DUP "Golubovci - Centar " 55 8. SAOBRAĆAJ Postojeće stanje Okosnicu saobraćajne mreže čini magistralni put M2 (E80,E65), koji je s obzirom na izgrađenu strukturu neposredno uz sam koridor, dobio karakter gradske saobraćajnice sa strukturom saobraćaja (pješaci, parkiranje, dostava i sl.) i sadržajima koji onemogućuju adekvatno odvijanje tranzitnog saobraćaja. Mreža internih saobraćajnica formirana je paralelno sa izgradnjom naselja. Saobraćaj je mješovit (motorni i pješački), a ulice su djelimično asfaltirane sa neadekvatnim profilima. To su seoske ulice koje služe za prilaz objektima i parcelama, nemaju trotoare ni riješenu infrastrukturu. Većina saobraćajnica zahtjeva rekonstrukciju svih građevinsko – tehničkih elemenata, a potrebno je obezbijediti i adekvatne pristupe svim parcelama. Porast inteziteta drumskog saobraćaja, kao i sagledavanje saobraćajnih potreba Podgorice i Golubovaca , jasno ukazuju da je neophodno izvršiti izmještanja tranzitnog saobraćaja iz najužeg centra grada. Na taj način bi se izbjegla česta zagušenja, odnosno povećala bi se bezbjednost i sigurnost u saobraćaju. U toku je realizacija važnih saobraćajnica koje ovaj prostor funkcionalno i infrastrukturno povezuju sa kontaktnim zonama i izmještaju tranzitni saobraćaj iz užeg gradskog jezgra. Izvedene su ili je u toku realizacija puta Golubovci-Mataguže - Tuzi, raskrsnice ovog puta sa magistralnim putem M2 i Obilaznica Golubovaca. Planirano stanje Već formiran odnosno izgrađen sistem saobraćajnica u zoni zahvata i kontaktnim zonama, te zahtjevi GUP-a u mnogome su predodredili plan saobraćajne infrastrukture, odnosno većinu njenih elemenata. Izmjenama i dopunama Generalnognog urbanističkog plana “GOLUBOVCI” u dijelu saobraćaja (INKOPLAN d.o.o. Podgorica, jun 2007), predviđeno je da je osnovni planirani koncept budućeg razvoja tzv. koridorski razvoj. Ovaj koncept locira gradske sadržaje duž glavnih saobraćajnih koridora, što u ovom slučaju predstavlja postojeća magistrala sa proširenim poprečnim profilom i šinskom–tramvajskom trasom. Saobraćajni koridor nudi dobru pristupačnost djelovima teritorije izvan centralnog područja, što je i preduslov za narastanje sekundarnih centara. Takođe, podržan je i razvoj vidova gradskog prevoza sa mogućnošću smanjenja pritiska automobila na centar. Za sprovođenje koridorskog razvoja i u cilju izbjegavanja čestih saobraćajnih zagušenja i izmještanja tranzitnog saobraćaja iz centra Golubovaca planirana je obilaznica oko užeg gradskog jezgra.
55
Embed
Faze DUP Golubovci tekst predlog - Podgoricapodgorica.me/db_files/Urbanizam/PlanskaDokumentacija/2012/... · Prilikom nivelisanja ovih saobraćajnica potrebno je uzeti u obzir specifičnost
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
DUP "Golubovci - Centar "
55
8. SAOBRAĆAJ
Postojeće stanje
Okosnicu saobraćajne mreže čini magistralni put M2 (E80,E65), koji je s obzirom na izgrađenu
strukturu neposredno uz sam koridor, dobio karakter gradske saobraćajnice sa strukturom
saobraćaja (pješaci, parkiranje, dostava i sl.) i sadržajima koji onemogućuju adekvatno odvijanje
tranzitnog saobraćaja.
Mreža internih saobraćajnica formirana je paralelno sa izgradnjom naselja. Saobraćaj je mješovit
(motorni i pješački), a ulice su djelimično asfaltirane sa neadekvatnim profilima. To su seoske
ulice koje služe za prilaz objektima i parcelama, nemaju trotoare ni riješenu infrastrukturu.
Većina saobraćajnica zahtjeva rekonstrukciju svih građevinsko – tehničkih elemenata, a
potrebno je obezbijediti i adekvatne pristupe svim parcelama.
Porast inteziteta drumskog saobraćaja, kao i sagledavanje saobraćajnih potreba Podgorice i Golubovaca , jasno ukazuju da je neophodno izvršiti izmještanja tranzitnog saobraćaja iz najužeg centra grada. Na taj način bi se izbjegla česta zagušenja, odnosno povećala bi se bezbjednost i sigurnost u saobraćaju.
U toku je realizacija važnih saobraćajnica koje ovaj prostor funkcionalno i infrastrukturno
povezuju sa kontaktnim zonama i izmještaju tranzitni saobraćaj iz užeg gradskog jezgra.
Izvedene su ili je u toku realizacija puta Golubovci-Mataguže - Tuzi, raskrsnice ovog puta sa
magistralnim putem M2 i Obilaznica Golubovaca.
Planirano stanje
Već formiran odnosno izgrađen sistem saobraćajnica u zoni zahvata i kontaktnim zonama, te
zahtjevi GUP-a u mnogome su predodredili plan saobraćajne infrastrukture, odnosno većinu
njenih elemenata.
Izmjenama i dopunama Generalnognog urbanističkog plana “GOLUBOVCI” u dijelu saobraćaja
(INKOPLAN d.o.o. Podgorica, jun 2007), predviđeno je da je osnovni planirani koncept budućeg
razvoja tzv. koridorski razvoj. Ovaj koncept locira gradske sadržaje duž glavnih saobraćajnih
koridora, što u ovom slučaju predstavlja postojeća magistrala sa proširenim poprečnim profilom
i šinskom–tramvajskom trasom. Saobraćajni koridor nudi dobru pristupačnost djelovima
teritorije izvan centralnog područja, što je i preduslov za narastanje sekundarnih centara.
Takođe, podržan je i razvoj vidova gradskog prevoza sa mogućnošću smanjenja pritiska
automobila na centar.
Za sprovođenje koridorskog razvoja i u cilju izbjegavanja čestih saobraćajnih zagušenja i izmještanja tranzitnog saobraćaja iz centra Golubovaca planirana je obilaznica oko užeg gradskog jezgra.
DUP "Golubovci - Centar "
56
Predmetna obilaznica je sastavni deo magistralnog puta M-2. Zbog toga je predviđena rekonstrukcija magistralnog puta M-2 od Podgorice (Ulica Vojisavljevića) do Beglaca kroz tri deonice i to: I – Ulica Vojislavljevića – Raskrsnica za Aereodrom (L= 6.60km)
II - Raskrsnica za aerodrom – Obilaznica oko Golubovaca (L=2.6km)
III - Obilaznica oko Golubovaca u dužini L=3.4km
Obilaznica se planira na prostoru koji se odvaja od postojećeg magistralnog puta, na oko 500m posle nadvožnjaka, odnosno od raskrsnice za Mojanoviće dalje prema Željezničkoj stanici Golubovci, a zatim uz željezničku prugu do zone stanice Beglaci. Predmetna saobraćajnica ima rang magistralnog puta i planira se kao saobraćajnice bulevarskog tipa, sa dva kolovoza i razdjelnim ostrvom. Svaki od kolovoza se sastoji od po dvije saobraćajne trake, širine 2x3.5m i obostranim trotoarom širine 2m. Planiranim urbanističkim parcelama uz Obilaznicu nije dozvoljen direktan pristup sa iste vec posredstvom planiranih kolskih i kolskopješačkih saobraćajnica. Primarnu saobraćajnu mrežu čine:
� Magistrala M2, koja nakon realizacije obilaznice, u zoni zahvata Plana dobija gradski karakter; Ova saobraćajnica u svom profilu sadrži četiri kolovozne trake, širine 3.5m i šinski – tramvajski saobraćaj. Planiran je obostrani trotoar širine 3m. Zbog već postojećeg građevinskog fonda, širina trotoara se na pojedinim mjestima može smanjiti. Ostavlja se mogućnost fazne realizacije profila koridora po cijeloj dužini, tako da se omogući paralelno, uzdužno parkiranje uz ivičnjake trotoara, a istovremeno zadrži profil koji zahtijeva GUP. U prvoj fazi saobraćajnica bi se realizovala građevinski u punom profilu, ali bi saobraćajnom signalizacijom odvojili tri kolovozne trake širine po 3.0m i obostrane trake za paralelno parkiranje širine po 2.5m. Trotoar bi se zadržao širine 3.0m. U drugoj fazi, kada bi se stekli uslovi za organizovanje šinskog saobraćaja, horizontalnom signalizacijom bi se označile četiri kolovozne trake širine 3.25m, a obostrani trotoar bi ostao širine 3m.
� Put za Plavnicu je planiran sa tri kolovozne trake širine 3m i obostranim trotoarom širine
2m. Krajnje trake se koriste za mješovit saobraćaj (kolski i šinski – tramvajski saobraćaj). � Put za Mojanoviće, Tuzi, Balabane i Vukovce; Ovi saobraćajni pravci predstavljaju radijalnu
vezu užeg centra Golubovaca, odnosno magistralnog puta sa kontaktnim zonama. Širina kolovoza ovih saobraćajnica je 7m, sa obostranim trotoarom 2.0m. Put Golubovci – Tuzi je sa smanjenom širinom kolovoza na 6.5m.
� Saobraćajni prsten formiran paralelno sa magistralom; Širina kolovoza ovih saobraćajnica je 7.0m, sa obostranim trotoarom širine 2m. Profil ovih saobraćajnica je proširen na 5m, na mjestima gdje je planirano parkiranje za potrebe zone koja se nalazi neposredno uz magistralni put.
Sekundarnu mrežu saobraćajnica u zoni čine novoplanirane ulice označene na grafičkom prilogu.
Uglavnom su planirane na trasama postojećih ili na pravcima shodno planiranim namjenama u
cilju adekvatnog prikupljanja saobraćajnih tokova i usmjeravanja na primarnu gradsku mrežu
DUP "Golubovci - Centar "
57
saobraćajnica. Ove saobraćajnice se oslanjaju na mrežu primarnih saobraćajnica i omogućavaju
normalno funkcionisanje saobraćaja unutar zone i jednovremeno povezuju interne
saobraćajnice koje služe za prilaz objektima. Širina kolovoza ovih saobraćajnica je 6m ili 5.5m. Uz
saobraćajnice se predviđa obostrani trotoar širine 1.0m, 1.5m, odnosno 2m. Trotoar je moguće
djelimično smanjiti, ukoliko stanje na terenu i izgrađeni građevinski fond nameću takvo
saobraćajno rješenje.
Mreža postojećih internih saobraćajnica, odnosno pristupnih ulica formirana je stihijski
paralelno sa izgradnjom naselja. Planira se njihova kompletna rekonstrukcija i izgradnja novih
pristupnih ulica. Širine kolovoza ovih saobraćajnica je od 3,5 m do 4,5 m.
Da bi se objezbijedio kolski pristup svim urbanističkim parcelama, planirane su kolsko – pješačke
saobraćajnice. One se takođe koriste za komunalno opsluživanje urbanističkih parcela. Zastore
ovih saobraćajnica treba predvidjeti od materijala sposobnih da podnesu kolski saobraćaj i
opterećenje vatrogasnih i drugih interventnih vozila. Na mjestu ukrštanja kolsko-pješačkih
saobraćajnica sa saobraćjnom mrežom Plana, predviđa se ugradnja oborenih ivičnjaka.
Postojeći objekti na parcelama uz magistralni put su funkcionalno orjentisani na isti. Međutim, proširenjem ove saobraćajnice na račun privatnih parcela funkcionalnost objekata je ugrožena, a smanjena je i površina na kojoj je do sada organizovano parkiranje. Iako magistralni put na ovoj dionici dobija karakter gradske saobraćajnice, Planom je nastojano da se uglavnom svim parcelama oslonjenim na ovu saobraćajnicu obezbjedi pristup sa saobraćajnog prstena paralelnog postojećoj magistrali posredstvom kolskopješačkih saobraćajnica, a sve u cilju obezbijeđenja maksimalne protočnosti i bezbjednosti saobraćaja. Izuzetak su urbanističke parcele u zonama: Zona A2: UP24; Zona A4: UP 30; Zona A5: UP4, UP4a, UP5 i UP6; Zona B3: UP3,UP5; Zona B4: UP4; Zona B7: UP18, UP19, UP20; Zona C1: UP16; Zona D1: UP3, UP10 i UP13;i Zona D4: UP4. Ovim parcelama nije moguće obezbijediti prilaz posredstvom kolsko-pješačkih saobraćajnica iz razloga postojeće izgrađenosti i orjentacije na magistralni put, smanjenja urbanističke parcele na račun proširenja magistralnog puta i vlasništva susjednih parcela ka saobraćajnom prstenu. Ovim parcelama je omogućen direktan pristup sa primarne gradske saobraćajnice (rekonstruisanog magistralnog puta). Kolski pristup urbanističkoj parceli sa magistralnog puta je moguće ostvariti priključkom maksimalne širine 6m na jednom mjestu, uz obavezu regulisanja odgovarajuće saobraćajne signalizacije. Parkiranje za potrebe ovih parcela, kao i parcela gdje je zbog već postojećeg izgrađenog građevinskog fonda nemoguće obezbijediti dovoljan broj parking mjesta u okviru sopstvene parcele, je riješeno na sopstvenoj parceli ili javnom parkingu uz saobraćajnicu koja formira prsten u zoni C i D uz učešće Investitora u zajedničkoj izgradnji nedostajućih parkinga.
Prilikom nivelisanja ovih saobraćajnica potrebno je uzeti u obzir specifičnost terena. Obzirom da
se radi o relativno ravnom terenu prilikom projektovanje je potrebno predvidjeti min. nagibe
kako bi se obezbjeditlo efikasno odvodnjavanje. Podužne nagibe ne treba planirati ispod 0.3%,
DUP "Golubovci - Centar "
58
dok posebnu pažnju treba posvetiti poprečnom odvođenju voda, odnosno na dužine nultih
nagiba pri vitoperenju kolovoza. Maksimalni podužni nagibi su 7%.
Zastori kolskih saobraćajnica su od asfalta, trotoara i samostalnih pješačkih staza od asfalta,
kamena, betona, granita i sl. tj. od elemenata izrađenih od pomenutih mterijala, a planirana
parking mjesta su od raster elemenata beton - trava i behaton elemenata, ili od asfalta.
Sve saobraćajnice treba da budu opremljene rasvjetom i odgovarajućom saobraćajnom
signalizacijom.
Odvodnjavanje je riješeno atmosferskom kanalizacijom sa skrivenim slivnicama izvan površine
kolovoza. Šahtove svih instalacija osim fekalne, treba locirati van površine kolovoza za motorni
saobraćaj.
Na svim pješačkim prelazima sa uzdignutim ivičnjakom, kao i na prilazima objektima treba
predvidjeti prelaze za hendikepirana lica saglasno standardima JUS U.A9 201 i 202.
Planirane saobraćajnice definisane su koordinatama tjemena horizontalnih krivina i centara
raskrsnica, a u grafičkom prilogu dati su njihovi poprečni presjeci. Obzirom da je geodetska
podloga razmjere R 1:1000, što ne daje mogućnost preciznog određivanja visinskih kota, ovim
planom su orijentaciono definisane kote raskrsnica. Nakon snimanja geodetske podloge za
potrebe izrade glavnih projekata ovih saobraćajnica, biće precizno definisane visinske kote,
zavisno od kota postojećih i planiranih objekata kao i uklapanja u postojeće stanje.
Mjerodavni minimalni radijusi desnih skretanja, radijusi horizontalnih krivina, kao i poprečni
presjeci sa smjerovima i određeni detalji prikazani su na grafičkim prilozima.
Saobraćaj u mirovanju Parkiranje treba riješiti u okviru sopstvene urbanističke parcele u funkciji planiranih namjena, shodno normativima datim u slijedećoj tabeli:
Namjena objekta Broj parking mjesta
Planira no stanovanje 1,5 PM / domaćinstvu
Poslovanje 1PM na 50m2
Kultura, bioskop 1 PM na 20 sjedišta
Škole, dom zdravlja, vrtići i adminisracija 1PM na 1-2 zaposlena
trgovina 1PM na 30m2 prostora + 1PM na 1-2 zaposlena
industrija 1PM na 4 zaposlena
DUP "Golubovci - Centar "
59
Parkiranje može biti površinsko na sopstvenoj parceli ili smješteno u suterenu ili prizemlju planiranih objekata. Garaže u suterenu treba povezati sa pristupnom saobraćajnicom izlazno – ulaznim rampama max nagiba 12%. Izuzetak su parcele sa postojećim objektima, kojima je proširenjem magistralnog puta površina znatno smanjena, tako da ne postoji prostorna mogućnost za organizovanje parkiranja. Parkiranje za potrebe ovih parcela je riješeno na javnom parkingu uz saobraćajnicu koja formira prsten u zoni C i D uz učešće Investitora u zajedničkoj izgradnji nedostajućih parkinga. Ukoliko planirana namjena i kapaciteti urbanističke parcele zahtijeva veći broj parking mjesta moguće je planirati podzemne garaže. Podzemne garaže je neophodno organizovati na parceli objekata van javnog zemljišta. Shodno interesovanju Investitora, moguće je objediniti dvije ili više podzemnih garaža u jednu tehničku i funkcionalnu cjelinu.
U zoni C.1 ostavljena je mogućnost, ukoliko postoji interesovanje Investitora, da se objedini
dvoetažna podzemna garaža ispod UP 17 i površine ispod trga. Na ovom prostoru je moguće
organizovati cca 185 PM i koristila bi se kao javna garaža, s tim što bi se u njoj riješile potrebe za
parkiranjem UP 17. Na grafičkom prilogu dat je orjentacioni prikaz mogućeg rasporeda parking
mjesta u garaži. Položaj rampe nije obavezujući, ali se priključak garaži mora ostvariti sa ove
saobraćajnice.
Prilikom projektovanja garaža projektant je obavezan da poštuje Pravilnik o tehničkim zahtjevima za zaštitu garaža za putničke automobile od požara i eksplozija („Službeni list CG, br. 9/12“).
Visina etaža garaže je od (2.40 - 3.0) m. Dimenzije parking mjesta su 2.5x5.00m. Uslovi za
prikupljanje vode za pranje i čišenje garaže, tretman i eventualno prepumpavanje prije
priključka na vanjsku infrastrukturu dati su u poglavlju „Hidrotehnička infrastruktura“.
Maksimalni podužni nagib ulazno-izlaznih rampi je ir=12% za otkrivene i 15% za pokrivene.
Kontakt rampe sa parkirnom pločom mora da zadovolji vertikalne uslove prohodnosti
mjerodavnog vozila, pa se zaobljuje kružnim lukom manjim od 20m ili ublažava polunagibom.
Usled nedostatka prostora za organizovanje rampi na parceli, vezu je moguće ostvariti i
garažnim liftom. Garažni lift je teretni lift koji služi za spuštanje automobila zajedno sa vozačem
sa ulaznog nivoa na nivo garaže namjenjen za parkiranje.
Gabarit podzemne garaže može biti veci od gabarita objekta, ukoliko ne postoje neka druga tehnicka ogranicenja kojima bi se ugrozila bezbednost susednih objekata. Građevinska linija ispod površine zemlje, kada je u pitanju prostor namijenjen za garažiranje, može biti maksimalno do 1.5m od granice urbanističke parcele. Raspored parking mjesta i gabarit podzemne garaže, kao i raspored i broj ulazno-izlaznih rampi biće konačno definisan kroz izradu Glavnih projekata objekata, što zavisi od raznih faktora, prije svega od konstruktivnog sistema garaže, rasporeda vertikalnih komunikacija i sl.
DUP "Golubovci - Centar "
60
Prije izrade Glavnog projekta konstrukcije podzemne garaže Investitor je obavezan da izvrši geomehanička i geotehnička ispitivanja terena. Javni saobraćaj
U skladu sa razvojem naselja i razmještajem aktikvnosti planira se sistem javnog putničkog prevoza u okviru područja Plana i to u dva vida : autobus i tramvaj. Javni putnički prevoz treba da se organizuje u skladu sa saobraćajnim zahtjevima i potrebama i važećom zakonskom regulativom iz oblasti javnog prevoza putnika u drumskom saobraćaju.
Planom je predviđeno uvođenje šinskog saobraćaja - tramvaj na relaciji Podgorica-Donja
Plavnica.
Poboljšanje prigradskog javnog saobraćaja, kao i njegovo povezivanje sa gradskim, zahtijeva
izgradnju odgovarajućih autobuskih i tramvajskih stajališta. Plan predlože raspored i pozicije
ovih stajališta, koja su locirana uz saobraćajnice primarne mreže.
Stajališta javnog putničkog prevoza se planiraju uz saobraćajnice primarne mreže i moraju biti organizovana van kolovoza, u zasebnoj niši širine 3.0m. Stajališta je potrebno postaviti blizu jakih zona interesovanja korisnika javnog prevoza, poštujući određeni ritam ponavljanja stajališta. Stajališta je potrebno opremiti pratećom opremom u vidu uniformnih oznaka stajališta i nadsteršnice i odgovarajućom saobraćajnom signalizacijom.
Servisi
Postojeće i planirane benzinske stanice u nepostrdnom okruženju, zajedno sa auto – servisima,
obezbjediće potreban nivo održavanja u ovoj zoni.
Pješačke komunikacije
Sistem pješačkih komunikacija se sastoji od trotoara uz saobraćajnice i popločanih površina
ispred objekata, kao i uređenih samostalnih pješačkih staza. Zastori pješačkih komunikacija su
od asfalta, kamena, betona, granita i sl. tj. od elemenata izrađenih od pomenutih materijala.
Glavnim projektom pješačkih komunikacija neophodno je obezbijediti nesmetano kretanje lica
sa smanjenom pokretljivošću, kao i pristup svim parcelama, javnim objektima i sadržajima.
Rampa za potrebe savladavanja visinske razlike do 120 cm, u unutrašnjem ili spoljašnjem
prostoru može imati dopušteni nagib do 1:20 (5%), a izuzetno, za visinsku razliku do 76cm,
dopušteni nagib smije biti do 1:12 (8,3%).
Napomena: Prilikom izrade glavnih projekata planiranih saobraćajnica, parkinga i pješačkih
staza, može doći do izvesnih korekcija u odnosu na zadate parametre u planu.
DUP "Golubovci - Centar "
61
9. PEJZAŽNA ARHITEKTURA
Izvod iz PPO Podgorice
Predmetna lokacija zauzima prostor koji je prema PPO-u iz 1990.god pripada vangradskom
području tačnije planskoj zoni br. 18. Prema smjernicama iz navedenog dokumenta iako u širem
području naselja Golubovci preovlađuje urbano stanovništvo, uključenost perspektive
poljoprivredne proizvodnje u način života i sama morfološka struktura naselja ne uslovljava
preobrazbu ovog područja u gradsko naselje i industrijski centar. Populaciono zaleđe, postojeći
funkcionalni sadržaji i poljoprivredni značaj šireg područja uslovljavaju razvoj:
• Uslužnog centra višeg ranga
• Centar zanatstva i male privrede: manji pogoni između željezničke pruge i sadašnjeg magistralnog puta
• Centar mjesnih zajednica Zete U ovom području je imperativ daljeg razvoja očuvanje ravnoteže između urbanog i ruralnog
prostornog kompleksa. Sva ova naselja su bazirana na razvoju mješovitih gazdinstava i
urbanizovanih gazdinstava sa posjedom.
Za intezivniji urbani razvoj predviđa se pojas između željeznice i magistralnog puta. Sva ostala
područja naselja namijenjena su stambenoj izgradnji domaćeg stanovništva koje će se baviti
poljoprivredom. Predviđa se trajna zaštita svih poljoprivrednih kompleksa gdje je moguća
organizacija intezivne poljoprivrede. Intezivna usmjerenja biljne proizvodnje su povrtarska i
ratarska proizvodnja, vinogradi i voćnjaci (plantaže), duvan.
Očuvanje postojećih i podizanje novih zaštitnih šuma od zanačaja je za:
• Zaštitu izvorišta vode
• Zaštitu od erozije (uticaja vode i vjetra) za regulisanje uslova zemljišta i unapređenje lokalne mikro klime
• Zaštitu prirodnog ambijenta u zonama prirodnih i kulturnih spomenika
• Stvaranje sistema ekoloških zona i koridora
• Preduzimanje mjera rekultivacije i sanacije pejzaža. Pored postojećih zaštitnih šuma postoje i velike površine obraslog i neobraslog zemljišta koje
treba postepeno privesti funkciji zaštitne šume
Razvoj kulturnih djelatnosti u prigradskim naseljima u najvećoj mjeri je potrebno povezivati sa
školama. Uređenje i održavnaje značajnih kulturnih centara je na ovom prostoru veoma
opravdano i neophodno.
Zaštitu spomenika – memorijalnih kompleksa treba usko povezati sa aktivnostima za zaštitu
prirode. Prema smjernicama PPO Podgorica je predviđena posebna briga za održavanje i
DUP "Golubovci - Centar "
62
uređivanje ambijenta za spomenike u Golubovcima kao i na svim ostalim lokacijama sa
dispozicijom uklapanja u ambijent.
POSTOJEĆE STANJE
Osnovni karakter pejzažu daju okućnice sa poljoprivrednom proizvodnjom, a uz samu magistralu
gusto izgrađen niz objekta mješovite namjene: stanovanja i različitih uslužno- trgovačkih
djelatnosti. Što se tiče predstavnika dendroflore ovim predjelom dominira tipična autohtona
vegetacija ovog podneblja (alepski bor, čempresi, košćela, smokva, nar,oleanderi i ostalo..)
PLAN ZELENIH I SLOBODNIH POVRŠINA
Ukupna povšina zahvata plana iznosi 132,6ha
Prema programskom zadatku pri planiranju ozelenjavanja prostora treba voditi računa o
korišćenju vrsta koje će odgovarati uslovima koje pruža ovaj prostor i okruženje. Koncept
zelenila treba da doprinese ukupnom ambijentalnom izgledu prostora.
DUP "Golubovci - Centar "
63
Hortikulturnim rješenjem neophodno je postići odvajanje raznorodnih cjelina u okviru skladišno-
servisnog kompleksa kao i formiranje tampona u odnosu na kontaktne zone.
Jedna od vrlo značajnih smjernica bila bi valorizacija postojećeg biljnog fonda u okviru zahvata
plana i uklapanje kvalitetnih i vrijednih sadnica u svaki budući projekat pejzažne arhitekture u
onoj mjeri u kojoj ne budu narušavali određene pravce komunikacije i planom određene
vizure u prostoru.
Smjernice za uređenje zelenih površina
Koncept ozelenjavanja usklađen je sa namjenom lokacije, prostornom organizacijom sadržaja i
sa funkcionalnim zahtjevima okruženja.
Osnovni cilj ozelenjavanja predstavlja:
• zaštita i unapređenje životne sredine
• rekultivaciji devastiranih površina
• Povezivanje sa zelenim masivima kontaktnih zona u jedinstven sistem zelenila U planskom zahvatu predviđene su sledeće kategorije zelenila:
Namjena površina Površine po namjenama(m2)
Poljoprivredne površine 101688.72
Saobraćajne površine 169323.52
I Objekti pejzažne arhitekture javne namjene Procenat ozelenjenosti
Zelene površine(m2)
Zelenilo uz saobraćajnice ZUS 5478.29 100% 5478,29
Park P 19104.25 70% 13372,98
Skver S 4867.04 60% 2920,00
II Objekti pejzažne arhitekture ograničene namjene
Predhodna tabela daje minimalne površine koje unutar parcela moraju biti ozelenjene. Ove
površine ne podrazumijevaju ostale slobodne površine (prilaze, staze, platoe, i druge
manipulativne površine) vec se isključivo odnose na površine pod zelenilom. Ukupna površina
planiranih zelenih površina unutar urbanističkih parcela iznosi 496976,50m2 ~ 49,7ha
Poljoprivredne površine zahvataju 10,16ha
Obezbijeđen nivo ozelenjenosti na nivou zahvata Plana iznosi 37,8% ne uzimajući u obzir
poljoprivredne površine.
Planom predviđeni stepen ozelenjenosti je 163m2/korisniku.
I Objekti pejzažne arhitekture javne namjene
Zelenilo u regulaciji saobraćaja i linearno zelenilo
Ova kategorija zelenila odnosi se na zelenilo u okviru objekata saobraćaja-duž saobraćajnica,
parkinga, pješačkih tokova kao i po obodu urbanističkih parcela.
Ozelenjevanje saobraćajnica, pješačkih staza sprovodi se linearnom sadnjom i utiče na
poboljšanje higijensko-sanitarnih uslova, mikroklimatskih karakteristika i estetskih vrijednosti.
Da nizovi drvoreda ne bi bili monotoni potrebno je planirati promjenu sadnog materijala,
smjenjivanjem sadanica različitih habitusa.
DUP "Golubovci - Centar "
65
Formiranjem drvoreda postiže se zasjena mjesta duž pravca kretanja.
Ulično zelenilo formira se uz saobraćajnice čiji profile dozvoljavaju linearno formiranje zelenila, sа
primarnim ciljem zaštite od zagađenja, ali I povezivanja zelenila svih kategorija u jedinstven sistem.
Kod primarnih saobraćajnica obavezni su dvostrani drvoredi, a gdje je to moguće oni bi trebali biti
drvoredi sa pratećim zelenilom (travnjaci, nisko rastinje). Sekundarne saobraćajnice gdje postoje za
to mogućnosti sadržaće obostrane drvorede. Pored toga pri izboru vrsta za ulično zelenilo treba
voditi računa da budu prilagođene uslovima rasta u uličnim profilima (otpornost na zbijenost tla,
vodni kapacitet zemljišta, insolaciju...).
Veoma je bitno naglasiti da postojeće zelenilo koje je u kategoriji visokokvalitetnog zelenila treba
uklopiti i duz pjesačkih tokova, unutar popločanih površina, ukoliko ne ometaju normalan prolaz.
Smjernice za formiranje drvoreda
• Sadnice koje se koriste moraju da imaju pravilno formiran habitus. Treba voditi računa o visini okolnih objekata, kod niskih objekata koristiti vrste sa rijetkom krunom.
• rastojanje između sadnica u drvoredu je 5-10m
• minimalna visina sadnog materijala kada je u pitanju drveće je 2.5-3m i obim stabla na visini 1m min. 10-15m.
• Krune susjednih stabala u drvoredima mogu da se dodiruju (što nije baš najpovoljnije), ali ne smiju da se preklapaju.
• Dovoljno velikim razmakom među stablima obezbjeđuje se, sem dobrih vizuelnih osobina, i dobro provjetravanje ulice u vertikalnom smislu.
• Najbolji način sadnje drvoreda je u okviru uzanih zelenih pojaseva duž saobraćajnica koji su širine 1.5m i više.
• U dijelu gdje zeleni pojas nije planiran sadnja se moze obaviti i u rupama duz trotoara, naravno obratiti pažnju na podzemne instalacije.
• Sadnja linearnog zelenila moguće je predvidjeti i obodom urbanističkih parcela.
• U užim ulicama se formira drvored samo na sunčanoj strani, ili obostrano ali sa niskim drvorednim sadnicama.
• Prilikom formiranja drvoreda na parkinzima trebalo bi osigurati na dva parking mjesta po jedno drvo a kod podužnog parkiranja na jedno parking mjesto po jedno drvo, naime, ovo rastojanje zavisi i od vrste drveća, odnosno optimalne širine krošnje;
• Zbog povoljne orjentacije terena sa južne i jugozapadne strane, a radi što većeg iskorišćenja prirodnih izvora energije (u ovom slučaju sunčeve) nadkrivanje parking mjesta moguće je izvesti korištenjem kolektora za prikupljanje sunčeve energije.
• Ukoliko se drveće sadi u okviru trotoara treba isključiti vrste drveća sa razvijenim površinskim korijenom, kako bi se izbjeglo deformisanje trotoara. Razvoju korijena u dubinu doprinosi i redovno okopavanje zemlje oko stabla.
• U zavisnosti od položaja građevinske linije u odnosu na regulacionu birati vrste drveća koje formiraju veću ili manju širinu krošnje.
• Prilikom projektovanja zelenih površina u okviru kružnih tokova , razdjelnih ostrva, kao i na krivinama saobraćajnica, voditi računa o preglednosti saobraćaja. U ovom slučaju koristiti niže vrste drveća, ukrasno žbunje i perene.
DUP "Golubovci - Centar "
66
Zelenilo duž puteva predstavlja važnu kategoriju zelenila. Smisao zelenih tarka duž puteva nije
samo u vizuelnom odvajanju, nego i u formiranju prirodnijeg ambijenta, koji obezbjeđuje mirnu i
nesmetanu vožnju i vizuelni komfor. Čak i najuži pojas trave ili niskog žbunja predstavlja
dragocjenost, a da ne pričamo o visokom zelenilu, što sve zajedno doprinosi sprečavanju
monotonije putovanja, zaštiti puteva od jakih uticaja vjetra i pretjerane insolacije. Sve ovo
upućuje i na to da ova kategorija zelenila pozitivno utiče i na povećanje bezbejednosti vozača i
putnika. Karakter zelenila duž puta pomaže u sticanju osnovne slike o predjelu i teritoriji kojom
put prolazi. Nekada su ovo i jedine informacije koje stranac dobije tokom prolaska kroz
određeno područje. Isto tako lijepo uređen i ozelenjen put obogaćen interesantnim detaljima
pozitivno djeluje na smanjivanje prevelike brzine.
Održavanje zelenila duž puteva zahtjeva stalnu i upornu kontrolu. Polomljene grane i opalo lišće
koje se često nalazi na kolovozu posle nepogoda, može da bude uzrok velikih nesreća. Stoga se u
održavanju puta mora voditi računa i o troškovima uređivanja zelenila.
Pažljivo projektovanje i sadnja zelenila smanjuju buduće troškove, a uvećavaju ukupnu
funkcionalnost. Izbor biljnog materijala treba da bude podređen posebnim uslovima, zbog čega
se prvenstveno biraju autohtone biljke, ali i one otporne na različite negativne uslove sredine.
Ako one predstavljaju i reprezentativne autohtone primjerke iz okoline, značaj im je veći, jer
putnicima ukazuju na dendrološko i prirodno bogatstvo kraja kroz koji inače često samo projure.
Zelene površine na platoima i skverovima
Trgovi i skverovi kao najprometnije zelene površine u naseljima daju poseban pečat urbanom
pejzažu grada i imaju poseban značaj u oblikovanju grada. U hortikulturnom uređenju
dominantno je učešće cvjetnica u gustom sklopu, uz njegovane travnjake kao podlogom.
Na trgovima je neophodno obezbijediti mjesta za kraći odmor uz vodene površine npr. fontane i
druge dekorativne elemente i opremu (žardinjere, klupe, česme, korpe za odpatke) koji će
stvoriti povoljne uslove za odmor i neformalne socijalne kontakte.
Za ovu kategoriju zelenila najbitnije je izabrati vrste koje se najbolje odupiru uticajima gradske
sredine. Ove površine mogu pozitivno da utiču na arhitektonsko i estetsko ujednačavanje
prostora. Čitav prostor trga ne treba pokrivati zelenilom, već naprotiv zbog neometanog
prolaska i zadržavanja na trgu potrebno je da postoji mnogo slobodnog prostora. Ovdje se
veoma praktično pokazala sadnja u velikim izdignutim dekorativnim žardinjerama sa
mogućnošću sjedenja na njihovom obodu.
Skver predstavlja najmanju gradsku zelenu površinu, a njegova osnovna funkcija je uglavnom
regulisanje saobraćaja. I u ovom slučaju treba odabrati biljke otporne na gradske uslove. Pošto
se radi o maloj površini uglavnom se koriste razne vrste žbunja. Isti princip se koristi i prilikom
ozelenjavanja ostrva na kružnom toku.
DUP "Golubovci - Centar "
67
Park
Planirano je nekoliko parkovskih površina, što je veoma korisno za podizanje kvaliteta života na
ovom prostoru. Parkovi su površine koje su dostupne svima i treba da su uređene u službi
stanovnika i posjetioca i njihovih potreba za odmorom, pasivnom rekreacijom, a takođe mogu
biti i mjesta održavanja nekih manifestacija ili sličnih sadržaja u dnevnim i večernjim satima,
naročito ljeti u toku sezone.
U skladu sa ostalim planiranim namjenama i raspoloživim prostorom ove površine je potrebno
urediti na način da postanu estetski, humani i oblikovni prateći elementi stanovanja, poslovanja,
turističke ponude, kao i drugih namjena u okviru kojih se nalaze. Generalno pravilo uređenja
parkova је da se unutar njih formiraju dvije cjeline, mirni/pejzažni dio parka i sportsko
rekreativni dio sa prostorom za igru djece. Autentičnost parka postiže se malim arhitekturnim
rješenjima (fontane, klupe, osvjetljenje, informaciono-reklamne table, korpe za otpatke), uz svu
neophodnu opremu za potrebe rekreacije kao I igru djece.. Vegetacijsku osnovu u prvom redu
čine mediteranske I egzotične vrste biljaka, posebno kvalitetno visoko drveće kоје obezbjeđuje
veći stepen sanitarno-higijenskog učinka zelenila, kao i poboljšanje mikroklime šireg područja.
Najmanje 70% površine namijenjene parku treba da bude pod zelenilom.
Smjernice za projektovanje zelenih površina parkova
• Parkovske površine treba da budu na neki način izolovane od okolnih saobraćajnica, buke i zagađenja, pa je u skladu sa njegovom površinom najbolje postaviti pojas zelenila samim obodom parka. To se postiže sadnjom žbunja i visokog drveća tako da se spratnošću vegetacije dobije što bolji takozvani «biološki zid» od negativnih uticaja okoline.
• Sadržaj gradskog parka zavisi od njegove veličine i položaja koji zauzima u gradu a može biti različit i prema tome da obuhvata : dječje igralište, otvorene površine-travnjaci,različite vodene površine, restorani, bine ili pozornice, itd.
• Staze gradskog parka mogu se planirati od čvrsog materijala, asfalta ili kamena ili od mekseg materijala – šljunka razlicite velicine separacija.
• Izbor sadnog materijala prije svega zavisi od uslova staništa i stepena zagađenosti.samim tim treba saditi vrste koje su dokazale visoku otpornost a istovremeno su dekorativne. Osjetljivije vrste treba smjestiti u unutrašnjost parka.
• predvidjeti hidransku mrežu radi zalivanja novoplaniranih zelenih površina
Prostor za igru djece mora da pruža uslove za bezbijedan boravak u njemu, da zadovoljava
zdravstveno higijenske uslove ( da je osunčan i ocjedit ) i da ima:
• Raznovrsne zastore za prostore različitih namjena
• Opremu koja obezbjeđuje bogatstvo i kreativnost igre, sa minimalnom mogućnošću povrede
DUP "Golubovci - Centar "
68
• Dovoljno zelenila, drveće sa velikim krošnjama radi potrebnog zasjenčenja, sa ostavljanjem sunčanih prostora za igru.
Veliku važnost na ovakvim površinama ima dobro odabrani sadni materijal. Biraju se vrste koje
mogu da podnesu penjanje, lomljenje i savijanje, a izbjegavaju se sve biljke sa izraštajima koji
mogu da povrijede (trnovi,oštre grane,plodovi) i one vrste koje imaju otrovne djelove.
Usled velikog opterećenja i izloženosti zelenila oštećivanju, ove zelene površine zahtijevaju
intezivno održavanje.
Primjeri uređenja parkovskih površina
II Objekti pejzažne arhitekture ograničene namjene
Zelenilo poslovnih objekata
Ova kategorija ima estetsko-dekorativno-higijenski karakter.
Prilikom projektovanja površina na glavnom ulazu voditi računa o preglednosti terena iz
objekta i predvidjeti sadnju patuljastog zbunja u kombinaciji sa cvjetnicama..
Naročito je važan izgled zelene površine oko ulaza u objekat i prilaznih površina. Na tim
površinama predvidjeti visoko dekorativne reprezentativne vrste sa ciljem da se istakne važnost
samih objekata ispred kojih se nalaze.
Ozelenjavanje se sprovodi primjenom autohtonih i odgovarajućih alohtonih vrsta, sa posebnom
pažnjom na uređenje prilaza kompleksu, isticanje reklamnih i informacionih tabli , uz ostale
elemente kao što su klupe, korpe za otpatke i adekvatno osvetljenje.
Smjernice za projektovanje zelenih površina i izdavanje UTU uslova
• Prilikom projektovanja površina na glavnom ulazu voditi računa o preglednosti terena iz objekta i predvidjeti sadnju patuljastog zbunja u kombinaciji sa cvjetnicama..
• Naročito je važan izgled zelene površine oko ulaza u objekat i prilaznih površina. Na tim površinama predvidjeti visoko dekorativne reprezentativne vrste sa ciljem da se istakne važnost samih objekata ispred kojih se nalaze.
DUP "Golubovci - Centar "
69
• Ozelenjavanje se sprovodi primjenom autohtonih i odgovarajućih alohtonih vrsta, sa posebnom pažnjom na uređenje prilaza kompleksu, isticanje reklamnih i informacionih tabli, uz ostale elemente kao što su klupe, korpe za otpatke i adekvatno osvetljenje.
• Potrebno je napraviti adekvatan izbor vrsta i voditi računa o svim kompozicionim elementima. Predložene vrste moraju biti dekorativne kako zbog boje i oblika cvjetova i plodova tako i zbog oblika krošnje drveća. Kombinacijom lišćarskih, zimzelenih i četinarskih vrsta drveća dobija se pozitivan efekat zelenila u svim godišnjim dobima,koristiti visokokvalitetne trave, jednogodisnje cvijece, perene, dekorativne zbunaste vrste.
• Po obodu parcela ka saobracajnicama je obavezna sadnja linearnog zelenila prema smjernicama iz kategorije Zelenilo u regulaciji saobraćaja i linearno zelenilo, a koje ce imati jaku vizuelnu i sanitarno-higijensku zaštitu novoplaniranih sadržaja.
• Popločanje u okviru parcela ove namjene je veoma bitno i treba mu posvetiti posebnu pažnju.
• steze i platoi moraju biti od prirodnih materijala,
• minimalna površina pod zelenilom 40% u odnosu na urb. parcelu, a ostale slobodne površine planirati za platoe, staze i saobraćajne manipulativne površine.
• sadnju vršiti u manjim grupama (drvenasto-žbunasti zasadi) i u vidu solitera u kombinaciji sa parternim zasadima,
• kod kompozicije zasada voditi računa o spratnosti, ritmu i koloritu,
• u kombinaciji sa zelenilom moguće je koristiti i građevinski materijal (kamen, rizla, drvo, staklo i td.),
• predvidjeti fontane ili skulpture,
• sadnice drveća koje se koriste za ozelenjavanje moraju biti min. visine od 3,00-4,00m i obima stabla, na visini od 1m, min. 15-20cm,
• ovu zelenu površinu tretirati kao zelenilo najviše kategorije održavanja i njege tj. zelenilo sa najvećim stepenom održavanja,
• sačuvati i uklopiti svako zdravo i funkcionalno stablo,
• kao dopuna ozelenjavanja mogu se koristiti žardinjere ili saksije,
• predvidjeti hidrantsku mrežu,
• predvidjeti osvetljenje zelene površine,
• predvidjeti održavanje zelene površine. Uređenje ovih površina u smislu ozelenjavanja uključuje obaveznost izrade projekta uređenja
terena kao i studije bioekološke osnove.
Zelene površine administrativnih objekata (objekata kulture)
Zelenilo u neposrednoj okolini objekta kulture ima prvenstveni cilj da uljepša ulaz i istakne
arhitekturu samog objekta. Za to se koriste veoma dekorativne vrste drveća, žbunja i cvijeća,
koje se razmještaju u prostoru tako da se međusobno ne zaklanjaju. Uredno odžavan travnjak je
neizostavan elemenat ovakvih površina.
Prilikom izbora vrsta teži se njihovoj otpornosti, ali možda više onom drugom cilju
dekorativnosti. Stoga se koriste stabla sa neobičnim osobinama lišća i neuobičajenom bojom (
DUP "Golubovci - Centar "
70
različite forme i varijeteti). Dopušteno je i postavljanje žardinjera, sadnja u posebnim, izdignutim
sadnim jamama, upotreba dekorativnih kandelabara i sl.
Smjernice za projektovanje zelenih površina poslovnih objekata primijenjuju se i u okviru ove
kategorije
Zelene površine stambenih objekata i blokova (objekata mjesovite namjene)
Ova kategorija ima estetsko-dekorativno-higijenski karakter. Zelene površine treba da zadovolje
kako funkciju namijenjenu poslovanju tako i stanovnicima ovih objekata.
Bitno je da se stvore prijatni mikroklimatski uslovi za stalne korisnike i posjetioce ovih parcela.
Ova kategorija se može posmtrati jos i kao kategorija blokovskog zelenila s obzirom da se radi o
grupi stambenih objekta koje naseljava veliki broj stanovnika.
Osnovni principi ozelenjavanja zasnivaju se na ekološko estetskim kriterijumima, među kojima
najveći značaj ima pravilan smještaj onih elemenata koji utiču na zaštitu od okolnih zagađujućih
faktora.
U unutrašnjosti bloka podižu se grupe zelenila sa posebnom namjenom npr. prostori za igru
najmlađih, prostor za igru i sport kao i površine za pasivan odmor stanovnika bloka sa klupama
za odmor, česmama i sl.
Staze unutar bloka su obično krivolinijske, izvedene u pejzažnom stilu, a gustim i visokim
grupama drveća poželjno je maskirati pojedine jednolične obrise građevina. Neophodno je
takođe voditi računa da se obezbijedi dovoljan priliv svjetlosti u unutrašnjost bloka.
Mikroklimatske razlike između osunčane strane i strane u sjenci ponekad su velike zbog čega
individue pojedinih vrsta teško uspijevaju, tako da pri odabiru biljaka treba u velikoj mjeri
poštovati uslove svjetlosti, sjenke i relativne vlage u vazduhu.
Smjernice za projektovanje zelenih površina i izdavanje UTU uslova
• Obzirom na indeks zauzetosti od 0,2 u okviru ove namjene predviđenii nivo ozelenjenosti je minimum 40 % na nivou urbanističke parcele, a ostale slobodne površine planirati za platoe, staze i saobraćajne manipulativne površine.
• Prilikom projektovanja površina u dijelu gdje se nalazi poslovanje voditi računa o preglednosti terena iz objekta i predvidjeti sadnju patuljastog zbunja u kombinaciji sa cvjetnicama..
• Naročito je važan izgled zelene površine oko ulaza u objekat i prilaznih površina. Na tim površinama predvidjeti visoko dekorativne reprezentativne vrste. Ozelenjavanje se sprovodi primjenom autohtonih i odgovarajućih alohtonih vrsta, sa posebnom pažnjom na uređenje prilaza, isticanje reklamnih i informacionih tabli, uz ostale elemente kao što su klupe, korpe za otpatke i adekvatno osvetljenje.
DUP "Golubovci - Centar "
71
• U unutrašnjosti bloka podižu se grupe zelenila sa posebnom namjenom npr. prostori za igru najmlađih, prostor za igru i sport kao i površine za pasivan odmor stanovnika bloka sa klupama za odmor, česmama i sl.
• Potrebno je napraviti adekvatan izbor vrsta i voditi računa o svim kompozicionim elementima. Predložene vrste moraju biti dekorativne kako zbog boje i oblika cvjetova i plodova tako i zbog oblika krošnje drveća. Kombinacijom lišćarskih, zimzelenih i četinarskih vrsta drveća dobija se pozitivan efekat zelenila u svim godišnjim dobima,koristiti visokokvalitetne trave, jednogodisnje cvijece, perene, dekorativne zbunaste vrste.
• Kod ove kategorije zelenila optimalna visina i obim za projektovanje sadnog materijala je minimalna visina sadnica 2.5-3 m, a obim stabla na visini od 1m minimalno 10-15cm.
• Popločanje u okviru parcela ove namjene je veoma bitno i treba mu posvetiti posebnu pažnju.
Uređenje ovih površina u smislu ozelenjavanja uključuje obaveznost izrade projekta uređenja
terena kao i studije bioekološke osnove.
Zelenilo individualnih stambenih objekata
Svojim postojanjem doprinose stvaranju povoljnih mikroklimatskih uslova sredine. Zeleni zasadi
predviđeni su od voćaka i dekorativnih vrsta što zavisi od želje samih vlasnika.Granica parcela
može biti naglašena živom ogradom ili odgovarajućom ogradom.
Smjernice za projektovanje zelenih površina i izdavanje UTU uslova
• Stepen ozelenjenosti je minimum 50 % u okviru ove namjene na nivou lokacije ili urbanističke parcele
• Osnovna pravila uređenja okućnice su da kuća bude u 1/3 placa, bliže ulici., samim tim dobijamo predvrt koji ima estetsku ulogu i sadrži kolski prilaz, parking, rasvjetu i sl.
• U samu kuću sa suprotne strane se predlaže prostor za boravak koji praktično predstavlja produžetak dnevnog boravka ili kuhinje, kako bi se mogao koristiti za ručavanje
• Prostor za odmor se smješta dalje od objekta, tu se može smjestiti paviljon, pergola i sl., sa detaljima kao što su česma, bazenčić i sl.
• Ekonomski dio vrta (povrtnjak i voćnjak ) trebalo bi smjestiti u najudaljeniji dio vrta.
• Staze u vrtu su važan elemenat i one vode u razne djelove vrta. Kod manjih vrtova postaviti ih uz ivicu parcele, kako bi centralna površina ostala kompaktna.
• Građevinski materijal koji se koristi u okviru uređenja vrta treba da bude prirodan: drvo, kamen, lomljeni kamen, šljunak i sl.
• Potrebno je napraviti adekvatan izbor vrsta i voditi računa o svim kompozicionim elementima. Predložene vrste su dekorativne kako zbog boje i oblika cvjetova i plodova tako i zbog oblika krošnje drveća. Kombinacijom lišćarskih, zimzelenih i četinarskih vrsta drveća dobija se pozitivan efekat zelenila u svim godišnjim dobima.
• Travnjaci su predviđeni na svim slobodnim površinama, a posebnu pažnju treba posvetiti odabiru travne smješe, a kasnije njihovom održavanju.
• Ukoliko se u okviru stanovanja planira i poslovanje zelene površine treba da zadovolje kako funkciju namijenjenu poslovanju tako i stanovnicima ovih objekata.
DUP "Golubovci - Centar "
72
- Prilikom projektovanja površina u dijelu gdje se nalazi poslovanje voditi računa o preglednosti terena iz objekta i predvidjeti sadnju patuljastog zbunja u kombinaciji sa cvjetnicama..
- Naročito je važan izgled zelene površine oko ulaza u objekat i prilaznih površina. Na tim površinama predvidjeti visoko dekorativne reprezentativne vrste. Ozelenjavanje se sprovodi primjenom autohtonih i odgovarajućih alohtonih vrsta, sa posebnom pažnjom na uređenje prilaza, isticanje reklamnih i informacionih tabli, uz ostale elemente kao što su klupe, korpe za otpatke i adekvatno osvetljenje.
- Potrebno je napraviti adekvatan izbor vrsta i voditi računa o svim kompozicionim elementima. Predložene vrste moraju biti dekorativne kako zbog boje i oblika cvjetova i plodova tako i zbog oblika krošnje drveća. Kombinacijom lišćarskih, zimzelenih i četinarskih vrsta drveća dobija se pozitivan efekat zelenila u svim godišnjim dobima,koristiti visokokvalitetne trave, jednogodisnje cvijece, perene, dekorativne zbunaste vrste.
- Kod ove kategorije zelenila optimalna visina i obim za projektovanje sadnog materijala je minimalna visina sadnica 2.5-3 m, a obim stabla na visini od 1m minimalno 10-15cm.
Zelenilo individualnih stambenih objekata (okućnice sa poljoprivredom)
Parcele sa navedenom namjenom namijenjene su stambenoj izgradnji domaćeg stanovništva koje će se baviti poljoprivredom, tako da se u sklopu parcela pored stambenog objekta mogu izdvojiti kao matrice u prostoru oranice, bašte, voćnjaci, vinogradi, staklenici, rasadnici i slično. U ovom području je imperativ daljeg razvoja očuvanje ravnoteže između urbanog i ruralnog
prostornog kompleksa.
Smjernice za projektovanje zelenih površina individualnih objekata primijenjuju se i u okviru
ove kategorije
Okućnice sa poljoprivredom
DUP "Golubovci - Centar "
73
Zelenilo objekata prosvete
a) Osnovne funkcije zelenila oko škola izražene su potrebom da se učenicima obezbijedi
potreban mir za usvajanje novih znanja, najprije kroz stvaranje uslova za tiši radni okvir, a zatim
kroz poboljšanje mikroklimatskih uslova u školi i njenoj neposrednoj okolini. Često su ovakve
zelene površine, osim predhodno pomenutih funkcija osmišljene tako da koliko je moguće
pomognu usvajanju znanja iz botanike i srodnih nauka.
Po normativima veličina školskog dvorišta treba da bude 25-35 m2 po učeniku, uzevši u obzir
samo jednu smjenu. U gustom tkivu blokovske izgradnje površina po učeniku može da bude 10-
15 m2 a nikako manje od 6 m2. U tom slučaju se nastava fizičkog obrazovanja u najbližem
sportskom centru.
Školsko dvorište je najfrekventniji dio kompleksa. Koristi se pri dolasku u školu, kao i za vrijeme
pauza između časova.poželjno ga je locirati uz glavni prilaz školi , vodeći računa o potrebnoj
izolaciji od ulice, kao i omogućiti mu direktnu vezu sa izlazima iz hola i hodnika.
Obzirom na različit uzrast, pri optimalnim uslovima, poželjno je dvorište podijeliti na više manjih
platoa pomoću raznovrsnih vrtno-arhitektonskih elemenata: niskih zidića za sjedenje, klupa,
stepenica, živih ograda, nadstrešnice, pergole za ljetnje učionice i sl. Kao dopunu nastavi iz
biologije formirati školski vrt.
• Neophodno je da 40% od ukupne površine kompleksa bude ozelenjeno.
• Po nekim notrmativima predviđa se 4,o m2 po učeniku sa pogodno odabranim zastorom. Na pojedinim mjestima poželjno je ukidanje zastora i ostavljanje prostora za sadnju visokog listopadnog drveća šire krošnje za zasjenu od sunca i zaštitu od vjetra.
• Otvorene površine za fizičko vaspitanje predstavljaju neophodnu dopunu fiskulturne sale u toplijim mjesecima.Potrebno ih je izolovati pogodnim zelenilom od okolnih ulica i školskih prozora.
• Ekonomsko dvorište se obično sastoji od ekonomskog prilaza sa manjim I većim proširenjem. Ovaj dio treba izolovati od ostalih površina gustom sadnjom.
• Zelene površine najčešće se postavljaju obodno, gdje će imati funkciju izolacije samog komleksa od okolnih saobraćajnica i susjeda. Ovaj tampon treba da bude dovoljno širok i gust, sastavljrn od četinarskog i listopadnog drveća i šiblja.
• Na postojećim zelenim površinama su predvidjeni: sanitarna sječa stabala, nova sadnja, rekonstrukcija vrtno-arhitektonskih elemenata, rekonstrukcija staza, podizanje novih vrtno-arhitektonskih elemenata, podizanje fontana, rekonstrukcija i popravka raznih objekata, dječijih i sportskih igrališta. Zelene površine treba opremiti standardnom infrastrukturom i sistemom za navodnjavanje.
• Naročito je značajno kroz razradu projektne dokumentacije valorizovati zelene površine i očuvati svako zdravo i dekorativno stablo na području DUP-a metodom pejzažne taksacije.
DUP "Golubovci - Centar "
74
b) Zelenilo predškolskih usanova da bi obezbijedio očekivane funkcije, otvoreni prostor dječje
ustanove mora da pruža uslove za bezbijedan boravak u njemu, da zadovoljava zdravstveno
higijenske uslove ( da je osunčan i ocjedit ) i da ima:
• Dovoljnu veličinu i naglašenu konfiguraciju terena
• Raznovrsne zastore za prostore različitih namjena
• Opremu koja obezbjeđuje bogatstvo i kreativnost igre, sa minimalnom mogućnošću povrede.
• Dovoljno zelenila, drveće sa velikim krošnjama radi potrebnog zasjenčenja, sa ostavljanjem sunčanih prostora za igru.
Smjernice za projektovanje zelenih površina i izdavanje UTU uslova
• Stepen ozelenjenosti je minimum 40 % u okviru ove namjene na nivou urbanističke parcele
• Veliku važnost na ovakvim površinama ima dobro odabrani sadni materijal. Osim autohtonog sadnog materijala, biraju se vrste koje mogu da podnesu penjanje, lomljenje i savijanje, a izbjegavaju se sve biljke sa izraštajima koji mogu da povrijede (trnovi,oštre grane,plodovi) i one vrste koje imaju otrovne djelove.
• minimalna visina sadnog materijala kada je u pitanju drveće je 2.5-3m i obim stabla na visini 1m min. 10-15m.
• Usled velikoog opterećenja i izloženosti zelenila oštećivanju, ove zelene površine zahtijevaju intezivno održavanje.
Uređenje ovih površina uključuje obaveznost izrade projekta uređenja terena kao i studije
bioekološke osnove.
Postojeća škola u Golubovcima
Zelenilo objekata zdravstva
Jedna od uloga zelenila u okolini zdravstvenih ustanova je odvajanje površina u higijenskom
smislu.
Pacijenti nekad moraju dugo da čekaju na ambulantni pregled. Pri dobroj organizaciji mogli bi
čekanje da provedu u prirodnoj sredini- na zelenim površinama. Tako da je najbolje u blizini
DUP "Golubovci - Centar "
75
ulaza u ordinaciju ili čekaonice isplanirati kutak za odmor koji služI kao čekaonica u prirodnoj
sredini. Čekaonice u prirodi se uređuju kao atrijski vrt sa dovoljnim brojem klupa. Pogodan
elemenat je fontana jer voda djeluje umirujuće.
• Ozelenjavanje se sprovodi primjenom autohtonih i odgovarajućih alohtonih vrsta, sa posebnom pažnjom na uređenje prilaza kompleksu, isticanje reklamnih i informacionih tabli, uz ostale elemente kao što su klupe, korpe za otpatke i adekvatno osvetljenje.
• Potrebno je napraviti adekvatan izbor vrsta i voditi računa o svim kompozicionim elementima. Predložene vrste moraju biti dekorativne kako zbog boje i oblika cvjetova i plodova tako i zbog oblika krošnje drveća. Kombinacijom lišćarskih, zimzelenih i četinarskih vrsta drveća dobija se pozitivan efekat zelenila u svim godišnjim dobima,koristiti visokokvalitetne trave, jednogodisnje cvijece, perene, dekorativne zbunaste vrste.
• Voditi računa o kompoziciji, koloritu, volumenu, odnosu svjetla i sjenke koristeći dendrološki materijal različitih morfoloških i fenoloških osobina. Stvarajući šaroliku pejzažnu kompoziciju pokušavamo da izazovemo kod pacijenata vedro raspoloženje.
• Po obodu parcela ka saobracajnicama je obavezna sadnja linearnog zelenila prema smjernicama iz kategorije Zelenilo u regulaciji saobraćaja i linearno zelenilo, a koje ce imati jaku vizuelnu i sanitarno-higijensku zaštitu novoplaniranih sadržaja.
• Kod ove kategorije zelenila optimalna visina i obim za projektovanje sadnog materijala je minimalna visina sadnica 2.5-3 m, a obim stabla na visini od 1m minimalno 10-15cm.
• Popločanje u okviru parcela ove namjene je veoma bitno i treba mu posvetiti posebnu pažnju.
Specijalizovani parkovi – memorijalni park
Memorijalni spomenik u Golobovcima Lokacija memorijalnog parka
DUP "Golubovci - Centar "
76
Memorijalni parkovi po svom istorijskom i socijalnom značenju zauzimaju posebno mjesto u
sistemu savremenih parkova. Oni svedoče o nezaboravnim događajima iz prošlosti a
istovremeno čine dio sistema zelenih površina javnog korišćenja. Osim navedene namjene u
memorijalnim parkovima mogu da se organizuju svečanosti, a istovremeno stanovništvo može
da ih koristi za kratkotrajni odmor.
Smjernice za projektovanje memorijalnih parkova
• Za memorijalne parkove karakteristični su sinteza arhitekture, skulpture i vrtno parkovske umjetnosti,
• monumentalni karakter kompozicije,
• stvaranje određenog raspoloženja,
• geometrijski stil određenih kompozicija,
• specifični karakter vegetacije,
• strogo promišljena šema kretanja.
• Kompoziciono rješenje treba da odgovara stvaranju svečanog raspoloženja. Zato u memorijalnim parkovima treba ograničiti broj funkcionalnih zona, koje mogu da imaju bitan uticaj na smanjenje osnovne uloge takvih parkova. Koristi se kružna šema kretanja, koja se završava kod glavnog objekta memorijala ili kod glavnog ulaza. Pravci kretanja se ne presjecaju i ne idu u susret jedan drugom. Potpuno se iskjlučuje tranzitno kretanje.
• Zasadi uključuju vrste sa izrazitim arhitektonskim oblicima ( četinarske, piramidalne vrste, lišćarske vrste sa pravilnim gustim krunama), šišani bosketi, žive ograde i zidovi, velike površine parternih travnjaka, niski cvjetnjaci jasnih boja i oblika.
• Od materijala za obradu staza i partera često se koristi kamen, zbog dugovječnosti ali i zbog dobrog uklapanja sa zelenilom, vodom, zemljom...Zajedno sa kamenom u malim arhitektonskim elementimna primjenjuje se i metal - bronza, liveno gvožđe
• Vodene povšine su bitan elemenat ovakvih parkova i njom se privlači pažnja na najljepše djelove parka. Posebnu svečanost i monumentanost objekta ističe osvjetljenje kompleksa.
Karakter pejzaža koji ulazi u sastav ovakvih parkova čine pored sastava i rasporeda biljnih vrsta
ostali oblikovni elementi: skulptura, parkovska oprema, arhitektonski elementi, vidikovci, vizure
i sl.
III Objekti pejzažne arhitekture specijalne namjene
Zaštitni pojasevi – uz željezničku prugu
Na mjestima gdje željeznica prolazi kroz šumu ili pored šume, odnosno zemljišta zasadjenog
poljoprivrednim kulturama koje su lako zapaljive, moraju da se ispoštuju propisane mjere za
zaštitu od požara na željezničkom području pruga, kao i mjere za zaštitu od požara na
željezničkim vozilima.
DUP "Golubovci - Centar "
77
Korisnici, odnosno vlasnici šuma i zemljišta, dužni su da u pojasu širine 10 metara uredno
uklanjaju drveće, rastinje i lišće, a u pojasu širine 5 metara na drugom zemljištu blagovremeno
uklanjaju sazrele poljoprivredne kulture i po potrebi preduzimaju druge mjere zaštite od požara.
Van pomenutog pojasa od 10m koji je zakonom propisan poželjna je sadnja drveća i žbunja koje
bi predstavljalo ovu kategoriju zelenila. Smisao zelenih tarka duž puteva nije samo u vizuelnom
odvajanju, nego i u formiranju prirodnijeg ambijenta, koji obezbjeđuje mirnu i nesmetanu
vožnju i vizuelni komfor. Čak i najuži pojas trave ili niskog žbunja predstavlja dragocjenost, a da
ne pričamo o visokom zelenilu, što sve zajedno doprinosi sprečavanju monotonije putovanja,
zaštiti puteva od jakih uticaja vjetra i pretjerane insolacije. Sve ovo upućuje i na to da ova
kategorija zelenila pozitivno utiče i na povećanje bezbejednosti vozača i putnika. Karakter
zelenila duž puta pomaže u sticanju osnovne slike o predjelu i teritoriji kojom put prolazi.
Održavanje zelenila duž puteva zahtjeva stalnu i upornu kontrolu. Stoga se u održavanju puta
mora voditi računa i o troškovima uređivanja zelenila.
Pažljivo projektovanje i sadnja zelenila smanjuju buduće troškove, a uvećavaju ukupnu
funkcionalnost. Izbor biljnog materijala treba da bude podređen posebnim uslovima, zbog čega
se prvenstveno biraju autohtone biljke, ali i one otporne na različite negativne uslove sredine.
Ako one predstavljaju i reprezentativne autohtone primjerke iz okoline, značaj im je veći, jer
putnicima ukazuju na dendrološko i prirodno bogatstvo kraja kroz koji prolaze.
Željeznička pruga Poljoprivredne površine
Zelenilo infrastrukture –TS
Na površinam ana kojima se nalaze ovakvi objekti posebnu pažnju kada je u pitanju
ozelenjavanje treba posvetiti na neki način maskiranju ovih objekata, po potrebi se može
postavljati zelenilo u žardinjerama ili koristiti vertikalno ozelenjavanje. Predvidjeti pored zaštitne
DUP "Golubovci - Centar "
78
i estetsko dekorativnu funkciju, a na malim povšinama na kojima je moguća sadnja velikih
soliternih stabala lišćara i četinara, ukrasno grmlje, perene i travnjaci sa sezonskim cvijećem.
Zaštitno zelenilo –uz poljoprivredne površine
Ove zelene površine treba da služe za zaštitu od vjetra i aerozagađenja, kao i za zaštitu voda i to
kako za održavanje čistoće, tako i u regulisanju režima tekućih površinskih i podzemnih voda.
Značaj ovih šuma ogleda se u tome što:
• šuma najmanje zagađuje vodu,
• voda u šumskom zemljištu se mehanički i biološki prečišćava,
• obezbeđuje se ravnomjerniji priliv vode,
• ublažava se prenaglašeno oticanje, Pri ovome treba imati u vidu ciljeve prostornog i pejzažnog uređenja. Gotovo je pravilo da na
jednoj istoj zelenoj površini šuma treba da ispuni više funkcija (npr. zaštita od erozije,vjetra,
pejzažni aspekt I sl.).
Predviđene su da obezbjeđuju:
• sanitarno-higijensku zaštitu (ublažavanje temperaturnih ekstrema, dominantnih vjetrova, smanjenje industrijskih zagađenja i melioraciju vazduha)
• zaštitu od erozije
• unapređenje devastiranog pejzaža
• stvaranje vizuelne barijere između različitih fizičkih struktura
Smjernice za uređene zaštitnog zelenila:
• Izradi projekta uređenja ovih zaštitnih šuma mora da predhodi izrada studije bioekološke osnove.
• Koristiti prvenstveno autohtone vrste drveća i žbunja i to vrste koje su edifikatori potencijalne prirodne vegetacije ( Quercus trojana, Q. pubescens, Fraxinus ornus, Celtis australis, Carpinus orientalis, Acer monspessulanum, Tilia tomentosa, Crategus monogina, Cotinus coggygria, Punica granatum, Laurus nobilis, Pinus halepensis, Cupresus sempervirens, Cedrus sp. i dr.)
• Koristiti standardne sadnice sa busenom, rasadnički dobro odnjegovane i viske vitalnosti.
• rekultivaciju devastiranih površina vršiti primjenom tehničkih, agrotehničkih i bioloških mjera.
• Kad je u pitanju niži sprat ovih zaštitnih pojaseva, kao i u dijelu uz puteve i saobraćajnice saditi vrste žbunja i nižeg drveće npr, Nerium oleander, Laurus nobilis, Ligustrum japonica, Viburnum tinus, Pittosporum tobira i sl. koje osim što dobro podnose
DUP "Golubovci - Centar "
79
ekstremne uslove sredine, poželjne su i kada je u pitanju sprečavanje brzog širenja požara.
Poljoprivredne površine Poljoprivredne površine su namijenjene prvenstveno poljoprivrednoj proizvodnji. Površine za poljoprivredu se u skladu sa posebnim zakonom klasifikuju na: - oranice, bašte, voćnjake, vinograde, maslinjake, livade, pašnjake, trstice, bare i močvare; - drugo zemljište koje, po svojim prirodnim i ekonomskim uslovima se koristi ili može da se koristi za poljoprivrednu proizvodnju; - površine za rasadnike (proizvodnju ukrasnog grmlja, drveća i cvijeća); - površine i objekte za stočarstvo (farme za uzgoj domaćih i drugih životinja, katuni, ergele i sl); - površine za ribnjake, mrestilišta i marikulturu.
Na ovim površinama mogu se planirati objekti koji su u funkciji gazdovanja poljoprivrednim
odnosno koeficijent iskoristivosti trafostanica na nivou plana je:
k=0.94
što zadovoljava potrebe ovog Dup-a.
Oprema trafostanice
Predviđene nove trafostanice TS 10/0,4 KV su tipa NDTS 10/0,4kV sa tipiziranom opremom, sa
visokonaponskim postrojenjem, traformatorom snage i niskonaponskim postrojenjem.
Pri projektovanju i izgradnji trafostranice, opremu tipizirati u skaldu sa tehničkim preporukama
EPCG-A.D.–Nikšić (TP-1b), odnosno zahtjevima nadležne Elektrodistribucije.
Trafostanice treba da budu bar tri puta prolazne na strani visokog napona, izradjene u SF6
tehnologiji sa potrebnim brojem NN izvoda .
Broj niskonaponskih izvoda diktiran je tipom NN mreže, koji nije predmet ovog Plana.
Visokonaponska kablovska mreža i planirani 110kV dalekovod
Postojeća 10 kV mreža se zadržava. Za realizaciju plana razvoja 10kV mreže u okviru zone DUP-a
potrebno je izvesti veze prema priloženoj šemi.
Predloženim planom razvoja 10kV mreže planirane TS10/0,4kV su uključene u postojeći sistem
napajanja – koncept otvorenih prstenova uz njihovo kablovsko izvodjenje sa napajanjem iz
glavnog čvorišta.
Zbog tehničkih ograničenja nikakvim rekonstrukcijama se postojeći 35 kV dalekovod ne može
iskoristiti kao ulaz-izlaz 110 kV napona u buduću TS 110/35/10 kV ,,Zeta″( Anovi), ali se može
iskoristiti njegova trasa.
Planirano je je da se trasom postojeceg dvosistemskog DV 2x 35 kV Rijeka Morača – TS 35 kV
Anovi izgradi ulaz - izlaz 110 kV napona u buduću TS 110/35/10 kV,, Zeta,, prema Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetkih vodova nazivnog
napona od 1kV do 400kV .
Planirana TS 110/35/10 kV ,,Zeta″ je locirana na placu već postojeće TS 35/10 Kv,,Anovi″ u
Golubovcima . Planirano je da se DV 2x110 kV kroz naselje Golubovci locira trasom postojećeg
DV 2x35 kV i izvede na cijevnim stubovima zbog male širine trase postojećeg dalekovoda, kao
ulaz- izlaz u TS 110/35 /10kV ,,Zeta″.
DUP "Golubovci - Centar "
98
Izgraditi novu TS110/35/10kV,,Zeta,, na lokaciji postojece TS35/10Kv,,Anovi" a istu
demontirati,tako da moze da podrzi planirano stanje i obezbijedi napajanje susjednih zona
plana.
Trasa 35kV od nove TS 110/35/10Kv do TS35/10kV,,Gornja Zeta″ izesti ce se kablovski prema uslovima nadlezne el.distribucije.
Obzirom na broj trafostanica i planiranim vezama, pogonsko stanje bi pratilo realizaciju objekata
iz plana, tj. prilagodjavalo, u zavisnosti od vršne snage prenosnoj moći predviđenih kablova .
Na posebnom prilogu urbanističkog plana su takodje prikazane lokacije planiranih TS10/0,4kV
kao i planirane trase 10kV kablovske mreže i planiranog 110kV dalekovoda.
NAPOMENA: Ukoliko se ukaže potreba, dozvoljeno je, uz saglasnost nadležne Elektrodistribucije,
poprečno povezati neke od postojećih trafostanica sa susjednih zahvata sa trafostanicama iz
komleksa obrađenog ovim DUP-om.
Planirane trase i planirane trase susjednih zona mogu se korigovati u saglasnosti nadlezne E.D.
Niskonaponska mreža
Postojeću niskonaponsku mrežu zadržati u onom dijelu gdje je izvedena kablovski ili sa vazdušno
sa samonosivim kablovima i to ukoliko se uklapa u novo urbanističko rješenje plana. Ostali dio
mreže uklopiti, a nova rješenja ostvariti sa samonosivim kablovima (vazdušno) ili sa podzemnim
kablovima.
Zaštitne mjere Zaštita niskog napona
Mrežu niskog napona treba štititi od struje kratkog spoja sa NN visokonaponskim osiguračima,
ugrađenim u NN polju, pripadajuće TS 10/0,4 kV. U priključnim kablovskim ormarićima zaštititi
ogranke za objekte odgovarajućim osiguračima.
Zaštita TS 10/0,4 kV
U TS 10/0,4 kV za zaštitu transformatora predviđen je Buhole rele. Za zaštitu od kvarova između
10 kV i 0,4 kV služe primarni prekostrujni releji, kao i niskonaponski prekidači sa termičkom i
prekostrujnom zaštitom.
Zaštita od visokog napona dodira
Kao zaštita od visokog napona dodira, predviđaju se uzemljenja svih objekata
elektroenergetskog kompleksa, tako da se dobije sistem zajedničkog uzemljivača. Prilikom
DUP "Golubovci - Centar "
99
izrade uzemljenja voditi računa da napon dodira ni na jednom mjestu ne smije preći vrijednost
50 V.
Zaštita mreže visokog napona
Pitanje zaštite mreže visokog napona treba riješiti u sklopu čitave mreže 10 kV na teritoriji
zahvata DUP-a Golubovci.
ZAKLJUČAK
U ovom kompleksu, a za njegovo uredno snabdijevanje električnom energijom, potrebno je
uraditi sledeće:
1. Prema računskoj i grafičkoj dokumentaciji uraditi nove NDTS 10/0,4 kV 2. Izvesti 10 kV mrežu planiranim trasama, između svih trafostanica 10/0,4 kV, i 3. Izgraditi DV 2x110 kV kroz naselje Golubovci lociranog trasom postojećeg DV 2x35 kV i
izvesti ga na cijevnim stubovima zbog male širine trase postojećeg dalekovoda, kao ulaz- izlaz u TS 110/35 kV ,,Zeta″ , kako je to dato u dokumentaciji.
4. Izgraditi novu TS110/35/10Kv,,Zeta,,na lokaciji postojece TS35/10Kv,,Anovi" koja ce se damontirati, tako da moze da podrzi planirano stanje i obezbijedi napajanje susjednih zona plana.
5. Izvesti 35kV kabal od nove TS 110/35/10Kv,,Zeta″ do TS35/10kV,,Gornja Zeta″ prema uslovima nadlezne el.distribucije.
6. Uraditi niskonaponsku mrežu-vazdušnu zamijeniti kablovskom, ili sa samonosivim kablom .
7. Uraditi kompletnu rasvjetu saobraćajnica.
DUP "Golubovci - Centar "
100
12. TELEKOMUNIKACIONA INFRASTRUKTURA
POSTOJEĆE STANJE
Na području koje obuhvata DUP “Golubovci – zona 1.1.”, u najvećem dijelu postoji izgrađena tk
kanalizacija.
Upravo u posmatranoj zoni, dominantni opreator fiksne telefonije, Crnogorski Telekom, ima
montiran elektronski komunikacioni čvor – tk centralu Golubovci, sa koje se napajaju
pretplatnici sa ovog područja, a u okviru glavnog elektronskog komunikacionog čvora Podgorica.
Ovaj elektronski komunikacioni čvor je povezan optičkim kablom sa glavnim elektronskim
komunikacionim čvorom – tk centralom na Pobrežju u Podgorici.
Optički kabal za povezivanje sa glavnim elektronskim komunikacionim čvorom, provučen je kroz
PVC cijevi u tk kanalizaciji uz saobraćajnicu Podgorica-Bar, a u istoj tk kanalizaciji nalazi se i
međunarodni optički kabal Podgorica – Krf, tako da se o ovom kanalizacionom pravcu, kao i
pravcu Golubovci – Tuzi u kojem je takođe položen optički kabal sa optičkog prsetna Podgorica –
Golubovci – Tuzi, mora strogo voditi računa, jer se radi o podzemnim vodovima višeg reda.
Imajući u vidu dužinu pretplatničke petlje – rastojanje od lokalnih elektrosnkih komunikacionih
čvorova do krajnjih korisnika elektronskih komunikacionih usluga, u odnosu na nove standarde u
pružanju savremenih elektronskih komunikacionih servisa, kao što su ADSL, IPTV i dr.,
elektrosnki komunikacioni čvor Golubovci je tako lociran da najveći dio korisnika iz zone
posmatranog DUP-a može da snadbijeva navedeninim servisima.
Elektronska komunikaciona mreža na čvoru Golubovci je urađena kablovima tipa TK 59GM i TK
OO, provučenim kroz pE i PVC cijevi u tk kanalizaciji i kablovima TK 10, polaganim direktno u
zemlju.
Postojeća elektronska komunikaciona mreža na čvoru Golubovci nije, generalno govoreći, u
zadovoljavajućem stanju, jer je njena starost dosta velika, a njeni kapaciteti su maksimalno
iskorišćeni.
Priključci sa ovog čvora su direktni, a i ima jedan zanemarljivi broj dvojničkih priključaka.
Na posmatranom području prisutni su signalom mobilne telefonije i sva tri mobilna operatora.
Na osnovu dobijenog katastra podzemnih tk instalacija koje je dostavio operator fiksne
telefonije, Crnogorski Telekom, urađena je karta postojećeg stanja u dijelu fiksne telefonije.
Agencija za elektronske komunikacije, odnosno mobilni operateri i RDC, u momentu izrade ovog
urbanističkog plana, dostavili su spisak postojećih lokacija antenskih stubova obihvaćenih ovim
planom, i to : T Mobile, Telenor – zgrada Opštine Golubovci.
DUP "Golubovci - Centar "
101
Nijesu dostavili pan budućih lokacija, tako da isti nijesu obrađeni u planskom rješenju.
Na posmatranom području svojim signalom prisuttni su MMDS operator BBM i DTH operator
Total TV Montenegro koji vrše distribuciju TV i radio programa.
PLANIRANO RJEŠENJE
Implementacija novih tehnika i tehnologija, liberalizacija tržišta i konkurencija u sektoru
elektronskih komunikacija će doprinijeti bržem razvoju elektronskih komunikacija, povećanju
broja servisa, njihovoj ekonomskoj i geografskoj dostupnosti, boljoj i većoj informisanosti kao i
bržem razvoju privrede i opštine u cjelini.
Jedan od ciljeva izrade ovog DUP-a jeste da se želi obezbjediti planiranje i građenje elektronske
komunikacione infrastrukture koja će zadovoljiti zahtijeve više operatora elektronskih
komunikacija, koji će građanima ponuditi kvalitetne savremene elektronske komunikacione
usluge po ekonomski povoljnim uslovima.
Treba voditi računa o slijedećem:
- da se kod gradnje novih infrastrukturnih objekata posebna pažnja obrati zaštiti
Kapacitet primarne i sekundarne mreže je maksimalno iskorišćen, tako da zadovoljava potrebe
sadašnjih korisnika unutar zone, ali ne može opslužiti potrebe svih planiranih sadržaja u zoni
obuhvata.
Bilo kakva dodjela novih priključaka, bez izgradnje nove tk kanalizacije i nove tk mreže je
problematična.
Uz to, jedan dio postojeće infrastrukture se nalazi u trasama planiranih saobraćajnica, tako da je
potrebna planirati novu tk kanalizaciju koja će se nalaziti u trotoarima planiranih saobraćajnica.
Prilikom planiranja, uzeto je sljedeće u obzir:
1) Tehnologija izgradnje novih tk mreža i tendencija da pretplatnici budu što bliže elektronskom komunikacionom čvoru – tk centrali, zbog širokopojasnog pristupa, jer sa povećanjem udaljenosti dolazi do velike degradacije kvaliteta prenosa. Kabliranje sa vrši sa manjim kapacitetima bakarnih kablova, zbog pojave preslušavanja pri velikim brzinama prenosa,
2) Nastojanje da se optičkim vlaknom (FTTx) dođe do korisnika, pogotovo kada su u pitanju stambeni, turistički i sportski objekti, zbog pružanja najkvalitenije ponude i stabilnosti servisa, kao i zbog ekonomska isplativost operatora koji pružaju telekomunikacione usluge,
3) Pojavu novih kablovskih operatora i vrsti usluga koje za sada pružaju (kablovska televizija, internet,..),
DUP "Golubovci - Centar "
103
4) Planiranih sadržaja unutar zone obuhvata, odnosno zahtjeva da se predvidi izgradnja tk kanalizacije na svim potezima gdje je to neophodno, kako bi se omogućilo provlačenje tk kablova do svih bjekata u zoni, kao i stvaranje uslova za kvalitetnije i trajno rešavanje prihvatanja sekundarnih kablova, tj. stvaranje mogućnosti da svaka UP ima bar na jednom mjestu mogućnost priključenja na glavnu tk infrastrukturu,
Dodjela savremenih servisa, sa izgradnjom nove tk kanalizacije i rekonstrukcijom postojeće i
izgradnjom nove tk mreže, biće ostvarljiva, jer je rastojanje od postojećeg čvora, kod najvećeg
dijela pretplatnika, u zadovoljavajućim granicama.
Pri planiranju broja PVC cijevi u novoj tk kanalizaciji, moraju se u obzir uzeti podaci o planiranim
gradjevinskim površinama, površinama namijenjenim stambenim, poslovnim i uslužnim
djelatnostima, broju stanovnika unutar zone i dr.
Zbog toga je, u skladu sa naprijed iznijetim činjenicama , uz podatke o postojećoj tk
infrastrukturi na ovom terenu, dobijenih od TK Centra Podgorica, u skladu sa razvojem objekata
unutar zone, predviđena izgradnja nove tk kanalizacije na svim potezima gdje je to neophodno,
bilo da se radi o novim potezima tk kanalizacije, bilo da se radi o proširenju postojeće tk