Autori:FAO tim - Pascal Bernardoni, Živko Bugarèiæ, Goran Živkov, Olivera Jordanoviæ, Ðorðe Moravèeviæ, Florian Farkaš, Miroslav Ivanoviæ, Zoran Broæiæ
Izdavaè:FOOD AND AGRICULTURE ORGANIZATION OF THE UNITED NATIONSORGANIZACIJA UJEDINJENIH NACIJA ZA ISHRANU I POLJOPRIVREDU
Donor:Governments of the Kingdom of Norway and of the Kingdom of the Nederlands Vlade Kraljevine Norverške i Kraljevine Holandije
Zahvaljujemo se poljoprivrednim proizvoðaèima koji su svojim iskustvom pomogli izradu ove brošure
Štampa: Lavalu
Dizajn i priprema za štampu: Milan Novièiæ
FAO Coordination Office for Serbia and MontenegroFAO Kancelarija za koordinaciju projektima u Srbiji i Crnoj GoriŽarka Marinoviæa 2, 11 000 BeogradTel. 011/2661-713, 2661-796, 2661-892
Krompir
01
Znaèaj
Rasprostranjenost
- Veoma prilagodljiva kultura sa visokom reproduktivnom sposobnošæu (5-20 puta)- Krompir je lako svarljiva namirnica i bogat izvor energije, skroba, vitamina, mineralnih materija, organskih kiselina.
Osnovni podaci
- Gaji se na svim svetskim meridijanima- U Srbiji se gaji na oko 70-80.000 hektara. - Proseèni višegodišnji prinosi u Srbiji su oko 12 t/ha. - Proseèna potrošnja po stanovniku je oko 65 kg.
50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
V. B
rita
nij
a
Ho
lan
dij
a
Ne
ma
èka
Èe
ška
Ita
lija
Ma
ða
rska
Slo
ve
nij
a
Grè
ka
Ma
ke
do
nij
a
Ru
mu
nij
a
Hrv
ats
ka
SC
G
BiH
Proseèni prinosi krompira u nekim zemljama Evrope u 2003. (t/ha), FAO
Zemljište
Toplota
- Krompir zahteva plodno i strukturno zemljište.- Izbegavati plitka, skeletoidna i zemljišta sklona zabarivanju.- Najpodesnija su zemljišta slabo kisele reakcije (pH 5,5-6,5).
o- Krompir klija pri temperaturi zemljišta od 7 do 10 C. - Optimalna temperatura zemljišta za obrazovanje krtola
o o je 15-18 C, vazduha 18-22 C, a relativna vlažnost zemljišta oko 70% MVK.- Povoljna mikroklima postiže se navodnjavanjem.
02
Plodored- Najbolji predusevi za krompir su: detelina, lucerka, travno-detelinske smeše, prirodne livade, soja, strna žita i dr.- Krompir je pogodan predusev za veæinu useva.- Ne gajiti ga u monokulturi dužoj od dve godine kao ni posle srodnih biljaka (paprika, paradajz, duvan).
Obrada zemljišta- Orati u jesen uz zaoravanje 25-35 t/ha stajskog ðubriva. - Predsetvenu pripremu zemljišta obaviti 7-10 dana pre sadnje
Kvalitetna obrada
zemljišta je
preduslov za dobar
razvoj i pravilan
oblik krtola
Uslovi uspevanja
Izbor sadnog materijala
Rasprostranjenost
03
Krompir u klijalištu
Pravilno
naklijavanje
krompira
Nepravilno
naklijavanje
krompira
Pravilno
zalamanje
klice
- Izbor zdravog semena je od najveæeg znaèaja za rentabilnu proizvodnju. - Kvalitetno seme krompira je veoma skupo, ali proizvodnja donosi zaradu samo ako je ono "pravo“ sa deklaracijom. Treba ga nabavljati od pouzdanih proizvoðaèa.
Zdravo seme - siguran rod
Velièina semenskih krtola- Optimalna velièina krtole je 40-55 mm,jer se formira optimalan broj
2 glavnih stabljika 4-5 (20-25 stabljika/m ).- Sitnije krtole daju manji broj stabljika, stvaraju lošiju pokrovnost zemljišta, daju niži prinos i manji broj, ali krupnijih krtola.
04
Upotreba seèenog krompira za sadnju- Seèenje krompira je rizièno, jer pogoduje širenju mnogih bolesti pre i posle sadnje.- Seèen krompir pretrpi tzv. “pozitivan stres”, odnosno poène ranije da klija, ranije stvara krtole i ima kraæi vegetacioni period, što je od velikog znaèaja naroèito u proizvodnji mladog krompira.- Krtole treba seæi po uzdužnom preèniku, najmanje 5-10 dana pre sadnje kako bi presek bio presvuèen slojem plute ("zarastao"), a nož dezinfikovati u alkoholu, posle svakog seèenja.
o- Zarastanje je najbolje pri temperaturi 15-20 C i vlažnosti vazduha 70-85%.
Pravilno seèenje
Preènik
krtola
(mm)
Masa
krtola
(g)
Broj stabljika
po krtoli
Optimalan
broj
biljaka/ha
Kolièina
semena
(kg/ha)
Rastojanje
70cm 75cm
28-35
35-45
45-55
25
50
90
2,5
4
5
60.000
40.000
30.000
1.500
2.000
3.000
24
36
43
22
33
40
Kolièina semena u zavisnosti od krupnoæe krtola i gustine sadnje
Izbor sorte- Za proizvodnju ranog krompira koristiti sorte sa što kraæim vegetacionim periodom, koje rano zameæu i brzo nalivaju krtole.- Stabilne visoke prinose daju sorte koje zameæu 10 - 12 krtola po biljci.
Ðubrenje- Kolièina i vrsta ðubriva zavise od plodnosti zemljišta, planiranog prinosa, preduseva, izbora i namene sorte (za konzum ili preradu) itd.- Za postizanje stabilnog, visokog i kvalitetnog prinosa kombinovati organska i mineralna ðubriva. - Od organskih ðubriva mogu se koristiti stajsko i zelenišno.- Od mineralnih ðubriva pogodne su formulacije 8:16:24, 10:20:30,15:15:15, a najbolje rezultate daju ðubriva sa magnezijumom i sumporom kao što je 12:10:22 + 2% MgO + 11%S (Krtolin S)
Potrebe biljke za unošenje mineralnih hraniva za prinos od 30 t/ha:
N
120-180 kg
P O2 5
120-140 kg
K O2
250-300kg
- Prihranjivati srednje kasne i kasne sorte u fazi zatvaranja redova. Koristiti KAN ili specijalna ðubriva (Polyfeed, Multi MgO, MultiCAL, i Cropcare itd.) sledeæi preporuku proizvoðaèa. - Za unošenje mikroelemenata i popravku vitalnosti biljaka koristiti folijarna ðubriva. Njihova primena je veoma laka, a mogu se mešati sa mnogim insekticidima i fungicidima (izuzetak je bordovska èorba).
Pri prinosu krtola od 30 t/ha (nivo ekonomiènog prinosa) iz zemljišta se iznese:
N P O2 5 K O2 CaO Mg Mn B Cu
120-150 kg 55-60 kg 250-300 kg 90 kg 30 kg 250 g 75 g 50 g
05
06
Troš. rada (din.)
Riviera
Adora
Jaerla
Cleopatra
Carrera
Amorosa
Liseta
Kondor
Kennebec
Aladin
Desiree
Pogodna za ranu proizvodnju u plastenicimai na otvorenom polju.
Br.krtolapo biljci
Najzastupljenije sorte na njivama Srbije(2004)
Veoma rana, sa lepim okruglo-ovalnimkrtolama.
Visokoprinosna sorta sa veoma krupnimkrtolama.
Najranija crvena sorta. Srednje osetljivana plamenjaèu.
Veoma prinosna sorta, sa pravilnimokruglo-ovalnim krtolama.
Srednje rana, sa krtolama crveno-modreboje.
Srednje rana, sa izduženim oblikomkrtola.
Odlikuje se belom bojom mesa, odlièna zakuvanje i pire.
Ima atraktivnu crvenu boju pokožice, dajeveoma visok prinos.
Veoma adaptivna, standardno pouzdanacrvena sorta.
80
80
85
90
95-100
95-100
95-100
110
110
120
125
9
9
8
9
11
8
12
7
7
12
12
0,40
0,44
0,44
0,40
0,40
0,40
0,44
0,44
0,44
0,36
Cenasemena**(EUR/kg)
Stasavanje*(dana)
SORTE
Rane i srednje rane
* broj dana od nicanja do sazrevanja**kategorija domaæi Original
Crvena visokoprinosna sorta, sa veomakrupnim krtolama.
Srednje kasne i kasne
Sadnja- Bolje je da krompir klija u kontrolisanim uslovima (naklijavati ga) nego u hladnom zemljištu.
o- Sadnju zapoèeti pri temperaturi zemljišta iznad 7 C- Kašnjenje od 10 dana smanjuje prinos 5-15%, a 20 dana 10-25%. - Dubina sadnje je 6-10 cm. Na lakim zemljištima se sadi dublje, a na teškim kao i u proizvodnji ranog krompira pliæe.
0,40
- Sadnja se uz odreðeni rizik može uraditi na otvorenom polju ili u zaštiæenom prostoru (stakleniku i plasteniku). - Zaštita od kasnih proleænih mrazeva se ostvaruje u niskim tunelima ili pokrivanjem agrotekstilom (agril, lutrasil).- Najpogodnija su plodna, laka, topla, dobro obraðena zemljišta.- Sa vaðenjem treba poèeti kada je najveæi broj krtola velièine 25-35 mm (25-30 grama).- Mladi krompir se vadi prema moguænostima dnevne prodaje, jer brzo gubi vodu i menja boju.
Proizvodnja ranog krompiraOdabrati rane i srednje rane sorte, koje
zameæu manje od 10 krtola po biljci i
obavezno izvršiti naklijavanje.
07
Sadnja u èetiri roka sa vremenskom distancom od 7 dana
Vreme sadnje ima
veliki znaèaj za prinos
i kvalitet krompira.
Automatska sadilica
Mere pre nicanja- Ogrtanjem krompira pre nicanja obavlja se kvalitetna borba protiv korova i postiže optimalna forma i struktura banka.
08
Ogrtanje posle nicanjaOgrtanje pre nicanja
Suzbijanje korova- Najbolje dejstvo herbicida je posle zagrtanja, a pre nicanja krompira. - Kombinovana mehanièko-hemijska borba protiv korova daje najbolje rezultate i smanjuje potrebu za preveliku upotrebu preparata.
Ogrtanje krompira
Presek banka koji je napravila
sadilica i trenutak kada treba
obaviti ogrtanje - krompir
samo što nije nikao ili je tek
poèeo da nièe
Kod dobro zagrnutog
krompira formira se veæi broj
krtola sa pravilnim oblikom
- Prvu kultivaciju (okopavanje) treba uraditi na 7-10 dana posle nicanja. - Ogrtanje (zagrtanje) je obavezna mera nege jer je krompiru neophodna što veæa kolièina rastresite zemlje za formiranje i razvoj krtola. Ogrtanje uraditi kada su biljke visoke 15-20 cm, tj. 5-10 dana posle okopavanja, odnosno neposredno pre poèetka formiranja krtola.
Meðuredna obrada posle nicanja
Kritièni periodi i najveæe potrebe za vodom- Nicanje i do sklapanja redova.- Zametanje krtola (3-5 nedelja posle nicanja, traje 10-15 dana).- Intenzivno nalivanje krtola (5-10 nedelja nakon nicanja).
Navodnjavanje krompira
Navodnjavanje tifonom
09
Naèin navodnjavanja- Veštaèka kiša je najzastupljeniji naèin navodnjavanja. - Navodnjavanje ne poèinjati u najtoplijem delu dana - Najbolje je krompir preventivno zaštititi od plamenjaèe 3-4 sata pre navodnjavanja, preparatima koji se manje spiraju sa lista.
Navodnjavanje veštaèkom kišom
- Sa navodnjavanjem poèeti najkasnije pri minimalnoj vlažnosti zemljišta 60% MVK, a to je kada zemlja koja se uzme u šaku iz zone razvoja krtola ne može da zadrži oblik pri stiskanju šake ili olako ispada iz šake kroz prste.
2- Zalivna norma je oko 15- 25 litara vode/m .- Ukoliko se zakasni sa navodnjavanjem mogu se javiti nepoželjne pojave kao što su: izrasline na krtolama, pucanje krtola po površini i unutrašnje pucanje.
Vaðenje krompira- Krompir se vadi kada su krtole u stanju tzv. tehnološke zrelosti odnosno kada je pokožica potpuno zasušila. - Nakon prirodnog odumiranja i sušenja cime saèekati desetak dana da pokožica krtola potpuno završi svoj razvoj. - Krompir treba vaditi po umereno toplom i suvom vremenu, da bi se smanjilo povreðivanje krtola.
10
Posledica zakasnelog
navodnjavanja
Posledica prekomernog
navodnjavanja
Skladištenje i èuvanjeo
- Optimalna temperatura za èuvanje merkantilnog krompira je 6- 8 C,o
a semenskog 3- 4 C; optimalna vlažnost vazduha u skladištu je 92-95%o
- Ako je temperatura manja od +3 C merkantilni krompir dobija sladunjav ukus zbog poveæanog sadržaja šeæera.- Za spreèavanje klijanja mogu se koristiti hemijski inhibitori klice (hlorprofam 1kg/t) ili bioinhibitori (carvin).
Dvoreda vadilica za krompir
11
Zdravo seme proizvedeno u
planinskim uslovima
Prinos 60 t/ha Paletni sistem skladištenja
Zemljani i betonski radovi
Metalna konstrukcija
Zidni paneli
Limena i panel pokrivka
Ventilacija i instalacija
Palete 1.200 kom x 50 EUR
Ukupno 280.000
35.000
35.000
80.000
20.000
50.000
60.000
Vrste troškova Cena EURTroškovi izgradnje
savremenog skladišta
kapaciteta 1.400t sa
kompjuterski
regulisanom
ventilacijom svežim
vazduhom
Gubici u skladištu tokom šestomeseènog èuvanja
Period
èuvanja
Savremeno
skladište
Klasièno
skladište
Improvizovano
skladište
I mesec
II mesec
III mesec
IV mesec
V mesec
VI mesec
2%
max. 0,5%
max 0,5%
max. 0,5%
1%
2%
min 3%
1%
1%
1%
min 2%
min 3%
4%
1%
1%
1%
min 3%
min 4%
Ukupno 6% 11-12% 14%
Gubitak uodnosu naklasiènoskladište
5% x 1.400t= 70t
70t x 0,20= 14.000 EUR
8% x 1.400t= 112t
112t x 0,20= 22.400 EUR
Prednosti
savremenog
skladišta:
- Mali gubuci tokom
skladištenja
- Visok kvalitet
proizvoda
VirusiVirusi se lako šire unutar useva, naroèito ako se u blizini nalazi izvor zaraze(korovi, samonikla zaražena biljka ili zaraženo krompirište) i ako postoji velikamigracija lisnih vaši - prenosilaca veæine virusa.
Bolesti i štetoèine krompira
12
Mere borbe
Mere borbe protiv svih vrsta virusa su:- Izbor manje osetljivih sorti.- Upotreba kvalitetnog semenskog krompira.
- Y virus krompira (PVY) - Najèešæi simptomi zaraze Y virusom su mozaik lišæa (šarenilo), nekroza lisnih nerava u vidu crnih crtica na nalièju lista, postepeno žuæenje i na kraju odumiranje lista.- Virus uvijenosti lista PLRV - Najrasprostranjeniji virus krompira koga prenose lisne vaši. Kod zaraženih biljaka list se uvija prema licu, veoma je krt i lako se lomi.- Simptomi A, M, S i X virus krompira su najèešæe u vidu manje ili više izraženog mozaika.- U usevu sa visokim stepenom zaraženih biljaka èesto se sreæu tzv. združene (mešane) infekcije sa više razlièitih virusa, i u tom sluèaju dolazi do najveæeg gubitka u prinosu i kvalitetu.
Virusi
mozaika
krompira
Nekrotièni
soj
Y virusa
Združena
infekcija
Plamenjaèa krompira (Phytophthora infestans)
13
Najveæe štete su u bujnim krompirištima i na vlažnim zemljištima. Simptomibolesti se javljaju na svim delovima biljke, ali su najizraženiji na listu, stablui krtolama. Prvi napad plamenjaèe može biti 3-4 nedelje posle nicanja krompira. Prvi simptomi su u obliku pega maslinasto-zelene boje, a na nalièju lista formirase belièasti oreol koji jasno ukazuje na plamenjaèu. Inficirani deo listapostepeno menja boju, suši se i umire.
Uslovi za razvoj
Idealni uslovi za razvoj plamenjaèe su sledeæi::- postojanje inokuluma (izvora zaraze),
o o- temperatura vazduha 18-22 C (uspešno se razvija na 15-25 C), - visoka vlažnost vazduha, - stabilnost poslednja dva faktora u dužem vremenskom periodu.
Mere borbe
- selekcionisanje i izbor manje osetljivih sorti,- upotreba zdravog semenskog krompira,- hemijska dezinfekcija semenskog krompira neposredno pre skladištenja,- efikasna preventivna hemijska zaštita useva krompira.
Simptomi plamenjaèe
Crna pegavost lišæa (Alternaria solani)
Mere borbe
- korišæenje zdravog semena i otpornijih sorti, - plodored (Alternaria napada i paradajz),- hemijska zaštita useva (fungicidi: cineb, maneb, mankozeb, propineb, hlortalonil)
Suva trulež (Fusarium sp.)
Mere borbe
- što manje povreðivanje krtola,- dezinfekcija mehanizacije, skladišta i krtola (tiabendazol + imazalil, benomil), - ako se koriste seèene krtole treba im omoguæiti pravilno zarastanje,- zaražene krtole treba odstraniti pre sadnje i baciti na smetlište
14
Prouzrokuje velike štete tokom skladištenjakrompira. Infekcije se uglavnom ostvaruju uvreme vaðenja krtola i pri transportu.Fusarium se naroèito brzo razvija saporastom temperature u skladištu tokomranog proleæa. Napadnuti deo krtole jetamne boje, smežuran i postepeno se uleže.
Suva trulež
Simptomi su najjasniji na lišæu i javljaju se u oblikumalih crnih pega manje-više okruglog oblika. Priintenzivnijem razvoju bolesti dolazi do izumiranjanapadnutog tkiva.
Crna pegavost lišæa
Crna noga (Erwinia carotovora)
Obièna krastavost (Streptomyces scabies)
Mere borbe
- korišæenje zdravog semena,- plodored,- odstranjivanje bolesnih biljaka tokom vegetacije, - odstranjivanje zaraženih krtola pri vaðenju i pri sadnji.
Mere borbe
- stvaranje i izbor otpornih sorti,- korišæenje zdravog semena,- plodored,- navodnjavanje u vreme zametanja i poèetkom nalivanja krtola.
Napada biljku tokom èitavog vegetacionog perioda.Na mestu infekcije dolazi do promene boje tkiva utamno braon. Tokom razvoja bolesti pege sespajaju, tkivo krtole i prizemnog dela stablapostepeno omekšava i truli. Krtole se moguinficirati u zemljištu, ili u kontaktu sa zaraženimkrtolama prilikom vaðenja i skladištenja.
Ne utièe bitnije na smanjenje prinosa, aliumanjuje tržišnu vrednost krtola. Najèešæese javlja na lakim zemljištima alkalne ilineutralne reakcije. Krastavost se èesto javljau uslovima male vlažnosti zemljišta tokomzametanja i poèetkom nalivanja krtola kadase upotrebe veæe doze stajnjaka i mineralnihðubriva, kao i pri unošenju veæih doza kreèana kiselim zemljištima.
Obièna krastavost
Crna noga
15
Krompirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata)
Štetoèine krompira
16
Simptomi ošteæenja
- Najveæe štete nanose larve, a prinosi mogu biti umanjeni za više od 50%.- Najefikasnija zaštita je kada se ispili preko 60% larvi, odnosno u prvoj i drugoj fazi razvoja larvi. - Najbolje je prskati pre najveæih vruæina u toku dana, jer mlade larve idu na nalièje lista i ka srednjem lišæu kada je sunce najjaèe.
Idealan period za zaštitu
Zemljišne štetoèine- Polifagne štetoèine velikog broja useva.- Štetu èine larve koje se hrane podzemnim delovima biljaka. Larve skoèibuba su žiènjaci, larve gundelja nazivaju se grèice, dok znaèajne štete prave gusenice podgrizajuæih sovica.
Mere suzbijanja
- Plodored- Suzbijanje korova- Primena granuliranih insekticida u redove ili po celoj površini pre, ili u toku sadnje.- Tretiranje krtola sistemiènim insekticidima.
- Larve gundelja i skoèibuba pri ishrani ošteæuju klice, korenèiæe i krtole.- Gusenice podgrizajuæih sovica ošteæuju ili potpuno pregrizu prizemni deo stabla i krtole. Najveæe štete nastaju u periodu avgust-septembar.- Mesta ošteæena ishranom ovih štetoèina su pogodna za ulaz nekih parazita.
Larva gundelja
Larve žiènjakaLarva i lutka ozime sovice
Jednog. i višeg.travni
Program zaštite krompira
Metribuzin
S-metalohlor
Prometrin
Bentazon
Haloksifop -P-metil
Metalaksil+ MankozebDimetomorf+ Mankozeb
Fenitrotion+ Malation
Dikvat - ibromid
Imidacloprid
FUNGICIDI
Mankozeb
Mankozeb
Bakar oksihlorid
Difenokonazol
INSEKTICIDI
Foxim
Tiametoksam
Fipronil
Tiametoksam
Aktivna materija PreparatKorovi,bolesti i
štetoèine
Posle setve,pre nicanja
Porast biljkedo 10 cm
Porastu stablo
Cvetanje Precveta-vanje
DANCOR 70-WGSENCOR 70-WG
DUAL GOLD 960 EC
PROMETRIN-SC
GALBENON SL
GALLANT SUPER
DITHANE DG
MANKOGAL-80
RIDOMIL GOLDMZ 68WG
ACROBAT MZ WP
BAKARNIOKSIHLORID 50
SCORE 250-EC
GALITION G 5
REGLONE FORTE
FOXIM G5
ACTARA 25 WG
REGENT 80 WG
CONFIDOR 70 WG
ACTARA 25 WG
HERBICIDI
Uskolisni iširokolisnikorovi
Uskolisnikorovi
Uskolisni(divlji sirak,pirevina)
Plamenjaèakrompira
Plamenjaèakrompira
Plamenjaèakrompira
Plamenjaèakrompira
Plamenjaèakrompira
Crna pegavostkrompira
Zemljišneštetoèine
Krompirovazlatica
Krompirovazlatica
Krompirovazlatica
Biljne vaši
Širokolisnikorovi
Širokolisnikorovi (poponac)
0,75-1,5 kg/ha
1,2-1,5 l/ha
2-3 kg/ha
20-40 kg/hapre setve
0,5-0,75 kg/ha
2-3 l/ha
1-1,5 l/ha
2-2,5 kg/ha
2-2,5 kg/ha
2-2,5 kg/ha
5-6 kg/ha
0,5 l/ha
2,5 kg/ha
70-80 gr/ha
25 gr/ha
100 g/ha
150-200 gr/ha
70-80 gr/ha
DESIKACIJA CIME KROMPIRA Vreme tehnološke zrelosti
4-5 l/ha
Pendimentalin STOMP Uskolisnikorovi 3-4 l/ha
Propineb ANTRACOL WP 70 Plamenjaèa,Alternaria
2-2,5 kg/ha
Fluazifop - P - butil
Kletodin
FUSILADE FORTE
SELECT
1,5-2,5 l/haUskolisni(divlji sirak,pirevina)Uskolisni(divlji sirak,pirevina)
Propam mocarb -hidrohlorid + mankozeb
TATOO
EQUATION PRO
Plamenjaèa
Plamenjaèa,Alternaria
4 kg/ha
0,4 kg/haCimoxanil + famoxadon
Tiakloprid CALIPSO 50-100 g/haKrompirovazlatica
Zemljišneštetoèine
20-30 kg/hapre setve
Za pravilnu i efikasnu upotrebu preparata koristiti savetestruènjaka i pridržavati se uputstva proizvoðaèa.
17
Faktori koji utièu na plasman krompira- Cena koštanja, prodajna cena i kupovna moæ - Stepen razvijenosti proizvodnje krompira- Preraðivaèka industrija- Navike potrošaèa - Pakovanje- Sortiment- Kvalitet proizvoda- Skladištenje- Moguænost izvoza- Marketing
Tržište i marketing- Tržište krompira je veoma nestabilno.- Rana proizvodnja donosi veæu zaradu.- Visoki prinosi i dobar kvalitet donose sigurnu zaradu.- Kvalitetna ambalaža i naèin pakovanja doprinose uspešnosti na tržištu.- Planirajte prodaju pre poèetka proizvodnje.- Budite prepoznatljivi i stabilni u kvalitetu.- Udružite se sa drugim proizvoðaèima u nabavci linije za proizvodnju i niže nivoe prerade (linija za ljuštenje, vakuum pakovanje, blanširanje itd.)
18
1,3
1,2
1,1
1,0
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
0I I I I
Višegodišnji prosek VP cene mladog krompira na kvantaškoj pijaci u Beogradu [EU]
II II II IIIII III III III
maj jun jul avgust
Plasman krompira
19
Tradicionalni naèin pakovanja Proizvodi preradeSavremeno pakovanje
Mašina za ljuštenje i vakuum pakovanjeLinija za doradu krompira
0,30
0,25
0,20
0,15
0,10
0,05
0sep oct nov dec jan feb mar apr maj jun jul avg
Višegodišnji prosek VP cene krompira na kvantaškoj pijaci u Beogradu [EU]
20
Troš. rada (din.)
1. Semenski krompir
2. Mineralno ðubrivo NPK 15:15:15 (1.200 kg/ha) + 250kg KAN
3. Hemijska sredstva
4. PVC vreæe
5. Oranje
6. Priprema zemljišta
7. Sadnja
8. Hemijska zaštita i kultiviranje
9. Navodnjavanje 4 puta
10. Vaðenje
11. Troškovi radne snage (ukupno)
12. Zakup zemljišta
TROŠKOVI PROIZVODNJE MERKENTILNOG KROMPIRA
800*
200
250
50
60
50
70
100
-
70
300
100
2.050
Cena/ha (EUR) sa navodnjavanjem
Cena/ha (EUR) bez navodnjavanjaStruktura troškova
1.150**
340
100
60
50
70
125
500
70
500
100
3.300
20035
UKUPNO
Oèekivani prinos20 tona/ha
( 15 t merkantilni + 5 tza ishranu stoke
u vrednosti 250 EUR).
Oèekivani prinos40 tona/ha
( 34 t merkantilni + 6 tza ishranu stoke
u vrednosti 300 EUR).
Proizvoðaèka cena: (2.050-250)/15= 120 EUR/t
= 0,12 EUR/Kg
Proizvoðaèka cena: (3.190 - 300)/34 =88EUR/t
=0,088 EUR/Kg
Veleprodajna cena je 0,10 - 0,15 EUR/kg, sa trendom rasta
tokom skladištenja.Zarada je neizvesna
Veleprodajna cena je 0,10 - 0,15 EUR/kg, Pri proseènoj ceni
od 0,12 EUR/kgzarada je 1.100 EUR/ha
* - Kategorija I sortna reprodukcija** - Kategorija domaæi original
21
Beleške