časopis za proizvođače šećerne

repe. Vol. II, 4:20-23

2. Barić, K., Ostojić, Z. , Šćepanović, M. (2016). Anketa analize stanja suzbijanja korova u šećernoj

repi. Repa. hr. Časopis za proizvođače šećerne repe. br. 5:35

3. Popis održanih prezentacija proisteklih iz aktivnosti

1. Naziv skupa: Dan polja IPA projekta

Datum i mjesto održavanja: 2.10.2013.

Autori: Barić, K., Ostojić, Z., Šćepanović, M., Galzina, N.

Naslov izlaganja: Integrirano suzbijanje korova u šećernoj repi

Vrsta prezentacije: priopćenje

2. Naziv skupa: Radionica IPA projekta

Datum i mjesto održavanja: 15.-17.01.2015., Sveti Martin na Muri

Autori: Barić, K., Ostojić, Z., Šćepanović, M.

Naslov izlaganja: Suzbijanje korova u integriranoj proizvodnji šećerne repe


3. Naziv skupa: 58. Seminar biljne zaštite

Datum i mjesto održavanja: 11.-14.02.2014., Opatija

Autori: Šćepanović, M., Barić, K., Galzina, N., Ostojić, Z.

Naslov izlaganja: Važnost banke sjemena korova u tlu integriranoj zaštiti šećerne repe




Autori: Barić, K., Ostojić, Z., Šćepanović, M., Galzina, N.

Naslov izlaganja: Analiza stanja primjene herbicida u šećernoj repi




Autori: Galzina, N., Barić, K., Šćepanović, M., Ostojić, Z.

Naslov izlaganja: Važnost inventarizacije korova za integriranu zaštitu šećerne repe




Autori: Šćepanović, M., Masin, R., Šoštarčić, V., Barić, K., Ostojić, Z

Naslov izlaganja: Prognoza dinamike nicanja korova u integriranoj zaštiti ratarskih kultura



Datum i mjesto održavanja: 27.08.2015. Županja

Autori: Šćepanović, M., Ostojić, Z., Barić, K., Pintar, A.

Naslov izlaganja: Inventarizacija korovne flore 2013-2015

Analiza učink herbicidnih tretmana 2013-2015

Vrsta prezentacije: poster


Datum i mjesto održavanja: 15.09.2015. Suhopolje

Autori: Šćepanović, M., Ostojić, Z., Pintar, A.

Naslov izlaganja: Inventarizacija korovne flore 2013-2015

Analiza učink herbicidnih tretmana 2013-2015

Vrsta prezentacije: poster

4. Kratki opis suradnje ostvarene s grupama proizvođača

Godina provedbe: 2013., 2014., 2015.

4.1. Ocjena herbicidnog i fitotoksičnog učinka obavljenih prskanja na parcelama proizvođača

U Županji je 12.04.2013. organiziran sastanak radne grupe za korove s terenskim stručnjacima obje

šećerane gdje smo detaljno prezentirali aktivnosti koje planiramo provesti tijekom projekta. Nakon

toga su izrađene radne tablice (1 i 2) za prikupljanje i vođenje podataka o provođenju aktivnosti (za

proizvođače i terenske stručnjake šećerana).

Tablica 1. Osnovni podaci o proizvođaču i proizvodnoj parceli

Proizvođač

Lokacija

Površina parcele

Predkultura

Datum pripreme tla*

Datum sjetve

Datum nicanja repe

Datum nicanja korova

(samo prvi nakon sjetve)

Tablica 2. Radna tablica vođenja podataka za analizu herbicidnog i fitotoksičnog učinka

1. prskanje 2. prskanje 3. prskanje 4. prskanje 5. itd.

Datum ocjenjivanja

Faza razvoja korova

*vrsta 1

*vrsta 2

*vrsta x

Herbicidni tretman

(pripravak i doza)

Datum prskanja*

Količina vode/ha

Tip dizne

Fitotoksični učinak

* - navesti korovne vrste, uz svaku korovnu vrsti ispod prskanja navesti ocjenu učinka na pojedinu vrstu (po skali od 0 do 100% učinka)

Proizvođači su upoznati s načinom provođenja ove aktivnosti, odnosno upućeni su u način

prekrivanja određene površine (3 x 3 m) najlonom prije svakog prskanja (ostavljanje kontrolnih

parcela). U prvoj godini (2013.) suradnje s proizvođačima, radna grupa za korove je 7-10 dana nakon

svakog provedenog prskanja s proizvođačima i terenskim stručnjacima pregledavala i ocjenjivala

herbicidni i fitotoksični učinak te uspoređivala s netretiranom površinom (prethodno prekrivenu

najlonom).

Ocjena herbicidnog i fitotoksičnog učinka pojedinog prskanja tijekom projekta obavljena je na 16

proizvodnih parcela:

2013: - Gradina, Bošnjaci, Ivankovo, Jarmina, Lukač, Soljani, Tovarnik, i Vrbanja,

2014: Soljani, Lukač, Ivankovo i Sotin,

2015: Lukač, Ivankovo i Županja.

4.2. Anketiranje proizvođača

Cilj anketiranja je bio utvrditi postojeće stanje o suzbijanju korova i osposobljenosti proizvođača za

integrirani pristup suzbijanja korova u pogledu poznavanja: plodoreda, način suzbijanja i kvaliteta

aplikacije, prepoznavanja najvažnijih korova i sl. Proizvođačima je uz osobne podatke (ime i prezime,

adresa) postavljeno 29 pitanja:

1. Jeste li se službeno registrirani kao: a) obiteljsko gospodarstvo, b) poslovni subjekt,

c) c ostalo______________________

2. Poljoprivredna proizvodnja je Vaša: a) osnovna djelatnost b) sporedna djelatnost

3. Jeste li u sustavu integrirane proizvodnje ratarskih kultura DA NE

4. Upišite sljedeće podatke o površinama:

-Vaša ukupna poljoprivredna površina (vlastita+zakup)_________ha

-prosječna površina na kojoj u jednoj sezoni uzgajate šećernu repu________ha

-na kojem broju odvojenih parcela se odvija proizvodnja šećerne repe__________

-Vaši prosječni prinosi korijena ________ i digestije __________posljednjih godina

5. Upišite kulture koje su na parceli prethodile uzgoju šećerne repe u ovoj godini (upišite podatke za

svaku parcelu):

Br. parcele 2012. 2011. 2010. 2009. 2008.

1.

6. Što Vam kod uzgoja šećerne repe predstavlja najveću nepoznanicu

(rangirati od 1 do 5, ocjena 1 označava područje s najvećom nepoznanicom- područja mogu biti

jednako rangirana ako imaju za Vas isti značaj)

a) zaštita bilja _____, b) hibridi i sorte ______, c) obrada tla _____, d) gnojidba ____, e) ostalo____

7. Koja Vam skupina štetočinja kod uzgoja šećerne repe predstavlja najveći problem:

a) korovi; b) bolesti; c) štetnici

8. Koje Vam korovne vrste kod uzgoja repe predstavljaju najveći problem:

(rangirajte u svakoj skupini od 1 do 5, ocjena 1 označava najproblematičniju vrstu)

___ambrozija ___šćir ___loboda ___koštan ___mračnjak

___sirak ____osjak ____slak ____troskot ____pirika

9. Koje vam korovne vrste najčešće preostanu nakon uobičajenog prskanja:

10. Prskate li strnište herbicidima ili obavljate mehaničku obradu do zimskog oranja

a) često b) ponekad c) nikad

11. Zaokružite načine kojima suzbijate korove u šećernoj repi:

a) isključivo herbicidima b) mehanički c) kultivacija + okopavanje d) kombinacijom više

mjera

12. Označite Vaše najčešće rokove primjene herbicida u šećernoj repi.

Prije sjetve Nakon sjetve Koliko puta nakon

nicanja korova

U kojoj fazi razvoja korova

najčešće nalaze prskate

do 2 lista 2-4 lista više od 4 lista

DA NE DA NE 0 1 2 3 4 5

13. Poznajete li vrste korova i gustoću zakorovljenosti Vaših proizvodnih parcela?

a) odlično poznajem b) dobro poznajem c) slabo poznajem

14. Na koji način određujete program zaštite repe od korova:

a) na početku sezone program za cijelu sezonu b) za svako prskanje određujem program

15. Sastavljate li program

a) sami b) uz pomoć drugih stručnjaka c) uz pomoć stručnjaka šećerane

16. Ako koristite pomoć stručnjaka

a) zaposlen kod Vas b) Savjetodavna služba c) terenski stručnjak šećerane d) predstavnik tvrtke

proizvođača herbicida d) ostalo _____________________________

17. Vršite li pregled polja prije svakog prskanja: a) uvijek b) ponekad

18. Utvrđujete li učinak herbicida nakon svakog prskanja: a) uvijek b) ponekad

19. Na koji način obavljate prskanje a) vlastita prskalica b) koristite uslugu drugih

20. Kakvom prskalicom obavljate prskanje a) oko 600 l b) oko 1200 l c) veća od navedenih

d) zahvat prskalice______m e) tip dizne_________ f) količina vode_______po ha

21. Pridajete li pažnju klimatskim uvjetima u vrijeme prskanja (zaokružite ono čemu pridajete)

a) rosa b) temperatura zraka c) kiša prije i poslije prskanja d) jutro e) večer

22. Koristite li uz herbicide pomoćna sredstva (ulja, okvašivače): DA NE

23. Znate li cijene pojedinih herbicidnih sredstava: DA NE

24. Koliko iznosi ukupni trošak suzbijanja korova u šećernoj repi _______________kn / ha

25. Vaša stručna sprema a) NKV b) SSS c) VŠS d) VSS

26. Područje obrazovanja a) područje poljoprivrede b) ostalo

27. Na koji način i koliko često pribavljate potrebne informacije (naznačiti : rijetko, često, nikad):

u poljoprivrednim ljekarnama_______; savjetodavna služba______; stručna literatura _______; od

predstavnika tvrtki ______; internet______; priloženo uputstvo_____; ostalo ___________

28. Kako se snabdijevate herbicidima (moguće zaokružiti više odgovora)

a) organizator proizvodnje (šećerana, zadruga ili sl.) b) poljoprivredna ljekarna; c) drugi način___

29. Imate li prijedlog, poruku, pitanje, savjet ili sl. _____________________________

Neposredno je anketirano 117 proizvođača (područje Županje 60, Virovitice 36 i Tovarnika 21).

4.3. Edukacija u polju

Tijekom vegetacijske sezone 2014. obavljene su dvije edukacije u polju. Na području Virovitice

(Budrovac) na parceli proizvođača Katančić Zlatka 11.06.2014. održana je radionica u polju na

pokusnoj lokaciji (slika 1). Na parceli proizvođača Zubčić Daria 18.06.2014. je održana druga radionica

u polju, također na pokusnoj lokaciji (slika 2).

Slika 1. Radionica u Budrovcu Slika 2. Radionica u Ivankovu

4.4. Ostale aktivnosti s proizvođačima

Ostale aktivnost s proizvođačima su se odvijale kroz dane polja šećerne repe. Na „Danima polja

šećerne repe“ u Vinkovcima 10.09.2013. (u organizaciji Sladorane Županja) prezentiran je projekt. Na

„Danima polja šećerne repe“ u Donjem Miholjcu 17.09.2013. (u organizaciji šećerane iz Virovitice)

prezentiran projekt. Obje prezentacije održao prof. Z. Ostojić.

Na „Danima polja IPA projekta u Županji (27.08.2015.) na pokusnoj parceli proizvođačima je

demonstriran pokus u polju i aktivnosti na projektu putem postera. Također na „Danima polja IPA

projekta u Suhopolju (15.09.2015.) proizvođačima su demonstrirane aktivnosti radne grupe za korove

putem postera.

FINAL REPORT ONipmrepa.agr.hr/Portals/0/Annex 36-Activity A.5.1.2. Weeds_final report.pdf · bio reduciran za 85% (Šćepanović, 2011). Osim izravnog utjecaja na prinos, korovi šećernoj

Documents