-
IzvorničlanakUDK165.1Primljeno21.01.2007.
Slavica Jakobović FribecDukljaninova1,HR-10000Zagreb
[email protected]
Feministička epistemologija objašnjena djevojčici
Ženski spoznajni subjekt u epistolarnom romanu Jagode Truhelke U
carstvu duše. Listovi svojoj učenici (Osijek, 1910.)
SažetakIz perspektive suvremene feminističke epistemologije
(modela ženskog načina spoznava-nja, feminističke društvene teorije
i prevrednovanja znanstvenog kanona), Truhelkin se epi-stolarni
roman s početka 20. stoljeća razmatra u tradiciji građanskog
feminizma (unutar kojega se žena na putu ljudske emancipacije mora
najprije konstituirati ‘kao žena’, odno-sno kao građanka). U tekstu
se pokazuje da su žene, kroz proces subjektivacije, koristeći
strategije pisanja, konstituirale sebe kao subjekte spoznavanja, a
kroz obrazovanje i kao subjekte znanja. Takva se povijesna promjena
nije dogodila samo kroz diskurs spisateljice (kao proizvodnje
značenja) već i kroz diskurs učiteljice (u transferu znanja), a
zbiva se i danas u diskursu znanstvenice kao promjena novovjekovne
(epistemologijske i znanstvene) paradigme.
Ključne riječiepistemologija, feminizam, povijest filozofije,
kultura, znanost, spoznaja, sloboda, rod ižanr
Diskurs znanja: u koju svrhu (cui bono)?1
Imajući u vidu tek objavljeno znanstveno istraživanje o rodnim
odnosimareprezentiranimu jednomod domaćih kataloga znanja
(usp.Kodrnja
/ur./,2006.),gdjeseprekoindikatoraozastupljenostivlastitihimenaukazujenarodnuasimetričnost,odnosnonadominacijumuškog(92,9posto),amargi-nalizacijuženskogroda(7,1posto),spravomsemožemozapitatiokarakteruivrstitogznanjakojeseunašojkulturijošuvijekposredujeiprihvaćaneu-pitno.Izrezultatasenedvojbenomožeiščitatidaileksikografijakaoznan-stvenadisciplina,krozprividnuneutralnostakademskogpristupa,prikrivenoproizvodi‘zaslugevelikana’ljudskogroda(vrijednihkolektivnogpamćenja)ovjeravajući
muškoiskustvo,percepcijuikonstrukcijudruštvenestvarnostikaopovijesnoljudskoiskustvoiznanje.2Možemolijošuvijektakvoznanjeu
1
Nadanizlaganjaovogreferata,nasimpoziju»Filozofijaipsiha«(23–24.studenog2006.)izašlajeiztiskaSuvinovaknjigaGdje
smo? Kuda idemo? Za političku epistemologiju spasa, koja umnogome
korespondira s mo-jim pristupom. Kontekst citiranog
pitanjaglasi:»Imperativnamjeshvatitida–kaoštosushvatilefeministkinje–epistemologijanefunkcionira
bez postavljanja političkog pi-
tanja, ‘u koju svrhu?’, ili cui bono.Ne
radisesamootomedanemakorisnepolitikebezjasne percepcije – mnogo
dublje: interesi ivrijednosti odlučnouobličuju svaku
percep-ciju.«(Suvin,2006:48)
2
Zanimljive su u tom smislu interpretacijeistraživačica o načinu
kvalifikacija i atribu-
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(83–94)
S. Jakobović Fribec, Feministička
episte-mologijaobjašnjenadjevojčici84
cjelinismatratiobjektivnimiuniverzalnim,umjestorodnoobilježenim,sek-sističkim
i andro/antropocentričkim (Veljak, 2005: 12), a postulate kojimase
perpetuira simboličkadominacija rodnemoći znanstvenoutemeljenim
ivrijednosnoneutralnim?Tojeisredišnjepitanještogapostavljasuvremenafeminističkaepistemolo-gija.Ista,sjednestrane,empirijskiistražujeikaoepistemuvrednujepovije-snonereprezentiranoženskoiskustvosvakodneviceinačineženskogspozna-vanja(usp.FieldBelenkyet.al.,1998.)asdruge,krozfeminističkiteorijskiiaktivističkidiskursi»epistemologijskasavezništva«(ženski,rodni,posko-lonijalni…kulturalnistudiji)izgrađujekritičkuiemancipatorskudruštvenuteoriju,
nosivu za političke promjene (usp. Harding, 1999; Barilar et.
al.,2001;Kašić,2005).Aliuzmainstreamfeminizmakaodruštvenogipolitič-kog
projekta,premaslovenskojfilozofkinjiEviBahovec,feminizamshvaćenkaoepistemologijskiprojekt,usmjerenjepropitivanjuznačenjskihkoncepatamisaonihtradicija,učemusenastavljanapostmodernističkekritikeklasič-neepisteme(»kritikaepistemičkogsubjekta,kritikaepistemičkogobjekta
ikritikamodernogkonceptaznaka«,usp.Benhabib,1999),kao»opozicijsko,potencijalno(subverzivno)znanjekojesesuprotstavljavladajućimidejama,preispitujeliterarni,filozofijskiipovijesnikanonipreoblikujezvanično
zna-nje« (Bahovec,2002:23).PromatrajućiTruhelkin3epistolarni
romanspo-četka20.stoljeća(Truhelka,1910)4utradicijigrađanskog
feminizma(gdjeseženanaputuljudskeemancipacijeprvomorakonstituirati‘kaožena’,od-nosnokao
građanka),5
akoristećinavedeneaspektesuvremenefeminističkeepistemologije
(modele ženskognačina spoznavanja, feminističkukritiku
iprevrednovanjeznanstvenogkanona),pokazatćudasuženekrozstrategijepisanjaiobrazovanjakonstituiralesebeikaosubjekte
znanja.Takvasepovi-jesnapromjenanijedogodilasamokrozdiskurs
spisateljice (kaoproizvodnjeznačenja)većikrozdiskurs
učiteljice(utransferuznanja),azbivaseidanasudiskursu
znanstvenicekaopropitivanjeznačenjacjelokupnogljudskogznanjaispoznaje.Timenitipribližnonijeiscrpljenopitanje»ukojusvrhu?«,jersudoneslućenihrazmjerapreobraženesve‘građanskevrijednosti’izraženepoj-movimaModerne.No,Truhelkajeusvojevrijemeizreklavjernudijagnozu,da»ljudstvo,pa
iononapredno,poredsvegakulturnognapretkajošvazdajednomnogomstojiposredbarbarstva…isurovesile«.Vođenaidealomhu-manizacijeodnosaizmeđuspolova,nesamodaježenu(u)budućnostividjelaizjednačenusmuškarcem(»dajednakobudeprocijenjennjenrad«),većiuaktivnojuloziakterapovijesti.
Diskurs spisateljice: ženska epistemologija pisanja i autorstvo
vlastitoga glasa
PremaFieldBelenkyiautoricama,petmodelailinačinaženskogspoznavanjaobuhvaćajušutnju,primljenoznanje,subjektivno,proceduralnoikonstruk-tivističkoznanje.Njihovaosnovnametaforaza
razdjelnicu jestartikulacijaženskogaglasa
(utišanglas,glasdrugih,unutarnjiglas,glas
razuma,obje-dinjavanjeglasova).Šutnja
seopisujekaostavkojimženesebedoživljavajukaobićabezvlastitepametiibezvlastitogglasaiizloženehiruizvanjskogautoriteta.Primljeno
znanje kao slušanje glas(ov)a drugih, gdje žene
sebevidesposobnimazaprimanjeireproduciranjeznanjakojedolaziodsveznaju-ćegvanjskogautoriteta,alinesposobnimadagasamestvaraju,asubjektivno,kaounutarnjiglaskojivodiupotraguzavlastitošću,gdjeseistinaiznanjepoimaju
kao osobno i privatno, subjektivno znano ili intuirano.Umodelu
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(83–94)
S. Jakobović Fribec, Feministička
episte-mologijaobjašnjenadjevojčici85
proceduralnog
znanja,ženeslušajuglassvograzumaiposvećujuseprocesuučenjateprimjeniobjektivnihproceduraustjecanjuiprenošenjuznanja,aukonstruktivističkom
modelu,svisuglasoviobjedinjeniiženesveznanjevidekaokontekstualno,asebedoživljavajukaostvarateljiceznanjaipodjednakocijeneisubjetivneiobjektivnestrategijespoznavanja.Premaovimmodeli-ma,polazećivećodnaslovaTruhelkinaromanaU
carstvu duše. Listovi svojoj
učenici,vidljivojedaseističutriaspektaspoznavanja:vrijednostsebstvailijastva(duša)iliunutarnjiglas;psihičkiprostoriprocessaznavanja(‘ucarstvuduše’)iliunutarnjiglasupotrazizavlastitošću,teoblikinačin(djelatnost)uposredovanjusamo/spoznaje(pisanjemiupućivanjempisamaučenici),odno-snoobjedinjavanježenskihglasova.Jasnonamjedajeriječodinamičkomiinteraktivnommodeluspoznavanjakojiisključuješutnjuipasivnost.Natajbinačin,krozsadržajnuanalizu,svakakobilozanimljivoopisatiTruhelkinopo-imanje‘duše’,sebstvaiženskesamo/spoznajepremanavedenimmodelima,tevidjetikakosekodnjesubjektivnimodelpretačeuproceduralni,aovajukonstruktivistički.No,tozasadostavljampostrani,jermevišeodopisiva-njazanimajurazlozioduzimanja
legitimetetaženskomautorstvu(autorstvuvlastitogaglasa),bilopodpritiskomstvarnogilimetafizičkogautoriteta,kojinjezinuspoznajuiliriječpretvarajuušutnjuiprimljeno
znanje.Atosedoga-đaondakadjeautoricaprisiljenaobjavljivatipodmuškimimenomilipseudo-nimomkojiprikrivaspolnostautoraiautoričinu
spolnost,štodakakonisusi-nonimi.Kadženubitnoobilježavaspolnost
kaodruštveniidentitet,govorimoopatrijarhatu,očemunamponuđenimodelinenudezadovoljavajućeuvide,afeminističkakritikamorapotražitidrugealate.ITruhelkaje,kaoivećinaautoricakojesupisalenaprijelazu19.u20.stoljeće,isprvaobjavljivalapodpseudonimom,podnametnutomšutnjom
ipotisnutim
glasom.No,dabiserazumjelapromjenakojavodidopunogautorstvaženskogaglasa,kakopoka-zujufeminističkeanalize(usp.,JakobovićFribec,2005ii)potrebnojeuzetiuobzirvišeznačajnihpokazatelja.Koristećidruštvenukritičkuteoriju(koja
cijapripisanihpovijesno‘zaslužnima’:histo-rijskimmuškarcimasukcesivnosegomilajuprofesionalneatribucijeipripisujudruštvenovrijedneuloge,aženamaseteatribucijesu-stavnoreducirajuikontekstualizirajunapri-vatnost.
Potonje se podjednako odnosi i
nahistorijskežene,zapamćenezbogrodbinskihvezas‘važnimmuškarcima’,aliinafiktivneheroinekaoutjelovljenjamitskogimaginari-ja
ili društveno konstruiranih
(ne)poželjnihosobina,kulturnihsimbolailialegorija.
3
Jagoda Truhelka (1864.–1957.), hrvatskaknjiževnica, učiteljica i
pedagoginja, međuprvimnastavnicamaŽenskog liceja
(ženskeučiteljskeškoleutemeljeneuZagrebu1895.);sMarijom Jambrišak
osnivačica i urednicačasopisa Domaće ognjište
(1900.-1914.),glasilaKlubaučiteljicapriHrvatskompeda-goškomzboru;
sCamilomLucernommeđuprvimizvanrednimpolaznicamastudijafilo-zofije(Markovićeva»estetičkogstudija«)nazagrebačkomSveučilištupočetkom20.
sto-ljeća.Danaszapamćenauglavnomkaodječji pisac po autobiografskoj
proziZlatni danci (1918).
4
U romanuU carstvu duše, temeljenom nadugogodišnjoj
korespodenciji sa svojombivšom osječkom »nezaboravnom
učitelji-com«MagdalenomŠrepel,kojojgaiposve-ćuje »u zahvalni
spomen«,Truhelka iznosiobrazovnimodel ipedagoški
idealženskogobrazovanja(građanskogdjevojačkogodgo-ja) zasnovanogna
filozofskoj spoznaji,
od-nosnonasamospoznajiirazvijanjuženskogsubjektiviteta kao
preduvjeta za cjelovitindividualni (psihofizički) razvoj žene
kaoslobodnogljudskogbića.Sadržajknjigečini27 pisama što ih
učiteljica upućuje svojojučenici kao odgovor na njezina
implicitnopostavljena pitanja o smislu života. U timsu
odgovorima/pismima, na svjež i
nepo-sredannačin,umjetničkimaneznanstvenimjezikom sustavno
predočeni i obrazloženitemeljni filozofski pojmovi i
znanstveno-kulturološkipojmovisrodnihdisciplina,kaoiliberalnigrađanskisvjetonazorouloziženeujavnosti.
5
»U slobodi na djelu, u političkoj državi,građanske feministkinje
pokreću problememancipacije – oslobađanje od pojma ‘čo-
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(83–94)
S. Jakobović Fribec, Feministička
episte-mologijaobjašnjenadjevojčici86
istražujedijalektikumaterijalnihidruštvenihodnosa)ipsihoanalizu(kojasebavispolnošćuikonstituiranjemspolnihrazlika)JulietMitchellpokazalajedasužene,ugrađanskomkapitalizmu(18.i19.stoljeća)kojisetemeljinaspolnojekonomiji,pisanjemromana(kaograđanskomumjetničkomformom)stvaralesebekaodruštvenesubjekteipercipiralese‘kaožene’,odnosnokaograđanke.6Početkom20.stoljeća(uTruhelkinovrijeme)diskurs
spisateljice unavedenomznačenjuvećje‘gotovčin’usprkosliterarnojkanonizacijikojagainadaljesprječavaiograničava(usp.JakobovićFribec,2005i.).Otomućeseraspravljatipost
festumcijelostoljeće,kadpisanježenapostanemasov-nijapojavaiozbiljnijeugroziekonomskuisimboličkumoćmuškogautorstva(usp.Vukajlović,2006.)No,krozdijalektikuposredovanjaizmeđuženskogpisanjaičitanja,spoznajeiusvajanjaznanja,otvaraseprostorsloženomdis-kursu
učiteljice.
Diskurs učiteljice: ‘kultura duše’ i žena kao rod u kulturi
Suprotnoraširenomstereotipu,učiteljicauTruhelkinovrijemenijesamofi-lantropska
figurascrtamabrižnosti,skrbizadruge ilimajčinstva(koje jojje u
stvarnosti zakonskim celibatombilo oduzeto).7Ona je u
platoničkomsmislubitnakarikauposredovanju(vrline)znanjakaodobrobitizajednice.IakojeodPlatonovadobasampojamzajedniceprošaopovijesneipolitičkemodifikacijesrazličitokonotiranimpoimanjemdobrakaovrijednostikoju(itkoto)odgajanjemtrebaprenositi,opedagogijiusuvremenomsmislu(kakounjojparticipiraTruhelka)možemogovorititekupojmovima
sekulariziraneModerne:individualnostiiobrazovanosti(kulture).Utomjesmisludiskurs
učiteljice
pomakodautodidaktičneprosvijećenostiiliindividualnogšegrto-vanja
malobrojnihprivilegiranihžena(usp.Kolešnik,2006.)kaznanstvenommodeluobrazovanjaikulturneprosvjećenostizavećinugrađanskihžena(usp.Gross/Szabo,1992).Okulturi,razlikujućijeodcivilizacije,Truhelkapiše:
»Spoznajustjecamoiskustvomirazmišljanjem.Uzgojemseinastavombudeirazvijajunašeumnesile,našaduševnost,pokojojsedižemoizstanjaživotinjskogakstanjutočišćegaivišegačovještva.Ovosenastojanjezove
kulturom.Kulturniseradočitujeuproučavanjuisvladavanjusurovesile.Tajesilasamapriroda,prirodaizvannasiprirodaunama.Kulturnonastojanjeokospoljašnjeprirodematerijalnajekulturailicivilizacija;tičelisenašeduše,kulturajeduševna.Civilizacijajedakletehničkavlastčovjekovanadprirodom,dokjekulturauprvomsvomzna-čenjuvlastčovjekovanadvlastitomprirodom.Kojičovjekmoževišedapodložisvojuprirodu,svojesklonostiiželjepodgospodstvoživotnihsila,štovežuljudstvouduševnuzajednicu,tomujekulturaveća.Riječkulturu,kadsegovorizačovjeka,običnozamjenjujemoriječjuobra-zovanost(…)Tajposaokultivisanjasamogasebe,svojihduševnihsila,moraobibitinajprečiposaosvakogmisaonogčovjeka.Jersamopokulturiduše,poobrazovanostibivamosposobni,dasudjelujemouduševnomživotunarodaičovječanstva,daispunimopravosvojeodređenje.«(Str.12–13)
Truhelkakulturupoimadvojako:kaosam(civilizirajući)proces
individua-cijeikaocivilizirajućuljudsku
djelatnost.Kaoprocesindividuacije,»kultu-raduše«odnosisenaizdiferenciranostpsiheukojojjekultiviranjenagona(sličnoFreudovupotiskivanju)tekuvjetza»duševnost«ilipuniindividualnipsihofizičkirazvoj(»različitesilenašeduše…radeneprestanceuduši,onespoznavaju
istinu,onećute iosjećaju,onehoće i
teže,doksenapokonneizjaveizvandušekaodjeloičin«).Udrugomsmislu,»kulturaduše«ukazujenacjelokupnumoć
individualnepsihe(»svijetnašegduhaiživotduše«)kojadjelovanjemutječenanekikolektivitet(»duševnuzajednicu«).Tusnagupsi-he(emocionalnihikognitivnihsposobnostiili»duševnihsila«)objedinjenusnagom(imaginacije)uma(»duhnammožedazamišljaiono,čegausvijetu
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(83–94)
S. Jakobović Fribec, Feministička
episte-mologijaobjašnjenadjevojčici87
nema,nitijebilo,nitimožedabude«)Truhelkanaziva»carstvomduše«.Tugraničnu
metaforu protežnosti (suprotnu ‘skučenosti’, ‘provincijalnosti’
ili‘rubnosti’),onakoristikaoprostornumetaforuizaprocessubjektivacijeizaprocesspoznavanja.Procesomsubjektivacije
sebstva
(»čuvstvovanjem,mi-šljenjemihtijenjem«),subjekt(jastvo,Ja)umnospoznaje(1.)svojsubjektivni(psihički),‘unutrašnji’svijet(to»preogromnopoljeistotakorazličitoibogatopojavama,kaoštojeispoljašnjisvijet«)i(2.)‘vanjski’,objektivnisvijetili»knjiguprirodeisvijeta«.Usvijesti
togJaepistemičkiobjektinisusuprot-stavljeni,nitirazdvojeni,nitinespoznatljivinegopredstavljenikaocjelina:
»ValjauprvomredudapoznašsvojJa,svojudušuisubjektivnost,jeritvojomdušomvladajujednakizakonikaoisdušomostalihljudi,dadušomčitavogabivstva.«(Str.9–20).
Takokonstituiranosebstvo/jastvo,pokretanosnagomhtijenjailivolje(kojanedjeluje»slijepo«poputnagonaveć»upovodumisliičuvstava«)izvorjesamosvijestii‘osjećaja’subjektiviteta,jerseostvarujekrozintersubjektivneodnosesdrugima.OvdjejevidljivutjecajSchopenhauerananju(čijuknji-guSvijet
kao volja i
predstavanavodiupopisu»upotrebljenihdjela«),8aliiočitodaspoznajnisubjektnesmatramonadomnitispoznajniobjekt‘iluzi-jom’.Usprkostomu,nijeliopisanoepistemičkosebstvoipakkartezijanskakoncepcijasubjekta,kaoštotvrdipostmodernističkakritikareprezentacijskeepisteme?(Usp.Benhabib,1999:98–100).Natopitanjeodgovoritćuposred-no,nezapličućiseupostmodernističkimetadiskurs,alikoristećifeminističkeargumenteopostmodernojlegitimacijispoznaje:tajelegitimacijaimanentnana
razini prakse, što će reći da su ‘praktičarke odgovorne za
legitimiranjesvojeprakse’.Upravotakvom(velikom)praktičarkomvidimiTruhelkukroznjezinuvlastitudiskurzivnost(umjetničkupraksupisanja),ukojojjemanjevažnohoćemolinjezin‘konceptžene’smatratikonstruktomštoproizlaziizspoznaje(ženine)drugostii(spolne)razlikeilinajobičnijomljudskomželjomdasesmatraibudesmatranačovjekom.
vjek’… Emancipacija – oslobađanje,
mislisekaooslobađanjeodspolnihrazlikaspramspoznate ideje
slobodeupojmu ‘građanin’ i‘čovjek’.«(Bl.Despot,2004:196)
6
Danassedruštvenikonstrukt‘žene’(kaopri-rodnog spola) dovodi u
pitanje, a i ‘rodni’jekonstrukt (ženakao rodukulturi)u veli-koj
nevolji. Je li to simptom
temeljitonovihdruštvenihpromjena?Jelidostatnoopisivatiih
fenomenomglobalizacije,gdjesevišeneraspoznaju središnji društveni
subjekti (nitisubjektipolitičkihpromjena),već samo ras-pršeni
odnosimoći i dominacije, pa se činida su kategorije ‘žene’,
‘muškarci’ i ‘rod’nedostatne u opisivanju društvenog
položa-jastvarnihžena imuškaraca,akritičkikon-strukti
‘fa/logo/centrizma’ i sami žrtve
pos-tmodernističke‘ukletologijecentriz(a)ma’ tojest ‘zastarjeli’ u
analizi fenomenamoći?Otomubiglobalni
feminizamzasigurnoponu-dioitekakozanimljiveodgovoreilibioetika,ilinovedruštvene
kritičke
teorijekojesebavestrukturalnimizvorimanejednakostiipitanji-mapravde.
7
Zakonski celibat za učiteljice u Kraljevina-maHrvatskoj
iSlavonijiuveden je1888.,
aukinut1918.godinepolitičkimslomomAu-strougarske. U godinama pred
Prvi svjetskiratborbazaženskapravauHrvatskoj
ticalaseiostvarivanjapravanaučiteljskuprofesijuuzmajčinstvo,jersuzaposleneučiteljiceuda-jomgubileposao.ČasopisDomaće
ognjište u godištimapredugasnuće (1913/14)
redovitodonosistenogramesasaborskihsjednicapo-svećenih
tompitanju.Učiteljica J. S. saželaje problem riječima: »Gorkomi je,
što samhrvatska učiteljica, žena, koja je pred
zako-nomdorasla,davršisvojeteškozvanje,kojuprematomezakonnedržimalodobnom,kojojneodređujeskrbnika,aipak–upitanju,kojenajdublje
zasijecaunjeno čovjekovopravo,onašuti imjestonjegovoreoni,kojihse
tomožetekposrednoticati.«(VidiotomeŠilo-vić-Karić,2004:184)
8
Tekbiclose
readingtekstualnaanalizauisti-nupokazalaTruhelkiniskorakizfilozofijskoggovoraukojemjesvijetpredstavljenkao»sa-movoljaipredrasuda«subjektakojifilozofira(usp.Jurić,2005).
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(83–94)
S. Jakobović Fribec, Feministička
episte-mologijaobjašnjenadjevojčici88
Stogaću,nadalje,koncept»kultureduše«povezatisgrađanskimpokretomzaemancipacijužene,uposrednojvezisFreudom.TruhelkaFreudaizrijekomnigdjenespominje,alivjerojatnojojjebilopoznatoondašnje‘spektakularno’terapijsko
liječenje ženskehisterije (ne hladnomvodom i elektrošokovimanego)
javnim nastupima pacijentica koje su se govorenjem pod
hipnozomoslobađale potisnutih simptoma, uzrokovanih emocionalnom
represijom.OblikpsihoterapijekaojavneseanseuveojeFreudovprethodnikJeanChar-cot,aslušanjepotisnutihsadržajapacijent/ičinesvijestiJosefBreuer.Termin,‘liječenjegovorenjem’(Redekur),kakonavodiWilliamJohnston(1993:247),prviseputuobličiozavrijemeBreurovihseansispacijenticomBerthomPap-penheim(poznatijomkaoAnnaO.),bečkomžidovskomintelektualkomkojajesamasvojeverbalnoiznošenjesimptoma(Aussprechen)nazvalaizrazom»talkingout«,odbijajućigovoritinjemački(nakonizliječenja,tajepoliglotki-njaprevodilaTalmudiobjavilaputopisoBalkanu,Palestini,GalicijiiRusiji).NeulazećiovdjeukasnijefeminističkekritikeFreudovepsihoanalize(otomeMatijašević,2005),posebnonjegovetvrdnjeo»anatomijiženekaonjezinojsudbini«(usp.JakobovićFribec,2005ii)negoostajućikodTruhelkinakon-cepta,morampovezatiženskuhisterijusaženskomemancipacijom.Tako
iJohnston,pišući intelektualnupovijest
‘austrijskogduha’,povezujeFreudasasredišnjimznačenjemspolnostizabečkumodernu(»onjekristaliziraotuzaokupljenostseksom«)kaoposljedicom,nesamoženskeemancipacijeveći»kontrolerađanja,kampanjaprotivveneričnihbolesti,proučavanjaseksual-nogsimbolizmaufolkloruikritikehipokritskogmorala«(oFreuduu:John-ston,1993:232–237).Akohisterijukao‘društvenuženskubolest19.stoljeća’opišemokaotjelesnumanifestacijunastaluuslijedspriječenosti
iskazivanjavlastitih(potisnutih)emocijainezadovoljstvazbog»podređenostižena«(J.S.Mill)jasnijinamjekontekstTruhelkinainsistiranjana»potrebamamoder-nežene«vođene»interesomsrcaiuma«koja
»…tražijošneštoudanašnjidan.Iunjekaoiumuškarcaimaidejalnihpotreba,kojimavaljadasezadovolji.«(Str.324)
(Ironičnoje,ipak,štose,natragunevidljiveFreudovemizoginije,inadalježene,kaosubjekte,javnodiskvalificira,dodušekolokvijalnimžargonom(kao‘histeričnebabe’),alinemanjealudirajućina‘znanstvenost’argumentapro-tivnjih.Ali,obrazlažedaljeTruhelka:
»Nelaćaseonaknjigeinaukesamoporadikruha…naukajeizanjupostalapitanjemživotnesrećeiodređenja…Modernojježeniidjevojciprijesvegadotoga,daionapoputmuškarcastečeonumnožinuspoznaja,kojajepotrebita,dajojsepovisikulturasrcaiumauonojmjeriidoonogstepena,kojijojjemogućedosećiprirođenimsvojimsposobnostima.Ispramtihsvojihsposobnostionaćesebidaosvojidoličnomjestoiuredovima,gdjesudosadadjelovalisamomuževiokoizgradnjenašekulture.«(Str.324)
Vođenu»kulturomduše«irazborom,tuženskuambicijuzavlastitimkultur-nimradomdoistanebimogliopisatiFreudovimterminomnelagode
u
kultu-ri.Naprotiv.Tekparticipirajućiukulturi,građanskažena,kaosubjektsvla-stitomvoljomisposobnošćurasuđivanja,prepoznajesebeikaoženskirod.Uvrijemenastankaromana,povećanosudjelovanježenauhrvatskomdruštvuikulturiipostavljanjepitanjaoženskojemancipaciji,bilojezaoštrenojavnompolemikomoodnosuizmeđuspolova.Biojeto,ustvari,sukobudokazivanjuili
pobijanju samorazumljivo ‘muške superiornosti’ i ‘ženske
inferiornosti’izmeđuAntunaGustavaMatošai‘kolanaprednjača’–ZofkeKveder,MarijeJurićZagorkeiMireKočonda(usp.JakobovićFribec,2006i,ii).Usvjetlutepolemike,Truhelkinroman(posebicepismoo»ženinupozvanju«)moglibi iščitatiikao‘završnuriječ’kojomježenamaponuđenakulturalna
alternati-
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(83–94)
S. Jakobović Fribec, Feministička
episte-mologijaobjašnjenadjevojčici89
va.9Matoševumizoginiju(svođenježenena‘kuhinjuispavaćusobu’)istrahsvojihsuvremenikaod‘feminističkihnovotarija’i‘sufrađetki’kojebimogle‘pokvaritiženskumladež’(kaoštobiihgrubiposlovimoglilišiti‘ženstveno-sti’),Truhelkajenazvala
»…poneštovećanahronističkim tvrdnjamakoje ježivot sjajnopobio
idanomice
ihpobija,kakoženasasvevećimuspjehomistupagotovovećusvimgranamačovječegaradanatječućisesmuškarcemnapoljuimaterijalnihiumnihtekovina,adazatonimaloneprijetipogibao,dabinestalomajkiidomaćica«(str.322–323).
Poprviputsudjelujućiujavnomživotu,natržišturadaiugrađanskojkulturi,nanačinnezamislivsamostoljećeranije,građanskaženapočetkom20.stolje-ćadoistaneosjećanelagodu–onavjerujeunapredakivjerujeuznanost.
Diskurs znanstvenice: s vjerom Moderne u preobrazbu zbilje
Dasamuanalizi romanaprvokrenulaodartefakta (tiskaneknjige),
svibiizvanknjiževnielementitakođerukazivalinavećspomenutediskurse(spisate-ljiceiučiteljice):likovnaopremausecesijskomstilu,nakladničkilogo»Pro-svjetom(ROB)kslobodi«(gdjebise‘rob’mogloiščitatiikaoimenakladnikaRadoslavaBačićaizOsijeka),bilješkaotomudaseautoricaodričešestpostohonoraraukoristzakladeženskoglicejauZagrebu(zbogpotporesiromašnimučenicama)iautorskaposvetastvarnojhistorijskojosobi,učiteljiciMagda-leniŠrepel.Čakiriječi‘duša’i‘carstvo’otisnuteunaslovuukazivalebinasentimentalni
roman (kao ‘ženski’ žanr).Međutim, neuobičajena upotrebaznanstvene
bibliografije i predmetnog
kazala(kaoeks/centričnomjestouro-manu),indikatorjetrećegdiskursaili
diskursa
znanstvenice.Naime,ufikciji‘sentimentalnih’podvrsta(pismima,dnevnicima,auto/biografijama)takvisuelementisuvišnijerprivatni
sadržaj(intimnisvijet)unjimanetrebavanjskuovjeru, većmu
jedostatnavlastita
(subjektivna).Svakoženskopresezanjeukanoniziraniobrazac(usmisludakanonizacijaunaprijedjamči‘objektiv-nost’putemimplicitnopostavljenogizvanjskog,‘neutralnog’autoriteta),ženijebilonedopustivo.No,upravoto
i
tako,učinilajeTruhelka,legitimirajući(potisnuti)privatnisvijetženskogakao(ženin)
javni interes.10Uznanstve-nojuniverzalizaciji ljudskogaznanjaona
jevidjela legitimnostperspektivei ženskoga roda.Taj odlučni stav
ouključenosti bio je tada radikalno
novpristup,jerjeisključivanježenebilovišenegoočito.Tojevrlovažnouočiti,uzimajućiuobzirdanašnjefeminističkeargumenteo»ograničenostiznanostikojajepogrešnouniverzaliziralanatemeljuograničenihperspektiva«(Nic-holson,1999).Alipitajući–zašto
jeTruhelkaizabralaznanost, i filozofijukao ‘kraljicu znanosti’, za
ženskog (svog) saveznika, saznajemo i
razloge.Prvo,prirodneznanostitakođer
nudedovoljnouvidaotijeluipsihi,kojisemogu upotrijebiti kao javni
argument protiv ‘ženske inferiornosti’.Drugo,filozofijakao
organonmišljenjaikritičkogprosuđivanja,smatraona,također
jedostupnaženi, timvišeakoseprepozna ikaonačinžudnje
ivrstužitka (usp.Čačinovič,2000.).Asvetouzetozajedno,tekjepreduvjetzaslobodni
9
O tome svjedoči bogata recepcija romana
u1920-ima,avećdesetljećekasnije,upromi-jenjenim političkim
okolnostima, roman
jepostaotekreferentnomtočkomzadijagnosti-ciranjenastalihpromjena.
10
Drugivalfeminizmatoćezaoštritikrilaticom‘privatno je
javno’,krozkonceptkućnog,ne-plaćenogženskograda,kojiuključujeodgojiskrbodrugima,pasenemožerazumjetiukate-gorijamazadovoljstvazbognadnice(kao‘muš-koiskustvorada’)uadministraciji,ekonomijiivojnimaktivnostima(Harding,1999:86).
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(83–94)
S. Jakobović Fribec, Feministička
episte-mologijaobjašnjenadjevojčici90
razvojljudskogaduha(kojinemanimetafizičkinitispolni,negopovijesniimaterijalnikarakter):11
»Čovjekumujeirazmišljaostvarima,kojenimalonestojeusvezisnjegovimtjelesnimpotre-bama(upasusuprije:zarazlikuodživotinje,op.a.).Okomuseradujegledajućioblikeiboje,uhouživaslušajućiskladnezvukoveiglasove.Najposlije,umuživarazmišljajućiirazmatrajućiostvarimaspoznaje,oljudima,osvijetuovomionom,osvrsičovjeka.Točisto,bezinteresnoudovoljenjeurazmišljanjuvrelojefilozofiji.Filozofbavisespoznajamacjelokupnespoznaje;onihnajprijepromatrakakovesu,ondaispitujeuzroke,zaštosuupravotakoveinaj-poslijeustanovljujesvrhu,kojaimjenamijenjena.«(Str.14)
»Popisupotrebljenihdjela«,odnosnonepotpunuznanstvenubibliografijuod14knjiga,12većinomnavedenihnanjemačkom(kao‘linguafranca’uAustro-ugarskoj),aponekenafrancuskomiengleskomjeziku,osimknjigehrvatskogfilozofaFranjeMarkovića,trebalobitekistražiti.Svakakobibilozanimljivosaznati
u kojojmjeriTruhelkaprihvaća ili kroz ‘ženski
interes’modificiraznanstveneifilozofskespoznajeautorakojenavodiuliteraturi,kaovećspo-menutogSchopenhauera.U‘predmetnomkazalu’(stvarnomsadržaju),pisma
suobrađenakaopoglav-ljaizudžbenika,svakosnatuknicamaizvlastitogtematskogpodručja.Pri-mjerice:
3. Pismo.
Pitanja.Spoznaja.Duša;umiduh.Iskustvoirazmišljanje.Dušev-nakultura,obrazovanost.Filozofija.Znanjeisuđenje.Obrazova-nostuširemsmislu.Obrazovnirad.Spoznajasamogasebe.Prvot-nepojaveduše.Osjet,zamjedba,čuvsto,misao,volja....9–20
17. Pismo. Etičkačuvstva.Dobro i zlo.Učincidobra i zladjela.
Interes
idužnost.Grizodušje.Savjest.Slobodnavolja.Moralnačuvstva.Platonovaidejaodobru.Čuvstvapotporadužnosti...171–177
Radiuvidaupisma,ukratkoćuizložitinjihovsadržaj,kojiseformalnopo-dudaraspregledomfilozofijskihdisciplinaubilokojemudžbenikuilipriruč-niku.No,prijetogaosvrnutćusenaprvadvapisma(uvodizahvalu)kojasmatramprogramatskimimanifestnim.Uuvodnompismu,prožetomautobiografskimcrtama,opisanajesreća dje-tinjstva
kao harmoničan odnos (primarne) ljudske zajednice s prirodom,
snamjernom reminiscencijomna zlatno doba čovječanstva.Udječja
jeusta(svojavlastita)postavljeno izvornoSokratovopitanje:»kakobismo
trebaliživjeti?«Platonovodgovor(očev)ovrliniljepoteidobrotekaoonoj‘sretnojformuli’uživotupojedincainadobrobitzajednice,prepoznatjekaoutopijskizahtjeviidealnisan(isamneiscrpan,kaoifilozofijskigovor).Udrugom,takođerautobiografskompismu(označenomkaoSpomen-listak),iznosisedrugiPlatonovideal,građansko
prijateljstvo (kaopolitički
temeljljudskezajednice,usp.Brunkhorst,2005)kojejesnagomautoričineimagi-nacije
transponiranonaženski rod(isključen iz togapojma),
transgresijomodnosa učitelj/ica – učenik/ca. Pokušat ću opisati
snagu tog
subverzivnog prijenosa.RomansetemeljinahistorijskojčinjenicidajeJagodaTruhelka,kaoautoricaromana,bilanegdašnjaMagdaleninaučenica,samapostalauči-teljicom,aumeđuvremenuobjesuseprivatnodopisivale
kaoprijateljice.Utomjeopisuprisutnonekolikoženskihidentitetaivišerelacija:autorica/spi-sateljica/prijateljica;
učiteljica/učenica i djevojčica/djevojka/odrasla žena.
IJagodaiMagdalenahistorijski
prolazekrozsveidentitete,alizauzimajurazli-čitepozicijeudinamicisvojih(privatnihiprofesionalnih)odnosa.Međutim,uromanusvisetielementi(identitetiirelacijeprivatno/javno)umrežujukaokvalitativnonovaprojekcija(fikcija,konstrukcija,umjetničkatranspozicija)
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(83–94)
S. Jakobović Fribec, Feministička
episte-mologijaobjašnjenadjevojčici91
njihovazajedničkogiskustva:objepletu,pišućiipoučavajući(radoznalošćuiznanjem)genealoškivijenac,prenosećigadalje.Namjernimumnažanjemiispreplitanjemženskihidentiteta,Truhelkajekreiralanovidruštveni(rodni)identitet.Metaforaovijencuzasluživalabiposebnupozornost,manjeuišči-tavanju
simbolikečina kojim se (post festum) vrednuje neko
individualnopostignuće(lovorov,svadbeni,trnovvijenac),avišekrozsimbolikuprocesaživoga
tkanja.TomjesimbolikomTruhelkaizrazilavitalističkuidejuo‘po-mlađivanju’,
kod nje doslovce o pomlađivanju čovječanstva kroz
naraštaj.Međutim,taidejaimaneštodrukčijeznačenjeuetici
mladosti(1908.)njezinasuvremenikaMoritzaSchlicka(filozofaipokretačaBečkogakrugaantimeta/fizičara).Slavljenje‘pomlađivanja’(Verjüngung)kaosredišnjaidejateetike,»izvedenajeizNietzschea,JohnaRuskina13iJean-MarieGuyaua«,anjomseizražava(univerzalni)»duhmladosti«(»jerjeonsmisaoživota«)genija14 koji»uvijekpulsiradječjimduhom(Kindlichkeit),kaoisvakopravoodušev-ljenje«(Johnston,1993:201).Uobajeslučajavidljivrodni
aspekt
etike(usp.Kodrnja,2005),stimdaSchlickovuniverzalnipristupimplicitnoisključuježenu,aTruhelkinobuhvaća
oba roda:
»Učenicemoja!Moždaćekogoddoćipaćereći,datiuistinuinepostojiš,dajatebetekza-mišljamsebi,dasistvormojemašte,kojimiupravotreba,damuupravimovapisma.Tanassumnjanimalonesmijedasmeta,nitebe,nimene;mi,t.j.tiija,znamo,datiuistinupostojiš,dasiživadušomitijelom,dajesi,dasibilaidaćešbiti.Ijošviše:menećenestati,atićešostatiidalježivjetiinikadanećešprestatidabitišeš,doklegodbudemladežiimednjomsitnihdjevojčica,kojehoćedabudučitaviljudi.«(Str.5)
Sljedećihpetpisamaposvećenojeobjektivnojisubjektivnojspoznaji(»knji-ziprirodeisvijetaivlastiteduše«),odnosnopsihologijiilogici.Čakdevetpisama
posvećeno je »estetičkim čuvstvima« i estetičkim kategorijama
uumjetnosti(slikarstvu,kiparstvu,arhitekturi,glazbiipjesništvu);četiripismaetici,asedampraktičkojfilozofijisopćekulturnimtemama(komuniciranjuiprijateljstvu,modiičitanjuknjiga,ljudskomraduieticikao»mudrostiživo-ta«,te»umnojobrazovanosti«ženeiuloziujavnosti).VećovakoletimičanpregleddajenaslutitidaTruhelkafilozofijipristupazainteresirano,kaoživoj
praksi,
beznamjereizgrađivanjakonzistentnog(značilitozatvorenog?)filo-zofijskogsustava(štobitakođertrebaloispitati).Usvakomslučajuvažnojeistaknutidavelikimmisaonimtradicijamaiklasičnojliteraturi,15kojuuzPla-
11
Naglašeni materijalizam nije isto što i
atei-zam.IakouTruhelkenemanitragareligioznepobožnosti, ona ipak
rabi uobičajene fraze:‘blagoslov Onoga’, ‘u ruke tvorca’, ‘bog
tidaoljepotu’isl.
12
Rehmke:Die Seele desMenchen, Jodl: Le-hrbuch der Psychologie,
Prof.Dr.H.
Forel:HygienederNervenunddesGeistes,Scho-penhauer:DieWeltalsWilleundVorstellung,ViktorCousin:Duvrai,dubeauetdubien,Spinoza:
Ethik, Paulsen: System der Ethik,Blackie:Self
edukation,Carrière:Aesthetik,H. Taine: Philosophie de l’ art,
Proels:Ae-sthetik,Knochfuss:AllgemeineKunstgeschi-chte,Ruskin:Vorträge
überKunst, Leixner:AesthetischeStudien,Muther:GeschichtederMalerei,
Mark Aurel: Selbstbetrachtungen,Smiles:DerCharakter.
–DiePflicht,Emer-son:GesellschaftundEinsamkeit,Hilty,Prof.
Dr.: Lesen und Reden, Goerth:
EinführungindieDichtkunst,W.Fred.:PsychologiederMode, Benedetto
Croce: Aesthetik als Wi-ssenschaft desAusdrucks i Prof. Dr. Fr.
pl.Marković:Predavanjaoestetici.
13
Ruskinjejedanodautorasnjezinapopisa.
14
Orodugenija,njegovimmitskimkorjenimaipitanjuzaštose»uzumjetnicenijevezalapre-dodžbabožjeodabranice–ženskoggenija«,višeuKodrnja(2001).
15
U24.pismu,kojejeucijelostiposvećenoiz-borulektireinačinučitanja,većinapredlože-nihklasika(uključujućihrvatskeislavenske,kaoinarodnupoeziju)idanassenalaziuop-ćeobrazovnomškolskomkurikulumu.
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(83–94)
S. Jakobović Fribec, Feministička
episte-mologijaobjašnjenadjevojčici92
tonaiAristotelačestoiobilatocitira,apogotovo»onojmudračkojškoli«(sto-icima),duguje
vlastite uvide i
nadahnuća.Otudajeirazumljivodanakrajuknjigeučenicisavjetuje(njojjesavjetovalaMagdalena)kakojezanju,poslijezavršeneškole,»najboljivodičnaživotnojstazifilozofija«.Uisticanjufilo-zofijekao»kulturesrcaiuma«,Truhelkajemnogobližaizvornomznačenjuteljubavi
k
mudrostiodnovovjekovneinstitucije filozofijekojajepotisnulapathosukoristratia.Spajajući»razumi
strast« (JaneAusten) filozofija je
jednakodostupnaimuškarcimaiženama,tvrdiona.Takvimseshvaćanjemodlučnosuprotstavilaraširenojmizoginijisvojihsuvremenika(posebnoogla-šenojuOttaWeiningera,kojiježenusvodionaseksiprostituciju).Ukazu-jućinapozitivneprimjerevelikih
ljudi,revolucionarneOlympedeGouges,autoriceDeklaracije o pravima
žene i građanke(1791),giljotiniraneupravozbog svojih stavova (usp.
Iveković, 1981: 15), te na suvremenu dobitnicuNobelovenagradezamir
(1905.),barunicuBerthuvonSuttner,16Truhelkaženu(u)budućnostividikrozutopijskusliku»savršenoprosvijetljenežene«,kojaćekrozhumanizacijuodnosaizmeđuspolovabitnoutjecatinaizgradnjucivilizacije
miranaZemlji:
»Savršenoprosvijetljenažena,kojaćeseputemnaukeumnoizjednačitismužem,znatćesebidasačuvanetaknuteionevrline,štojeodlikovahuidoseleispredmuža…atimćevrlinamasvojimdjelovanjemujavnomživotuizvanju,dablažiljuteoprekeuborbizakruh,da
timborbamaoduzmekrutostnasilja,da
izmiruje,zbližuje,dapomažepoznavanje i
razu-mijevanjeljudi,danesnošljivostsuzbijestrpljivošću,osvetupredusretneoproštenjem,mržnjuljubavlju,uriječdabudemironosnica,kojaćenapokonprivestičovječanstvoknjegovupravomodređenju:čistomečovještvu.«(Str.326)
Navedena djela
Bahovec, Eva (2002) »Feminizam kao epistemologijski projekt«,
Zarez, Zagreb (80/2002),str.23.
Barilar,Vesna(ur.2000)Aktivistkinje. Kako »opismeniti«
teoriju,Centarzaženskestudije,Zagreb.
Benhabib, Seyla (1999) »Postmodernističke epistemologije:
odgovor Jeanu-FrançoisuLyotardu«, u: Linda Nicholson (ur.),
Postmodernizam/postfeminizam, Liberata,
Ženskistudiji,Zagrebstr.96–116.
Brunkhorst,Hauke(2004)Solidarnost.Od građanskog prijateljstva do
globalne pravne
zajednice,Beogradskikrug,Beograd/Multimedijalniinstitut,Zagreb.
Čačinovič,Nadežda(2000)U ženskom ključu.Ogledi u teoriji
kulture,Centarzaženskestudije,Zagreb.
Despot,Blaženka(2004)»Oslobađanježeneizmeđupolitičkeiljudskeemancipacije«,u:GordanaBosanac(ur.),Izabrana
djela Blaženke
Despot,Institutzadruštvenaistraživanja,Ženskainfoteka,Zagreb,str.194–198.
FieldBelenky,Mary/McVickerClinchy,Blythe/RuleGoldberger,Nancy/MattuckTa-rule,Jill
(1998)Ženski načini spoznavanja.Razvoj sebstva, svojeg glasa i
svojeg duha,Ženskainfoteka,Zagreb.
Gross,Mirjana/Szabo,Agneza(1992)Prema hrvatskome građanskom
društvu.Društveni razvoj u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji
šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća,Glo-bus:Zagreb.
Harding,Sandra(1999)»Feminizam,znanostikritikeprosvjetiteljstva«,u:LindaJ.Nic-holson(ur.),Feminizam/postmodernizam,Liberata,Ženskistudiji,Zagreb,str.76–95.
Iveković,Rada(1981)»Studijeoženiiženskipokret«,u:Marksizam u
svetu,Beograd,br.(temat»Studijeoženiiženskipokret«,ur.RadaIveković),str.5–48.
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(83–94)
S. Jakobović Fribec, Feministička
episte-mologijaobjašnjenadjevojčici93
JakobovićFribec,Slavica(2005i)»Pisatiunatoč‘dužnostimaženskim’:IvanaBrlićMa-žuranić«,U:Treća,(1–2/2005),Zagreb,str.50–58.
JakobovićFribec,Slavica(2005ii)»Imenovanje,ženskisubjekt/ivitet
iorođenočitanjekulture«,u:GordanaBosanac/HrvojeJurić/JasenkaKodrnja(ur.),Filozofija
i rod,Hrvat-skofilozofskodruštvo,Zagreb,str.257–278.
JakobovićFribec,Slavica(2006i)»MarijaJurićZagorka:protagonisticanenapisanepovi-jestihrvatskogfeminizma«,Republika,(6/2006),Zagreb,str.14–24.
Jakobović Fribec, Slavica (2006 ii) »Marija Jurić, Zagorka«,
»Adela Milčinović«,
u:FranciscadeHaan/KrassimiraDaskalova/AnnaLoutfi(ur.),A
Biographical Dictionary of Woman’s Movements and Feminisms in
Central, Eastern, and South Eastern Europe, 19th and 20th
Centuries,CentralEuropeanUniversityPress:Budapest,NewYork,
str.195–200,340–344.
Jurić,Hrvoje(2005)»Svijetkaosamovolja
ipredrasuda«,u:GordanaBosanac/HrvojeJurić/ JasenkaKodrnja
(ur.),Filozofija i rod,Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb,
str.49–66.
Johnston,WilliamM(1993)Austrijski duh.Intelektualna i društvena
povijest 1848–1938.,Globus,Zagreb.
Kašić,Biljana(2005)»Ženskistudiji:feminističkaepistemologijaiepistemologijskasa-vezništva«,
u:GordanaBosanac/Hrvoje Jurić/ JasenkaKodrnja (ur.),Filozofija i
rod,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb,str.119–132.
Kodrnja,Jasenka(2001)Nimfe,muze,eurinome.Društveni položaj
umjetnica u Hrvatskoj,Institutzadruštvenaistraživanja,Zagreb.
Kodrnja,Jasenka(2005)»Rodniaspektietike«,u:GordanaBosanac/HrvojeJurić/Jasen-kaKodrnja(ur.),Filozofija
i rod,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb,str.107–118.
Kodrnja,Jasenka,(/ur./2006.)Rodno/spolno obilježavanje prostora
i vremena u Hrvat-skoj,Institutzadruštvenaistraživanja,Zagreb.
Kolešnik,Ljiljana (2006)»Likovneumjetnice«,u: JasenkaKodrnja
(ur.)Rodno/spolno obilježavanje prostora i vremena u
Hrvatskoj,Institutzadruštvenaistraživanja,Zagreb,str.221–246.
Nicholson,Linda(/ur./1999)Feminizam/
postmodernizam,Liberata,Ženskistudiji:Za-greb.
Matijašević,Željka(2005)»Histerijairod«,U:GordanaBosanac/HrvojeJurić/JasenkaKodrnja(ur.),Filozofija
i rod,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb,str.213–224.
Suvin,Darko(2006)Gdje smo? Kuda idemo? Za političku
epistemologiju spasa.Eseji za orijentaciju i djelovanje u oskudnom
vremenu,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb.
Šilović-Karić,Danja(2004)»Domaće
ognjište–prviženskilistuHrvatskoj«,u:AndreaFeldman (ur.),Žene u
Hrvatskoj.Ženska i kulturna povijest,
Institut»VladoGotovac«,Ženskainfoteka:Zagreb,str.181–190.
Truhelka,Jagoda(1910)U carstvu duše. Listovi svojoj
učenici,NakladaknjižareRadosla-vaBačića,Osijek.
Veljak,Lino (2005)»Ontologizacija rodnediferencijekaoapstraktna
antitezaklasičnojmetafizici«, u:GordanaBosanac/Hrvoje Jurić/
JasenkaKodrnja (ur.),Filozofija i
rod,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb,str.7–22.
Vukajlović,Željka(2006)»Književnice«,u:JasenkaKodrnja(ur.),Rodno/spolno
obilje-žavanje prostora i vremena u Hrvatskoj, Institut za
društvena istraživanja, Zagreb, str.247–264.
16
VišeuJohnston,1993:330–332.
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(83–94)
S. Jakobović Fribec, Feministička
episte-mologijaobjašnjenadjevojčici94
Slavica Jakobović Fribec
Feminist Epistemology Explained to a GirlWoman’s Subject of
Knowing in Epistolary Novel of Jagoda Truhelka
In the Empire of a Soul. Letters to My Pupil (Osijek, 1910)
SummaryFrom the perspective of contemporary feminist
epistemology (women’s ways of knowing and the politics of feminist
criticism), Truhelka’s novel from the beginning of the 20th century
is placed in the tradition of the first wave of feminism (in which,
a woman, in order to emancipate as a »human« first has to
constitute herself as a female citizen). In the paper, it is shown
that wo-men, through the process of subjectivity and through the
strategies of writing, have constituted themselves as the subjects
of knowing, and through the process of education, as the subjects
of knowledge. That historical change didn’t happen only through a
discourse of women’s writing (as produce of meaning) but also
through a discourse of women’s teaching (in the transfer of
knowledge) and so it’s happening today in a discourse of women’s
knowing as the change in contemporary (epistemological and
scientific) paradigm.
Key
wordsepistemology,feminism,historyofphilosophy,culture,science,knowing,freedom,genderandgenre