Filozofski život · vor na problem ljudske egzistencije«. Nakon toga su Katarina Stupalo i David Karasman odradili prvu u nizu radionica pod nazivom »Logičke igre«. U ovim radionicama

Filozofski život

20. Međunarodna filozofska olimpijada

DvadesetaMeđunarodnafilozofskaolimpija­da održana je uOslu od 16. do 20. svibnja2012.godine.RadninazivovogodišnjeOlim­pijadebioje»Graniceslobode«.Sudjelovalisupredstavnici40zemaljasasvihstranasvi­jeta.Uzustaljenesudionike(SAD,Argentina,Bugarska,Finska,Norveška,Rusija,Danska,Švicarska,Njemačka,Češka,Turska,Sloveni­ja,Rumunjska,Poljska,Hrvatska,Srbija,Ita­lija,Austrija,Latvija,Litva,Estonija, Izrael,Makedonija,Grčka,Mađarska, Indija,JapaniJužnaKoreja),ovegodineIPO­ususepri­ključiliiCrnaGora,Kina,Meksiko,Nigerija,Armenija, Belgija, Portugal, Švedska, Špa­njolska,Gvatemala,ArgentinaiNizozemska.HrvatskadelegacijajesudjelovalašestiputzaredomnaOlimpijadi.Ovegodinedelegacijususačinjavali:učeniciBrunoBožić(SrednjaškolaPetrinja) iNikolaCerovac (GimnazijaAntuna Mohorovičića, Rijeka), nastavnicaRadmilaBrigljević (SrednjaškolaPetrinja)iBrunoĆurko,voditeljdelegacije (Institutzafilozofiju/HFD).Delegacijisenavlastititro­šak priključio David Karasman (GimnazijaAntunaMohorovičića,Rijeka).Ovogodišnjetemeesejabilesu:1. »Beauty does not manifest itself, but is

revealedbyman.IfLinTang(orchidpa­vilion)anditsclearriverandslenderbam­boohadnotbeendescribedbyWangXi­zhi(303–361), theywouldhavedisappe­aredindesertedmountainswithoutbeingknown.«LiuZongyuan(773–819)

2. »Thesadtruthisthatmostevilisdonebypeoplewhonevermakeuptheirmindstobegoodorevil.«HannahArendt,The Life of the Mind(1978)

3. »If[ananimal]suffers,therecanbenomo­raljustificationfordisregardingthatsuffe­ring,orforrefusingtocountitequallywiththe likesufferingofanyotherbeing.Buttheconverseofthisisalsotrue.Ifabeingisnotcapableofsuffering,orofenjoyment,thereisnothingtotakeintoaccount.«PeterSinger,Animal Liberation(1975)

4. »Andwhenwequestionwhether theun­derlying object is such as it appears,wegrantthefactthatitappears,andourdoubtdoesnotconcerntheappearanceitselfbuttheaccountgivenofthatappearance–andthat isadifferent thing fromquestioningthe appearance itself. For example, ho­neyappearstoustobesweet(andthiswegrant,forweperceivesweetness throughthesenses),butwhetheritisalsosweetinitsessenceisforusamatterofdoubt,sin­cethisisnotanappearancebutajudgmentabouttheappearance.«SextusEmpiricus,Outlines of Pyrrhonism I.

Konačna rang lista 20. Međunarodne filo­zofskeolimpijade izgledaovako:zlatname­dalja – Sarah Yoon (Južna Koreja), TadasKriščiūnas (Litva); srebrna medalja – JeffGranhøj (Danska),Aleksi Korpela (Finska),MyrtoVlazaki(Grčka),NishithBharatKhand­wala (Indija); brončana medalja – NiklasPlaetzer(Njemačka),AbhinavSureshMenon(Indija),StianFollevaagErsvær(Norveška);počasnamedalja–KasperSiimViftrup(Dan­ska), Vaclav Masek Sánchez (Gvatemala),GuyYassor(Izrael),NedYongHwang(Juž­na Koreja), Justine Žepa (Latvija), MichailSklaskis(Litva),ĐuroIlić(CrnaGora),SadafSoloukey (Nizozemska), Lars Borge Helle­sylt (Norveška), Diogo José Martins Lopes(Portugal),CorinaEzaru (Rumunjska),Dar­koPerić(Srbija).Hrvatskipredstavnici2012.godinenisunagrađeni.Na sastancimaMeđunarodnog žirija,Među­narodnog odbora iUpravnog odbora IPO­a,utvrđenasunekanovapravila.Najvažnijejepravilodasevoditeljidelegacijeinastavnicikoji sudjelujuna IPO­umorajudobro služi­ti engleskim jezikom kako bi sudjelovali uevaluaciji eseja. Isto tako, potvrđena je pre­porukakakojenajboljedaseustalijedanvo­diteljdelegacijekojisvojimiskustvommožepomoćiuorganizaciji,evaluacijiesejaiosta­limposlovimanaOlimpijadi.Prihvaćen je iprijedlogkakozemljakojajebiladomaćinnasljedeću Olimpijadu može dovesti tri članadelegacije(nastavniciivoditelj).

Bruno Ćurko

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot624

Ljetna škola filozofije – Prvić 2012.

Neformalniobliciobrazovanjasvesuvažnijiucjeloživotnomučenju.Svakaljudskaaktiv­nost započinjemišlju. Stoga, sve su ljudskeaktivnostirezultatodređenihstavova.Čovjektijekom odrastanja uči o svijetu oko sebe isusreće se s temeljnim ljudskim pitanjima.Filozofija, kao majka svih znanosti, otvarapitanjakojasenetematizirajuupredmetnimkurikulima školskih predmeta. Satnica na­stavnogpredmetafilozofijepremalajedabiseučenikeupoznalosnekimosnovnimfilo­zofskimpitanjima.Zbog toga jeneformalnoobrazovanje vrlo bitan segment učenja filo­zofije i filozofiranja.Suvremenafilozofijaupraksi iostale suvremene filozofske tenden­cijepokušavajuučenikenaviknutinakritičkomišljenje,napromišljanjeosamomsebiisvi­jetuokosebe.Zbog toga filozofija (p)ostajeput k učenju mišljenja, put ka kvalitetnommišljenju.Potaknuti sviješću o položaju i važnosti fi­lozofije i filozofskih disciplina te općenitohumanističkih znanosti u vremenu u kojemživimo,UdrugaMala filozofija jenapoticajprofesorica filozofije Gimnazije LucijanaVranjaninaizZagrebaorganiziralaLjetnifi­lozofskikampnaotokuPrvićuurazdobljuod13.do19. srpnja2012.godine.Ukampu jesudjelovalo20­akučenikaprvihidrugihraz­redasrednjihškolaizZagreba.Formaljetnogkampakoji je temeljenna filozofskom i so­kratskomdijalogu,raspravamaobitnimpoj­movima filozofije, raspravom i igroms for­malnomineformalnomlogikom,drugačijimpogledom na more i prirodu, postavljenjempitanja… tijekom nastanka ovoga projekta,a zatim i u praksi, pokazala se idealnom zaučenikekojisuspremniistražitivlastiteumnesposobnosti te osvijestiti vlastite moralnestavove, mišljenja i dileme. Smještaj je biou odmaralištu organizacije »Naša djeca« naotokuPrviću,afinanciranjecijeleLjetneško­lepodržalisuroditeljidjece,Šibensko­knin­skažupanijatesamiorganizatori.OdržavanjeŠkolepotpomognutojeidonacijomodstraneLabuda, jedne anonimne tvrtke te ŠkolskeknjigeiProfila.Što se programa tiče, polaznici su od ranihjutarnjih pa do kasnih večernjih sati imalipredavanjakoja suaktivno iupunombrojupohađali. Izmeđupredavanja imali supauzezaobroke i slobodneaktivnosti.Prvogdananakondolaskasvihučenikaiokrijepe,Školajezapočelaradionicom»Demokracija«BrunaĆurka,ukojojsekrozprimjereizrockglazbepotaklaraspravaovrijednostimademokraci­

je.DrugidanLjetneškolepočeojesradioni­com»Evolucija«izprojekta»Moreiobalnopodručje–mjestozapromišljenijeoprirodi«Udruge Mala filozofija. Voditelji radionicebili suMarija Kragić i Bruno Ćurko. Osimraspraveiupoznavanjasevolucijom,učenicisu dobili zadatak da izmora izrone sve štoimjezanimljivonamorskomdnu.Tadaimjenaprimjerimamorskogtrpa,morskogježincaizvjezdačepokazanaevolucijanadjelu.Ra­dionicuofilozofskimpojmovimamaestralnojeodradilaKatarinaStupalo.Ona jenavrlozanimljiv način učenicima pojasnila osnov­nefilozofskepojmove.Drugidanzavršio jeprojekcijomfilmaAgora.Trećidanzapočeoje još jednomradionicomizprojekta»Moreiobalnopodručje–mjestozapromišljanjeoprirodi«,odnosnotemomoružnimživotinja­ma,kojaje,kaoiprvatema,imalanastavakupraktičnomraduumoru.Nakonručka,IvanaBogovićodržalajeradionicu»Ljubav–odgo­vornaproblemljudskeegzistencije«.Nakontoga suKatarinaStupalo iDavidKarasmanodradili prvu u nizu radionica pod nazivom»Logičkeigre«.Uovimradionicamavoditeljisunaizuzetnozanimljivnačinuveliučenikeuproblematiku logike, ali impokazali iko­risnostsamelogike.ČetvrtidanLjetneškolezapočeojepredavanjemofilmozofijikojusuodržaliIvanaIliškoviMarkoBernatović.Na­konručkaodržanojepredavanjeMarijeJozićiZoranaKojčićaointelektualcima,njihovompoložaju, odnosu društva prema njima…Dan je završio predavanjem Željka Mauro­vića»EstetikastripanaprimjeruCortaMal­tesea«.Petidanotvorenjenovim»Logičkimigrama«uizvedbiKatarineStupaloiDavidaKarasmana.Sadasusevoditeljiusredotočilinalogičkepogreške.UpopodnevnimsatimaKatarinaStupaloodržalajedruguradionicuofilozofskimpojmovima.Voditeljicajepotaklaučenikedanapraveplakatesumnimmapamaofilozofskimpojmovima.Sljedećepredava­nje, naslovljeno »Sloboda i odgovornost«,održalajeIvanaBogović.Danjezavršiopre­davanjem »Eros vs. Logos«ŽeljkeWinkler.Šesti dan započeo je kratkim predavanjemBrunaĆurkaopopularizacijifilozofije.Tadaje cjelokupni raspored poremetila HTVovaekipakojajesnimalaprilogoLjetnojškolifi­lozofije–Prvić2012.Nakonručka,IvančicaKrivdićodržala jepredavanje»Volonterstvo–izrazljubavipremačovjekuiprirodi«,adanje završio zanimljivim predavanjemDamiraKrivdića»EkologijasjevernoameričkihIndi­janaca«.SedmiiposljednjidanLjetneškoleučenicisuproveliuevaluiranjusvihdogađa­nja na Prviću. Evaluacija je pokazala da suučenici,usprkoszaistabrojnimpredavanjimai radionicamakoje su imokupiralevrijeme,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot625

bili ivišenegozadovoljni samomorganiza­cijom,predavanjimaiuopćeLjetnomškolomfilozofije. Više o samom dojmu učenika iLjetnojškolinalazisenamrežnimstranicamaMale filozofije: http://www.petit­philosophy.com/hr/ljetna­skola.html.

Katarina Stupalo Bruno Ćurko

SOPHIA Network Meeting

Podutjecajemidejeofilozofijizadjecu,za­počete 1980­ih i prakticirane i razvijane unekimeuropskimzemljamaunutar različitihudruga icentara,pojavilasepotrebazačvr­šćimpovezivanjemfilozofazadjecuusvrhudaljnjeg razvijanja i međusobne razmjeneideja,metodaiiskustava.Tapotrebarezulti­ralajeuspostavominstitucijeSOPHIA–TheEuropean Foundation for the AdvancementofDoingPhilosophywithChildren,sasjedi­štemuAmsterdamu.SlijedećimotoEuropskeunije– jedinstvokroz različitost –SOPHIApodržavarazvojfilozofijezadjecuurazliči­timkulturamainarazličitimjezicima.Brojniinovativniprojektifilozofijezadjecuvezanizaumjetnost,građanstvo,arhitekturu,antira­sizam,glazbu,razvojzajednice…rezultatsusuradnječlanovaSOPHIA­e.Nakon Engleske, Malte, Škotske, Slovenije,Portugala,Pariza,Ghenta,MadridaiIstanbu­la,godišnjiSOPHIAsusretodržanjeuPoža­revačkojgimnazijiuSrbijiod14.do16.rujna2012.uorganizacijiMilošaJeremića,nastav­nika filozofije u navedenoj gimnaziji. Služ­bena tema ovogodišnjeg susreta bila je »Fi­lozofija u filozofiranju s djecom«. SOPHIA Network Meetingsastojiseodnizaradionicaipredavanja.Prvu radionicu na temu »Hermeneutika sdjecom«održao jeMiloš Jeremić (Srbija)ukojojjeprikazaozanimljivumetoduukojojseosvještavarazličitostitumačenjaishvaća­nja, tekojapotičenakritičkomišljenje.EdWeijers(Nizozemska)jeuradionici»Pripre­ma za filozofiju kroz filozofiranje« prika­zaosvojumetodufilozofiranjateukazaonapoveznicu između filozofiranja i filozofije.PeterWorley (Engleska)održao jepredava­nje»Krugfilozofskogobrazovanjaimetodaizdvojenosti«.DrugidanskupazapočeojepredavanjemOs­caraBrenifiera (Francuska)»KakonamSpi­nozamožepomoćiuprakticiranju filozofije

zadjecu«.Brenifierjeusvomeprepoznatlji­vome stilu, ne ispustivši priliku predavanjebarem na momente pretvoriti u radionicu,lociraomjestauSpinozinimdjelimaiuskoihpovezaosfilozofijomprakse.NakonBrenifi­era,RadmilaSutton(Engleska)održalajetzv.»CoPI sesiju« (CommunityofPhilosophicalInquiry–posebnametodafilozofijezadjecukojujerazvilaCatherineMcCall)sučenicimaPožarevačkegimnazije.Zanimljivojebilovi­djetiCoPItrenerauradusasrednjoškolcima.NakonCoPIsesije,došlojeipredavanjeCa­therineMcCall(Škotska,predsjednicaSOP­HIA­e),kojajeodržalapredavanje»Filozofi­ja,filozofiranje,CoPIidijalog«.PredsjednicaSOPHIA­e u svompredavanju dotaknula semetodaradauCoPIpristupufilozofijezadje­cu te naglasila važnosti i veze s filozofijomi filozofiranjem. Zadnju radionicu drugogdana,»Filozofijauprojektu‘Pogleduvlasti­tomišljenje’«,održalisuBrunoĆurkoiIvanaKragić(Hrvatska) izudrugeMalafilozofija.Onisu,kako i samnaslov radionicegovori,krozsvojevlastitemetoderazviliraspravuonužnosti filozofije i filozofiranjaunjihovimprogramima.Svakidan susretazavršavao jetzv.»meta­sesijom«ukojojseraspravljalooradionicama i predavanjima održanima togadana.TrećidanzapočeojeradionicomIsabelleMil­lon (Francuska) »Treniranje filozofije kaoprakse«.UradionicijeMillonpokazalame­tode i načine rada koji su karakteristični zaInstitutzafilozofijuprakse izPariza.Nakonnavedene radionice, dio sudionikauputio seu»Filozofsku šetnju« (jedanod suvremenihnačinafilozofiranjaufilozofijiprakse)sOsca­romBrenifierom,doksupreostaliodradilijošjednuCoPIsesijusCatherineMcCall.Svejezavršilo »meta­sesijom« o radionicama tre­ćegdana i»meta­meta­sesijom«ocjelokup­nomskupu.SOPHIA Network Meetingopravdaojesvojeodržavanje.Međustručnjacimakoji sebavefilozofijom za djecu došlo je do razmjeneideja, rasprava i kritike koje moraju dovestidopoboljšanjaupristupu filozofiji zadjecuodstranesvihsudionika.Osimtoga,najvećidio»publike«činilisumladiljudi,kojisusenakon»sastanka«uanketamagotovojedno­glasnoizjasnilikakosupoželjeliisamibavitisefilozofijomzadjecu,naučitiraznemetodeipristupeteseusavršavati.

Bruno Ćurko Tina Marasović

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot626

21. Dani Frane Petrića, »Ideja sveučilišta«

Brojka 21 ispred ovogodišnje međunarodneznanstveno­kulturnemanifestacijeDani Fra­ne PetrićafaktičnosvjedočiodvodesetljetnojtradicijiDana Frane Petrića,doksimboličkiupućujenaposvećenostDanapitanjimaširihpromjenanapoljudruštvenihzbivanjau21.stoljeću.Ovepromjenenedvojbenozahvaćajuisustavobrazovanjaukojemujeforma,kaoi sama ideja sveučilišta, ugrožena. 21.Dani Frane Petrića tako su primjereno reagiralisvojomglavnomtemom,»Idejasveučilišta«,podčijimseokriljempružilamogućnostkri­tičkoga razmatranja trenutnoga stanja i ten­dencijapromjenavezanihuznaslovnutemu,s ciljem otvaranja suradnje na zajedničkomostvarenjuidejesveučilišta.Premaizlaganji­manasimpozijumožemozaključitidasekaonajveće prijetnje na tome putu prepoznajutrendovikomercijalizacijeobrazovanja iko­modifikacijeznanja.Simpozij je održan, prema tradiciji, u graduCresu,od23.do26.rujna2012.,podpokro­viteljstvompredsjednikaRepublikeHrvatskeIve Josipovića, Ministarstva znanosti, obra­zovanjaisporta,MinistarstvakulturetePri­morsko­goranskežupanije.Uradusimpozijasudjelovalo je sedamdesetak izlagača raznihznanstvenih područja i interesa iz devet ze­maljaEurope.Upozivu za sudjelovanje, akademikMislavJežić,predsjednikProgramskogaodborasim­pozija,nakonpodsjećanjanaznačajsveučili­štatijekompovijesti,postaviojenizpitanjaokojima se raspravljalo tijekom tri dana sim­pozija. Navest ćemo neka: Kako se u idejusveučilišta21.stoljećauklapajubolonjskere­formeitakooblikovaniprincipiobrazovanja?Kakav je karakter kratkoročne i dugoročnesuradnjegospodarskogsektora i sveučilišta?Jelipotrebannovikutgledanjapremaauto­nomijisveučilištaikojisudanasuopćezna­kovi autonomije sveučilišta? Jedno pitanjeodiznimnevažnostijestitrebalikapitalure­đivati sveučilišta?Pomaže li razvojudržaveupravljanje sveučilištem od strane državnihtijelaikapitalailijepoticajnijasuradnjaaka­demskihinstitucijaipredstavnikaakademskezajednicesvlašćuigospodarstvom?Uponedjeljak,23.rujna,simpozijjeslužbe­nootvorenpozdravnimriječima.SkupususeobratiliMislav Ježić,NadaGosić, predsjed­nica Hrvatskog filozofskog društva, MislavKukoč,predstavnikMeđunarodne federacijefilozofskih društava (FISP), gradonačelnikGrada Cresa Kristijan Jurjako, direktoricaTurističkezajednicegradaCresaSanjaŽiva­

novićidirektoricahotela»Kimen«,domaćinasimpozija,MirjanaParat.Radnidio simpozijapočeo jeuvodnom ras­pravomkojusuvodiliprof.RichardF.Gom­brich sa sveučilišta u Oxfordu i akademikMislav Ježić.ProfesorGombrichgovorio jeo problemimakoji obilježavaju obrazovanjei znanost danas, a posebno onima uVelikojBritaniji,gdjesepotpunoprimjenjujutržišniprincipi unutar samog obrazovnog sustava.Istaknuo je trimeđusobno prožimajućamo­menta:pozicijuistineudruštvudanas,zatimobrazovanje kao tipičnu ljudsku aktivnost(krozpristuppraktičnomuživotu)tenaposljet­ku što danas označava pojam profesionali­zam. Kao put za rješavanje poteškoća kojepostojeusuvremenomobrazovanjuipristupuznanju, Gombrich ističe potrebu razbijanjadehumanizirajućeiluzijekvantifikacije,kaoiuklanjanjearogancijekojupozicijamoćiče­stoizaziva.Posebnojeistaknuomjestoistineu današnjoj organizaciji države kao skloparaznih struktura, odnosno da su mjesta nakojima se traži istina (sveučilišta) potrebnazacjelokupnodruštvoinapredak,sobziromda sveučilištaproduciraju spoznajekojeod­govaraju potrebama svakodnevnoga života,pri čemu ionekoje idumimo tržišne ispla­tivostimoguposrednodoprinijeti stabilnostidržave.Naglasiojedajeobrazovnareformapotrebna,alinekaopukateorijakojadolazinametnutasastolanekedržavneagencijezaobrazovanje.Nakonuvodne rasprave, simpozij je nastav­ljenu sekcijamanahrvatskom,engleskom injemačkomjeziku.Sobziromnavelikibrojizlaganja, u nastavku ćemo se usmjeriti naprikaz raznovrsnostizastupljenih tema ipri­stupa.SekcijuAprvogadanaotvoriojeLinoVeljak(Zagreb) s temom »Visoko obrazovanje natržištu«.Nakonpočetnogpovezivanjaznače­njabitkaspoložajemsveučilišta,nastaviojes definiranjem ideje universitas kao mjestaemanacijetrajnognagonazasamousavršava­njem.Također, ustvrdio je da se sveučilištenalazi pod dva pritiska: tendencije tržišneregulacije ipovećavanjadimenzijeregulaci­je službene kontrole. Ponudio je i jednu odprovokativnijihtezanasimpoziju:sveučilištanisu otvarana kao mjesta skupljanja znanja,negokaomjesta reprodukcije pozicijemoći(ikapitalausuvremenodoba),odnosnokaomjestazaobrazovanjecrkvenihilisvjetovnihkadrova.Nakonprijepodnevnih rasprava,zazaintere­siranesudionikesimpozijaomogućenjeobi­lazakgradaCresauzstručnovodstvo.PopodnevniciklusraspravausekcijiAotvo­rio je Igor Čatić (Zagreb) s vrlo prikladno

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot627

nazvanimizlaganjem»Kojisustvarniciljevibolonjskog procesa?« u kojemu je naglasiodaje2013.godinadesetagodinaoduvođenjabolonjskog procesa (otpočelo na Fakultetustrojarstva i brodogradnje uZagrebu).Više­godišnjeiskustvogovoridasestudijpretvo­riouškolu,doktorskistudijreduciraonama­gistarski,amagistarskinadiplomski.Izlagačjezaključiodaseiza»bolonje«krijepokušaj»izvlačenja« visokoobrazovanih kadrova odstrane bogatih i tehnološki razvijenih zema­lja.UsekcijiButosuvrijemeodržanadvainte­resantnaizlaganja,MarijeLamot(Krapina)iIvaneZagorac(Zagreb).Lamotjegovorilaosvojimsvakodnevnim iskustvimanastavniceugimnazijiioopterećenjukojejenametnutosrednjoškolcimapodizlikompripremezapri­stupfakultetima.Zagoracjeuprviplanistak­nula potrebu za kritičkim mišljenjem kojeje preduvjet svakom novom intelektualnomdoprinosu.Josip Oslić (Zagreb) predstavio je pojmoveintegritas i universitaskaonužnezastvaranjeuniversitas studiorum u kojemu je potrebnoprevladati svakiznanstveni, teološki ili filo­zofskidogmatizam.NaovoizlaganjeizvrsnosenadovezaoBorislavDadić(Zadar)opisavšikakvujeuloguimalarasprava(disputatio)urazvojusveučilištauSrednjemvijeku.Processtudijautosevrijemevodioutrifaze–lec­tio, disputatio, collatio.Drugafaza,disputa­tio,tvorenajeizdvaelementa:ars disputatioi questione disputati. Quodlibetalna pitanja(»obilo čemu«)bila su sastavnidio svakogpredavanjailirasprave.Prvi dan simpozija zaključen je izlaganjemMislavaKukoča(Split)uspomennaNikoluSkledara (1942.−2011.), filozofa, kulturnogantropologa i sociologa religije, dugogodiš­njegaktivnogsudionikaDana Frane Petrića.SljedećidansimpozijazapočeojeplenarnimizlaganjemLevaKrefta(Ljubljana)»Univer­sityasEnterprise«,ukojemusu razmotrenesuvremeneneoliberalnetendencijeorganizira­njasveučilištapouzorunapoduzeća.Odnizapitanjaposebnosuistaknutaonaosukobljava­njudvijumisijailidvajupojmovamodernogasveučilišta − proizvodnja visokoobrazovaneradne snage za tržište rada i samosvrhovitapotragazaznanjem−tepitanjakontradikcijauneoliberalnompristupusveučilištu(neolibe­ralni princip razdvajanja države i ekonomi­je nestaje u slučaju kada se od države tražipritisak na sveučilište za provođenje takvereforme).Hrvoje Jurić (Zagreb) je kroz Deklaraciju o znanosti i visokom obrazovanju sindikataAkademska solidarnost ukazao na trendovekoji transformiraju sveučilište u proizvodni

pogonpričemuasistirajuliberalnademokra­cijaitehnoznanost.Ustudentskojsekcijiizdvajamoizlaganjestu­denatasFakultetapolitičkihznanostinaslov­ljeno »Studentska borba za autonomiju sve­učilišta«.Uovomzajedničkomradutrojestu­denata(J.Mlinarec,I.Ramić,M.Topalović)pokazanojekakvejekonzekvenceposustavvisokog obrazovanja imala blokada Filozof­skogfakulteta2009.godineidirektno­demo­kratskimodusiodlučivanjanaplenumima.Uvečernjemterminu,nakonizletaorganizira­nogzasudionikesimpozija,IgorČatićodržaoje javnopredavanjeuOsnovnoj školiFranePetrića s temom»Sve je više kiborgameđunama«, a kasnije je uslijedilo i predstavlja­nje zbornika sa creskog simpozija iz 2008.godine Filozofija i globalizacija (ur. MislavKukoč,Hrvatsko filozofskodruštvo,Zagreb2011.),zatimknjigeStjepanaŠpoljarićaArs historica Frane Petrića(Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb2012.)izbirkePjesme i afo­rizmiPavlaVuk­Pavlovića(Hrvatskofilozof­skodruštvo,Zagreb2012.).Sa zadnjega dana rada simpozija izdvajamoizlaganjeIvaneKnežić(Zadar)kojajetema­tiziralaHobbesovukritikusveučilištatetezuda suveren ima pravo odlučivati o sadržajujavnihpredavanja,štojeuskovezanouzHob­besovu političku teoriju i svjetonazor. IvanPeklić(Križevci)podsjetiojenaFranjuMar­kovića,prvogdekanaFilozofskogafakultetau Zagrebu i rektora Sveučilišta u Zagrebu1881/82. godine. Franjo Marković držao jepredavanja iz svih filozofijskih disciplina, aktomejevelikupažnjupridavaoiškolovanjustudenata.Posebnojepoznatnjegovrektorskigovorod19.listopada1881.ukojemujeizja­vioda»…samoonajnarod,kojisijestekaodomovinumisli,prisvojiosiječvrstoisvojutvarnudomovinu«.Simpozij je završio plenarnim izlaganjemakademika Vladimira Paara »21. stoljeće itemeljna znanja«. Paar je postavio nekolikotema za raspravu: o karakteru znanstveno­tehnološkerevolucije21.stoljeća,oneophod­nostitemeljnihznanjausveučilišnojnastavi,o potrebi za usklađivanjem nastave s cjelo­životnimučenjemteonovojparadigmisve­učilištaunovomstoljeću.Sudionici simpozija »Ideja sveučilišta« od­lučili su, nakon triju dana rasprava− u ovovrijeme gospodarske i moralne krize kojaprožimljecijelodruštvo,kaoirastućihprijet­njauloziiposlanjusveučilišta,pačakivrlodestruktivnih i neodgovornih zakonskih pri­jedloga – donijeti Izjavu o ulozi sveučilišta,kojasemožepronaćinamrežnimstranicamaHrvatskog filozofskog društva (http://www.hrfd.hr/content/deklaracija­o­ulozi­sveucili­sta).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot628

UIzjaviseističedasusveučilištadugoročnainfrastrukturaciviliziranogadruštva tedasepoučavanjemora temeljiti na istraživanjimakoja su sukladna određenom području zna­nosti,dokseuumjetnostionomoratemeljitina stvaralačkome radu. Sveučilišta morajusačuvati svoju autonomiju u oblikovanjuprograma i biranju čelnika i upravnih tijela.Svasveučilištamorajuslužitijavnomdobruikaotakvadobivatiprimjerenuskrboddržave.Nakraju, sveučilišta imajuzadaćupoticanjafundamentalnihznanosti,znanstvenihotkrićaiizuma,razvijanjaosobnostisvihkojidijelestrastpremaznanju(profesora,znanstvenikai studenata) te savjetodavnoga djelovanja udruštvuigospodarstvu,tepremapolitičkimivladinimtijelima.Tijekomtrajanjasimpozijaodržanjeisasta­nak Organizacijskoga odbora Dana Frane Petrićanakojemujepotvrđenaranijepredlo­ženaglavnatemaDanaza2013.godinu:»Per­spektivefilozofije«(22.−25.rujna2013.).

Filip Šipoš

21. Dani Frane Petrića, »Od Petrića do Boškovića: Hrvatski filozofi u europskom kontekstu«

Od26.do29.rujna2012.godineuCresujeuorganizacijiHrvatskogfilozofskogdruštva,apodpokroviteljstvompredsjednikaRepublikeHrvatskeIveJosipovića,Ministarstvaznanos­ti,obrazovanja i sportaRepublikeHrvatske,Ministarstva kulture Republike Hrvatske tePrimorsko­goranske županije, u sklopu 21.Dana Frane Petrićaodržan19.simpozij»OdPetrićadoBoškovića:Hrvatskifilozofiueu­ropskomkontekstu«.Uvečernjimsatima26.rujnapredstavljenajeknjigaIviceMartinovićaRuđer Bošković and the Royal Society (Royal Society, London2011.)okojojsugovorileBlankaJergovićiSnježana Paušek­Baždar te sam autor IvicaMartinović.Sljedećidan,učetvrtak27.rujna,pozdravnimriječimaprisutnimasuseobratilipredsjednikProgramskog odbora simpozija Ivica Marti­nović,ravnateljOsnovneškoleFranePetrićaJosipPope,direktoricauredacreskeTuristič­kezajedniceSanjaŽivanović tegradonačel­nikgradaCresaKristijanJurjako.Uvodnopredavanje»‘Amor–copulamundi’:renesansni traktat o ljubavi (Ficino, Petrić,

Gučetić)«ovejegodineodržalaErnaBanić­Pajnić(Zagreb).Izzanimljivogizlaganjasmodoznalikakojezahvaljujućirenesansnomfi­lozofuMarsilijuFicinu,kojijepreveoPlato­novuGozbu,naZapaduvedenPlatonovnaukoljubavi.Dvojicahrvatskihrenesansnihfilo­zofa,FranePetrićiNikolaVitovGučetić,podutjecajemFicinanapisala sudjelao ljubavi.Tako jePetrićnapisaodjelaL’amorosa filo­sofia iDelfino ovvero del baccio, aGučetićDialogo d’amore detto AntosiDialogo della bellezza detto Antos.Usvomizlaganju»Us­poredba Picova i Skalićeva razumijevanjakršćanske kabale« Ivana SkuhalaKarasman(Zagreb) je zaključila kako je iz SkalićevaEpistemona vidljivo da je on bio upoznat sPicovimshvaćanjemkabale.Međutim,Skalićjeu svomshvaćanjukabalebiomnogovišepodutjecajemJohannesaReuchlinainjegovadjelaDe arte Cabalistica.MonikaJurić(Za­greb) jeu izlaganjunaslovljenom»Glazba imetafizika:neoplatoničkeidejeoglazbiudi­jeluDialogo della bellezza(1581)NikoleVi­tovaGučetića«navelakakoseGučetićglaz­bombavioudjelimaDialogo della bellezza,Governo della famiglia te Dello stato delle republiche. Svojeshvaćanjeglazbekojeizno­siuspomenutimdjelimaGučetićjeutemeljiona Platonovim i Aristotelovim stavovima oglazbi. Posljednje izlaganje tog dana, »Slič­nosti i razlike Petrićevih i De Dominisovihpogledaostrukturitvari«,održalajeSnježanaPaušek­Baždar(Zagreb)kojajeiznijelatezukako su Petrićeva stajališta o strukturi tvariinovativnija od De Dominisovih, jer Petrićpiše o postojanju »nečega« između česticatvari.Uslijedilo je predstavljanje knjige Ivi­ceMartinovića,Ruđer Bošković e il Collegio Romano(prevelaJelenaPoklepović,Filozof­sko­teološkiinstitutDružbeIsusove–Institutzafilozofiju,Zagreb2011.).Upredstavljanjuknjige sudjelovali su Snježana Husić, MijoKorade te IvicaMartinović.Navečer jeodr­žanojošjednopredstavljanjeknjige.Riječjeo knjizi Franciscus Patricius / Frane Petrić,Zoroaster eius CCCXX oracula Chaldaica /Zoroaster i njegovih tristo i dvadeset kaldej­skih proroštava (transkribirao i preveo IvanKapec, uredila Erna Banić­Pajnić, Institutzafilozofiju,Zagreb2011.)okojojsugovo­riliurednicaknjigeErnaBanić­Pajnić, IvicaMartinovićteMihaelaGirardi­Karšulin.Upetak,28.rujna,prvoizlaganjenaslovljeno»KršćanskiidealsrećeuSretnom graduFranePetrićaukontekstueuropskeihrvatskemis­li 16. i 17. stoljeća«održao jeMijoKorade(Zagreb). Petrić je u svom Sretnom gradu,podutjecajemAristotela,naveokakojesreća,koja kodnjega imakršćanskoobilježje, ko­načniciljpojedinca,aliizajednice.Istoshva­ćanje srećepronalazimo ikodDantea,Mar­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot629

silija Padovanskog, Erazma Roterdamskogi Thomasa Morea. Erika Zlatkov (Koper)u svom je izlaganju »Petrićev odnos premaprirodi ugradu izperspektivenjegovadjelaLa città felice«dalajednomogućeshvaćanjePetrićevaodnosapremaprirodiugradukakogaoniznosiusvommladenačkomdjeluSre­tan grad.Slijedilojeizlaganje»Boškovićevimotivi za priopćavanje Newtonovih otkrićau optici: analiza šestoga pjevanja Boškovi­ćevaepaDe Solis ac Lunae defectibus«kojesu održali Blanka Jergović (Zagreb) i IvicaMartinović(Zagreb).NjimaješestopjevanjeBoškovićevaepaO pomrčinama Sunca i Mje­secaposlužilokaomaterijalpomoćukojegsuanaliziralikomunikacijskepostupkeikomu­nikacijskemodeleuznanosti tesuzaključilikakoBoškovićevepjesničke temeusebi in­korporiraju i razmišljanjaopublici.Usvomizlaganju»OdnosglagolskihoblikagrčkogilatinskogjezikauPetrićevuprijevoduizDis­cussiones peripateticae«OlgaPerić(Zagreb)jenaglasilakakosePetrićuprevođenjugrč­kihcitatakojepronalazimounjegovomdjeluDiscussiones peripateticae odlučioza tehni­kudoslovnogprevođenja te seu tome iska­zaokaovrstanpoznavalacklasičnihjezika.Izizlaganja»PetrićevorazumijevanjePlatonovaπεριαγωγὴ τῆς ψυχῆς(Resp.521.c.5–8)«koje je održaoĆirilČoh (Varaždin) doznalismokakoučetvrtojknjizitrećegsveskaPeri­patetičkih rasprava Petrić upućuje na činje­nicu kako Aristotel nije shvatio Platonovudijalektiku,štoimasvojeishodišteuAristo­telovomkrivomshvaćanjuljudskeduše,aliinjezinedjelatnosti.Usvomizlaganju»Petrići(Pseudo­)Filipon«MihaelaGirardi­Karšulin(Zagreb)jenatemeljudvajucitataizPetriće­vaprijevodaFiliponovihKomentara Metafizi­ke,jednogcitatakojegpronalazimoutrećemsveskuPetrićevihPeripatetičkih rasprava tejednogcitataiztranskribiranogtekstabečkogrukopisaiznijelaPetrićevurecepciju(Pseudo­)Filipona. Uslijedilo je predstavljane knjigeFranciscusPatricius/FranePetrić,Discussio­num peripateticarum tomus quartus (liber I–V) /Peripatetičke rasprave: Svezak četvrti (Knjiga I.–V.),(transkribiraoTomislavČepu­lić, preveli Mihaela Girardi­Karšulin i IvanKapec,filološkaredakturaOlgaPerić,prire­diliMihaelaGirardi­Karšulin,IvicaMartino­vić,OlgaPerić,Institutzafilozofiju,Zagreb2012.).OknjizisugovoriliIvicaMartinović,ErnaBanić­Pajnić,OlgaPerićiMihaelaGi­rardi­Karšulin.IstidanimalismoprilikučutiidvaizlaganjaoFraniPetrićuiRuđeruBoš­koviću u digitalnom svijetu. Prvo izlaganje,»PrisutnostFranePetrićaudigitalnomsvije­tu«,održao jeBrunoĆurko (Zagreb).On jenaveonekolikorazinaistraživanjaprisutnostiPetrića u digitalnom svijetu: prva se odnosi

napronalaženje, transkripciju iprijevodori­ginalnih Petrićevih djela, druga razina usta­novljuje u koliko se relevantnih digitalnihzbirkiod16.do19.st.mogunaćitekstovioPetriću, treća istražuje noviju digitaliziranuliteraturu u svijetu u kojoj se navodiPetrić,četvrtarazinaseodnosinaistraživanjeFranePetrićauHrvatskojuzadnjihpetnaestakgo­dina.Drugoizlaganje,naslovljeno»OdPriest­leyadoFaradaya:KakojedigitaliziranaranarecepcijaBoškovićeveprirodnefilozofijenaBritanskomotočju (1772–1855)«,održali suIvicaMartinović (Zagreb) iMarinMartinićJerčić(Zagreb),kojisuzaključilikakoposto­jizavidnadostupnostizvoraoranojrecepcijiRuđeraBoškovićanaBritanskomotočju.Prvo izlaganje, »Ruđer Bošković izmeđuNewtona i Leibniza«, u subotu 29. rujna jeodržaoFranjoSokolić(Split)kojijenaznačiodva temeljnapitanja.Prvopitanjeodnosi senakoncepcijufizikeonjojsamojinjezinomrazvoju,doksedrugoodnosinapropitivanjeBoškovićeva doprinosa razvoju fizike krozpostavljanje Boškovićeva koncepta atomaizmeđuNewtonovaatomauvakuumuiLeib­nizovihmonada.UslijedilojeizlaganjeIviceMartinovića(Zagreb)»RecepcijaBoškoviće­ve prirodne filozofije u tezarijima LeopoldaBiwalda,PálaMakóaiIvanaKrstiteljaHor­vatha(1765–1777)«.IztezarijaizfizikeLeo­poldaBiwaldaiPálaMakóavidljivojekolikojebiojakutjecajBoškovićeveprirodnefilo­zofijenaaustrijskimsveučilištimaprijenegošto je bila ukinuta Družba Isusova. TezarijIvanaKrstiteljaHorvathapakpokazujekakose Boškovićev utjecaj nastavio i u novimuvjetima na državnomSveučilištu uTrnavi.SnježanaHusić(Zagreb)usvomjeizlaganju,»Književnostineznanje:funkcijelikaLicideuBoškovićevimDijalozima o sjevernoj zori«naglasila kako je fiktivni Licida pastir kojinije vičan problematici novih znanstvenihpostignuća.Međutim,HusićjepokazalakakojeupravospomenutilikbitanzaoblikovanjeBoškovićeva diskurza o sjevernoj zori. Za­vršnopredavanje,»JohannHeinrichAlstediJanAmosKomenský:DvaslučajaPetrićeverecepcijeunovovjekovnojSrednjojEuropi«,umjesto JanaČížeka (Olomouc),pročitao jeJiříMichalik(Olomouc).Temaovog izlaga­njabilajerecepcijalikaidjelaFranePetrićau djelima Johanna HeinrichaAlsteda i JanaAmosaKomenskogaučijemjedjeluDe rerum humanarum emendatione consultatio catholi­ka vidljivutjecajFranePetrića.Na19.simpoziju»OdPetrićadoBoškovića:Hrvatski filozofi u europskom kontekstu«čulismošesnaestizlaganjateprisustvovalinačakčetiripredstavljanjaknjigaštojedodatnoobogatilosadržajovogodišnjegsimpozija.

Ivana Skuhala Karasman

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot630

Konferencija »Bioetički pogled na budućnost poljoprivrede u Europi«

U Zagrebu, 20. listopada 2012., održana jemeđunarodnakonferencijaobudućnostipoljo­privredeuEuropi,odnosnoostanjuaktualnesvijesti o problematici novotehnologijskograzvoja.UsuradnjisCentromzabioetikuFi­lozofsko­teološkoginstitutaDružbeIsusoveiHrvatskimbioetičkimdruštvom,konferencijujeorganiziralaUdrugabioetičaraSrednjeEu­rope (BCE) i na Nadbiskupijskom pastoral­nominstitutuugostila izlagačeislušatelje izdvanaest zemalja Europe, potpuno ispunivšidvoranu.Raspontemapredočenjepodjelomprogramautridijela,suvodnimpredstavlja­njimakaoosvrtimanapovijestbioetičkihudru­ga­organizatorasimpozija,tedvatematskablo­ka:»Bioetičkapromišljanjauzpoljoprivrednupraksu u suvremenoj Europi« i »Slučajevibioetičkih izazova čovjekova odnosa premaprirodi«,popraćenihraspravom.S pozdravnom riječi, temu konferencije injenprogrampredstavilesudoc.dr. sc.Ka­ticaKnezović(članicapredsjedništvaBCE­ai nastavnica Učiteljskog fakulteta u Zagre­bu, domaćin konferencije) i prof. dr. sc. Si­gridMüller (predsjednicaBCE­a i dekanicaKatoličkog teološkog fakulteta SveučilištauBeču).Ujedinstvenomstavu,Knezovićjes jedne strane istaknula aktualnu potrebitostsvijesti i rasprava o problemima proizlaze­ćima iz pristupa poljoprivredi, a s druge jestrane Müller svratila pozornost na pitanjebudućnosti društva, izražavajući ispunjenjesnao svijetubezgladikaokonačanciljpo­stiziv jedino interdisciplinarnom suradnjom.Oprimjerujućinjihove riječi,mons.prof. dr.sc. Valentin Pozaić (pomoćni biskup zagre­bački,ravnateljCentrazabioetikuFTIDI)iprof.dr.sc.AmirMuzur(predsjednikHrvat­skogbioetičkogdruštva,MedicinskifakultetSveučilištauRijeci)uosvrtima sunadosa­dašnjiradikronologijusuorganizacijskihti­jela istaknuli rezultatekojise takvimpristu­pompostižu–odsamogteorijskogotvaranjaproblematičnihpitanja ljudskedjelatnostipado praktičkih manifestacija poput izdavaš­tvailikonferencija.Pozaićje istaknuobitnuuloguodnosačovjeka ivjere,a rad institutastavio u službu odgoja čovjeka kao takvog,dok jeMuzur prikazao utemeljenje bioetič­kedisciplineuHrvatskojna čelu sprof. dr.sc.AntomČovićem,istaknuvširanubudnostsvijestihrvatskezajedniceonajširemopsegunovonastalihetičkihproblema.Predavanjejeslužiloisvrsiobranebioetikeodsimplifika­cijeupodloziglorifikacijeprofita,vodećiseovdjeutopijskommišljuFritzaJahra,uteme­ljiteljabioetičkognazora.

PozaključenjupredavanjaA.Muzura,mode­ratorskujeriječpreuzelaK.Knezovićiuvelaprisutne u prvi dio radnog dijela programa,sastavljenogoddvaizlaganja.Sobziromnasadržaj ivrijemetrajanja izla­ganja, najviše je reakcija potaknulo prvo unizu, prof. em. dr. sc. Günthera Virta (Ka­tolički teološki fakultetSveučilišta uBeču),članaEuropeanGroup onEthics inScienceand New Technologies, neovisnog, plurali­stičkog i multidisciplinarnog savjetodavnogtijela Europske Unije koje razmatra etičkeimplikacije novih dometa znanosti i tehno­logije. Izlaganje je željelo približiti praksutoga tijela.Opisujući formalne aspekte radagrupe,Virt seposlužionizomsvakodnevnihprimjera i izravno pokazao s čime se aktiv­nikritičarnovih tehnologijskihpraksamožesusresti.Posebnusupozornostprivuklipoku­šaji ucjenjivanja, prebacivanja odgovornostiusvrhuzastrašivanjaipravničkapodmuklostindustrijskihgiganatanasuprotkojihsetijelopostavlja.Virt je kao dva najveća problemanakojegrupanailaziistaknuolobiranjeizlo­upotrebupravanapatent.Sljedećeizlaganjebilojeonoprof.dr.sc.AnteČovića(FilozofskifakultetSveučilištauZa­grebu) na temu »Utemeljenje integrativnebioetike–biotičkisuverenitetkaomodelute­meljenjaodgovornostipremane­ljudskojpri­rodi«.Čović je izvorno zamislio izlaganjeudvadijela,nozbogtemeljitogpokrivanjatemeoutemeljenju integrativnebioetikeuMuzu­rovomizlaganju,odlučiojeodmahrazmatratipitanje odgovornosti čovjeka za ne­ljudskuprirodu. Elaborirajući teorijski temelj nužneodgovornostizane­ljudskuprirodu,Čovićjepokazao trostruki teorijsko­praktičkipomak:prijelaz iz baconovskog doba apsolutistič­kogovladavanjaprirodomuaktualno stanjesvijesti o nužnom opozicioniranju takvomstavu, prijelaz iz hijerarizirane i stupnjeviteodgovornosti prema ne­ljudskim bićima uopću,niveliranuodgovornostpremane­ljud­skoj prirodi, te prijelaz iz doživljavanja ne­ljudskih bića kao sredstva u shvaćanje bićakao svrhepo sebi, kao subjekta.Novi oblikodgovornostizane­ljudskupriroduproizlaziizčovjekovograzumijevanjauzročno­poslje­dičnog životnog jedinstva, a specijecističkakategorizacija života sada se treba, umjestotočke razlikovanja, shvatiti kao točka spaja­nja–čovjekaupravokarakteriziramogućnostrazumijevanja životne spone, to ga čini asi­metričnimpoodgovornostiinatojasimetrič­nosti zasniva se odgovornost za ne­ljudskuprirodu.Ovimjahrovskimzaključkomdovr­šenjeiprvidioprograma.Drugidioizlagačkogprograma,složenodtripredavanja, vodio jeprof. dr. sc.TončiMa­tulić (dekan Katoličkog bogoslovnog fakul­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot631

teta Sveučilišta uZagrebu), a u novoj serijiizlaganja konkretnih problematskih slučaja,riječ dobiva prof. dr. sc.TajanaKrička (de­kanicaAgronomskog fakulteta Sveučilišta uZagrebu)stemom»PoljoprivredauRepubliciHrvatskojnekad i danas tenjezinutjecajnaproizvodnjubiomaseibiogoriva«.Uotvore­nojkriticipristupaVladeRepublikeHrvatskepremagospodarstvu,Kričkajeukazalanapa­ralelneproblematikeneopreznogodnosapre­mapoljoprivredi,međusobnouskopovezane,anaglasak jestavilanaproblemuništavanjasamog potencijala hrvatskog gospodarstva isprječavanjenjegovaomoćenja.Potkrjeplju­jućiriječistatističkimdijagramima,negativantrend lošeg gospodarenja postao je izlaga­njemevidentan,aliponajprijejebilomogućeprimijetiti kolike velike mogućnosti zemljeostaju neiskorištene, a čija uporaba ne biugrožavalabiozajednicuRepublikeHrvatske.Krička je istaknula i jednu vrlo bitnu točkuukupnogproblema,naime,vladino ignorira­nje stručnjaka i razvojnih programa sa svihfakulteta.Stemom»Kemijskasudbinapesticidailije­kovauokolišu«inaglaskomnaekološkuci­jenuprehraneizdravlja,prof.dr.sc.ValerijeVrček(Institutzaorganskukemiju,Farmace­utsko­biokemijski fakultet Sveučilišta u Za­grebu)pokazaojeistraživačkeiproceduralnepropusteuanalizama,pripremamaidistribu­cijikemikalijailijekova,odnosnonesavjesnonerazumijevanje ili indolentno odnošenjepremadijapazonuneispitanihkemijskihefe­katakojirezultirajustvaranjemnovih,otrov­nihsupstancipriispuštanjuuprirodu.Poslje­dice se kreću od trovanja hranjivih resursa,preko genetičkih poremećaja do masovnogizumiranja životinjskih vrsta, a post festumraspoznavanjenegativnihposljedicamožesedogoditiigeneracijamakasnije,kadaćesera­ditionepovratnimstanjima.Vrčekjeposebnoistaknuoproblemmentalitetaljudiipredanostkonkurentskomprofituzbogkojegaseregulezanemaruju.Domaćin konferencije, Katica Knezović,završilajedrugikrugizlaganjatemom»Bio­etičkaupitnostGMO­aueuropskojpoljopri­vredi«, odnosnoprikazomaktualnih tenden­cija industrije GMO usjeva – dominiranjetržištem monopolističkih tvrtki, uništavanjedomaćih kultura, podvlačenje GMO­a podprirodneproizvode i zaobilaženjeGMOeti­ketiranja. Također, iako je Hrvatska progla­šena slobodnom od GMO­a, problem prije­ma novih tehnologija ostaje otvorenim, kaoi stalna prijetnja od dolaska GMO­a. Trebazahtijevati potragu za kvalificiranim struč­njacima osviještenima o etičkim pitanjima iostvarenjeekološkogturizmaunutarRepubli­keHrvatske.

Konferencijajedovršenakraćomraspravom,prilikomkojesuseuspjela istaknuti tripro­blema:nepostojanjestrukturnognavodnjava­njauRepubliciHrvatskoj,zbogčegasepros­peritetukontinuiranošteti,općapodijeljenostustajalištimaoprehraniizmesneindustrijeilicemjerjeuproizvodnji»prirodnihproizvo­da«,odnosnozloporababioetičkogosvješta­vanja. Konferenciji je osjetno nedostajaloduljeraspravekojabisezasigurnoispostavilaplodonosnom,noiuovojkraćojformiosta­vilajetrag.

Luka Perušić

5. Međunarodna konferencija Europskog društva za povijest znanosti (5th ESHS)

UAtenijeod1.do3.studenoga2012.održa­na 5. Europska konferencija u organizacijiEuropskogdruštva za povijest znanosti (5thESHS=5thInternational Conference of the European Society for the History of Scien­ce).Temajebilavrloprivlačna:»Znanstvenikozmopolitizam i lokalne kulture: religije,ideologije i društveni sustavi« (»ScientificCosmopolitanism and Local Cultures: Reli­gions, Ideologies, Societies«). Kozmopoliti­zam, kojeg resi međunarodna i ekumenskadimenzija, povijesno se očituje u razvoju iširenju znanosti (teoriji, praksi i kulturi) tekrozmobilnostznanstvenika.Čestopakznan­stveni kozmopolitizam dolazi u sukobe slokalnim kulturama. Kadikad nije lišen nitinacionalizmausamojznanosti.Zatojeinter­disciplinarnoipovijesnopromišljanjeodnosāznanstvenog kozmopolitizma i lokalnih kul­tura bio pravi izazov za peti skup ESHS­a.Sudjelovalojevišeod400povjesničarazna­nosti, filozofa, znanstvenika, epistemologa,didaktičara iz Europe, te pozvani gosti izdrugihkontinenata.KonferencijaseodvijalanatrirazličitamjestausunčanojAteni:Sve­učilište uAteni (povijesna zgrada i prostorAkademije),Nacionalnazakladazahelenskaistraživanja(NHRF)ubliziniostatakaAristo­telovog Lyceuma (prema nedavnom otkrićugrčkih arheologa), te Marasleios pedagoškaakademija.Dinamikukonferencijeodlikuju4plenarnapredavanja,6znanstvenihsjednicai29simpozijapovezanihsglavnimnaslovomskupa.Aktivnosamslušaoipratiosvaplenar­napredavanja.Zbogparalelnihzbivanjanatri

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot632

mjesta, saslušaosamteknekolikosimpozijailisjednica.Potpuno sam sudjelovaou simpozijuSY14:»Povijest slavenskih znanosti: kulturne in­terferencije, povijesne perspektive i osobniprilozi«,koji seodržaouMarasleiosakade­miji.Uradusimpozijabiosamsu­voditelj.Usklopusimpozijaodržaosampredavanjepodnaslovom: »Dostignuća F. Petrića i R.Boš­kovića razvoju pojma sile u filozofiji priro­de«/»TheAchievementsofF.PatriciusandR. Boscovich to the Notion of Force in thePhilosophyofNature«.PredavanjeoPetrićui Boškoviću, njihovim prilozima u rađanjupojma sile (Petrić) u vremenu prijeKeplerai Newtona, te Boškovićevom univerzalnomstablusilāu filozofijiprirode imodernoj fi­zicičestica,trajaloje45minuta.Komentariipitanjabilisupovezanisasadašnjimstanjemznanosti i povijesti znanosti u Hrvatskoj tenasljeđuBoškovićaiPetrićaunjima.Simpozij SY24 pod naslovom »EgzaktneznanostiuistočnomMediteranuumodernimi suvremenim razdobljima« saslušao samparcijalno. Saslušao sam i aktivno komenti­raopredavanjeoFraniPetrićukaofilozofuuFerrariinjegovimhidrotehničkimekspertiza­mau tomegradu, zatimpredavanjeomate­matičkimdoprinosimaMarinaGetaldićapodVièteovimutjecajem.Uokviruistogsimpozi­jabilasudvapredavanjaoBoškoviću:jednoo Boškoviću matematičaru i njegovim bav­ljenjem jednadžbama trećeg i četvrtog reda,adrugooBoškovićuiprimijenjenojmatema­ticiupoljimahidrostatike ihidrodinamikeskonkretnim primjenama u hidro­građevinar­stvu (luka Rimini, Lucca, Pavia, Milano, tesuradnja s Giovanni Antonio Lecchiem zaudžbenik iz hidrostatike, 1765.). ZanimljivojedasupredavačioPetriću,GetaldićuiBoš­koviću– svi redomsaSveučilištauFerrari.Ovdježelimnavestidajeuradu5.ESHSizHrvatske sudjelovao i povjesničar prof. dr.Ivica Martinović (Institut za filozofiju, Za­greb)spredavanjemorecepcijiBoškovićevefilozofije prirode u hrvatskim filozofskimškolama, pod naslovom: »TheReception ofBoscovich’sNatural Philosophy at CroatianPhilosophical Schools from 1770 to 1834«,uokvirusimpozijaSY7kojijebioposvećen300–toj obljetnici rođenja R. J. Boškovića.Tajjesimpozij,naslovljen»ExactSciencesinHabsburgMonarchy in the18thCentury(on300thAnniversaryofBoscovich’sBirthday)«,postavio i organizirao slovenski povjesničarznanostiStanislavJožeJužnič,kojiunaslovupovezujeOklahomaUniversityiZnanstveno­raziskovalnicenter(ZRC,SAZUSlovenija).VrlozanimljivisimpozijSY2podnaslovom»O 100–toj obljetnici Henri Poincaréove(1854–1912)smrti:fizika,matematikaifilo­

zofija«, koja pada u 2012. godinu, saslušaosamgotovoucijelosti,sudjelujućipitanjimaikomentarima.SimpozijsebavioPoincaréo­vim mišljenjem: modelima i hipotezama,činjenicama i poopćenjima, do sukladnosti(kompatibilnosti) disciplinā. Naglašena jePoincaréova sustavnost (»systematicity«) umišljenju.UpredavanjimasuobrađeniPoin­caréovi Palermo memoari (1905) o logici isekundarnimtekstovima,zatimpredavanjeofizičkim principima Poincaréovog mišljenja(od povijesti do filozofije znanosti), potomPoincaréovo tumačenje prostora i vremena,dorelativističkedinamikeiPoincaréoveelek­tromagnetskekoncepcijeprirode.Na tragu aktivnog sudjelovanja na 5. ESHS­umogu reći tek nekoliko spoznaja i kratkihepistemološkihformulacija.Uznanosti(epis­tēmē)pitanjaonjenojnaravi(tzv.NoS=Na­ture of Science) su stvari koje metodološkivalja pomicati prirodno: razvojem eksperi­mentalnih istraživanjā i promišljanja Priro­de do njene Znanosti o njoj (From Nature to Science of Nature).Pomaci se temeljenateorijamaiznanstvenimeksperimentima(tra­dicijaPlatona,Aristotela,Galileja,Newtona,Boškovića, Einsteina…) do suvremenih petmetodološkihrazina,gdjesenapetojnajno­vijojrazinirađajubrojnenovepojaveipoda­ci, objekti i događaji, s njihovomepistemo­logijom(tumačenjā). IunašedobaLHC­a iTevatronasejošuvijekciljaprema1.razini,gdjesetragazatemeljnimzakonimagibanjai simetrijama u fizici. Posebno predavanjejeodržaoprof.FabioBevilacqua(Sveučiliš­te Pavia, Italija, novoizabrani predsjednikESHS­a)opedesetojobljetniciobjavljivanjaTh. Kuhnove Strukture znanstvenih revolu­cija, ponajviše zbog velikog utjecaja knjigei djelaTh.Kuhnanaproblematikupovijestiidejaiznanostiucjelini.Ukritičkomosvrtu,Bevilacquajenaglasiodvakulturnaproblemakoji obilježavaju pedesetogodišnji život oveknjige.Tojepitanjeuloge»velikeznanosti«najednoj,tepitanjeznanstvenogobrazovanja(Science Education)ipovijestiznanosti(tzv.HoS = History of Science) na drugoj strani.Uovojgodiniseusvijetudogađajusimpozijiposvećeniposlije­Kuhnovimtumačenjimanatragunjegoveknjige,uglavnomuorganizacijinjegovihpoznatihstudenata(post­Kuhnians).Predavač je stoga naglasio velike Kuhnovezasluge u primijenjenoj povijesti znanosti(kvantifikacijuikvalifikaciju,digitalizaciju),zatimKuhnoveprilogepovijestifizike,sazak­ljučnommišljukakoposvemusudećinemasudaracivilizacijauHoS­u,prijesveganatra­guaktualnemetodologijeotvorenogpristupa»OpenAccess«. Spomenut ćemo i plenarnopredavanje prof. Jürgena Renna (direktorMax Planck instituta za povijest znanosti,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot633

Berlin, Njemačka) pod naslovom »Einsteinas a Cosmopolitan«. Izdvajam naglaske oEinsteinovim brojnim znanstvenim putova­njima(Kina,Japan,Španjolska,Argentina)iznjegovefazekadajevećprimioNobleovuna­graduizfizikeibioproglašen»novimdivomsvjetskepovijesti«.Natragurecepcijeišire­nja relativnostiu timzemljama ikulturama,Einsteinsepovijesnopokazaouniverzalistomupraksi,nipoštousmisluuniverzalnogjezikaštogajenpr.zagovaraoBečkikrug.

Tomislav Petković

Simpozij »Republikanizam i liberalizam: frères-ennemis modernoga političkog mišljenja«

Povodom obilježavanja 50. godina Fakulte­tapolitičkihznanostiSveučilištauZagrebu,održana su,od5.do9. studenoga2012., tritematska međunarodna skupa naslovljena»Republikanizam i liberalizam: frères­enne­mismodernogapolitičkogmišljenja«,»Con­temporary Trends in Journalism: BetweenMicro­Specificities and Macro­Challenges«i »Europeanization and Contemporary De­mocracies«nakojimasusudjelovaliugledniprofesoripolitologijeinovinarstvatedrugihdisciplinaizHrvatskeisvijeta.Usvečanomedijeluzapočetojeieksperimentalnoemitira­njeTelevizijeStudent,prikazandokumentar­nifilmo50.godinaFakultetatejepredstav­ljena knjiga Nevena Šantića Čari hrvatske politologije. Kuriozitet jest i u tome što seproslavaobljetniceFakultetapoklopilasobi­lježavanjem300.obljetnicerođenjaJean­Ja­cquesaRousseaua,čimeseFakultetpolitičkihznanostipridružiosvjetskomobilježavanjutevelikeobljetnice.SobziromdajeFakultetutemeljenkaoprvipolitološki fakultetuovomedijeluEurope ičinjenicu da su njegovi utemeljitelji, uglav­nom filozofi, odredili put znanstvenomeizučavanju politike i političkih fenomena izrakursafilozofijskoga,odnosnopolitičkoteo­rijskoga razmatranja politike, filozofima je,čini se, najzanimljiviji bio znanstveni skupvezan uz obljetnicu Rousseauova rođenjanaslovljen »Republikanizam i liberalizam:frères­ennemismodernogapolitičkogmišlje­nja«, koji ima i simbolički značaj. Godinaosnutka Fakulteta (1962.) bila je u znakusvjetskeproslaveiobilježavanjavelikeobljet­nice Jean­Jacquesa Rousseaua, dvjestote ob­

ljetnice Društvenog ugovora. Možda nijepretjerano ustvrditi, istaknuo je organizatorskupaprof.dr.sc.DragutinLalović,»damusebašnašasredinatadanajdostojnijeodužilatimeštojeosnovalasveučilišnuinstitucijuzaslobodnoistraživanjepolitikeipolitičkoga«.Značaj,dakako,nijesamosimboličan,jerjeuprvihpolastoljećaznanstveno­istraživačkogainastavnogaradanaFakultetu,Rousseaubionezaobilaznomjestou razumijevanju teorijedržave, suverenosti, demokracije, političkogpravaislobode.Skupjestogaokupiopolito­loge,filozofeisociologekojise,izmeđuosta­loga,teorijskibaveodnosomdvijunajznačaj­nijihstrujamodernepolitičkemisli,liberaliz­mom i republikanizmom kao sastavnicamaRousseauovamisaonogkorpusa,ačijiodnosi dalje određuje vlastito samorazumijevanjesuvremenihpolitičkihzajednica.Znanstveni skup započeo je izlaganjemaka­demika Zvonka Posavca pod naslovom »Re­publikanizam i liberalizam kao temelji Mo­derne«, u kojem je autor najprije odrediooba pojma. Dok republikanizam ima dugutradiciju koja seže sve do atenske politeje irimskihrepublika,dotlejeliberalizamtipičnonovovjekovnapolitička teorija.Dok se prvaoslanjanakrepostgrađana,nanjihovuparti­cipacijuuživotuzajednice,dotleliberalizamizvodicjelokupnipolitičkiporedakizautono­mijepojedinaca.Dokserepublikanizamod­nosipozitivnopremaživotuzajedniceinzisti­rajućina sudjelovanjugrađanaupolitičkomživotu, dotle se liberalizamgrčevito bori zaprostore individualnih sloboda i autonomi­ju institucija kao pojedinih područja.Autornadalje, na deliberativnoj teoriji demokraci­je,pokazujekakoHabermaskombiniraobjetendencijeuostvarenjuuspješnogpolitičkogporetka.On to radi takodaodsvake teorijepreuzimanešto:odliberalizmapravnudržavuitržišnodruštvo,aodrepublikanizmasudje­lovanjegrađanaudjelovanjupolitičkezajed­nice.Dokčitavovajmodelpriličnouspješnofunkcionirauokvirunacionalnedržave,dotle,smatraautor,onslaboilinikakonefunkcio­niraupost­nacionalnimkonstelacijama,tj.uEUinaglobalnomplanu.Habermassezalažezaustavnipatriotizamkojibezdubljepove­zanostigrađanateškomožefunkcionirati.Nakraju,autorsmatradajeumodernojkonstela­cijimoćrepublikanizmaizrazitosmanjena,amoćliberalnihineoliberalnihtendencijaizra­zitonaraslasfatalnimposljedicama.Uizlaganju»Republikanizamipolitičkateori­ja«MilanPodunavacprimjećujekakosusvedoprvepolovice19.stoljećaupolitičkojteori­jidominiraledvijerivalskefamilije,liberali­zamirepublikanizam,pričemujeovajteorij­ski odnos nedvosmisleno razriješen u koristliberalizma,stogajeuposljednjadvastoljeća

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot634

liberalizamvladajućapolitičkateorija.Uizla­ganjujestogaanaliziranaobnovarepublikan­skepolitičketeorijeuokviru»historijskeško­le«uteorijskimgledištimaQuentinaSkinneraiJohnaPococka.U izlaganju»Jean­JacquesRousseau– frère ennemipolitičkogliberalizma«, DragutinLa­lovićpropitujemoželiseRousseauaodređi­vati jednoznačno, samo kao republikanskogpolitičkog teoretičara, odnosno može li sepristati uz kritiku Rousseaua kao protivnikapolitičkoga liberalizma? U prvom se dijeluizlaganja podsjeća na to da seRousseauovapolitička teorija oblikuje u osviještenoj ipotpunoj opreci spram fiziokratskog eko­nomskog liberalizma, koji slobodu svodi naekonomskuipravnu,amodernogčovjekanabourgeois.Udrugomsedijeluizlaganjapri­kazujekritikaRousseauovapolitičkognauka(političke slobode i pučke suverenosti) sastajalištaklasičnogapolitičkogliberalizmaB.Constanta.Utrećemse,završnomdijelu,po­kazujedaprimjerenausporedbaRousseauovai liberalnogapolitičkognaukamorapažljivorazlikovati pojmovne sklopove u kojima seočituje srodnost (poimanje naroda i podjelevlasti)odonihukojimaseočitujesuprotnost(poimanjenaroda,zakona,općenitevoljeici­toyena).OtudajeRousseauifrère iennemi,dakle, frère ennemi, političkoga liberalizma,alineiekonomskogliberalizma.Uizlaganju»Rousseauova legitimacijapoli­tičkogautoriteta«,RaulRaunićurazlicilibe­ralizmairepublikanizmaističevažnostrazli­kovanja legitimiranja političkoga autoritetaodozgo i odozdo. Iako je problem republi­kanizma (republike) nemogućnost krajnjegarazlikovanja države od društva,Rousseauovdoprinosjeznačajaniočitujese,prijesvega,udvamomenta.PrvijeprisutanuRaspravi o nejednakosti u kojojRousseau vršimoralnudelegitimacijuZapada, jer suvladari postaligospodari,adrugi,uDruštvenom ugovoru,ukojem,posredstvomopćenitevolje, vrši po­općavanje individualnevolje,čimepolitičkopostajeposredničkiputkauniverzalnomjav­nompriznanjuijedanodtrijuRousseauovihprojekataemancipaciječovjeka.U izlaganju »Recepcija koncepcije hrišćan­ske republike u francuskom predrevolucio­narnom republikanizmu: Gabriel Bonnot deMablyiJean­JacquesRousseau«,AleksandarMolnarpolaziodpretpostavkedajeprosvje­titeljstvompotisnutaidejakršćanskerepubli­keufrancuskidiskurs18.stoljećaušlakrozsvoje dvije sekularizirane verzije: »Velikiplan«vojvodedeSullyja(1638.)iProjekt za uspostavljanje trajnog mira u Evropi Char­les­Irénée Castela, opata de Saint­Pierrea(1717.). U drugoj polovici 18. st. GabrielBonnotdeMablyiJean­JacquesRousseausu

se,reagirajućinaSedmogodišnjirat,narazli­čitenačineodredilipremaSullyjevomiSaint­Pierreovomnasljeđu. Iakosu i jedan idrugismatralikorisnimnastavitipacifističkumisaoSaint­Pierrea,obojicasuodbacilanjegovna­čin za uspostavljanje kršćanske republike uEuropikaoubitiutopijski.U izlaganju »Od ‘traganja za vrlinom’ ka‘traganju za srećom’: BernardMandeville irađanje liberalizma« Ilija Vujačić razmatradjeloBernardaMandevilleakaoprethodnikaškotskogprosvjetiteljstvailiberalnetradicijemišljenja.Polazećiod socijalnog,političkogiekonomskogkontekstasveopćekrizetadaš­njega društva u tranziciji, razmatraju se po­sebnonjegovamoralna,društvenaiekonom­ska shvaćanja zasnovana na metodološkomindividualizmu.Uizlaganju»Rousseau–Kant« GoranGretićpokazujekakoRousseaudajeprikazrazvojapravaukojemjekonstitucijadržaveizvede­naizprincipadroits de l’ humanité,odnosno,Rousseautraži ipronalaziprvotniaktkojiusebi sadrži i iz kojega proizlaze jednakost isloboda,akojijeistovremenoikonstitutivniaktzajednice.Rousseauovoutemeljenje jed­nakostiu likuosebujne filozofije slobode, akojejeuoprecispramnjegoveetike,imačistoracionalnikarakter,budućida je jedinočistium spoznajni izvor uvjeta koji opravdavajuprisilnuvlastnadljudima,aonjepakujasnojsuprotnostispramizvoraspoznajedobraizla,atosuosjetilnostiosjećaji.PoKantovurazu­mijevanjuosnovni je ciljRousseauovapoli­tičkog mišljenja bilo uspostaviti i osiguratineotuđivaprirodnapravaindividua,akojasusimboliziranausupstancijiopćevolje.Stogasemože ustvrditi da su oba nastojala uspo­stavitinovumetafizikuprava,alitoneznačidaseRousseauamožesmatratineposrednimprethodnikomKantovemetafizikećudoredaikritikepraktičkoguma.Uizlaganju»Hobbesirepublikanizam:Levi­jatanprotivCommonwealtha«, LukaRibare­vićprikazujeHobbesovodnospremarepubli­kanizmu u tri temeljna koraka. U prvom seprikazuje u kojem su obliku republikanskeideje bile prisutne u engleskom političkommišljenjuprvepolovine17.stoljeća.PostajevidljivimdaprijepojaveLevijatana1651.uEngleskoj nije postojala koherentna antimo­narhijska republikanska teorija. U drugomse koraku analizira Hobbesova kritika dvijurepublikanskih ideja koje smatra posebnopogubnima za opstanak države.Konačno, utrećemkoraku,ispitujuseimplikacijeHobbe­sovekritikerepublikanizmasobziromnapoj­movnopoljenjegovezreleteorijedržave.Po­kazujesedajeuokviruHobbesoveznanostiodržavikritikarepublikanizmashvaćenakaoapologija države, preduvjet postojanja samedemokracije.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot635

Nakraju,svojejeizlaganje»LazarnaRoci­nantu:republikanizamu21.stoljeću«održaoi Enes Kulenović, koji je pojasnio razlogezbogkojihjerepublikanizam»uskrsnuo«kaopolitička teorija zadnjih petnaestak godina(kaoreakcijanadominacijuliberalneparadig­me). Drugi dio izlaganja bavio se pitanjemdajelirepublikanizamadekvatanodgovornanedostatkeliberalizma.Uzaključkuizlaganjaautorjedaonegativanodgovoripojasnioza­što nedostaci liberalizma (nemogućnost for­mulacijekoncepcijekolektivnogdobraikrnjerazumijevanjepolitičkeslobode)nemogubitiprevladani republikanskom teorijom (baremnanačinnakojijeonaformuliranaodstranenjenih najistaknutijih suvremenih zagovor­nika).Odlučujućimisticanjemnapetostiizmeđulibe­ralizmairepublikanizmakaotemeljnihsusta­vapolitičkogamišljenjaModerne,znanstveniskupjenanajboljinačinopravdaosvojuulo­gu u proslavi velike obljetnice francuskogamislioca.Pokazalo sekako senavedenana­petost, unatoč temeljnim idejnim razlikova­njima,nemožesvestinajednoznačnopovla­čenjegraniceizmeđudvijustrujapolitičkogamišljenja,upravonanačinnakojijetoshva­ćao i Rousseau. Tradicionalno razlikovanjeizravne(republikanizam)ipredstavničke(li­beralizam) demokracije u današnjem smislunipoštonepretpostavljapotpunorazdvajanjeliberalnih i republikanskih načela (negativ­no i pozitivno shvaćene slobode, privatnogvlasništvaiopćegdobra,diobevlastiijedin­stvasuverenosti,slobodeiautonomijeidr.).Prilozima uglednih referenata ovoga skupanaglašen jesmjerpromišljanja republikaniz­mai liberalizmaupromijenjenimpolitičkimokolnostima,apolitičkateorijaJean­JacquesaRousseaua, koja se nemože svesti samonarepublikanizam,nanajbolji jemogućinačinposlužila razmatranju suvremenog čovjeka ipolitičkezajednicekojasegradilananasljeđuobjeteorijskestrujemišljenja.

Goran Sunajko

Simpozij »Živo filozofiranje – povodom 70. rođendana Branka Despota«

»Živofilozofiranje«–filozofskisimpozijpo­vodom70. rođendanaBrankaDespota, odr­žanuZagrebu9.i10.studenog2012.godine,okupiojenjegovekolege,učenike,prijateljei

poklonike.OrganiziraogajeOdjelzafilozo­fijuMaticehrvatskeusuradnjisOdsjekomzafilozofijuFilozofskogfakultetaSveučilištauZagrebuiInstitutomzafilozofijuuZagrebu.Sudionicima je bila otvorenamogućnost dasvoj prilog simpoziju posvete djelu BrankaDespotailinekomodproblemakojimaseonusvojemfilozofskomradubavi.VladimirPremecjeuizlaganjupodnaslovom»Hrvatski jezik u filozofiranju Branka Des­pota« podsjetio da Despot filozofirajući nahrvatskomjezikuobičavastvaratiriječidabiomogućio primjereno izricanje filozofijskihmisli.PolazećiodAristotelovograzlikovanjaretoričkog, poetičkog i apofantičkog govoraPremec je nastojao objasniti takvu filozofij­skupotrebustvaranjajezika.Retoričkigovorjesvakodnevnigovor,auzdignutdoznanjaiumijeća,onjemoćobrazovanja,uvjeravanjaijavnogmijenja.Upoetičkomgovoruizlazinavidjeloonomogućeionoistinoliko.Apofan­tičkigovorje,premaAristotelu,najvišamo­gućnostgovora.Onnijesamogovoronekompojedinombiću,većjegovoronogabitiunje­govimmogućnostima, u njegovojmislivostii iskazivosti i kao takav pripada bitstvu čo­vjeka.UpravojeDespotovfilozofijskigovorprimjertakvogapofantičkoggovora.Mislav Ježić se u izlaganju pod naslovom»Filozofijske svečanosti Branka Despota«prisjetioDespotovihpredavanjakojajeisampohađao.Osimštosubilaveomaposjećena,pružala su pogled na filozofiju koji se nijemogao susresti drugdje u studiju filozofije.Za Despota filozofi nisu bili činjenice kojetrebanaučiti,negoputdofilozofijekojakroznjih progovara, a isticao je iznimnost grčkefilozofije u cjelokupnoj povijesti filozofije.Za Ježića su osobito nadahnjujuća bila pre­davanjaoParmenidu,anezaboravnasubilatakođerpredavanjaoAristoteluiiznadsvegaoPlatonu.MilanUzelacjeuizlaganjunaslovljenom»Naputu u Platonopolis« istaknuo kako Despot»udijaloguilišutnjisvelikimprethodnicimanastoji do ideje filozofije dospjeti vlastitimputem, jer drugog puta u filozofiju nema, usamonjegovPlatonopolisgdjefilozofijapre­bivauneskrivenosti,a filozofiživeunepri­mjetnosti«.ULogičkim fragmentimaUzelacvidinajznačajnijispisjersutunaposredanilineposredannačinsabranasvapitanjaDespo­tovefilozofije.Despotovouvođenjeufilozo­fijujesokratovskiizazovnoipodrazumijevadijalog.Uvođenjem i nagovaranjemna filo­zofiju,istaknuojeUzelac,Despotsugovorni­kepokušavaotvoritizamišljenjeuvidokru­gu apsoluta. Nasuprot Hegelovoj apsolutnojznanosti,ukojojsefilozofijaukidaiujednoozbiljuje, Despot ukazuje na neprevladivostfilozofije kao ljubavi premaonommudrom.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot636

FilozofijazaDespotanijeznanostnititeorija,većprijesveganačinživotasvojstvenfilozo­fukaoonombićukrozkojegfilozofijaživi.Izlaganjem »Banalnost zdravoga razuma idostojanstvofilozofije«LinoVeljakpodsjetioje na Despotovu ulogu u filozofijskom for­miranjunjegovegeneracije.Despot je,kakoje istaknuoVeljak, biouzor za sveonekojinisumogliprihvatitiizjednačavanjefilozofijesazdravorazumskimmišljenjem.Duhzajed­nice okupljene oko Despotovih predavanjapreziraojeapsolutiziranjerazumairaščlam­be iskustvenih podataka kao izvora pouzda­nespoznaje, tenijeprihvaćaoautoritetnekeizvanfilozofijske instancije, bila ona politič­ka, ideologijska, znanstvena ili religijska, uodnosunafilozofiju.Despotje,rekaojeVe­ljak,uvijekupozoravaodafilozofijazapoči­njeraskidomsmnijenjemzdravograzumailineupitnimvjerovanjima,ipojavomfilozofij­skogčuđenjanadtimedauopćeneštojest,anedaništanije,tedajesttakvokakvoje,anenekakodrugačije.SrećkoKovačjesvomizlaganju»Štojeprotu­slovlje?« istaknuo problematiku pojma vre­menauodredbi zakonaprotuslovlja, i tonaprimjeru Kantove iAristotelove formulacijetogazakona.DokKantograničavauvjetvre­menitosti na osjetilni zor te ga ne uključujeu formulaciju zakona protuslovlja,Aristotelkaže kako je nemoguće da isto istodobno(hama)pripadainepripadaistomuipoisto­me.UAnalitikamaseistodobnostodnosinaistinitostudrugotnomlogičko­ontologijskomsmislu, po naravi. Predodžba nužnog logič­kogslijedaiuzročnostiusilogizmuje tako­đerpovezanasnekimpredpojmomvremenailivremenaponaravi.Zajednosistodobnošćuponaravi,uprimjeninagibanje ipromjenustvariuprirodi,Aristoteldajepojamvreme­nauglavnomsmislu.SukladnoAristotelovulogičkompredpojmuvremenanačeloneprotu­slovlja vrijedi i nepokretnom pokretaču jerononijeuvremenunegotekpokrećebesko­načnovrijeme.Kovač ipakprimjećujedasepojamlogičkogvremenamožepronaćiikodKantauvremenskomshematizmuteujedin­stvu logičke i transcendentalne apercepcijekojapovezujepredodžbe.BojanMarottijeuizlaganju»Štojetola phi­lologie active?« objasnio u čemu se sastojiaktivna filologija Rolanda Barthesa. Anali­zirajući njegovo djeloFragmenti ljubavnog diskursaMarotti je obrazložio što su to go­vornefigure ilisheme,ameđunjimasepo­glavitobaviofiguromogovaranja.Najznačaj­nijiBarthesovprimjerzaogovaranjejeuvodPlatonovaSimpozija.Govorećiosimpozijuoljubavi,GlaukoniApolodorgovoreoSokra­tu,Alkibijadu,njihovimprijateljima–pred­met dijaloga izlazi na vidjelo ogovaranjem.

Uzvanicinagozbinegovoresamooljubavinego u taj opći ljubavni diskurs uključuju igovordrugihiodrugima.Iztogaproizlazidaje aktivna filologija znanostkoja senebavisamomzadanimpredmetomrazgovora,negouključujeiodnosemeđuonimakojigovore.Aktivnafilologijastoganijesamoznanostoriječikaoljubavpremariječi,negojeizna­nostiligovorljubavi.Davor Ljubimir u izlaganju pod naslovom»Uz genealogiju apsoluta« na tragu Despo­tovefilozofijesvjetskupovijestrazmatraojekaopovijestnihilizmapričemuseonoapso­lutnopoistovjećujesonimništa(nihil),kojeu svojoj svemoći uništava bitstvo svega štojest.Ljubimir jeprikazaosvjetskohistorijskemanifestacije togaprocesa,prikazujućiknji­gu Od osvita do dekadencije – 500 godina zapadne kultureJacquesaBarzuna.Kaobitnehistorijskepojaveuočavajusesekularizacija,individualizam, razvoj kapitalizma, industri­jalizacija,tehnifikacija,scijentifikacija,demo­kratizacija, itd., itd. Ljubimir je svoje izla­ganje zaključio podsjećajući na Despotovoupozorenjedasemogućiizlazizvladajućegnihilizmanalaziufilozofijskompromišljanjuonoga što ostaje izvan vidokruga nihilistič­kogaapsoluta,kao i istinskeslobodesvijetanasuprotapsolutnojslobodi.U izlaganju pod naslovom»Sluhomvođenaisluhuprimjerenafilozofija«KrešimirBrlo­bušupozoriojedajeiskustvoglazbeneodvo­jivooddoživljaja,tj.slušanjakojejevezanozaneposredniosjećaj.Brlobušpotomodgo­vara da primjerenim slušanjem možemo izsluha odstraniti tradicionalnom metafizikomstvorene pojmovne prepreke koje priječe dau glazbi otkrijemo komponiranjem ostvare­numudrost.Metafizičkojspekulacijioglaz­biodgovaraprevlastvidapredsvimostalimosjetimaumetafizičkomnaukuoosjetilnosti.Osjetilomvidavođenespekulacijeosobitosudominiraleusrednjovjekovnojteorijiglazbe.StjepanKušarjeuizlaganju»PojamvjereuKantovojfilozofijireligije«pokazaokakojeKant htio zaštititimoralno djelovanje i reli­gioznu vjeru od skepticizma – osigurati te­meljsvojojnadikakoonoštoućudorednomuvjerenjučininijeuzalud–ograničitiznanjedabiotvoriomjestozavjerovanje.Nasuprotpredrasudidajesveonoštonijeznanstvenoznanjesamosubjektivnomnijenje,vjerovanjejeizvjesnostkojaserazlikujeodznanjaipu­kogmnijenja–izvjesnostnade.Čistipraktič­ki(moralni)zakoninisuempirijskiuvjetovaninegobezuvjetnoapriorinalažuštotrebačiniti.Budućestanjesvijetanijekauzalnodetermi­niranosadašnjimstanjem,možebitidrugačijenegolijestitoponašemmoralnomdjelova­nju. Dužni smo učinkovito realizirati dobronakojesmoobvezani.Ćudorednopostupanje

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot637

Kant ne uzima kao uzrok nego »povijesniznak«KraljevstvaBožjegikažedajefrancu­ska revolucija»povijesniznak«onogpremačemumoralnodjelovanje ide,kojipodsjeća,pokazujeiusmjeravakabudućnosti.Moralniporedak svijeta nije suma svih dobrih djelaljudi,tj.nepostižesekauzalno.Nadadasvo­jimmoralnimpostupanjemučinkovitoprido­nosimo uspostavi moralnog poretka svijetasmjeranatodajezakonodavacmoralnogza­konaujednozakonodavacmoralnogporetkasvijetaidaskrbizatodasvakomoralnodjeloposlužiizgradnjimoralnogporetkasvijeta,nanamanespoznatljivnačin.Ozren Žunec je svoje izlaganje »Archaia physis« u cijelosti posvetio analiziAristofa­nova govora u Platonovu Simpoziju i to napozadiniDiotiminogiAlkibijadovoggovorakojimasedijalogzavršava.Podrobnoizloživ­ši sadržaj togagovora,Žunec jeprotumačionjegovsmisaoprikazasamoizdvajanjačovje­kaizcjelinesvega,izistineonogabiti,teiztogaproizlazećežudnjezapovratkomuizgub­ljenu cjelinu. Razvijajući mišljenje čovjeksmjeravansvojihdanihmogućnosti,tebudekažnjentj.odvojenodcjeline.Zarazlikuodkomičkogagovoraukojemžudnjakojažudiza cjelinom ostaje beskonačno neutaživa,erotička žudnja, o kojoj je riječ u Diotimi­nomodnosnoSokratovomgovoru,jeustanjudosećisvojusvrhu,alisamotakodatoispu­njenjenijezauvijekosiguranposjediiziskujeuvijekponovnifilozofijskinapor.PetarŠegedinjeuizlaganju»Obitkupretpo­stavke.UzPlatonovaParmenida«analiziraodijalektičku raspravu o najvišim idejama,sadržanuuPlatonovudijaloguParmenid.Še­gedinsenajprijeosvrnuonaaporijeizprvogdijeladijaloga,najvišesezadržavšinaodre­đenjuidejekaoonogaštojestposebisamo­me,kojemoževoditidoudvostručenjabitkanabićaposebiibićakojesudjelujuuonomeštojeposebi,tedotogadasuidejenemisliveinespoznatljive.Šegedin jeupozorionane­razdvojnusvezubitka,mišljenjairazgovorauplatoničkomshvaćanjuideja.Pitatiotojsve­ziznačipitatioonomeštoprethodisvakommišljenju, razgovoru i biću tako da ih činitimeštojesu.Razmatranjetesrodnosti,poputonoga u Parmenidu, je ujedno i zbivanje tesrodnostisame–dinamičkiidentitetsadržajaimetode. Jedinstvometode i sadržaja zbivasekaopropitivanjenaosnovipretpostavkioonompropitivanom.Pretpostavnoispitivanjeonog jednog u Parmenidu propituje i samunaravpretpostavljanja.Metoda iznosinavi­djelopretpostavnikarakterbićaijestnjegovozbivanje, samopostavljanje dinamičke svezebićainebića.IgorMikecinjesvojeizlaganjepodnaslovom»Aner philosophos«posvetiotumačenjuHe­

raklitovog fragmenta 35, koji prema čitanjuS.Mouravievaglasi:hre gar eu mala pollon histora andra philosophon einai.Mikecinjeprvo uputio na to da riječ historia ima istikorijen kao glagol eidenai ‘vidjeti’, ‘znati’,stsl.viděti‘vidjeti’,věděti‘znati’,pajeprematomehistorijaoblikznanja,itotakvoznanjekojeseslužiosjetomipolaziodosjeta,tejenačinučenjairazumijevanjaonogaosjetilnogibivajućeg.Zarazlikuodfilozofijskehistori­je,kojasvabivajućarazabirenatemeljulogo­sakaoonogjednog,nefilozofijskahistorijailimnogoučenostnevidiumnogimaonojednokojeihkaosvaobjedinjuje,ikojenijenijed­noodsvih,tetakonesaznajeninjihunjiho­vommnoštvu.Logoskaoonojednoodređujesenadaljekaoonomudro,pa jemudrostzaHeraklitazboritiuskladusonimmudrim.Naosnovimudrostijemogućahistorijakaoistin­skoznanjeonihmnogih.Mudrostjerazabira­njejednogusvimaisabiranjesvihujednome,atrebahistorijudabiseznalokakoonojednoprisustvujeu svakompojedinomodmnogihnanačinnjegovavlastitabivstva.Pokazavšikoji je smisao pridjeva philosophos, koji sepoprviputaugrčkomjeziku javljauovomHeraklitovomfragmentu,Mikecin jeupozo­riodaseuHeraklita ljubavonogamudrogimudrost poistovjećuju, da bi zaključno po­kazaokakojeaner philosophosonobivajućekrozkojeselogosilionomudroobistinjujeubivanjubivajućegucjelini.DamirBarbarić je u izlaganju»Drugi poče­tak« prikazao Heideggerov pojam početkapovijesti u sklopu njegova bitkovnopovije­snogmišljenja.Heideggermisaopočetkatra­žiuokružjubitkabudućidasenemoženaćiubićuiustvrđujedapočetakjestsambitakineznačizapočinjanjekakvognizailibićausmi­slunastankaiznečegavećjepočinjanjesebesama.Početaknezaostajezanekimnizomkaoneštoprošlo,većseuizlaženjunečegnasta­jućegvraćausebeitimebivasvepočetnijim.Tonijebrojivouvećanjevećjepočetaksvakiputkaojedini.Svojomjedinošćuseotimapo­općavajućemzahvatumišljenjaiimenovanja.Povijestbitkasenemoželogičko­historijskiunaprijedizračunatikaouHegelajersepri­gađa svaki put iz nadolaska drugog usuda.Povijest jeneprestanaborbaizmeđuzamahapočetkaivremenaplošnogširenja,poravna­njakojenemožezadržatipočetak, izvornijega ponoviti te ga stoga zaboravlja.BarbarićjenaposljetkuobjasnioHeideggerovutvrdnjudajedanaszadaćafilozofijepripremadrugogpočetkakaoodlučujućegobratauistinubitkakoji semora oprostiti od u dosadašnjoj po­vijestivladajućemetafizike.Sasvimpočetnajošneizrečenaphysis,kakojeprvipočetakuranihGrka imenovan, začuđenom se divlje­nju uGrka očitovala najprije kao izlaženje,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot638

prelaženje,otkrivanje,vraćanjeusebe.Drugipočetak nije prevladavanje već je »pamtećipovratakuprvi«,sjećanjeukojemsetekbudipočetni odnos spram prvog početka, uskokbitka u njegovu izvorniju istinu kojim sambitak biva izmijenjen. Mišljeno iz povijestibitkapropadanjenijepukoprestajanje,većizpočetkaizraslo,njemudopalodovršenjeonogštopočetakpriskačućisvojojpovijestistavljakaomogućnostiodlučuje.DamirBarbarićjeuimeorganizacijskogod­borasažeodoprinosovogfilozofskogsimpo­zijaiopćiugođajkojigajepratiosljedećimriječima:»PoznavajućiBrankaDespotasigu­ransamdaćetemeljitost,ozbiljnostiiznimnukakvoću priloženih predavanja shvatiti kaoznak zahvalnosti u jednakoj mjeri, ako ne ivišeodonogštojedirektnimriječimazahvaleipočastibiloizrečeno.«Iako jenjegovauloganaovom filozofskomsimpozija bila ona slavljenika i promatrača,akademikBrankoDespotjeaktivnosudjelo­vao u plodnim raspravama koje su slijedileizlaganja,tenastojaonanjemusvojstvenna­činpotaknutidaseproširionoupredavanji­maizloženo.

Marina Mezak

Obilježavanje Svjetskog dana filozofije u Zadru

UZadrujepodesetiputaobilježenSvjetskidan filozofije. Tijekom dva dana (15. i 16.studenoga2012.)naSveučilištuiuGradskojknjižnici održano je pet znanstveno­popu­larnih predavanja o filozofskim temama itradicionalnikviz.Danisubiliposvećenidr.ArnuMarkusoviću.RafaelaBožić (docenti­casOdsjekazaruskijezikiknjiževnostSve­učilištauZadru)održalajepredavanje»Hra­na: od gladi do prejedanja − od književnogdo vizualnog« u kojem je ponudila pregledtemegladi, izobilja iprejedanjaupoglavitoruskojknjiževnosti20.ipočetka21.stoljeća.Mogli smo tako čuti o temi hrane u sovjet­skom slikarstvu 1920­ih i 1930­ih godina saspekta tanatološkogkoda,kao ioestetskojkodifikacijikruhausovjetskojumjetnosti,odozbiljnosti»svega«prekosjeteisjećanjadoprazninestereotipa.Vilma Kotlar pozabavila se, Blackburnovimriječima, filozofijom kao konceptualnim in­ženjeringom i predstavila tehnike prikazi­vanja apstraktnih ideja pomoću kognitivnih

mapa i pojmovnih mreža. Riječ je o tehni­kama konceptualizacije i vizualizacije kojekoristespecifičniračunalnisoftverzapomoćuocrtavanjukoncepataikreativnojformacijinovihvezaidefinicija.MatkoSorićizložiojetemuobičajnostiimo­ralaipostaviopitanjeporijeklakriterijanašegmoralnogprosuđivanja.Krenuvši odKanto­vog prosvjetiteljskog modela preko Hegelo­ve kritike, upozorio je na prisutnost brojnihprijepora u suvremenom srazu liberalizma ikomunitarizma.Dr.sc.BrunoĆurkosInstitutazafilozofijuuZagrebu predstavio je suvremena kretanja ufilozofijiupraksi.Imalismoprilikučutinaj­zanimljivijetrendoveufilozofskomesavjeto­vanju,filozofijizadjecutehrvatskaiskustvaiztogapodručja.JosipĆirić(docentnaOdjeluza informacij­skeznanostiSveučilištauZadru)govorio jeopromišljanjudemokracijekodRousseauaiPoppera.Moglosečutioidejikontraktualiz­mailjudskojnaravi,kaoioprimjenianalo­gije logičke asimetrije na Platonovo pitanje»Tkotrebavladati?«ObilježavanjeSvjetskogdanafilozofijezavr­šilojetradicionalnimkvizomipodjelomna­gradanajuspješnijimnatjecateljima.

Josip Ćirić

Predavanje »Mjesto prava u svijetu vrijednosti«

MarkoTrajkovićsPravnogfakultetaUniver­ziteta u Nišu održao je 21. studenog 2012.godine naFilozofskom fakultetuSveučilištauZagrebugostujućepredavanjepodnazivom»Mjestopravausvijetuvrijednosti«.Upreda­vanjujebiloriječinesamooodnosupravaietikenegoioodnosupravapremamoralnimvrijednostima te, kako sam naslov kaže, omjestupravausvijetuvrijednosti.Na samome početku Trajković je, na traguTomeAkvinskoga,postaviopitanjejelipra­vo stvoreno samoza zle i opake.Glavno jepitanjezaštomikao ljudskabićapoštujemopravnunormu–zatoštovjerujemouvrijed­nostikojenamnormapružailiprvenstvenoizstrahaodsankcije?Doproblemadolazizbogtoga što pravo ne pita za motive; pravnicijednostavnoprihvaćajudajezakonzakon,anaredbanaredba,dokjeufilozofijistvardru­gačija.KakobiNietzscherekao:»Filozofija

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot639

jeumijećenevjerovanja.«Itodoistajesttako:filozofinevjeruju,onipitaju.Upravosenaovomemjestuvidivelikarazli­ka izmeđupravnika i filozofa, štonasvraćanaproblempravnihnormi.Pravnanorma jevidljivaosnovaprava ikao takva jest zapo­vijed.Upravnojnormibijednakotrebalebitizastupljeneistvarnostivrijednosti,jerprav­nanormanesmijebitiodvojenaodstvarnogsvijeta,avrijednostisenalazeurealitetujer,kakojerekaoTrajković,kadabismoisključilivrijednosti,čovjekovbiživotostaočistoor­ganskiproces.Što se tiče samihvrijednosti,onevrijedekaoapsolutneiimajusvojemje­sto u čovjeku, nalaze se u njegovoj biti, aličovjek­pojedinac nije njihov tvorac jer bi utomslučajubilepropadljivezajednosnjim.Vrijednostisusvrhapostojanjaionepostojebez obzira na to jesu li ostvarene.Kroz čo­vjeka, kao nosioca vrijednosti, one postajusubjektivne, jer samo čovjek može odlučitihoćelibitidobarilizao.Ovdjedolazimodopitanjaspočetkapredava­nja:zaštopoštujemopravnunormu?Postojetrimoguća odgovora. Prvi slučaj poštivanjapravnenormejeonajukojemunormupoštu­jemozatoštosmojusamistvoriliimoralnoseslažemosnjom,drugislučajjeonajuko­jemusemoralnoslažemospravnomnormompa ju zato poštujemo, iako ju nismo samistvorili,atrećiinajčešćislučajjestdapostu­pamo u skladu s pravnom normom, iako junismo sami stvorili niti semoralno slažemosnjom.Upotonjemnijeposvejasnokojisunammotivizadjelovanje,nouzizbjegavanjeodgovarajućih sankcija radi se o sljedećem:ako svi ljudi izvršavaju pravne norme, tadaneka država u ideološkom smislu postajesavršenadržava i u tomslučajubi se radiloo takozvanom primarnom izvršenju pravnenorme, no to nijemoguće ostvariti nego suljudskojzajedniciuzpravnenormepotrebnetakođerimoralnenorme,izčegabisemoglozaključitidajepravozaistastvorenoprimar­nozazleiopake.Pravo bi se danas moglo pogrešno shvatitikao sredstvo za ostvarivanje ne­vrijednostijer sestudentepravaučidapostojeonikojistvarajunormeioninakojesetenormepri­mjenjuju,pričemunačinobvezivanjasamogvođeostajeneobjašnjen.Sobziromnatodase studenti prava ne susreću u značajnijojmjerisfilozofijom,oninepitajuzaštojene­štotakokakojest,negosečinidaprihvaćajuzafilozofeietičarepogrešnuformulu»legal­no=moralno«.Trajković je, nasuprot tome, naglasio da jepotrebnoizgraditivrijednosnimoralnimenta­litetusustavuprava.Pravomorapostatiim­personalnotemorabitivezanozaobjektivne

vrijednosti.Uprotivnommožedoćidoraznihopasnosti,zaštokaoprimjermožeposlužitinacističkaNjemačkateproblemsuđenjazlo­čincimakoji suzapravosvezločine tijekomnacističkevladavineiDrugogsvjetskogratačinili u skladu s pravnim propisima. Jesu lioni bili lišeni talenta za vrijednosti? Postojiliuopćetalentzavrijednosti?Trajkovićsma­tradapostoji.PremaSchopenhaueru,genijivrlinaseneuče, tosuprirodni talenti.Takosetakođer,Trajkovićevimriječima,i talentiosjećajzavrijednostinalazeunama,radisesamootomekolikoimseopiremo.Pravni pozitivizam, nažalost, često odbacu­je vrijednosti i prepušta ih polju filozofije.Pravo lišeno vrijednosnog aspekta uzrokujedruštvenu patnju i nezadovoljstvo pojedina­ca. Stoga svijet vrijednosti ne bi trebao bitiodvojenodpravaipolitike–svijetvrijednostiprisutanjesnamaiunama.

Rahela Jug

Simpozij »Priroda – društvo – politika. Povodom 300. godišnjice rođenja J.-J. Rousseaua«

Povodom tristote godišnjice rođenja Jean­Jacquesa Rousseaua (1712.–1778.), Hrvat­sko filozofsko društvo je 2012. godine svojtradicionalnigodišnjisimpozijposvetilomis­li ovog velikog filozofa. Simpozij »Priroda–društvo–politika« održanjeuVelikojdvo­raniŠkolskeknjigeuZagrebuod22.do24.studenoga2012.Nanjemususe,uzfilozofe,okupilibrojnistručnjaciizraznihdruštveno­humanističkihdisciplina.Svojimizlaganjimai diskusijama stručnjaci iz Hrvatske, Slo­venijeiSrbijeocrtalisubitneaspekteRous­seauovefilozofije.Naslovomsimpozijaorga­nizatori su nastojali obuhvatiti raznolikostRousseauova djela koje u sebi sadrže širokispektartemaispecifičnuobradubitnihpovi­jesnofilozofskih pojmova, što je primjerenoizloženo tijekom simpozija. Ti su pojmoviizrazitovažnizarazvojfilozofije,aliidrugihznanstvenihdisciplinauproteklatristoljeća,a tiču se kulture, civilizacije,morala, etike,dostojanstva,ljudskenaravi,države,društva,slobode, odgovornosti, znanosti, umjetnosti,obrazovanja, odgoja, razuma, osjećaja, pro­svjetiteljskihianti­prosvjetiteljskihideja,itd.Također,bilojeriječiioutjecajuRousseau­ove misli na rasprave o stanju suvremenedemokracije i društva, kontrastirani su nje­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot640

govistavovisonimanjegovihsuvremenika,istomišljenika, kritičara i oponenata. Svakasesija simpozija završila je poticajnim pita­njimaizanimljivomraspravomsudionika izrazličitihpodručjaznanostiiumjetnosti,čimejejošjednompotvrđenodasuskupoviHrvat­skog filozofskogdruštvaplatformauspješnesuradnjerazličitihpristupavažnimtemamaiproblemimauinterdisciplinarnomipluriper­spektivnomhorizontu.Uvodno izlaganje, pod naslovom »Prijepor­ni Rousseau«, održao je Zvonko Posavec(Zagreb). Posavec je u predavanju izložioosnovne crte Rousseauove filozofije, nagla­sionekabitnaproturječjavezanauzpolitič­kufilozofijutepokušaoukazatinajedinstvoRousseauovadjela.Uočavajućikontradikcijemodernogadruštva,Rousseaukonstruirami­saonieksperimentukojempokazuječovjekauizvornomstanjuukojembitnodominiraal­truističnoponašanjekakoizmeđupojedinacauizravnomodnosutakoiucijelojzajednici,dokkulturaicivilizacijakvarečovjeka.Rous­seau zagovara povratak prirodi, a ti njegovianti­prosvjetiteljskistavoviizazivajurevolu­cijuumišljenju.Posavecjenaglasiodanjegakaopolitologanezanimačovjekkaočovjek,jer je to područje filozofije i zadaća je filo­zofadakažuštočovjekjest,negogazanimačovjekkaograđanin.RazmatrajućiRousseau­ovodjelonatomtragu,Posavecjedoveodozaključkada jeRousseauprimarnomoralni,a ne politički mislilac. Moralna pozicija jesubjektivnatesestoga,premaPosavcu,mo­ralipolitikanemoguujediniti.InzistiranjemnaRousseauovojprijepornosti.Posavecjenapoticajannačinotvoriohorizontezatrodnev­noraspravljanjeorazličitimproblemimave­zanimauzmisaoidjeloJ.­J.Rousseaua.PrvasesijasimpozijatematiziralajeRousseau­ovopoimanjeonogpolitičkog.HedaFestini(Rijeka),usvomizlaganjunaslovljenom»Su­vremenidruštveniugovor–društvenilibera­lizam(novisocijalizam)«,ukazalaje,koriste­ćinekeRousseauovepojmove,navažnepro­blemedanašnjegdruštva,tejetvrdnjomdaukapitalizmunemademokracijepružilakritikukapitalističkog neoliberalizma, naglašava­jući da je današnjem društvu potreban novidruštveniugovorkojibi trebaoujediniti svepozitivne aspekte kapitalizma i socijalizma.RaulRaunić(Zagreb)jekroztriaspektaobra­zložioRousseauovupovijesnu antropologijuslobode. Prvo, Rousseauovu ideju slobodeprikazao jekaopoveznicu i finalno jamstvocjelovitostinjegovadjela;drugo,analiziraojeRousseauovdvoznačni stav spramnapretka,premakojemcivilizacijajestiskvarilačovje­ka,alijetimeujednodijalektičkiutjecalananjegovdaljnji razvoj i usavršavanje; i treće,naglasio je moralnu slobodu kao povijesnu

manifestaciju ljudskog i pomirenja pojedin­ca izajednice.Raunić idejuslobode,kritikutehničkognapretka iproblemmoralasmatratrimasvijetlimtočkamaRousseauovefilozo­fije.Posljednjeizlaganjeuovojsesijiodržaoje Zdenko Kodelja (Ljubljana), objašnjava­jući Rousseauovo razumijevanje pojmovapatria i nacija. Pojam patria je ekvivalentzaizrazrepublika,apatriotizamserazumijekao ljubav prema domovini.Kaonitvodiljuza interpretaciju Rousseaua Kodelja je uzeoMaurizija Virolija koji upozorava da ljubavprema domovini znači ljubav prema zajed­ničkojslobodiipremazakonima,teoznačavaodređeni način života, vezanost za kulturu,običaje,religiju,jezikidrugo.Upravoradita­kvogpoimanjaljubavipremadomovininekikritičari smatrajudabi seRousseauamoglosmatratinacionalistom,noKodeljanamsvo­jimizlaganjemnastojaodokazatidatomenijetako–Rousseaujebiopatriot.Sljedećasimpozijskasesijabilajeposvećenarazumijevanjuljudskihprava.MarkoTrajko­vić(Niš)svojimjeizlaganjem»Ojednakostidozakona«ukazaonaproblemnepoštivanjapravanajednakostdozakona,doksejedna­kostpoštujekadaseradiozakonu.Jednakostpredzakonomupraksijenajčešćeostvarena,dokjednakostdozakonaostajeneostvarena,štojeTrajkovićobjasnionaprimjeruženskeosobe koja dolazi na razgovor za posao, aodnosposlodavcapremakandidatkinjinepo­štujepravonajednakostkadsekandidatkinjipostavipitanjeplaniraliimatidjecutejuseuslučajupotvrdnogodgovoraodbije.Pravonajednakostdozakonapredstavljapočetnuvri­jednost koju društvo i država prema svojimgrađanimamorajuistaknuti,njegovatiištiti­ti.Sljedećaizlagačica,MinaOkiljević(NoviSad), s temom»Human­rightism: rusoovskoili anti­rusoovsko nasljeđe?« naglasila je daseusuvremenimraspravamavezanimauzza­uzimanjezapravasvihvrstamanjinazamra­čujedasutoosnovnaljudskaprava,anenekaposebnaprava.Okiljevićsmatrada jedanasna snazi anti­rusoovskonasljeđe, a pošto seupravoRousseauasmatraosnivačemmoder­nogkonceptapravačovjeka,trebalobibitinasnazirusoovskonasljeđejerseonzauzimaozatemeljnaljudskapravabaškaoidanašnjeugroženemanjine.Okiljevićjenaglasiladajepotrebnotemeljitopromislitirazlike»ja–ti«i»mi–oni«tedasemoralitetmožeizgradititekudodirusonimDrugim.Umnogomesličnoprethodnimrazmatranjima,MojcaRapo­Wai­te(Karlovac)jeusvomeizlaganju»Rousseauizmeđuprošlosti isuvremenosti«ukazalanaspolnu i rodnu ravnopravnost kao temelj zarazvojdemokratskogodgoja.Trećasesijatematiziralajeodgoj,aunjojsuizlagaliAleksandraGolubović(Rijeka),Ivan

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot641

Dodlek (Zagreb) i Tina Marasović (Split).Golubovićjepostavilamnogapitanjavezanauzproblematikuodgoja,naglašavajućida jekoddjecebitanintelektualniimoralniodgojtejekaosvrhuodgojaistaknuladajepotreb­no naučiti djelovati moralno. Za razliku oddeontološkeetike,kojanamgovorištotreba­močiniti,Golubović ističe etikuvrlinakojanamgovorikakvitrebamobiti.Ovozanimlji­voizlaganjeostavilojezadaljnjerazmatranjepitanjejelimoralniodgojneštoštosetrebaimoranaučiti.Dodlekjeuizlaganjunaslovlje­nom»Emil iSummerhill«pokazaosličnostiirazlikeizmeđuRousseauoveidejeodgojaudjeluEmile ili o odgoju, ukojemuserazmatraidejatzv.»prirodnogodgoja«,kojemujeciljoslobađanje odgajanika od demotivirajućegutjecajaumjetnihpravilacivilizacije, iškoleSummerhillkojujeu20.stoljećuutemeljioA.S.Neill,akojajepraktičnaprimjenametodaipristupaRousseauovevizijeidealnogodgoja,jerpočivanaidejidobrotekojajeupisanauprirodusvakogčovjeka.Ciljodgoja»slobod­ne škole« jest samorazvoj i samoregulacijaunutar okruženja koje određuje zajednica.Marasović je, pak,pružilakritikudanašnjegsustavaodgoja,istaknuvšitezu:želimolide­mokratskodruštvo,potrebannam je i odgojza demokraciju. Danas je sve veća potrebazacjeloživotnimučenjem,automemožemobitiuspješnisamoakoučenikenaučimokakoučiti,anešto,kadaikakotrebajureći.Ostaloje otvorenimpitanje čemu se treba»vratiti«odgojnašegdoba.Naredna sesija izlaganja bavila se odnosompojedinca i društva.Maja Solar (Novi Sad)analiziralajeproblemvlasništvaiindividua­lizma kod Rousseaua, Hobbesa, Lockea iMacphersona. Za razliku od navedenih au­tora, koji stoje na individualističkimpozici­jama,Rousseauostajemisliteljegalitarnosti.IvaŠokičić(Zagreb)jeureferatu»Idejaikri­tika društva – od republikanizma do kritikecivilizacijske represije« komparirala Rous­seaua, Hobbesa, Marxa i Freuda s obziromnanjihovepogledenaidejudržaveidruštvatekritikecivilizacije.DafneVidanec(Zapre­šić) prikazala je moralni aspekt političkogbićaiidealautentičnostiusuvremenomgra­đanskom društvu. NenadVertovšek (Zadar)izložiojeproblematikučovjekovogpovratkaprirodikrozmisaoGeorgesaSorela iErichaFromma te ih ujedinio u misao da se borbaza opstanak prirodnosti i ljudskosti nalazi učovjeku samome. Koncepcijom rusoovskogčovjeka koji je po prirodi dobar, nasuprot»pokvarenosti«društva icivilizacije,dobivasepoveznicaprosvjetiteljstvasnovimdobomrazvojadruštvaitehnologije.Posljednja sesija prvog dana simpozija raz­matrala je pojmove demokracije i slobode.

DragicaVranjić­Golub (Zagreb)postavila jepitanjeumanjuju likultura,znanost i tehno­loški napredak čovjekovu prirodnu dobrotu.Enciklopedizam,kaokontekstukojemutrebapromatratiiRousseauovodjelovanje,definirasekaosumaznanjaiopćegdobra,noostajenerazjašnjenonakoji načinobrazovati općuvoljuzaopćedobro.MiroslavaVučko(Osi­jek) svojim izlaganjem »Izlazak čovjeka izsamoskrivljene nezrelosti danas« istaknulajedoprinosenciklopedistarazvojuinapretkuznanosti, etike i gospodarstva u dobu u ko­jem um predstavlja primjenu ideje čovjeko­va bića na pitanja opstanka slobode. GoranSunajko (Zagreb) istaknuo je Rousseauovorazlikovanje volonté générale i volonté de tous kao pretpostavku istinskog shvaćanjademokracije.Demokracija sedanasnalaziukrizi,volonté de tousvodiu tiranijuvećine,dokjeputemvolonté généralejedinomogućeostvariti istinskudemokraciju.NediljkoMa­tić (Zagreb)prikazao je,pak,pojam ljudskeslobodeudemokracijinatemeljuRousseau­ova djela Društveni ugovor. Demokracijaje istinskaslobodnazajednica ljudi,azakonmora biti prihvaćen općom voljom svih zadobrobitzajednice.Drugidansimpozijazapočela jeIvanaKne­žić (Zadar) koja je stavila pod znak pitanjaantičkoshvaćanječovjekakaozoon politiko­na tepostavila tezudaje tajpojamumjetnokonstruiranproizvodnovovjekovlja.Metodo­loškijeautoricauzelaHobbesakaopolazište,kako bi ukazala na problem čovjekove ne­društvenostiuprirodnomstanju,kontrastira­jući tosRousseauovompozicijom.ZdravkoPerić (Osijek) bavio se propitivanjem hipo­teze društvenog ugovora, uzimajući takođerHobbesa i Rousseaua kao dvije referentnetočke, Hobbesa kao mislioca nadolazećeburžoazije, a Rousseaua kao romantičarskiinspiriranog protuprosvjetiteljskim idejama.NevenaJevtić(NoviSad)problematiziralajeimplikacije Rousseuova shvaćanja opće vo­ljekaoopresivnestrukturekojakonstuituirapolitičku zajednicu. Društvenost, pokazalajeautorica,počivanaodnošenjumeđustva­rima (interesima) umodernom, buržoaskomdruštvudokjeurusoovskomprirodnomsta­njumeđuljudski odnos bitno postavljen kaoodnos čovjeka spram čovjeka, što za impli­kacijuimabitnohumanijiodnosuzajednici. FulvioŠuran(Pula)prikazaojedihotomijeiambivalentnostRousseauovamišljenjagovo­rećiočinjenicida jedniRousseauasmatrajupretečomliberalnedemokracije,dokgadrugisvrstavajumeđupreteče totalitarizma, što jesvakakopretjeranatvrdnja.Udrugojsesijidrugogdanasimpozijaizlaga­lisuIgorEterović(Rijeka),ŽeljkoSenković(Osijek)iMarinBeroš(Pula),kojisuuspore­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot642

đivaliKantovuiRousseauovufilozofiju.Na­konEterovićevaopćegprikazaodnosaKantaiRousseua,kojiseipakfokusiraonadetaljekrozkojesemožedoćidozaključkaoveli­kom,akoneipresudnomutjecajuRousseauanaKanta, Senković je prikazao genealogijurazvojamodernog subjektivizma oslanjajućise također naRousseauov utjecaj naKanta.Budućidajeideja»vječnogmira«,zbogspe­cifičnihpovijesnihokolnosti,bilajednomodcentralnih tema18. stoljeća,Beroš je s pra­vom naglasio i slijedio nit vodilju koja nas,od Saint Pierrea preko Rousseaua, vodi doKantoveelaboracije»vječnogmira«uPrav­no­političkim spisima.Usljedećoj sesiji izlagači i izlagačicebavilisusetemometike.DuškaFraneta(NoviSad)izdvojila je dvije etičke misli u osnovamaRousseauove kritike društva, a to su načelomoralai idejasavjesti.NjegovanjemoralaudruštvuzaRousseauaje jedvamogućeteseljudskostmože obnoviti samo na temeljimasavjesti.SlobodanSadžakov(NoviSad)raz­matraojeRousseauovonaglašavanjehistorij­skedimenzijeproblemaegoističnogdjelova­nja i njegovo nadilaženje, čime se oslobađapotencijalslobodeunjenompolitičkom,mo­ralnomipravnomsmislu.MaritaBrčićKuljiš(Split)istaknulajedajeugrađanskomstanjunasnazinepravednost,aRousseauželiponu­ditivizijuidealnogdruštvasvojomverzijomdruštvenogugovora.Izlagačicajekaopovez­nicu uzelaAristotelovukoncepciju političkepravednostiiRawlsovuidejupravednostikaopravičnosti.JosipĆirić(Zadar)iIvanaPosa­rić(Itzig,Luksemburg)su,ureferatukojijeizložio Ćirić, prikazali u osnovnim crtamaDonaldsonov»integrativnidruštveniugovor«kojisesastojiodkoncepta»hipernormi«kojeslužezarješavanjeetičkihproblemausuvre­menomsvijetu.DevetusesijusimpozijaotvoriojeŽarkoPaić(Zagreb)kojije,uizlaganju»Suverenostkaonomos politike«, komparirajućiRousseaua iSchmitta, pokazao da Rousseauov konceptprirodnog stanja i društvenog ugovora nijeprimjenjiv na suvremeno stanje biopolitikekaototalitarizmakapitala.IvanMarkešić(Za­greb)je,usvomereferatu,ukazaonarazlikeushvaćanjupojmacivilne religijekodRous­seauaiLuhmanna.LuhmannrazrađujeRous­seauovu »francusku« ideju civilne religije iprimjenjuje junakonstruiranjesvojeverzijecivilne religijekaotemeljnevrijednosti.Osla­njajući se na to, autor se zapitaoda li bi seKüngova teorija svjetskog ethosamoglapo­stavitikaosvjetska civilna religija.JosipBer­dica(Osijek)prikazaojepovukaojednudruguparalelu,tejepromišljaoRousseauovutjecajnaTolstoja,ponajvišenapodručjukulture,re­ligijeiestetike.HrvojeJurić(Zagreb)je,pak,

kompariraoRousseauaiDeSadea.ČitavoDeSadeovodjelomožesepromatratikaojedanveliki,razorni,ironičnikomentarnaprosvje­titeljstvo.IRousseauovuiDeSadeovuambi­valentnostuodnosunaprosvjetiteljstvotrebaočitavati prvenstveno preko pojma slobode.Jurić je izlaganjem nastojao pokazati da seobojicumisliteljamožesmatratiiprosvjetite­ljimaiantiprosvjetiteljima.SljedećujesesijuotvorilaIvanaZagorac(Za­greb)svojimizlaganjem»Psihosomatikavrli­neudobasenzibiliteta«,pozivajućiseuglav­nomnadjeloJ.­J.RousseauaJulija ili Nova Heloiza.Postavilajetezuotijelukaofaktoruu konstrukciji identiteta, koja je povezana smoralnimdjelovanjem,te jerazmatralafilo­zofskopoimanjesenzibilitetakaoinstrumen­ta za postizanje vrline. Željka Matijašević(Zagreb)bavilaseRousseauovimshvaćanjemsućutizakojusmatradajeurođenačovjeku,tejeiznijelapoveznicutakvogpoimanjasu­ćuti sa suvremenim psihoanalitičkim i neu­roanatomskimteorijama.JosipĆirić(Zadar)jeuizlaganju»Rousseauovamisaoufilozof­skome savjetovanju« predstavio suvremenikoncept i projekt filozofskog savjetovanja,kojijenamijenjenuporabifilozofijeunjenojizvornojnamjeni–osmišljavanjuživljenja irazumijevanjuautentičnosti.Trećidansimpozijazapočeojeuvodnimpre­davanjemIgoraPribca(Ljubljana).PribacjetematiziraoteorijedruštvenogugovoraHob­besa, Lockea i Rousseaua, odnosno njihoveosobitosti, naglašavajućionuRousseauovu ipropitujući kako se te teorije odnose spramliberalnodemokratskih premisa našeg aktu­alnogpolitičkoguređenja.IakoseRousseauačestoizabirekaoamblematskufiguruklasič­nog političkog kontraktualizma, što jemož­dauzrokovanotimeštojenjegovateorijazamnoge najprihvatljivija zbog njezine blizinedemokratskom uređenju, Pribac je istaknuointeresantnu tezu da Rousseauova teorijaugovora zapravo mnogo duguje Hobbesu iLockeu.UzavršnicijePribacrazmatraoutje­cajRousseauove,aliiHobbesoveiLockeovekontaktualističketeorijenaDeklaracijuopra­vimačovjekaigrađaninaiz1789.godine.Naredna sesija bila je posvećena odjecimaRousseauova djela u hrvatskom i jugoistoč­noeuropskom kulturnom kontekstu. Marija­na Hameršak (Zagreb) izlagala je o prvomprijevodu Rousseauova Emilea u Hrvatskoj,kojijeizazvaoskandalujavnostiibiocenzu­riran,SuzanaMarjanić(Zagreb)prikazalajeKrležinoshvaćanjeRousseaua,aBorisBeck(Zagreb) je tematizirao biopolitičkemetafo­re i antitotalitarističkidiskursudjelu JosipaHorvata, s osvrtom naRousseaua. Sesiju jezaokružioVladimirKolarić(Beograd)kojijepojmove istaknuteunaslovusimpozija (pri­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot643

roda,društvo,politika)razmatraonaprimjeruromanaDouglas TweedIrineAleksander.Dvanaestaitrinaestasesijasimpozijapružilesu zanimljivuvidumogućnostpromišljanjaRousseauova djela u kontekstu umjetnostii suvremenih medija, odnosno mediologi­je.KatarinaRukavina (Rijeka) zapitala seotomeštosedogađasodgojemuvrijemekrizefilozofije.Ukrizifilozofijeupostmodernomdruštvuspektaklaocrtavaseproblemmoral­nih smjernica ideje odgoja, gdje se očitujeda je napredak zapravo nazadak, kao što jeisticao Rousseau. Autorica je napravila us­poredbuRousseauasBadiouomčijijepojamistinolikostisličanRousseauovompojmupri­rodnog.SeadAlić(Zagreb)govoriojeotomekakoizvorioblikovanjejezikaodređujeljud­skukulturu,štosemožejednakopromišljatisobziromnaRousseauakaoiukontekstusu­vremenekultureoblikovanemedijima,dokjeIvanMolek(Zagreb)analiziraoradoveSamu­elaWebera koji pomažu u perfekcioniranjudiskursaoRousseauovimradovimana temujezika.Gordana Škorić (Zagreb) je obradilaznačajRousseauzaestetiku,pozivajućisenaCassirera koji smatra da s Rousseauom (i sGoetheom)prestajepoglednaumjetnostkaomimesis, auprviplan iskačeekspresijakaoparadigma. Livia Pavletić (Zagreb) obradi­la je Rousseauov koncept jezika, povezan snjegovimshvaćanjemglazbe,aNikolaTadić(Sisak)je,krozpjesničko­filozofskefragmen­te,naiznimnozanimljivnačin,progovoriooAurelijuAugustinuiJ.­J.Rousseauu.Uzavršnoj sesiji simpozija,čija jediskusijaprerasla i u zaključnu diskusiju simpozija,izlaganjasuodržaliMiomirMatulović(Rije­ka)iNenadMiščević(Maribor/Budimpešta).Matulović je izložio referat o Rawlsovomtumačenju Rousseauove teorije društvenogugovora,aMiščevićjeproblematiciRoussea­uovakontraktualizmapristupiotematizirajućiRousseauovuteorijudruštvenogugovorakaomisaoni eksperiment,ujednoobjašnjavajućiiučemusesastojiznačajRousseauoveteorijeištojetouopće»misaonieksperiment«.Takoje simpozij biopoentiran stavljanjemnagla­skanasocijalno­političkeaspekteRousseau­ovemisli, ali je u dovoljnojmjeri došla doizražajacjelinaRousseauovadjela injegovaaktualnost, što je, sudeći prema najavamaorganizatora, i bila namjera ovog opsežnogskupa.

Josip Cmrečnjak Nikolina Ćavar Rahela Jug

Simpozij »Filozofija u dijalogu sa znanostima«

U organizaciji Instituta za filozofiju u Za­grebu je od 5. do 7. prosinca 2012. godineodržan simpozij pod nazivom »Filozofija udijalogusaznanostima«.SkupjenaInstitutuza filozofiju otvorio predsjednik organiza­cijskogodboraLukaBoršićuzobrazloženjetemesimpozija,kojemuje,kakojeistaknuto,glavniciljpreispitivanjemogućnostidijalogaizmeđu prirodnih i humanističkih znanosti.OdmahpotomskupuseobratioravnateljIn­stituta za filozofiju Filip Grgić izražavajućisvojezadovoljstvozbogčinjeniceštojeskupinterdisciplinaran (idvojezičan; izlaganja suseodržavalanahrvatskom, a treći dan sim­pozijanaengleskomjeziku) ištoćesekrozizlaganjadodatnopotkrijepitiulogaivažnostfilozofijezasuvremenuznanostiobrnuto.RadnidiosimpozijaotvoriojeVladimirPaarpredavanjem»Suvremena znanost u ozračjukomplementarnosti s humanističkim zna­nostima«.Akademik Paar smatra da iako jeu povijesti došlo do odvajanja filozofije odznanosti, taodvojenost,kaoštomožemovi­djeti na mnogim primjerima iz suvremeneznanosti, nikada nije bila konačna. Znanostnaimenemožedatikonkluzivnarješenja,sto­gamožemotvrditineodvojivostprirodnihodhumanističkihznanosti.UsličnomtonunastaviojeStipeKutlešakojije govorio o filozofijskim pretpostavkamaznanosti.Upočecimafilozofijenijebilood­vajanjafilozofijeodznanosti.Noodvremenanjihovarazilaženja,dakle,odnovogvijekapadodanasraspravljaseotomeimaliznanostusvojimtemeljimaikakvihfilozofijskihimeta­fizičkihpretpostavki,štoovisiuprvomredu,smatraautor,otomekakoseshvaćajufilozo­fijaiznanost.DušanRažemproblematiziraojeomogućnostimadijalogaizmeđufilozofijei znanosti. Smatra da je razvojem znanostifilozofijadobilauvidunoveznanstvenespo­znaje na osnovi kojih su se mogli ponuditinoviodgovorinavječnavelikapitanja tedajeprostorzadijalogizmeđuznanostiifilozo­fije i u budućnosti osiguran. Franjo Sokolićosvrnuosenanekemitovepovijestiznanostitezaključiodajeuobrazovanjuznanstvenikapotrebnoboljepoznavanjepovijestiznanosti.Njegovjestavdaseupoznavanjemspoviješ­ćuznanostiotvaraju,izmeđuostalog,imno­gafilozofskapitanja,atimeimogućnostizadijalog.SrećkoKovačpokazaojenakojinačinlogikamožeutjecatinateorijuskupnogodlučivanja.Pomoćuopćeteorijelogičkihoprjeka,naime,mogu se analizirati načinidonošenjaodlukauskupiniilizaskupinuiuvjetinastankadis­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot644

kurzivne dileme.DušanDožudić obradio jespecifičanproblemizFregeovogPojmovnog pisma, a riječ jeoFregeovompristupu isto­vjetnosti.Popodnevnu sesiju prvog dana simpozijaotvorilajeIvanaSkuhalaKarasmanstemom»Imalisrećeufilozofijiiznanosti«.Njezinjeciljbioistražitiukojemsekontekstuufilo­zofijiiznanostipojavljujepojamsreće.LukaBoršić govorio je o autoritetima i promjeniparadigme shvaćanja autoriteta u znanosti,pozivajući se na povijesne primjere i čestoprecijenjeno povjerenje u pojedini autoritet(najčešćetekst),umjestodaseproučiiistražisamapriroda.Danasautoritetmožepredstav­ljatijedino»znanstvenazajednica«sazajed­ničkiprihvaćenim teorijamautemeljenimnaopćeprihvaćenim kriterijima. Potom je JureZovkoproblematiziraooznanostikaovrhun­cu ljudske kulture. Uslijedila su izlaganjaTihomiraVukeljeizajedničkoizlaganjeDra­ganaPoljaka,FranjeSokolićaiMirkaJakića.TihomirVukeljabaviosejošuvijeknejasnomporukomkvantnemehanike.Iakosekvantnafizika pokazala vrlo moćnom u tehničkomsmislu,nijejasnoštonamonatočnoporuču­jeo svijetu.Pokušaji odgonetanja teporukedanas, smatra autor, u pravilu imaju oblik»tumačenjakvantnemehanike«.DraganPo­ljak,FranjoSokolićiMirkoJakićbavilisusepropitivanjemodnosafilozofijeiznanstvenemetode sosvrtomna istaknute filozofezna­nosti–KuhnaiPoppera.Očuđenjuufilozo­fijiiznanostigovorilajeBarbaraĆuk.PetarŠegedingovoriojeoumijećuiznanju,itoukontekstuPlatonovepostavkeznanjakaovrli­ne.PrvidanzavršiojepredstavljanjemknjigeStipe Kutleše Filozofija Ruđera BoškovićakojajeizašlauizdanjuKruZak,Zagreb2012.KnjigusupredstavljaliMaritoMihovilLeti­ca,MarijanŠunjić,izdavačKrunoZakarija,anakrajusesnekolikoriječiprisutnimaobra­tioisamautor.Drugi dan simpozija započeo je izlaganjemSnježane Paušek­Baždar s temom »Novo­platonizam i rani razvitak kemije«. Paušek­BaždarjeprikazalaiznimnidoprinosEgipća­ninaOlimpiodora izTebe (5 st.)koji jedaocjelokupnu sintezu dotadašnjeg protokemij­skog znanja. Egipćanin je pokazao kako sufilozofske ideje prvimkemičarimaposlužilekao znanstvena teorija, ali i da su rezultatikemijskihpokusautjecalinaoblikovanjefilo­zofskihpogleda.ErnaBanić­Pajnićgovorilajeoulozi renesansnogplatonizmaza razvojnovovjekovne znanosti u kontekstu preispi­tivanja Platonovog doprinosa u matematič­ki utemeljenoj prirodnoj filozofiji, aMatjažVesel je iznio nove postavke o povezanostiKopernikasPlatonom.AutortvrdidaKoper­nikov projekt reforme Ptolomejske astrono­

mijeusvojimbitnimpostavkamaproizlaziizplatonovskefilozofije.OdijalogufilozofijespolitičkimznanostimagovoriojePavoBari­šić osvrćući se ponajprije na krizu političkefilozofijeipotiskivanjefilozofijskogdiskursauraspravamaopolitici.Tvrtko Jolić izlagao je na temu »Političkafilozofija i kognitivna poboljšanja«. Proble­matiziraojeotomejesuliodređenipostupcikojima je cilj poboljšati ljudske kognitivnesposobnosti (percepciju, razumijevanje, me­morijuisl.)moralnoopravdanisobziromdapoboljšanja kognitivnih sposobnosti utječunadruštveneodnose,posebice,društvenune­jednakost.MartinKuharizložiojefilozofskekorijene rane hrvatske eugenike i to na pri­mjeru dva naša liječnika: Frana GundrumaOriovčaninaiAndrijeŠtampara.DavorPeć­njak izlagao je o slobodi volje i formalnomsustavu,ukontekstuposljedicakojeformalnisustavmožeimatikadasuupitanjuodlučiva­nje, djelovanje i sloboda volje općenito.NaprethodnutemunadovezaoseFilipČečkojije govorio o doprinosima eksperimentalnefilozofijeraspravioslobodivolje,sobziromnarazilaženjaupristupuizmeđustavovadvi­ju suprotstavljenih pozicija: kompatibilista iinkompatibilista.Njegovo jemišljenjedasunekizaključcieksperimentalnihfilozofasla­boutemeljeni.AleksandraGolubovićizlagalajeoodnosuznanosti i filozofije religije i toreferirajućisenaargumentizdizajna,kojimsebavi iznanost i religija.Prirodneznano­sti (osobitosuvremenafizika ikozmologija)tumačedizajnnajedannačin,dokgareligijatumačinadrugi,nočinisedameđunjimaimaprostoraizadijalog.Popodnevnu sesiju drugog dana simpozi­ja otvorio je Nenad Miščević s izlaganjem»Filozofija znanosti – kontinentalna i anali­tička«.Analiziraojetemeljnerazlikeizmeđutzv.analitičkeikontinentalnefilozofije.Ana­litička filozofija se (barem posljednjih polastoljeća) fokusirala na pozitivne spoznajnerezultateznanostiinjenusposobnostdadođedoistine,dokjekodkontinentalnefilozofijesituacija uglavnom obrnuta (potraga za isti­nomuznanostigurnutajeudrugiplan).Ne­ospornojedaijedanidrugipristupimasvojeprednostiinedostatke,nomoždajevrijemedase napokon razmotre imogućnosti dijaloga,smatraautor.BoranBerčićodržaoje izlaga­njepodnaslovom»Filozofijakaoznanost«,ukojemtvrdidafilozofijanaprostojestznanostte da filozofske teorije sadrže nagađanja osvijetuistokaoiznanstveneteorije.Filozofijaiznanost imaju istiopćicilj i istuopćume­todologiju,dakle,ijednaidruganastojedatišto točnije i preciznije odgovoreo svijetuukojemživimo.BerislavŽarnićodržaojeizla­ganje pod naslovom »Teorije bez granica«.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot645

NjegovjestavdanamprimjericeHeisenber­govo načelo neodređenosti pokazuje da nijemogućaneovisnostfizikeodlogike,štoznačidaistinefizikemoguizmijenitiistinelogike.Nakon popodnevne pauze Mihaela Girardi­Karšulin izložila je kritiku psihologizma u16.ipočetkom20.stoljećakojaseodnosinanemogućnostdaonoštojeproizvodilirezul­tatempirijskogprocesamišljenjabudenužnoiopćevažeće.Autoricasereferiranadvojicuautora, Franu Petrića i Edmunda Husserla.Prvi je toekspliciraonamatematici,adruginalogici.IvanKordićizlagaojeotemeljnimcrtama Gadamerove filozofijske hermene­utike, razumijevanju idogađanju. Ističeuni­verzalnosthermeneutikekojaulaziudubinusvjesneinesvjesnepraktičneprimjeneonogašto se razumijeva.DavorBalić sudionike jeupoznaosMarulićevimstajalištimaoznanjuiznanostiuEvanđelistaru, ističućičinjenicudaMarulićupravoetikuizdižeiznadsvihzna­nosti, a IvanPeklić istakao jedoprinosFra­njeMarkovićaprirodnimznanostima(iakojeMarković bio filozof školovan u društvenohumanističkimznanostima).TrećidansimpozijazapočeojeizlaganjemMa­rie­EliseZovkostemom»Nature,KnowledgeandKnowledgeofNature inPlato andSpi­noza«.Spoznajastvarnostijedanjeoproble­makojijezaokupljaomnogefilozofe,međuostalimaiPlatonaiSpinozukojisusepitalijelistvarnostuopćedostupnaljudskojspoznaji(i znanju).Luca iNelaMalatesti predstavilisu svoje viđenje dijaloga između filozofije(uma) i znanosti. Izlaganje pod naslovom»Supervenience, Mind and Chemistry« za­počelisus tezomdasementalnastanja,ba­remnaopćojrazini,moguopisatiiobjasnitipomoću prirodnih znanosti, osobito fizike,kemijeibiologije.Oprirodnimidruštvenimuvjetovanostimakojeutječunaglobalnepro­mjeneuokolišugovoriojeMladenDomazetu izlaganjupodnaslovom:»Sustain–WhatandAbility – to DoWhat?; Extracting theExplanatory Ontology of Sustainability«.ZvonimirŠikićjeodržaoizlaganjepodnaslo­vom»ProbabilityasRelativeFrequency«.Završno predavanje održao je TimMaudlin(NewYorkUniversity)–agovoriojeome­tafizicikvantnefizike(»TheMetaphysicsofQuantumPhysics«).Smatradajeključnood­govoriti napitanjeo tomekoju točnouloguima metafizika koja je zastupljena u teorijifizikekadasuupitanjuempirijskapredviđa­nja.Pri tom jevažno imatinaumupoveza­nostizmeđuteorijei(empirijske)evidencije,štoraspravioproblemuinterpretacijekvantneteorijedajenovosvjetlo.SimpozijjezavršiookruglimstolomnakojemsusudjelovaliPavelGregorić,TimMaudlin,AntonioŠiber iHrvojeŠtefančićraspravlja­

jućiopoveznicamaizmeđuprirodnihznano­stiifilozofije.Zaključenojedaprirodnezna­nostinemogubezfilozofijeiobrnuto,tedajedijalog izmeđuznanosti i filozofijenesamopoželjannegogotovoinužan.

Aleksandra Golubović

Tribina »Mogu li nam filozofija i duhovnost pomoći u kriznim vremenima?«

Uutorak,18.prosinca2012.godine,uprosto­rijamaKnjižniceičitaoniceBogdanaOgrizo­vićauZagrebuodržanaječetrdesetipetatri­binaParalelni svjetovipodnazivom»Mogulinamfilozofijaiduhovnostpomoćiukriznimvremenima?«.AutorimoderatortribineKri­stijanVujičićinspiracijuzatemutribinepro­našao jeuređujućiknjiguFilozofija za životautora Julesa Evansa.Autora knjige zaintri­girala je misao da nam ideje koje su velikifilozofi, kao što suHeraklit, Sokrat, Platon,AristoteliEpiktetiznijeliprijedvatisućljeća,mogupomoćiidanas.Dajedrevnafilozofijaaktualnainadahnjujućadanasu21.stoljećugovoričinjenicadausvijetupostojesokratskikafići,stoičkevojske,epikurovskekomuneukojimaljudipokušavajupronaćiputilibaremsmjernice za dobar život.Autora tribine pr­venstvenojezanimalomogulinamfilozofijaiteologijapokazatiputkojimbismoizašliizkrizekojaposljednjihgodinazahvaćaživotesvihstanovnikaovogaplanetanavišerazina,temogulinaspoučitikakoupravljatinašimemocijama,kakosesuočavati sproblemimausuvremenomdruštvui,ukonačnici,datisa­vjetkakobismotrebaliživjeti.Zagosteovetribine prikladno su odabrani filozof Hrvo­je Jurić s Filozofskog fakulteta uZagrebu iteologBorisGunjević sTeološkog fakulteta»MatijaVlačićIlirik«uZagrebu.Na pitanjemože li nam filozofija pomoći uovimkriznimvremenimaHrvojeJurićrekaojedasenalazimoudubokojiteškojekološ­koj,ekonomskoj,političkojidruštvenojkrizi,tedamoramoshvatitidanas takvasituacijavodi do ruba egzistencije. Filozofija nammožepomoćijeronaimasposobnostartikuli­ratipraveprobleme,analiziratiiinterpretiratisituaciju,aakovećnedatočneodgovorekojinamtrebaju, tadanambaremmožeponuditiorijentire i biti putokazom prema odgovo­rima. Jurić dalje objašnjava da je filozofijiinherentno razvijanje kritičkog mišljenja te

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(623–646)

Filozofskiživot646

namonamožepomoćidazađemoizaonogaštojeuobičajeno,daraskrinkamopredrasude,daseprobijamodoonogbitnog,daizgrađuje­moonoštosenazivasmislomživota,tenammožepomoćidasenosimosproblemimaisasamimasobom.Utomsmislufilozofijanijesamoteorijanegoipraksa.Onoštojeposeb­nozanimljivojestdaseunovijevrijemepo­javioprojekt filozofskog savjetovanjakoji jenamijenjenonomešto je filozofija izvorno ibila–osmišljavanježivljenja.Postojefilozofikojipokušavajuljudimapomoćiurješavanjupsiholoških, egzistencijalnih i emocionalnihkriza, te impomažudadođudosmisla.No,naglašava Jurić, dabi filozofijanabilokojinačinmoglapomoćionamorapriznatisvojaograničenjajersepermanentnosudarasgra­nicamaspoznavanjaidjelovanja, tesemorapermanentnopropitivati.Boris Gunjević smatra da nam duhovnostmožepomoćidaprebrodimosvakukrizu,paiovudanašnju.GunjevićadanašnjasituacijapodsjećanaScipionovumelankoliju–sjedećiuruševinamaKartagenakonštojepobijediosvog životnog neprijatelja Hanibala, Scipi­on je postao svjestan kako će jednoga danatakonetkosjeditina ruševinamaRima te sepitaokoja je svrha svega.Gunjeviću sečinidamidanassjedimouruševinama:jedansesvijetruši,adrugogajošnemanavidiku,sta­re strukture više ne daju nikakve odgovore,anove se jošnisupojavile.Kada sedogodiovakva kriza želimo nešto promijeniti. No,akoneznamokako,moglibismoučiniti jošgore.ZatotrebaslijeditiIsusakojijesvojimučenicima ponudio jedan idiom, praksu, re­kavši imdamole ibdijudanepadnuuna­past.Toznačidatrebabitibudaniiščekivationo što se treba dogoditi, a kada se dogodiznatćemodjelovatijerćemoizmeđuostalogačitatiznakovevremena,asamIsusjeznak(upostrukturalističkom smislu, on tumači sveostaleznakove).GunjevićpripovijedapričuodobromSamarijancui tvrdidasmomi,mo­derni ljudi, ti koji smoprebijenikao čovjekiz priče koji je putovao od Jeruzalema doJerihona,mimoramodopustitidanassusret­nedobriSamarijanacdabismoisamimoglipostati dobri Samarijanci. Duhovnost krećetakodaizokrećezadaneparametrekojesmo

većnaučili,upravosuprotnoodreligioznostikoja daje odgovorenapitanja koja nitkonepostavlja.Napitanjeodanašnjoj situaciji sa suosjeća­njemiodnosufilozofijeisuosjećanja,HrvojeJurićrekaojekakosemalofilozofausvojimetičkimkoncepcijamaoslanjalonaosjećajeisuosjećanje.NomeđunjimaJurićjeistaknuoRousseauaiSchopenhauera,smatrajućidajeSchopenhauerdaonajpregnantnijukoncepci­ju koja se bazira na suosjećanju, a kojamujepomogladaizađeizantropocentričkefilo­zofijeirazvijenekuvrstukonceptualiziranogmoralnog obzira prema neljudskim bićima,posebno životinjama. Jurić smatra da je ra­sprava omoralnom statusu životinja i živo­tinjskapravapoljeukojem je filozofijapo­stiglauspjeh.No,suosjećanjenijedovoljno.Trebaju nam jači, čvršći pojmovi, pojmovislobode,jednakosti,pravednosti,solidarnosti.Njihbitrebalopromišljati,nanjimainzistira­ti,aktualiziratiih,nesamokaoetičkimnegoisocijalno­političkimimperativima.Cijelaovakrizanastalajeizvrijeđanjaovihidejaizabo­ravaovihprincipa,smatraJurić.Gunjević smatra da je suosjećanje uvod zaonoštojetipičnozakatoličkuvjeruinajbo­ljeunjoj–milosrđe.Problemnastajekadasemilosrđe institucionalizira administrativnimi birokratskimputem.Ako odlučimo ne bitimilosrdnijersmoosnovaliinstitucije(siroti­šta,Crveni križ i dr.) kojima je zadatakbitimilosrdan i suosjećajan, događa se parodijakršćanskih vrlina. Druge vrline, kao što sujednakost,bratstvoijedinstvo,možemoprak­ticiratitekakodopustimodaBogbudemilo­srdanpremanamakakobismomibilimilo­srdnipremadrugima,zaključujeGunjević.Tribinanijeponudilakonačanodgovorkakoprevladatiglobalnuiindividualnukrizu,alijepodsjetiladajekrizaneštoštoseperiodičnodogađa ljudskoj rasi,nešto što ječaknužnozanašdaljnjicivilizacijskirazvitak,tejenas,ljude21. stoljeća, podsjetila da su filozofijai teologija itekako aktualne, te da se u filo­zofskim spisima i teološkim knjigama krijuodgovorinamnoganaša suvremenapitanja.Samoihtrebapronaći.

Nikolina Ćavar