Fakultet elektrotehnike i računarstva Mislav GrgićFakultet elektrotehnike i računarstva NIJE LAKO BITI FER U KAFKIJANSKOM SVIJETU DRŽAVNIH SLUŽBI STVARI NEĆE IĆI NABOLJE SVE

64 SPECIJAL

Kada je 1989. godine završena gradnja po-sljednje od četiriju zgrada Fakulteta elek-trotehnike i računarstva Sveučilišta u Za-grebu (FER), na kojemu je tada radilo

300 djelatnika, nitko nije ni mogao pretpostaviti da će taj broj, 28 godina poslije, dosegnuti impresivna 532 djelatnika, od kojih je gotovo trećina zaposlena na istraživačkim projektima iz vlastitih (neproračunskih) sredstava. Drugim riječima, FER svojim sudjelova-njem u kompetitivnim projektima znatno pridonosi državnome proračunu, u koji svaki mjesec uplaćuje gotovo milijun kuna. Prošla je akademska godina na FER-u bila iznimno uspješna. Započela su 42 nova istraživačka projekta (od toga 14 međunarodnih), koja će FER-u donijeti više od 30 milijuna kuna, od čega će više od 75 posto biti utrošeno za zapošljavanje istraživačkoga osoblja. Počele su i aktiv-nosti u sklopu osnovanoga nacionalnog Znanstvenog centra izvrsnosti za znanost o podacima i kooperativne sustave (DATACROSS), koji dje-luje kao središte suradnje akademske zajednice s poslovnim i javnim sektorom u istraživanju i razvoju novih metoda i naprednih inženjer-skih pristupa. DATACROSS obuhvaća 12 znanstvenih institucija iz Hr-vatske predvođenih FER-om, a u sklopu Centra planira se zaposliti čak 40 mladih znanstvenika koji će primijenjenim istraživanjem ostvariti znatan društveni doprinos.Dodatno, dobili smo prvi i jedini hrvatski projekt iz kategorije Teaming unutar okvirnoga europskog istraživačkog programa Obzor 2020., koji bi trebao rezultirati osnivanjem Europskoga znanstvenog centra izvr-

snosti ACROSS u području robotskih sustava. Taj se projekt provodi u strateškom partnerstvu s Kraljev-skim institutom za tehnologiju (KTH) iz Stockholma i Inovacijskim centrom Nikole Tesle (ICENT). Stva-ranje centra izvrsnosti ACROSS pomoći će Hrvatskoj da zauzme kompetitivnu poziciju u europskom istra-živačkom prostoru te će uvelike pridonijeti budućem razvoju hrvatskoga gospodarstva.

Osjećaj gorčine Trenutačno je taj projekt u prvoj fazi izvođenja, a glavni je uvjet za ulazak u drugu fazu osigurano sufinanci-ranje države putem europskih strukturnih fondova, u iznosu od 20 milijuna eura, koji će biti uloženi u infra-

strukturu i opremu centra izvrsnosti ACROSS. Uz navedena sredstva iz strukturnih fondova EU, dodatnih 15 milijuna eura za zapošljavanje više od 60 novih mladih istraživača osigurat će se iz programa Obzor 2020. Centar izvrsnosti ACROSS predstavljat će dosad najveću investiciju u hrvatsku znanost u području tehničkih znanosti. Sve navedene aktiv-nosti jasan su pokazatelj da je FER u uzlaznoj putanji k ostvarivanju istraživačke izvrsnosti na svjetskoj razini te da daje znatan doprinos društvu jačanjem hrvatskoga gospodarstva. Za ostvarivanje toga dugo-ročnog cilja nužna je djelatna pomoć i države i grada.Ušao sam u posljednju godinu svojega dekanskoga mandata na FER-u i ponosan sam na sva njegova postignuća, o kojima sam pisao u ovom i prošlim brojevima Lidera te izvještavao na brojnim javnim skupovima. No, moram priznati da osjećam gorčinu jer u mnogim područjima nismo

Mislav Grgić

Fakultet elektrotehnike i računarstva

NIJE LAKO BITI FER U KAFKIJANSKOM SVIJETU DRŽAVNIH SLUŽBI

STVARI NEĆE IĆI NABOLJE SVE DOK DRŽAVNA ADMINISTRACIJA NE STEKNE POVJERENJE U ZNANSTVENU ZAJEDNICU

064-065 PH Grgic 2str.indd 64 12.12.2017. 18:15:19

65

Poslovna Hrvatska 2018.

S P E C I J A L

dobili toliko potrebnu pomoć ni od Vlade RH, ni od Grada Zagreba. Na-protiv, često su nam svojim djelovanjem i odmagali, uz iznimku malog broja časnih pojedinaca koji shvaćaju važnost naših inicijativa. 'Potpora' resorne agencije, koja je mjerodavna za objavu natječaja, ugovaranje, plaćanje i provedbu projekata fi nanciranih iz fondova EU, neprestano nam zadaje glavobolje administrativnim opterećenjem tijekom provedbe projekata. Nerazumni zahtjevi, beskrajna dopisivanja i kafk ijanski za-pleti obilježila su našu 'suradnju' s njom. Čini se da stvari neće ići nabolje sve dok državna administracija ne stekne povjerenje u hrvatsku znanstvenu zajednicu i dok u glavama osoba koje rade u administraciji ne sazre stajalište o tome da su oni tu radi nas, a ne obrnuto. Ne postoji država u Europi koja stavlja toliki administra-tivni teret na svoje istraživače, na osobe koje prijavljuju projekte iz čista altruizma kako nam najbolji od najboljih mladih ljudi ne bi otišli iz Hr-vatske. Naši istraživači, a to su najčešće profesori u višim zvanjima, imali bi istu plaću iz državnoga proračuna prijavljivali oni EU-projekte ili ne; povlačili oni sredstva iz fondova EU ili ne. Jednostavno je neshvatljivo da u doticaju s državnom administracijom redovito nailaze na prepreke i nepovjerenje, što ih demotivira da prijavljuju nove projekte, a to može imati nesaglediv negativni učinak na budućnost Hrvatske.

25 kilograma papira Postupak prijave za projekte iz europskih strukturnih fondova doslovno završava s više od 25 kilograma papira koji se u zapečaćenim kutijama običnom poštom šalje resornom ministarstvu. Dok se projekti iz pro-grama Obzor 2020. prijavljuju elektroničkim putem, mi i dalje, uz hrpu drugih dokumenata, trebamo slati običnom poštom posljednjih 12 platnih

listića i tzv. JOPPD-obrasce za svakog sudionika u projektu. Naravno, kao mala utjeha raduje nas činjenica da takvim 'tradicionalnim' pri-stupom pridonosimo poslovanju pošte. Najveći problemi nastaju u vezi s lokacijama za gradnju istraživačke in-frastrukture koja bi omogućila radni prostor za znanstvenike koji će smjestiti Hrvatsku u vrh svjetske istraživačke zajednice te prostor za najmoderniju istraživačku opremu koja je nabavljena sredstvima iz me-đunarodnih istraživačkih projekata, a koja će omogućiti novim narašta-jima da se obrazuju i unaprjeđuju društvo. Trenutačna infrastruktura jednostavno ne može podržati sve te aktivnosti. Mnogobrojni sastanci koji su održani s visokim predstavnicima Vlade i Grada Zagreba do sada, nažalost, nisu urodili plodom. Nadalje, bez obzira na to što su osigurana fi nancijska sredstva za istraživačku infrastrukturu Centra izvrsnosti ACROSS, i dalje se ne zna u koju će lokaciju ta sredstva biti uložena. Vri-jeme nam istječe, tako da bez snažne podrške Vlade, taj projekt od iznimne nacionalne važnosti neće proći u drugu fazu fi nanciranja te ćemo nepovratno izgubiti i fi nancijska sredstva i priliku za pozicioni-ranje Hrvatske u industrijskoj grani koja će obilježiti 21. stoljeće. Bez obzira na sve, FER ne gubi optimizam. Nastavit ćemo biti izvrsni u područjima istraživanja vezanima uz elektrotehniku, računarstvo i ICT te ćemo s jednakim žarom nastaviti obrazovati nove stručnjake koji su prijeko potrebni hrvatskome gospodarstvu. Znamo da ne smijemo izne-vjeriti najbolje od najboljih maturanata srednjih škola koji upisuju FER, studente koji redovito i marljivo ispunjavaju svoje obveze, studente koji za Hrvatsku osvajaju nagrade na međunarodnim natjecanjima, ni sve druge građane Hrvatske koji i dalje vjeruju da je znanstvena izvrsnost najbolja strategija za bolje sutra.

CENTAR IZVRSNOSTI ACROSS, U KOJEM ĆE BITI VIŠE OD 60 ISTRAŽIVAČA, PREDSTAVLJAT ĆE DOSAD NAJVEĆU INVESTICIJUU HRVATSKU ZNANOSTU PODRUČJUTEHNIČKIH ZNANOSTI

064-065 PH Grgic 2str.indd 65 12.12.2017. 18:15:23