RUBRIKE: Skola 2 Književno štivo 6 Momenat inspiracije 8 Kritika 15 CETINJSKA GIMNAZIJA SPECIJAL: Tantalove muke Intervju sa Igorem Markovicem O brojevima Avioni (feljton) Deveti Budvanski Karneval Feniks MAJ 2011.GOD PETO IZDANJE SLEDECA POSLEDNJA
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
R U B R I K E :
Skola 2
Književno
štivo
6
Momenat
inspiracije
8
Kritika 15
C E T I N J S K A G I M N A Z I J A
S P E C I J A L :
Tantalove
muke
Intervju sa
Igorem
Markovicem
O brojevima
Avioni
(feljton)
Deveti Budvanski Karneval
Feniks M A J 2 0 1 1 . G O D P E T O I Z D A N J E
SLEDECA POSLEDNJA
S T R A N I C A 2
Sajam ekologije 2011 Ekoloska sekcija nase
gimnazije se i ove
godine predstavila na
sajmu ekologije u
Budvi. Sajam je trajao
od 20-22. aprila.
Naj sajmu su se nasle
brojni samostalni izla-
gaci, sa svojim doma-
cim i eko proizvodima,
kao i nekolika vrtica, i
nasa gimnazija. Nasa
gimnazija je ove godina
imala stand sa slo-
ganom “Priroda nama”,
na kojem smo prikazali
nacine na koje se prei-
rodni resursi mogu
pametno iskoristiti.
Nakit i ukrasni ele-
menti bili su veoma
hvaljeni od posjetilaca
sajma, a ni nasi recepti
za pripremu kako suvog
tako i svjezeg bilja nisu
nista losije prosli. Ove
godine, ekoloska sekcija
je saradjivala sa novoos-
novanom skautskom
sekcijom, mada je na sa-
jmu sa nama bio samo
jedan skaut (Blazo medju
zenama) :)
Sajam je takodje dodjeljivao nagrade za najbolje
izlagace. Trecu nagradu osvojilo je MASLINAR-
SKO DRUŠTVO ‟‟BOKA‟‟ iz Tivta, drugu WTE
OTPADNE VODE BUDVA DOO iz Budve , a
zlatna plaketa je otisla Italijanskim izlagacima
REGIONE PUGLIA - AREA POLITICHE PER
LO SVILUPPO ECONOMICO, IL LAVORO E
L‟INNOVAZIONE iz Barija. Medjutim, dodijel-
jene su i dvije Pohvale Jadranskog sajma od ko-
jih je jednu osvojio vrtic “Djina Vrbica” iz
Podgorice, a drugu niko do nasa gimnazija :)
F E N I K S
SLEDECA NASLOVNA POSLEDNJA
S T R A N I C A 3 P E T O I Z D A N J E
No, nije sve bilo tako
zvanicno, najvaznije je da
je drustvo bilo dobro i da
je zabava bila na nivou :)
Nasa ekipa sa ministrom
održivog razvoja i tur-
izma Predragom Seku-
lićem
Nasa
endemicna
vrsta :D
Jedna od “eko kreacija”
SLEDECA NASLOVNA PRETHODNA
POSLEDNJA
S T R A N I C A 4
A ovako je
izgledao
stand
F E N I K S
Komsije
I naravno, covjek sa,
kako kazu, najljepsim
kolacima na sajmu :)
SLEDECA NASLOVNA PRETHODNA POSLEDNJA
Ekolozi na karnevalu
S T R A N I C A 5 P E T O I Z D A N J E
Ove godine,
Ekoloska
sekcija je
stvorila nesto
za sta se
nadamo da ce
postati tra-
dicija -
karnevalsku
masku na 9.
Budvanskom
karnevalu.
Naime,
maska pod
nazivom “Kreativna reciklaza” uveliko se
razlikovala od svih ostalih maski, iz prostog
razloga sto su koristeni materijali bili kese,
papiri, limenke…. Stigli smo tamo nesto
nakon 19h, a kisa je, na nasu zalost, uveliko
padala. Pa ipak, kada je bilo vrijeme za pok-
ret, grupa se presvukla i krenuli smo ka
restoranu “Zeleni Gaj” odakle je trebalo da
krene povorka maski. Do glavnog trga, vec
smo potpuno bili mokri, maske malo
“poljuljane zbog cinjenice da je vecina bila
od krep papira, novena ili stripova”
smo bili bolji od oce-
kivanog :))
Vrhunac veceri, napokon
staje kisa, i mi smo na
koncertu Bajage i instru-
kora, pjevamo, noc je
svrsena na savrsen nacin.
Iako mokri, odlicno
raspolozeni, pjevali smo
cijelim putem, zabavljali
okolinu, i vaznije, sebe. A
kada je doslo vrijeme za
nasu tacku, uz “Pusti pusti
modu”, mozda nismo bas
zasijali, ali reklo bi se da
Mozda najuspjesnija kreacija
od svih :D
Mozda
nismo bas
zasijali, ali
reklo bi se
da smo bili
bolji od
ocekivanog
SLEDECA NASLOVNA PRETHODNA POSLEDNJA
S T R A N I C A 6
“Ubijte me,
ili ste
ubica”
Franc Kafka
Franc Kafka - Proces Govoriti o Procesu je
nemoguće, a pritom ne
pomenuti Kafkinu komplek-
snu ličnost,kao glavnu oso-
vinu njegovog stvaralaštva.
Pokušaću da njegovo djelo
pojednostavim i razloţim na
pojedinosti koje ce ga
učiniti shvatljivijim,koliko je
to,naravno,moguće. Mislim
da se djelo suštinski ne
moţe poznavati ako se pre-
thodno ne upoznamo sa
nekim segmentima iz ţivota
pisca. Kafkina ličnost je
veoma komplikovana i kon-
traverzna. Često se njegova
osjećanja sudaraju i stvaraju
emocionalni haos,koji se da
naslutiti u njegovim djelima.
Još od djetinjstva Kafka je
bio ćutljivo i introvertno
dijete,što saznajem čitajući
njegovu biografiju. Od
samog početka nije pri-
padao svijetu u kojem je
živio,tačnije , svijetu u ko-
jem je postojao. Kafka je
živio samo u očima svog
oca. Očeva ruka je birala
njegov ţivotni put po
sopstvenom nahođenju.
Tako,Franc završava pravni
fakultet radi kao činovnik,
po ţelji njegovog oca, dok
je istovremeno zapostavljao
želju da bude pisac. Ta želja se
gušila u njemu, ujedno ga pri-
tiskajući sopstvenom teţinom.
Izgubljen u tuđim riječima,Kafka
se povlači u sebe. Ostaje dio
svijeta samo formalno,u grani-
cama koje su njegovog oca
činile zadovoljnim. Bez imalo
samopouzdanja piše knjige
koje,većinom, za ţivota nisu
objavljivane. Njegova različitost
se nije mogla sakriti,koliko god
se to njemu činilo potrebnim.
Plašeći se da napravi samovoljan
koran na sopstvenom
putu,Kafka degresivno ţivi u
unutrašnjoj paranoji.
prosto nije imao hrabrosti. Često vidi
cilj,ali nikad ne ide do kraja,već se
nemoćan zaustavlja na prvoj prepreci.
To je,po meni , njegova najupečatljivija
osobina. “Ubijte me, ili ste ubica” su
rijeci kojima pisac bukvalno preklinje
da okončaju njegovo konfuzno posto-
janje i time prekinu njegove unu-
trašnje strahove i frustracije.
Prijatelja gotovo da nije imao,sem
izuzetka Maksa Broda ,koji nije ispunio
njegovu poslednju ţelju posthumno ob-
javivši njegova djela. Čitajući Kafkine
knjige upadam u jedan mracan i kon-
fuzan svijet, gdje se dvije kontra-
verznosti sklapaju savršenu harmoniju.
Otkrivam svijet koji je postojao samo
unutar Kafke ; jedini svijet gdje je pisac
uistinu pripadao. Većinu svog ţivota
Franc je proveo po sanatorijumima,gdje
je i umro. Poznate su njegove poslenje
riječi koje svjedoče da se nisam zagubio
u haosu Kafkine ličnosti. Pisac je htio
pobjeći iz svijeta kome nije pripradao,ali
F E N I K S
SLEDECA NASLOVNA PRETHODNA POSLEDNJA
S T R A N I C A 7 P E T O I Z D A N J E
Kafkin proces je nepromjenjiva sudbina jučerašnjeg,današnjeg i sjutrašnjeg čovjeka. Ţivimo u svijetu, a van
njega. Krećemo se po već iscrtanim putanjama. Svako od nas ima svoj krug uzaludnosti iz kojeg ne moţe
izaći. Kafka je smrću Jozefa K. dozivio poraz,a ujedno i odnio pobjedu nad birokratskim društvom tog vre-
mena. K. je ostao kao dokaz koji prevazilazi sve granice zabranjenog. Iako već odavno mrtav,on ţivi, van
vremena i van svih pravila. Čist,a najvaţnije – slobodan .
Kafku su kritičari pokušali objasniti na najrazličitije načine. Njihova mišljenja se negdje sklapaju u jedno, a
sa druge strane široko mimoilaze. Ja kaţem da je ovaj pisac najbolje objasnio svoje djelo kroz sopstvenu
pripovjetku koja se zove “Mala basna” i koju sad prilaţem kao corpus delicti.
- “Ah” reče miš,”svijet se svakog dana sve više suţava. Isprva je bio tako širok da me je bilo strah,trčao
sam i trčao i osjetio sam sreću kad sam konačno,desno i lijevo, u daljini vidio zidove,ali ti dugački zidovi
toliko brzo hitaju jedan ka drugome da se ja nalazim već u poslednjoj sobi, a ondje , u kutu, čeka klopka u
koju ću utrčati.”
-“Trebaš samo promijeniti pravac trčanja.” Reče mačka i pojede ga.
Kafka je svjesno trčao u svoju klopku... Da li će ova knjiga učiniti da ljudi promijene pravac trčanja ? Ne.
Pejanovic Damjan
Kafkinu ličnost sam ispitivao smišljeno,zalazeći duboko,jer mislim da je neo-
phodna da bi Proces imao puno značenje. Naime, u Procesu pisac govori o svi-
jetu u kojem je samo dio slagalice. Svijetu koji funkcioniše van njega. Živi
nemoćan da se izbori za sebe. Ostaje mu samo da se pomiri sa onim dijelom
ljudske sudbine na koji nikako ne može uticati. U knjizi Kafka je uzeo obličije
glavnog junaka, Jozefa K. On je svo vrijeme svjestan kružne putanje uzalud-
nosti po kojoj se kreće. On hoda naprijed,ali ipak zna šta ga čeka na kraju. Nje-
gov proces se odvija van njega,van njegove moći. On korača u susret dželatu
nadmeno i gordo,prkoseći totalitarnom sistemu birokratskog društva i sud-
stva,koje će ,na kraju,izvoljevati još jednu pobjedu nad bijednim ljudskim
životom.
SLEDECA NASLOVNA PRETHODNA POSLEDNJA
S T R A N I C A 8
Facebook manija
nije zahvatila
samo mlađu
populaciju, već sve
češće možemo
vidjeti nečijeg tatu/
mamu sa profilom
na fejsbuku.
Logo Facebook-a
Facebook
oni ţele da naprave profil, u
želji da što brže porastu.
Tako sve češće moţemo
vidjeti osmogodišnjake sa
otvorenim profilima, koji
umjesto da izađu napolje,
da se I polako sami sebi
stvaraju krug prijatelja I
svoj socijalni ţivot, mi ih
moţemo vidjeti online na
facebooku.
Istraţivanja su pokazala da u
ovako ranoj fazi razvoja,
facebook izuzetno loše
utiče na djecu, jer moţe
Za neke je to nečuveno, jer
smatraju da je to zavirivanje
u njihov privatni ţivot, a da
ne kaţemo da se osim
mame/tate postoje još pet
stotina prijatelja na fejsbuk,
ali to nije zavirivanje u pri-
vatnost, to je samo
„‟druţenje‟‟ (prvi znak zavis-
nosti je poricanje da postoji
problem)
Da stvar bude još gora, čak
I najmlađi koji su uvijek pod
uticajem starijih, u svom
okruţenju stalno slušaju o
temi fejsbuk, pa na kraju I
dovesti do raznih trauma,
do veoma slabo razvijenog
ili nikakvog socijalnog ţivota
u zrelijim godinama, I u
nekim teţim slučajevima čak
I do pojave da se dijete
toliko poistovjeti sa ovim
virtuelnim svijetom, da ne
moţe da razluči što je
stvarno a što ne.
Brzo I efikasno moţete
stupiti u kontakt sa drugim
osobama
Korisno je za prijatelje I
rodbinu koji ţive u
inostranstvu
Odlična prilika za reklamu
određenog proizvoda
…
Niko ne osporava njegove
dobre strane, ali svakako da
ovo nije nikakva novina, I
sajtovi poput myspace-a,
skype-a i msn-a su nam I do
sad pruţali ove mogućnosti
Sada pitanje glasi, što je to
što je učinilo Facebook
toliko popularnim? Na ovo
pitanje postoji mnogo
odgovora, I za svaki
moţemo reći da je donekle
tačan, ali pravi odgovor koji
bi objedinio sve ovo još
uvijek nije nađen.
Facebook manija nije zahva-
tila samo mlađu populaciju,
već sve češće moţemo
vidjeti nečijeg tatu/mamu sa
profilom na fejsbuku.
Danas, gdje god da se okre-
nemo moţemo čuti komen-
tare tipa „‟ Jesi li joj vidjela
profil sliku‟‟ „‟Vidjela sam da
je single na fejsu‟‟ I slično.
Što nam to govori? To nam
govori da je web stranica
Facebook ili ţargonski re-
čeno ‘’fejs’’ postao opsesija
današnjice, kako omladine,
tako I starijih.
Zašto je fesjbuk postao
tako popularan pitamo se
(iako većina ima otvoren
profil na ovom već gore
pomenutom sajtu) ?
Svakako, ima dobrih strana
F E N I K S
Najbolji izum XXI vijeka ili droga danasnjice?
SLEDECA NASLOVNA PRETHODNA POSLEDNJA
S T R A N I C A 9 P E T O I Z D A N J E
Za sada roditelji se bore da
manju djecu drţe podalje od
ove kako kaţu „droge‟ današn-
jice
Ali što je sa tinejdţerima? Ko-
jima je boravak po osam sati
dnevno na fb-u postao norma-
lan i na to ne gledaju kao na
zavisnost, već kao razonodu, pa
umjesto vikendom da izađu i
provode se sa svojim društvom,
oni imaju svoju ličnu virtuelnu
zabavu, sa svojim virtuelnim
prijateljima.
Polako ali sigurno postajemo
svjesni do koje je razmjere
došao ovaj problem i koliko
utiče na naš društveni, psihički i
fizički ţivot.
bio u stanju da oduzme sebi
život zbog fejsbuka ? Ali, što
ako je sav njegov ţivot ustvari
fejsbuk, i kad mu se oduzme,
što mu preostaje ?
Svi vidimo da problem postoji, i
da je zahvaljujući poricanju
dostigao enormne razmjere.
Sad je glavno pitanje kako stati
na kraj svemu ovome ?
Markovic Nikoleta
Hiljade i hiljade korisnika je
komentarisalo kako ne bi znalo
da ţivi bez fejsbuka, kako se sav
njihov ţivot ruši, kako je to
nemoguće, i razni napadi his-
terije su doveli do toga da u
strahu od nekih većih
nevolja,istraţivači odma pro-
glase vijest kao laţnu da bi spri-
ječili katastrofe koje su mogle
uslijediti.
Nama to sada vjerovatno zvuči
smiješno, i pitamo se, bi li neko
nog sajta(15. mart). 15. mart se
praktično smatrao danom Apo-
kalipse, iako je kasnije utvrđeno
da je laţna informacija koja je
samo puštena u javnost da bi
vidjeli kakva je reakcija šire
populacije na ovakvu vijest.
Rezultati nisu bili na zavidnom
nivou.
Što se desilo sa dobrim starim
izlaskom napolje sa društvom,
dan proveden u prirodi ili uz
neku dobru knjigu ? Zamijen-
jeno je sa izlaskog našeg avatara
na neku ţurku (Cityville), dan u
prirodi zamijenjen danom prov-
edenim hraneći ţivotinje na
Farmville-u i slično.
I taman kad smo pomislili da
stiţe kraj svih naših problema
(ili početak) je bio kada je ob-
javljeno gašenje ovog popular-
Hiljade i hiljade korisnika je
komentarisalo kako ne bi znalo
da živi bez fejsbuka….
SLEDECA NASLOVNA PRETHODNA POSLEDNJA
S T R A N I C A 1 0
Tantal je
smrtnima
odavao tajne
besmrtnika
Tantalove muke "Tantalovim mukama"
nazivamo najteţe mo-
guće patnje na koje
čovek može biti
osuđen. Izraz potiče iz
grčke mitologije i od-
nosi se na sudbinu
Tantala, razmaţenog
sina ljubimca vrhovnog
boga Zevsa. On je,
naime, na surov način
kaznio svog sina koji je
prezreo očevu ljubav i
sve bogove.Olimpijski
bogovi su mu poklanjali
svoje vjerno prijatel-
jstvo zbog njegovog
visokog porijekla, i on
je smjeo da jede za
Zevsovom trpezom i
da sluša sve što su
besmrtnici među
sobom razgova-
rali.Međutim ,Tantal je
smrtnima odavao tajne
besmrtnika.
void, ona bi pred njin
nestala.Tantal je patio i
od uţasne gladi, ali ni-
kako nije kogao dohva-
titi voćke koje su od
svojih grana pravile
svod nad njegovom
glavom.Kad gok bi
posegnuo da ih dohvati
rukom, oluja bi izne-
nada naišla i podizala
grane visoko pod
oblake.Ovim paklenim
mukama pridruţio se i
Bogovi su Tantala,
zbog toga što je
prevršio mjeru svojih
zločina, gurnuli u
pakao, da se tamo
muči najcrnjim mu-
kama.Stajao je usred
jednog jez-
erceta.Trpjeo je silnu
žeđ i nikako nije
mogao dohvatiti vodu
iako mu je bila toliko
blizu.Kad god bi se
sagnuo sa prinese usta
stalan smrtni strah, jer
je nad njegovom gla-
vom visila u vazduh
ogromna stijena i pri-
jetila da se sruši na
njega.Tantalu je tako
zbog potcenjivanja bo-
gova, u podzemnom
svijetu bilo dosuđeno
trostruko mučenje,
koje nikada nije
prestalo.
Martinovic Ivan I-1
raskomadano tijelo
u kotao i stvorili ga
još ljepšeg nego što
je bio.
Jednom je Tantal poz-
vao bogove u goste i
da bi iskušao njihovo
sveznanje,zaklao je
svog rođenog sina
Pelopa i dao bogovima
da jedu.Svi bogovi osim
Demetre su primijetili
ovu strahotu, bacilli
F E N I K S
SLEDECA NASLOVNA PRETHODNA POSLEDNJA
Igor Markovic
S T R A N I C A 1 1 P E T O I Z D A N J E
-Dana 14.2.2011. odrzana je
manifestacija povodom dodjele
priznjanja za sportistu grada po
kategorijama. To se odrzalo u
kraljevskom pozoristu “Zetski
Dom”. Manifestacija je bila
mnogo posjecena naime, pris-
tustvovali su celnici skupstine
opstine u cijoj organizaciji se
ovo I desavalo. Bilo je I puno
medija koji su ispratili ovaj
dogadjaj I naravno sportista I
sportiskih radnika. Ovom
prilikom cemo izdvojiti jednog
od nagradjenih koji je I ucenik
nase gimnazije. To je Igor Mark-
ovic koji je clan reprezentacije
Crne Gore. Sada cu mu u ime
naseg casopisa postaviti neko-
liko pitanja:
To su:Jovan Boskovic,Milan
Vusurovic,Deni Hocko,Marko
Jankovic,Marko Draganic,inace
sve moji dobri drugovi.
Koji ti je bio najljepsi dogadjaj u
karijeri?
Kada smo otisli na Olimpijadu
mladih u Singapuru.
1Koje ste mjesto osvojili ?
Osvojili smo 4 mjesto,I zadovol-
jan sam ali posto uvijek moze
bolje nadam se da ce tako I biti
Zasto si prestao na treniras u
FK cetinje?
Prestao sam da treniram iz
razloga sto je FK Cetinje clan
trece lige I nema mogucnost
selekcije kadeta vec samo pion-
iri I seniori.Naravno bilo nam je
svima tesko jer smo tu svi po-
celi karijeru.
Moram te pitati ko jos od tvojih
drugova iz Cetinja igra za
reprezentaciju Crne Gore?
sledeci put.
Reci,koji je tvoj omiljeni tim I igrac?
To je u svakom slucaju Milan a Igrac Klarens Se-
dorf.
I,da se vratimo na pocetak nase price a to je
priznanje opstine Cetinje ?
Ja sam dobio plaketu grada Cetinja kao najbolji
maldi sportista za 2010,sto mi daje podsticaj za jos
bolji rad.
Igore,zahvaljujem se na ovom intervjuu.
Moji prvi trener je bio Nino
Milanovic,koji je bio mnogo
posvecen nama djeci.
Koliko si imao godina kad su te
pozvali da igras za
reprezentaciju?
Imao sam 13 godina,iako to
nekima predstavlja baksuzan
broj izgleda da se meni posre-
cilo.
I kakav je bio osjecaj?
Moram priznati da sam bio
veoma iznenadjen iako vjerujem
da imam talenta nisam pretpostavljao da ce
medju mnogo takodje odlicnih igraca
izabrati mene.Mogu reci da sam bio mnogo
ponosan zbog tog poziva.
Kazi mi za ovih osam godina koliko se vec
bavis fudbalom koje si sve nagrade osvojio?
Ima ih mnogo ali bih izdvojio priznanja iz
perioda kada sam trenirao u FK Cetinje jer
naravno tamo je sve I pocelo.Osvojili smo 3
prvenstva juzne regije,3 kupa juzne regije,2
puta VICE sampioni CG,I osvajaci kupa
Crne Gore.
Igore,sa koliko godina si poceo
da se bavis fudbalom?
Prije svega bih zelio da se zah-
valim casopisu na pozivu za in-
tervju,veoma mi znaci to sto
imam podrsku skole.Fudbalom
sam se poceo baviti kada sam
imao sedam godina.
U kojem klubu si zapoceo do
sada odlicnu karijeru?
U Fudbalskom Klubu “Cetinje”.
Ko je bio tvoj prvi trener?
Nisam
pretpostavljao
da ce medju
mnogo takodje
odlicnih igraca
izabrati mene.
SLEDECA NASLOVNA PRETHODNA POSLEDNJA
Malo o (arapskim?) brojkama
U Gradu mira- Bagdadu oko 880.godine živeo je legendarni vladar Harun al Rašid. On je os-
novao biblioteku, koja je prethodila Kući mudrosti koju će stvoriti njegov sin Al Mamun. U tu
biblioteku pristizale su knjige koje su prevođene na arapski jezik sa grčkog, sogdijskog, san-
skrita, latinskog, hebrejskog...Al Mamun je bio zaljubljenik u Aristotela. Kada su njegove
trupe odnele pobedu nad vizantijskom vojskom, predložio je caru Istoka neobičnu razmenu:
daće zarobljenike za knjige! Među njima je bila jedna od kapitalnog značaja za arapske nauč-
nike- Sidanta,astronomska rasprava sa tablicama , koju je vek ranije napisao indijski matamati-
čar Brahmagupta. To je bilo pravo blago- deset brojki sa kojima računamo! Eka, dva , tri, ca-
tur, panka, sat, sapta, asta, nava i sunja. Nazvali su ih Indijske figure.
Sunja znači prazno na sanskritu. Nula je predstavljena kružićem.Prevedena na arapski sunja je
postala sifr, pa na latinski zephirum, na italijanski zephiro, što je već blisko sa zero. I naziv za
nulu, sifr, postaje nativ za sve brojke, cifre. Zero, nula „ništa koja može sve“ nije ukrala svoj
naziv. Tih deset brojki stvaraju deo globalnog uređaja koji nam omogućava da se pišu brojevi i
da se sa njima računa: decimalno numerisanje po položaju s nulom je nesumnjivo jedan od na-
jvažnijih izuma čovečanstva.
Praktično su svi narodi posedovali numeraciju, tj. način pisanja brojeva. Neki veoma efikasnu,
drugi donekle kašljucavu, kao rimska numeracija, u kojoj vrednost brojke ne zavisi od položaja
koji zauzima u pisanju broja: X uvek vredi deset, bez obzira na položaj, XXX je 10+10+10. U
slučaju numerisanja po položaju , stvar stoji suprotno, vrednost brojke zavisi od položaja koji
zauzima u pisanju broja. Ukratko “ broji“ se mesto! Tako 1 vredi 10,100 ili 1000, u zavisnosti
na kom je mestu. 1 iz 1000 vredi više nego tri devetke u 999! Indijska numeracija je pravo
čudo. Sa šakom znakova , tačnije koliko imamo prstiju na dve ruke, omogućava nam da pred-
stavimo SVE BROJEVE NA SVETU. Eto šta su izmislili Indijci, koji su u tom području
prednjačili u odnosu na sve ostale civilizacije. Danas svi koriste te brojke, a zovu ih arapskim!
Jedan arapski matematičar, član Kuće mudrosti sastavio je raspravu da protumači i objasni
kako se koriste indijske figure. Zahvaljujući njemu Arapi su upoznali indijske brojke.
Vekovima kasnije je knjiga prevedena na latinski, a kroz taj rad brojke su okrivene u Francus-
koj, Italiji, Nemačkoj. I pošto su ih hrišćani upoznali od Arapa, nazvali su ih arapske brojke.
Al Džafar Mohamed Ibn Musa al Hvarizmi bio je prvi arapski matematičar. Napisao je jednu
od najčuvenijih knjiga u istoriji matematike- al Džabr. ( uzglobljavanje- da dovedeš u red
slomljenu stvar). A o algebri – drugi put!
Iz knjige „Papagajeva teorema“ ( Deni Geđ)
S T R A N I C A 1 2
SLEDECA NASLOVNA PRETHODNA POSLEDNJA
Lovacki avioni
S T R A N I C A 1 3 P E T O I Z D A N J E
Jos od mitskih letaca Ikara ljudi
su pokusavali da osvoje
nebo.Tokom istorije zabiljezeno
je nekoliko pokusaja leta kao
np. baloni,ali ni jedan pokusaj
nije tako uspjesan kao avioni.
Proslo je nesto vise od jednog
vijeka od dana kada je
17.decembra 1903.godine iz-
vrsen prvi uspjesan let avi-
onom.Danas,u uslovima ogrom-
nog tehnickog napretka,ovaj
uspjeh pionira avijacije djeluje
veoma skromno,ali nema sum-
nje da je on i te kako znacajan
korak ka ostvarenju iskonske
covjekove zelje-vinuti se u vi-
sin,poletjeti i letjeti sve brze,sve
vise…
minuta I 3 sekunde.Francuski
pilot Luj Blerio je 25.7.1909
god. preletio Lamans,a cetri
mjeseca kasnije pilot Latan avi-
onom “Antoanet” postize visinu
od 1000 metara.
Ubrzo su avioni poceli da se
uvode u naoruzanje pojedinih
armija.Tokom 1908. i 1909.
god.americka armija je kupila
nekoliko aviona od brace Rajt,a
1909 i francuska armija je na-
bavila nekoliko u to vrijeme
najmodernijih tipova aviona u
svijetu.Formirane su I prve
avijaciske jedinice-eskadrile,koje
su vec 1912. u Francuskoj ucestvovale na
manevrima.
Gotovo istovremeno se I u drugim
zemljama-Njemackoj,Austro-
Ugarskoj,Velikoj Britaniji,Rusiji-formiraju
avijaciske jedinice,razvija se infrastruk-
tura,povecava se broj aviona u armi-
jama,skoluje se letacki kadar.Vojni strucnjaci
su uvidjeli da je pojavom aviona stvoreno
jedno novo borbeno sredstvo koje ce uni-
jeti znatne novine u nacin izvodjenja bor-
benih dejstava.Medjutim,do pojave prvih
aviona naoruzanih odgovarajucim oruzijem I
sposobnih za dejstvo po ciljevima u vazduhu
proci ce jos neko vrijeme.
Ali sve je pocelo hladnog de-
cembarskog dana kada je
obavljen prvi uspjesan let. Avi-
onom je upravljao Orvil Rajt
koji je u svom flajer I preletio
za 12 sekundi daljinu od 36
metara i time izvrsio u istoriji
vazduhoplovsta prvi uspjesan let
avionom.Tokom dana on i nje-
gov brat Vilbur izvrsili su jos tri
leta,pri cemu su u poslednjem
letu preletjeli cak 259,7 metara
za 59 sekundi.Sledece 1904
godine braca Rajt su drugim
avionom popravili svoje ranije
rezultate ,a 1905 izvrsili prvi
kruzni let u trajanju od 38
“Covjek nema krila i u pogledu mase svojeg
tijela prema masi misica on je sedamdeset i
dva puta slabiji od ptice…Ali ja mislim da ce
on poletjeti oslanjajuci se ne na snagu svojih
misica vec na snagu svoje pameti”
N.E.Zukovski
SLEDECA NASLOVNA PRETHODNA POSLEDNJA
PERIOD PRVOG SVJETSKOG RATA
Avioni su prvi put upotrijebljeni u italijan-
sko-turskom ratu u Libiji(1911_1912).Na italijanskoj strain ucestvovalo je 9 aviona-
dva tipa blerioXI,dva anri farman,tri tipa
njepor i dva tipa etrih taube-sa 11 pilota i 30
vojnika za opsluzivanje i tehnicko odrza-
vanje.Prvi borbeni let izvrsio je kapiten Kar-
los Piaca 23.oktobra 1911.On je poletjeo
avionom tipa blerioXI radi izvidjanja tur-
skih polozaja.Nakon uspjesno izvrsenja
zadatka sletio je na svoj aeordrom. Let je
trajao 1 sat.
Dva dana kasnije,njegov zamjenik Rikardo Moico za vrijeme izvidjanja obasut je
paljbom iz pusaka pri cemu su tri kugle probile krila njegovog aviona tipa nje-
por.To je bio prvi slucaj u istoriji ratovanja da je po avionu dejstvovano sa zemlje. Medjutim,ambicije italijanskih pilota bile su vece:nisu se zadovoljili samo iz-
vidjanjem.Tako je potporucnik Gavoti 1.11.1911.godine izvrsio prvi bombaderski
napad u istoriji-iz aviona je bacio tri rucne bombe mase od po dva kg na oazu Ta-
guira.
Vojni strucnjaci su shvatili da zemaljska sredstva(streljacko
naoruzanje,mitraljezi,topovi)
nijesu dovoljni za obaranje aviona.Tako pocetkom prvog svjetskog rata nastala je
nova vrsta aviona-lovacki avion.U prvim avionskim borbama piloti su koristili
revolvere,karabiner,rucne bombe...
S T R A N I C A 1 4 P E T O I Z D A N J E
Vojni strucnjaci su ubrzo dosli do
saznanja da je za vodjenje borbe u vaz-
duhu potreban poseban avion,dobrih
manevarskih mogucnosti,sa odgovara-
jucim naoruzanjem.O tome kako je
doslo do stvaranja prvog lovackog
aviona postoje razliciti podaci.
U Carskoj Rusiji poznati pilot
Nesterov 1912.predlozio je
postavljanje mitraljeza na avione,ali je
njegova ideja realizovana tek kasnije.
Ruski konstruktor Igor Sikorski shva-
tio je da je najbolja varijanta za gad-
janje aviona koji manervise navodjenje
na njega ne pokretnog vec cijelog avi-
ona sa mitraljezom koji je na njemu
cvrsto pricvrscen.Radi sto tacnijeg
nisanjena i
Njemacki avion Fokker D VII
gadjanja mitraljez mora da se nalazi
sto blize osi simetrije aviona u istoj
liniji sa motorom,s tim da zrna ne
ostete kravove elise sopstvenog avi-
ona.Sihronizator za gadjanje kroz
elisu projektovao je G.I.Lavrov.
Januara 1915 izgradjen je lovacki
avion S-16 sa motorom od
58.8kw.Avion je imao dva mitral-
jeza:jedan za gadjanje kroz
elisu,drugi pricvrscen zna gornjem
krilu van obrtaja elise.Kasnije su
izgradjenje verzije S-16z,S-17 i S-20
max brzine 190km/h.
Nije poznato ko je prvi upotrijebio
lovacke avione u borbi.Prema nekim
izvorima to su ucinili Britanci koji su u
svoje jedinice u Francuskoj uveli avion
vikers fajting biplen F.B.5.Imao je
motor od 73.5kw,maksimalne brzine
115km/h,vrhunac leta 3000m i naoru-
zan mitraljezom levis.
Drugi izvori kazu da su to uradili Fran-
cuzi avionom vuazen koji je oborio
njemacki izvidjacki avion tipa tube.
Takodje Njemci i Rusi tvrde da su oni
prvi upotrijebili u svojim jedinicama.
-napadaj onda kada neprijatelj
to najmanje ocekuje
-ne okreci ledja protivniku i ne
bjezi -drzi protivnika na oku
-bezumna hrabrost donosi smrt
Mnogi od ovih principa sei
danas koriste.
Na osnovu recenog o nastanku I
razvoju lovackih aviona u pe-
riodu prvog svjetskog rata moze
se zakljuciti:
1.pojava lovackih aviona vezana
je za pocetak prvog svjetskog
rata.I pored pokusaja naoruza-
vanjem izvidjacki avionic osposobljeni za borbu u
vazduhu,nijedna zemljanije usha sa specijalno kon-
struisanim I izgradjenim lovackim avionom;
2.razvoj lovackih aviona tokom rata odvijao se rela-tivno brzo.Povecani su maksimalna brzina,brzina
uzdizanja,vrhunac leta,dolet I trajanje
leta,naoruzanje I oprema leta;
3.pojava lovackih aviona pokazala je prvi put u
ustoriji vazdusnog rata da tehnicka prednost,cak I u
jednoj oblasti ,moze i te kako uticati na cjelokupan
tok vazdusnog rata;
4.lovacki avionic su osnovna snaga za izborenje
prevlasti u vazdusnom prostoru,koje je,pak,bitno
uticala na tok i ishod borbenih dejstava na
kopnu,moru i u vazdusnom prostoru.
SLEDECA NASLOVNA PRETHODNA POSLEDNJA
Avioni su najcesce naoruzavani
mitraljezima kalibra 7.62 i 7.9
mm,cija je brzina gadjanja bila
300 do 400 metaka/min. Prije pocetka prvog svjetskog
rata Francuska je imala najvise
aviona-300.Ostale zemlje su u
znatnom zaostatku:Velika Bri-
tanija-64,Njemacka-100,SAD-
60 I Rusija svega 30 avi-
ona.Tokom rata kapacitet vaz-
duhoplovne industrije su naglo
rasli,sto je sasvim razumljivo.U
periodu od 1914-1918 proizve-
deno je ukuono 245.800 avion-skih motora i 205.112 aviona
svih tipova,od toga
u:Francuskoj-67.382,Italiji-
20.000,SAD-15.000 i u
Njemackoj 47.637 aviona.
Pojava lovackih aviona na bo-
jistu omogucilo je Francuzima da preuzmu visemjesecnu prev-
last u vazduhu i dovelo Nje-
macku aviaciju u nepovoljan
polozaj.Kao odgovor Njemci su
napravili fokker D VII dvokri-
lac,velike pokretl-
jivosti,naoruzan mitraljezom sa
usavrsenim sinhronizovanim
dejstvom.Svojim pojavljivanjem
unio je pravu pometnju medju
saveznicke avione. Medjutim,ni Francuzi nije su
sjedjeli skrstenih ruku:ubrzo se
na nebu pojavio spad sa
motorom Hispano-Suiza od 117.68kw sa
usavrsenom sihronizaciom dejstva mitral-
jeza.Britanci nastupaju sa avionima bristol i
souvit.Novi tipovi lovackih aviona omogu-cili su sve veci broj borbi u vazduhu pri
cemu je ucestvovalo i po stotinu aviona i
vise aviona.Neki piloti koji su izvojevali 10
ili vise vazdusnih pobjeda dobijali su titulu
as. Francuzi su imali ukupno 23 pilota sa
preko 10 pobjeda:medju njima najpoznatiji
su bili:Fonk75 priznate i 52 riznate pob-
jede,Guynemer 54,Nungesser 43.Velika
Britanija je dala Mannocka sa73, Bishopa sa
72,McGullena sa 54…Medju Njemcima
isticali su se Rihthofen poznatiji kao crveni baron sa 80,Udet sa 60…