USTAV MIJEWAJTE SAMI Strana 5. ^ELINAC - "Buba# od drveta, pa jo{ - kabriolet! Ba{ kao {to su osmorica Francuza, koji su onog vrelog avgustovskog dana dav- ne 1893. godine u Bawu Luku dovezli prve automobile, izazvali ~u|ewe Bawolu~ana, tako i Momir Boji} iz Grabovca kod ^e- linca ovih dana na kraji{kim drumovima izaziva znati`equ svojim neobi~nim - dr- venim - automobilom. Razlika je u tome {to su tada ~udni Francuzi sa svojim jo{ ~udnijim prevo- znim sredstvima prepadali Bawolu- ~ane, pa su neki i na kestewe bje`a- li, a od Momirove besprijekorno ura- |ene drvene "bube# zastaje dah od - di- vqewa. Ovaj unikatni automobil opa- san je na drumu isto onoliko ko- liko i lijepa `ena za kojom se neoprezni voza~ okrene i na- pravi saobra}ajni prekr- {aj. - Iznenada me je za- okupila ideja da napra- vim automobil od dr- veta. Nekoliko dana sam smi{qao odakle da po~nem, i kada mi se pred o~ima ukazala we- gova slika, krenuo sam s radovima. Kupio sam na pijaci prije dvije go- dine "bubu# iz 1975. go- dine, sredio motor i is- pravnost automobila do- veo do besprekornosti, jer sam svjestan da }e me ~esto policija zaustavqa- ti. Vrlo brzo pridru`ila mi se i supruga Nada, koja je bi- la moja desna ruka i uradila ogro- man dio posla - pri~a Momir. Qubav prema drvetu naslijedio je od predaka. Djed po majci Nedo Savi~i} iz Cr- nog Vrha bio je cijeweni drvodjeqa u jo{a- va~kom kraju. I wegov otac Savo znao je ku- }u sagraditi od temeqa do krova ne upotre- bqavaju}i nijedan drugi materijal osim dr- veta. Poznat i kao veliki kolekcionar, Momir je svoju kafanu "Jahorina# u Gra- bovcu, pored puta ^elinac - Jo{avka, otvo- renu 1984. godine, opremio raznim predme- tima. Me|u wima su i prelijepi rogovi je- lena, evropski vice{ampionski lova~ki trofej. Nekada{wi visoki komunisti~ki rukovodilac Momir Kapor nekoliko puta dolazio je u kafanu s molbom da ih otkupi. Uvijek se vra}ao praznih {aka. - Nisam mu dao iz dva razloga. Prvo za- to {to volim suvenire, a drugo zato {to je on bio politi~ar. Li~no nisam lovac i ne razumijem qude koji ubijaju `ivotiwe - ob- ja{wava Momir Boji}, kojega od djetiwstva najvi{e zaokupqaju predmeti od drveta. Bavio se raznim poslovima: trgovinom, ugostiteqstvom, prevozom... Dugo vremena bio je taksista u zavi~aju i wema~kom gra- du Hanoveru. Iako od stolarskog zanata nikada ni marku nije zaradio, reklo bi se da je ostario rade}i ove poslove. - To je samo moj hobi. Prvo sam sagra- dio malu ku}u, po uzoru na onu u kojoj sam se rodio i koju su partizani zapalili 1943. godine. Iako tada nisam imao ni tri godi- ne, taj doga|aj urezao mi se u sje}awe i na neki na~in ovako sam nadoknadio te`ak gu- bitak u djetiwstvu - pri~a Momir. Ka`e da je vi{e razloga {to je iza- brao da uradi ba{ "bubu#. Prvo; to je automo- bil na kojem je 1972. godine polo`io voza~ki ispit, drugo; ra- dio je u "Folksvagenu#, a tre}e i najzna~aj- nije - najte`e je uraditi automobil ova- kvog oblika. - Do sada su se u ovaj na{ ru~ni rad za- gledali mnogi poznavaoci automobila. Uporno su tra`ili neki nedostatak, ali ni- su ga na{li. Ja znam {ta je dobar auto, jer sam ih u svom vijeku promijenio dosta. Ni- sam imao namjeru da ne{to uradim na br- zinu, nego da op~inim precizno{}u i ori- ginalno{}u, ali i upotrebqivo{}u. Au- tomobil prije svega slu`i za prevoz, a po- tom i za hvalu ako ima razloga - ka`e Mo- mir Boji}, koji je i svoje dvori{te u baj- ku pretvorio. Punu godinu dana on i supruga pro- veli su dotjeruju}i svoj neobi~ni au- tomobil. Ka`u da bi neradne dane mo- gli na prste jedne ruke nabrojati. ^ak i kad spava, on sawa da radi u svojoj ra- dionici u kojoj nema kanal i dizali- cu, zbog ~ega su mu radovi na "bubi# bili znatno ote`ani. - Ne `alim. To jednostavno ~ovje- ka cijelog obuzme. Sre}om, pa smo i ja i supruga u penziji, ina~e morao bih napustiti posao jer sam se toliko ve- zao za ovaj automobil. Ni{ta nismo mogli da kupimo, sve smo morali da uradimo. Nismo imali koga ni za sa- vjet upitati, jer niko ne{to sli~no nije radio. Ja znam mnoge zanate, a je- dino zbog slabog vida nikada nisam bio zavariva~. Kad je trebalo variti, tad sam tra`io pomo} - obja{wava Momir Bo- ji}, `ale}i se na nedostatak kulture sta- novawa kod na{ih qudi. Pla{i se da }e nas sme}e zatrpati, jer ga bacamo gdje stignemo. Veli da `ivotnu sredinu prije svega treba ~uvati radi se- be, a ona je drugim narodima pokazateq ka- kvi smo doma}ini i qudi. ¥ B. M. Srijeda, 15. jun 2005. Broj 10.706 , cijena 0,6 KM Bawa Luka Godina LXII www.glassrpske.com HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD Prognoza vremena RIJE^ dana - Brzo su se dogovorili: Dok su jedni pri~ali, drugi su samo klimali glavom - Stevan R. Stevi}. NADA I MOMIR BOJI] NAPRAVILI AUTOMOBIL ZA ^U\EWE I DIVQEWE Promjenqivo obla~no i sparno, sa mjestimi~nom ki{om, pquskovima i gr- mqavinom. Lokalno su mogu}e vremen- ske nepogode. Jutarwa temperatura od 11 do 16, na jugu do 19, a najvi{a dnev- na od 21 do 28 stepeni. Kao kalup za drveni automobil, Momir je uzeo " bubu" iz 1975. godine. On i supruga Nada sve su radili sami. Karoserija napravqena od 20 hiqada hrastovih letvica zz Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawa De`urni telefon 212-848 NITOVAWE - Lako je uraditi automobil pra- vougaonog oblika, a "buba# je veoma komplikovana. Nada je karoseriju ob- lo`ila sa dvadeset hiqada identi~- nih hrastovih letvica. Svaku je sama uradila i svaku smo zanitovali - obja- {wava Momir Boji}. HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA ^ETIRI TO^KA WEMA^KA Biv{i milioner - serijski lopov BERLIN - Nijemac koji je prije osam go- dina osvojio 1,5 miliona maraka igraju}i lo- to priznao je da je po~inio seriju kra|a na- kon {to je potro{io dobitak od igara na sre}u, izvijestila je ju~e Srna. Wema~ko tu`ila{tvo je navelo da je ovaj ~ovjek 2003. godine zakqu~io da mu ne preo- staje ni{ta drugo nego da `ivi od kra|e, s ob- zirom na to da je dobitak na lotu iz 1997. go- dine - potro{io. Osumwi~eni je provalio u 70 ku}a i ba- rova i obio vi{e automobila. Osim novca, lopov je uzimao i nakit, sa- tove, kamere, pa ~ak i tri para jelenskih ro- gova, koje je ~uvao u svom podrumu. - Zaista ne znam gdje je sav taj novac oti- {ao - rekao je biv{i milioner. ¥ EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.232432 1.235521 1.238610 Kanada 124 CAD 1 1.281995 1.285208 1.288421 Danska 208 DKK 1 0.262199 0.262856 0.263513 Hrvatska 191 HRK 100 26.706188 26.773121 26.840054 Norve{ka 578 NOK 1 0.247691 0.248312 0.248933 Slovenija 705 SIT 100 0.814827 0.816869 0.818911 [vedska 752 SEK 1 0.210151 0.210678 0.211205 [vajcarska 756 CHF 1 1.267091 1.270267 1.273443 V. Britanija 826 GBP 1 2.914026 2.921329 2.928632 SAD 840 USD 1 1.611016 1.615054 1.619092 Srbija i Crna Gora 891 CSD 100 2.363802 2.369726 2.375650 78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830, informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info@novablbanka.com Web: www.novablbanka.com KURSNA LISTA Zemqa [ifra valute Oznaka za devize i efekt. valutu Jedinica za devize Kupovni za devize Sredwi za devize Prodajni za devize SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.45949 broj 114 Kursevi iz ove liste primjewuju se od 15.6.2005. godine Kursevi u konvertibilnim markama (BAM) HRASTOVINA NA
52
Embed
EWE I DIVQEWE HRASTOVINA NA ^ETIRI TO^KA · najvi{e zaokupqaju predmeti od drveta. Bavio se raznim poslovima: trgovinom, ugostiteqstvom, prevozom... Dugo
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
USTAV
MIJEWAJTE
SAMI Strana 5.
^ELINAC - "Buba# od drveta, pa jo{
- kabriolet!
Ba{ kao {to su osmorica Francuza,
koji su onog vrelog avgustovskog dana dav-
ne 1893. godine u Bawu Luku dovezli prve
automobile, izazvali ~u|ewe Bawolu~ana,
tako i Momir Boji} iz Grabovca kod ^e-
linca ovih dana na kraji{kim drumovima
izaziva znati`equ svojim neobi~nim - dr-
venim - automobilom.
Razlika je u tome {to su tada ~udni
Francuzi sa svojim jo{ ~udnijim prevo-
znim sredstvima prepadali Bawolu-
~ane, pa su neki i na kestewe bje`a-
li, a od Momirove besprijekorno ura-
|ene drvene "bube# zastaje dah od - di-
vqewa.
Ovaj unikatni automobil opa-
san je na drumu isto onoliko ko-
liko i lijepa ̀ ena za kojom se
neoprezni voza~ okrene i na-
pravi saobra}ajni prekr-
{aj.
- Iznenada me je za-
okupila ideja da napra-
vim automobil od dr-
veta. Nekoliko dana
sam smi{qao odakle da
po~nem, i kada mi se
pred o~ima ukazala we-
gova slika, krenuo sam
s radovima. Kupio sam
na pijaci prije dvije go-
dine "bubu# iz 1975. go-
dine, sredio motor i is-
pravnost automobila do-
veo do besprekornosti,
jer sam svjestan da }e me
~esto policija zaustavqa-
ti. Vrlo brzo pridru`ila
mi se i supruga Nada, koja je bi-
la moja desna ruka i uradila ogro-
man dio posla - pri~a Momir.
Qubav prema drvetu naslijedio je od
predaka. Djed po majci Nedo Savi~i} iz Cr-
nog Vrha bio je cijeweni drvodjeqa u jo{a-
va~kom kraju. I wegov otac Savo znao je ku-
}u sagraditi od temeqa do krova ne upotre-
bqavaju}i nijedan drugi materijal osim dr-
veta. Poznat i kao veliki kolekcionar,
Momir je svoju kafanu "Jahorina# u Gra-
bovcu, pored puta ̂ elinac - Jo{avka, otvo-
renu 1984. godine, opremio raznim predme-
tima. Me|u wima su i prelijepi rogovi je-
lena, evropski vice{ampionski lova~ki
trofej. Nekada{wi visoki komunisti~ki
rukovodilac Momir Kapor nekoliko puta
dolazio je u kafanu s molbom da ih otkupi.
Uvijek se vra}ao praznih {aka.
- Nisam mu dao iz dva razloga. Prvo za-
to {to volim suvenire, a drugo zato {to je
on bio politi~ar. Li~no nisam lovac i ne
razumijem qude koji ubijaju ̀ ivotiwe - ob-
ja{wava Momir Boji}, kojega od djetiwstva
najvi{e zaokupqaju predmeti od drveta.
Bavio se raznim poslovima: trgovinom,
ugostiteqstvom, prevozom... Dugo vremena
bio je taksista u zavi~aju i wema~kom gra-
du Hanoveru. Iako od stolarskog zanata
nikada ni marku nije zaradio, reklo bi se
da je ostario rade}i ove poslove.
- To je samo moj hobi. Prvo sam sagra-
dio malu ku}u, po uzoru na onu u kojoj sam
se rodio i koju su partizani zapalili 1943.
godine. Iako tada nisam imao ni tri godi-
ne, taj doga|aj urezao mi se u sje}awe i na
neki na~in ovako sam nadoknadio te`ak gu-
bitak u djetiwstvu - pri~a Momir.
Ka`e da je vi{e razloga {to je iza-
brao da uradi ba{ "bubu#.
Prvo; to je automo-
bil na kojem
je 1972.
godine polo`io voza~ki ispit, drugo; ra-
dio je u "Folksvagenu#, a tre}e i najzna~aj-
nije - najte`e je uraditi automobil ova-
kvog oblika.
- Do sada su se u ovaj na{ ru~ni rad za-
gledali mnogi poznavaoci automobila.
Uporno su tra`ili neki nedostatak, ali ni-
su ga na{li. Ja znam {ta je dobar auto, jer
sam ih u svom vijeku promijenio dosta. Ni-
sam imao namjeru da ne{to uradim na br-
zinu, nego da op~inim precizno{}u i ori-
ginalno{}u, ali i upotrebqivo{}u. Au-
tomobil prije svega slu`i za prevoz, a po-
tom i za hvalu ako ima razloga - ka`e Mo-
mir Boji}, koji je i svoje dvori{te u baj-
ku pretvorio.
Punu godinu dana on i supruga pro-
veli su dotjeruju}i svoj neobi~ni au-
tomobil. Ka`u da bi neradne dane mo-
gli na prste jedne ruke nabrojati. ̂ ak
i kad spava, on sawa da radi u svojoj ra-
dionici u kojoj nema kanal i dizali-
cu, zbog ~ega su mu radovi na "bubi#
bili znatno ote`ani.
- Ne ̀ alim. To jednostavno ~ovje-
ka cijelog obuzme. Sre}om, pa smo i
ja i supruga u penziji, ina~e morao bih
napustiti posao jer sam se toliko ve-
zao za ovaj automobil. Ni{ta nismo
mogli da kupimo, sve smo morali da
uradimo. Nismo imali koga ni za sa-
vjet upitati, jer niko ne{to sli~no
nije radio. Ja znam mnoge zanate, a je-
dino zbog slabog vida nikada nisam
bio zavariva~. Kad je trebalo variti, tad
sam tra`io pomo} - obja{wava Momir Bo-
ji}, `ale}i se na nedostatak kulture sta-
novawa kod na{ih qudi.
Pla{i se da }e nas sme}e zatrpati, jer
ga bacamo gdje stignemo. Veli da `ivotnu
sredinu prije svega treba ~uvati radi se-
be, a ona je drugim narodima pokazateq ka-
kvi smo doma}ini i qudi.
¥ B. M.
Srijeda, 15. jun 2005. Broj 10.706 , cijena 0,6 KM
Bawa Luka Godina LXII www.glassrpske.com
HIDROMETEOROLO[KI
ZAVOD
Prognoza vremena
RIJE^ dana
- Brzo su se
dogovorili: Dok su
jedni pri~ali,
drugi su samo
klimali glavom
- Stevan
R. Stevi}.
NADA I MOMIR BOJI] NAPRAVILI AUTOMOBIL ZA ^U\EWE I DIVQEWE
Promjenqivo obla~no i sparno, sa
mjestimi~nom ki{om, pquskovima i gr-
mqavinom. Lokalno su mogu}e vremen-
ske nepogode. Jutarwa temperatura od
11 do 16, na jugu do 19, a najvi{a dnev-
na od 21 do 28 stepeni.
Kao kalup za drveni automobil, Momir je uzeo
"bubu" iz 1975. godine. On i supruga Nada sve
su radili sami. Karoserija napravqena
od 20 hiqada hrastovih letvica
zz
Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848
NITOVAWE- Lako je uraditi automobil pra-
vougaonog oblika, a "buba# je veoma
komplikovana. Nada je karoseriju ob-
lo`ila sa dvadeset hiqada identi~-
nih hrastovih letvica. Svaku je sama
uradila i svaku smo zanitovali - obja-
{wava Momir Boji}.
�
HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA
^ETIRI TO^KA
WEMA^KA
Biv{i milioner
- serijski lopovBERLIN - Nijemac koji je prije osam go-
dina osvojio 1,5 miliona maraka igraju}i lo-
to priznao je da je po~inio seriju kra|a na-
kon {to je potro{io dobitak od igara na
sre}u, izvijestila je ju~e Srna.
Wema~ko tu`ila{tvo je navelo da je ovaj
~ovjek 2003. godine zakqu~io da mu ne preo-
staje ni{ta drugo nego da ̀ ivi od kra|e, s ob-
zirom na to da je dobitak na lotu iz 1997. go-
dine - potro{io.
Osumwi~eni je provalio u 70 ku}a i ba-
rova i obio vi{e automobila.
Osim novca, lopov je uzimao i nakit, sa-
tove, kamere, pa ~ak i tri para jelenskih ro-
gova, koje je ~uvao u svom podrumu.
- Zaista ne znam gdje je sav taj novac oti-
{ao - rekao je biv{i milioner. ¥
1
EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830
EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830
Australija 036 AUD 1 1.232432 1.235521 1.238610
Kanada 124 CAD 1 1.281995 1.285208 1.288421
Danska 208 DKK 1 0.262199 0.262856 0.263513
Hrvatska 191 HRK 100 26.706188 26.773121 26.840054
Norve{ka 578 NOK 1 0.247691 0.248312 0.248933
Slovenija 705 SIT 100 0.814827 0.816869 0.818911
[vedska 752 SEK 1 0.210151 0.210678 0.211205
[vajcarska 756 CHF 1 1.267091 1.270267 1.273443
V. Britanija 826 GBP 1 2.914026 2.921329 2.928632
SAD 840 USD 1 1.611016 1.615054 1.619092
Srbija i
Crna Gora 891 CSD 100 2.363802 2.369726 2.375650
78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,
informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: [email protected] Web: www.novablbanka.com
KURSNA LISTA
Zemqa [ifra
valute
Oznaka za
devize i
efekt. valutu
Jedinica
za devize
Kupovni
za devize
Sredwi
za devize
Prodajni
za devize
SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.45949
broj 114
Kursevi iz ove liste primjewuju se
od 15.6.2005. godine
Kursevi u konvertibilnim
markama (BAM)
HRASTOVINA NA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005.NOVOSTI2
Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa
1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi
kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.
Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike
Srpske sa srebrnim vijencem.
Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine
Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.
godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.
Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.
Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.
Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor
AKCIONARSKO DRU[TVO
KOWIC - Danas se navr{a-
va 13 godina od stradawa 13 Sr-
ba zato~enih u sportskoj dvorani
"Musala# u Kowicu.
Oni su kobnog 15. juna 1992.
godine stradali od minobaca~ke
granate, koja je ispaqena sa polo-
`aja Teritorijalne odbrane Ko-
wic.
Samo nekoliko minuta prije
eksplozije, iz dvorane i oko we
povu~eni su muslimanski vojni-
ci koji su ~uvali logora{e.
Od granate su stradali bra-
}a Mirko (35) i Stevo (30) Nin-
kovi} te wihov stric Rade (47),
sinovi Obrena ]e}eza, Vlatko
(40) i Velimir (40), kao i wiho-
vi ro|aci, bra}a Du{an (39) i
Milorad (55).
Me|u stradalim su i Tiho-
mir Kuqanin (27), te Predrag Ku-
qanin (28), kao i Mrko ]e}ez
(34), Miro ]e}ez (23) i Pero ]e-
}ez (29), te Novica @ivak (31).
Istog dana u logor ^elebi}i
odvedena su 53 mu{karca iz sela
Br|ani. Neki od wih razmijewe-
ni su tek 6. oktobra 1994. godine.
¥ M. D.
GODI[WICA STRADAWA SRBA U KOWICU
"Musala" jo{ boli
HA[KI ISTRA@IOCI U ZENICI
Pretreslivojni sud? ZENICA - Portparol Mini-
starstva unutra{wih poslova Zeni~-
ko-dobojskog kantona Indira Kruje-
ziu potvrdila je na{em listu da je
kantonalna policija asistirala ha-
{kim istar`iocima koji su bili ju-
~e na podru~ju Zenice.
- Policija je to u~inila na wi-
hov zahtjev, ali nismo ovla{}eni da
dajemo vi{e informacija o ovom do-
ga|aju - rekla je Krujeziu.
Nezvani~no saznajemo da je dese-
to~lana ekipa Ha{kih istra`ilaca
ju~e u Zenici pretresli zgradu biv-
{eg vojnog suda. Bili su i u hotelu
"Internacional#, a fotografisali
su zgradu Skup{tine op{tine u Ze-
nici.
Ha{ke istra`ioce uz policiju su
obezbje|ivali i pripadnici Eufo-
ra, a perma na{im saznawima, ju~e je
trebalo da budu i na podru~ju Sred-
wobosanskog kantona.
Portparol Ministarstva unu-
tra{wih poslova Sredwobosanskog
kantona Muraif Husi} rekao je na-
{em listu da mu nije poznato da ha-
{ki istra`ioci treba da borave na
podru~ju wihove nadle`nosti.
Nezvani~no saznajemo da ekipa
istra`ilaca iz Haga na pomenutim
podru~jima treba da boravi do 17. ju-
na. Me|utim, niko nema ta~ne infor-
macije o predmetu wihovog intereso-
vawa. ¥ V. J.
DEREK ^APEL TVRDI
Nato nijepolicija SARAJEVO - Portparol
[taba Nato u BiH Derek ^e-
pel izjavio je ju~e da nedostatak
opredjeqewa i aktivnosti Ali-
janse nije razlog {to optu`eni
za ratne zlo~ine Radovan Kara-
xi} nije uhap{en u deset posli-
jeratnih godina, javila je Srna.
- Nato nije policijska agen-
cija, a ovdje postoje mnoge poli-
cijske agencije koje poznaju do-
bro ovu zemqu, imaju dobre kon-
takte i dobre izvore. Mi smo tu
da poma`emo, a ne da vodimo pre-
trese svakog sela, svake ku}e - re-
kao je ^epel na konferenciji
za novinare me|unarodnih orga-
nizacija.
On je naglasio da optu`eni
za ratne zlo~ine imaju {iroku
mre`u pomaga~a i da se na wi-
hovo skrivawe koriste veliki
iznosi javnih sredstava, te da se
Nato sada najvi{e bori protiv
wih. Portparol Ha{kog tribu-
nala Matijas Helman citirao je
rije~i glavnog tu`ioca Karle
del Ponte da je "tje{wa sarad-
wa vlasti u Bawoj Luci i Pod-
gorici sa Beogradom i Nato i
Euforom u BiH put koji najvi-
{e obe}ava u locirawu Karaxi-
}a - te da je od krajwe va`nosti
politi~ka podr{ka i opredje-
qewe Nato i Eufora da se on
uhapsi. ¥
VI[EGRAD - Republi~ki
ministar prosvjete i kulture Mi-
lovan Peceq najavio je ju~e u Vi-
{egradu uvo|ewe novina u sistem
obrazovawa, posebno visokog, {to
}e biti uskla|eno sa standardima i
zahtjevima Bolowske deklaracije.
On je dodao da je sqede}a godi-
na prekretnica u kojoj }e principi
u nastavi biti prilago|eni evrop-
skom obrazovnom poqu.
Peceq je izrazio o~ekivawe da
}e, najdaqe za mjesec dana u Parla-
mentu BiH biti razmatran Zakon o
visokom obrazovawu, koji je, po
evropskim standardima, sa~inila
stru~na grupa Ministarstva.
On ka`e da je ovim zakonom
predvi|eno da na nivou BiH posto-
ji jedna agencija za obrazovawe sa
nekoliko nivoa, me|u kojima je i vi-
soki. ¥ S. H.
MILOVAN PECEQ U VI[EGRADU
Idu}a godina prekretnica
FO^A - Savez udru`ewa bo-
raca Narodnooslobodila~kog ra-
ta Federacije BiH i wihov ~el-
nik Jure Gali}, koji se predsta-
vqa antifa{istom, odr`a{e nad
srpskim kostima na Sutjesci go-
vor mr`we Srbima i ne zastidje-
{e se.
Ovako je Gali}evo istupawe
u nedjequ na Tjenti{tu, povodom
62. godi{wice bitke na Sutjesci,
ocijenio Strahiwa @ivak, biv{i
zato~enik logora "Viktor Bu-
baw# u Sarajevu.
- Nebulozama o "istorijskom
bi}u BiH#, "fa{isti~kim snaga-
ma#, "velikosrpskoj ideologiji#,
te "krvi i no`u#, Gali}, taj Ti-
tov juri{nik, ponovo Srbima po-
tura kukavi~ije jaje - naveo je u iz-
javi za na{ list @ivak.
U obnovi titoizma, dodaje on,
Gali} zajedno sa Raifom Dizda-
revi}em, tra`i opet podobnog Sr-
bina, poput Bogi}a Bogi}evi}a,
koji }e izgarati za gra|ansku op-
ciju i nekakvu fantomsku "nad-
nacionalnu BiH#.
- A takva BiH bi, da se Vla-
si ne dosjete, po~ivala na novom
"antifa{izmu# usta{a i muxahe-
dina, bez ~etnika, koji su po wi-
ma, fa{isti - upozorava @ivak.
On smatra da iza takvog sta-
va stoje oni koji su za ustavne pro-
mjene dejtonske BiH, po kojima je
"gra|anin# nosilac suverenite-
ta, {to navodi da srpski narod
treba da se odrekne sebe i ne po-
misli o nekakvoj dr`avnosti za-
padno od Drine.
- Stavovi kojima se krimina-
lizuje gra|anski rat i borba za
Republiku Srpsku u ime nekakvih
qudskih prava ima, u stvari, jasan
ciq: ukidawe Republike Srpske
i vra}awe na stawe iz 1992. godi-
ne. A znamo dobro kako su Srbi u
toj i takvoj BiH, preglasavawem
od strane muslimana i Hrvata,
pro{li - rekao je biv{i zato~e-
nik "Viktora Bubwa#.
Prema wegovim rije~ima, glu-
post je izjedna~avati stradawe sa-
mo bo{wa~kih ̀ rtava, a ne i srp-
skih u Srebrenici, sa koncentra-
cionim logorom Jasenovac.
- To miri{e na jo{ jednu pod-
valu i prevaru Srba: "Jasenovac
je internacionalni logor, a Sre-
brenica je genocid nad Bo{wa-
cima# - ka`e Strahiwa @ivak.
Za Jasenovac jo{ nema kriv-
ca, ali za Srebrenicu ima, on se
zove Republika Srpska i zato je
treba ukinuti, isti~e @ivak i do-
daje da po toj teoriji, o~iglednoj
zamci, Srbi treba da se odreknu
nacije i da javno priznaju da su iz-
vr{ili agresiju na sebe.
- Po toj logici, u lo-
gore na prostorima mu-
slimansko-hrvatske Fe-
deracije Srbi su zatva-
rali sami sebe. Zbog
svoje ratne pro{losti,
Srbi treba da se odrek-
nu i pro{losti i Repu-
blike Srpske. Tek, kad
pro|emo ovakvu {izo-
frenu katarzu, koju
nam name}u tvorci
novog preure|ewa
BiH, mo}i }emo da
idemo u evroa-
tlantske integra-
cije i da `ivimo
napredan `ivot, kao u doba Tita -
ka`e Strahiwa @ivak.
Na{i "usre}iteqi# i zagovor-
nici novog "bratstva i jedinstva#
poru~uju da je najboqi `ivot - na
kredit.
- Srbi treba dobro da znaju da
bi kredit na takav `ivot otpla-
}ivali iz ludnice koja se zove gra-
|anska BiH, a u kojoj bi opet bi-
li preglasavani - zakqu~io je
Strahiwa @ivak.
¥ D. TODOROVI]
STRAHIWA @IVAK OSUDIO GOVOR JURE GALI]A
NOVE PODVALE SRBIMAJure Gali} ponovo Srbima potura kukavi~ije jaje.Tra`i se opet
"podobni Srbin" poput Bogi}a
Bogi}evi}a, koji }e izgarati za gra|ansku opcijui nekakvu fantomsku
"nadnacionalnu BiH"
\Strahiwa @ivak: Obnova titoizma
DIJEGO MARADONA U BEOGRADU
"Kraq" kodKo{tunice
BEOGRAD - Premijer Voji-
slav Ko{tunica primio je ju~e
u Vladi Srbije ~uvenog argen-
tinskog fudbalera Dijega Ar-
manda Maradonu i proslavqenog
re`isera Emira Kusturicu, javi-
la je Srna. Kusturica snima do-
kumentarni film o Maradoni,
jednom od najboqih fudbalera
svih vremena.
Maradona je osamdesetih go-
dina bio u Beogradu, ali kao
igra~ "Barselone#, kada je taj
tim savladao "Crvenu zvezdu#
rezultatom 4:2, a Maradona bio
strijelac. ¥
\ Susret: "Desetka"
za premijera
SARAJEVO - Zamjenik visokog
predstavnika Martin Nej apelovao
je na ~lana Predsjedni{tva BiH Ivu
Miru Jovi}a da prilikom rasprave
u Domu naroda Parlamentarne skup-
{tine BiH podr`i Prijedlog zako-
na o javnom RTV sistemu.
Ovaj prijedlog danas }e razma-
trati nadle`na Komisija ovog doma,
a koji je jedna od preostalih prepre-
ka na putu ka Evropskoj uniji.
Nej je rekao da }e predlo`eni
zakon osigurati da RTV servisi na
nivou BiH i Srpske i Federacije
emituju program na tri jezika kon-
stitutivnih naroda, te da po{tuju
wihove kulture i tradiciju.
- Rje{ewe koje osigurava prava i za-
{titu svim narodima, ali u okviru
zajedni~kog sistema, trasira}e put
BiH ka Evropi - rekao je Nej.
On je zabrinut zbog na~ina spro-
vo|ewa Zakona o osnovnom i sred-
wem obrazovawu i Zakona o prav-
nom i administrativnom ujediwewu
"dvije {kole pod jednim krovom# u
Sredwobosanskom kantonu.
¥ N. Z.
ZAMJENIK VISOKOG PREDSTAVNIKA MARTIN NEJ
Televizija po mjeri svih
SARAJEVO - Gradsko vije-
}e Grada Sarajeva na ju~era{woj
konstitutivnoj sjednici za gra-
dona~elnika Sarajeva izabralo
je Semihu Borovac, predstavnika
Bo{waka, javila je Srna.
Za zamjenike gradona~elni-
ka izabrani su Josip Juri{i} i
Predrag Mitrovi}, kao predstav-
nici Hrvata odnosno Srba.
Gradsko vije}e Grada Saraje-
va izabralo je ju~e i Marina Iva-
ni{evi}a, predstavnika Hrvata
za predsjedavaju}eg Gradskog vi-
je}a, a za zamjenike predsjedava-
ju}eg izabrani su Aida Habul,
predstavnik Bo{waka iz i Ta-
tjana Quji} - Mijatovi} kao pred-
stavnik srpskog naroda.
Na konstitutivnoj sjednici
verifikovani su mandati 28 no-
vih odbornika. ¥
FORMIRANA VLAST U SARAJEVU
Semiha Borovac gradona~elnik
BEOGRAD - Skup{tina Srbije
ne}e donijeti deklaraciju o osudi
ratnih zlo~ina na prostoru biv{e
Jugoslavije, jer tokom vi{ednevnih
konsultacija {efova poslani~kih
grupa i predsjednika parlamenta
Predraga Markovi}a nije postignut
konsenzus o jedinstvenom tekstu, ja-
vila je Beta.
U nacrtu deklaracije o ratnim
zlo~inima na prostoru biv{e Jugo-
slavije osu|uju se svi ratni zlo~ini,
a posebno se navode oni po~iweni
na podru~ju Srebrenice i Bratunca.
Predsjednik parlamenta Pre-
drag Markovi} saop{tio je novina-
rima poslije sastanka da su pojedi-
ne stranke istrajale na svojim pri-
jedlozima teksta deklaracije.
- Ne mogu da dozvolim preglasa-
vawe oko osude zlo~ina, jer bi to
hrabrilo zlo~ince koji moraju da bu-
du privedeni pravdi - rekao je pred-
sjednik parlamenta.
[efovi poslani~kih grupa do-
govorili su se samo oko zajedni~ke
osude svih ratnih zlo~ina bez obzi-
ra na po~inioce.
- Ovu ~iwenicu do`ivqavam kao
li~ni poraz - rekao je Markovi},
ocjewuju}i da su ratni zlo~ini tra-
gedija i da "niko nema prava da na
zlo~inima stvara politi~ki pro-
fit#.
Markovi} je naveo da se ju~e
"stiglo samo do jedinstvene osude
svih zlo~ina#, a da je deklaracija
bio na~in da se narodni poslanici
jasno odrede prema zlo~inima iz
pro{losti kojih ogroman broj gra-
|ana nije bio svjestan i koji su bi-
li skrivani od javnosti. On je re-
kao da je u medijima vidio da se mno-
gi politi~ari prema deklaraciji
pona{aju kao "Topalovi}i posle
Pantelijine smrti# i poku{avaju
da podmetnu vlastite testamente
kojima bi profitirali. On je kazao
da se li~no stidi {to su mnogi od
zlo~inaca bili Srbi i {to su mno-
gi zlo~inci na{li uto~i{te u Sr-
biji.
Za nepostizawe konsenzusa o je-
dinstvenom tekstu deklaracije {e-
fovi poslani~kih grupa Srpske ra-
dikalne stranke, Demokratske stran-
ke Srbije i Socijalisti~ke parti-
je Srbije su optu`ili Demokratsku
stranku, navode}i da je insistirala
na svom tekstu deklaracije u kome se
pomiwe iskqu~ivo zlo~in u Srebre-
nici.
Oni su naveli da nemaju ni{ta
protiv da se pomene zlo~in u
Srebrenici, ali da je wihov stav da
treba osuditi sve zlo~ine i
insistirati na tome da su za wih od-
govorni pojedinci, a ne narod i dr-
`ava.
Pored Demokratske stranke, svoj
tekst deklaracije podnio je i Srp-
ski pokret obnove, a sve stranke su
najavile da }e predo~iti svoje tek-
stove kako bi javnost znala wihov
stav. ¥
PARLAMENTARNE STRANKE SRBIJE I OSUDA RATNIH ZLO^INA
NI DOGOVORA NI DEKLARACIJE[efovi poslani~kih grupa dogovorili su se samo okozajedni~ke osude svih ratnih zlo~ina bez obzira na po~inioce. Sve stranke najavile da }e predo~itisvoje prijedloge deklaracije
UVREDE Predsjedni{tvo Saveza
boraca Narodnooslobodila~-
kog rata iz Fo~e smatra da je
Jure Gali} grubo zloupotri-
jebio govornicu na Tjenti{tu
u dnevno-politi~ke svrhe.
- Neprimjereno mjestu i
skupu, Gali} je izrekao niz ne-
istina, uvreda i grubih kvali-
fikacija na ra~un srpskog na-
roda i Srpske pravoslavne cr-
kve, {to je o~igledno mnogo
ranije bilo sra~unato i pri-
premqeno, a {to je uvreda i
za sve borce Narodnooslobo-
dila~kog rata - navode borci
iz Fo~e.
NIKOLI]Prema mi{qewu {efa po-
slani~ke grupe Srpske radikal-
ne stranke Tomislava Nikoli}a,
deklaracija o osudi ratnih zlo~i-
na nije usagla{ena, jer "jedan broj
poslani~kih grupa nije spreman
da osudi zlo~ine nad Srbima# ili
ih "barem uvrsti u istu ravan sa
onima koje su po~inili pripadni-
ci srpskog naroda#.
Nikoli} je rekao da je srpski
narod pre`ivio najvi{e zla na
ovim prostorima i da je "rat i
izazvan zlom koje je po~iweno nad
Srbima, napadom na srpsku svad-
bu u Sarajevu, na Borovo Selo i
albanskim divqawem na Kosmetu
koje je dovelo do intervencije dr-
`ave#.
POLITI^KI STAV [ef poslani~ke grupe De-
mokratske stranke Du{an Pe-
trovi} rekao je da je Srebreni-
ca simbol ratnog zlo~ina i da
je deklaracija bila prilika da
Skup{tina wome iska`e nedvo-
smislen politi~ki stav da se
ubijawa toliko hiqada qudi u
samo nekoliko dana ne smiju za-
boraviti, da se moraju osuditi
i odati po{ta `rtvama.
BAWA LUKA - Pr-
edsjedni{tvo BiH se po-
na{a kao da je kriza u
Savjetu ministara BiH
u nekoj drugoj zemqi,
ocijenio je predsjednik
Srpske radikalne stran-
ke Republike Srpske
Milanko Mihajlica.
Prema wegovom mi-
{qewu, to je krajwe ne-
prihvatqivo, jer je
spoqna politika BiH u
wegovoj nadle`nosti.
Mihajlica ka`e da
se to posebno odnosi na
predsjedavaju}eg Pred-
sjedni{tva BiH Bori-
slava Paravca.
- Srpski ~lan Pred-
sjedni{tva treba da u~i-
ni sve da za{titi pozi-
ciju srpskih predstav-
nika u zajedni~kim or-
ganima BiH, s obzirom
na to da je ministar
spoqnih poslova BiH
Mladen Ivani} ujedno i
zamjenik predsjedavaju-
}eg Savjeta ministara
BiH - istakao je Mihajli-
ca.
Srpska radikalna
stranka Srpske, ka`e Mihajlica,
smatra neophodnim da Predsjedni-
{tvo BiH apsolutno stane na stra-
nu Mladena Ivani}a i obezbijedi
nesmetano obavqawe poslova ovog
ministarstva s wim na ~elu.
- Ako ovaj slu~aj ne zabriwava
srpskog ~lana Predsjedni{tva, onda
ne znam {ta se treba desiti u BiH,
kako bi se on ozbiqno zabrinuo - re-
kao je Milanko Mihajlica i zakqu-
~io:
- O~ekujemo od Paravca da za-
tra`i hitnu sjednicu Predsjedni-
{tva, na kojoj }e ovo pitawe posta-
viti na ozbiqan na~in, kako bi se
za{titili vitalni nacionalni inte-
resi srpskog naroda u BiH. ¥ G. D.
BAGDAD - Pripadnicima
deminerske jedinice iz BiH, ko-
ja je prije ~etiri dana raspore-
|ena u Iraku, ve} su prijetili
ira~ki ekstremisti, javila su
ju~e glasila u Sarajevu, preno-
si Tanjug.
Ira~ka oslobodila~ka ar-
mija poslala je pismo sarajev-
skom magazinu "Saf#, u kojem
se navodi da }e 36 vojnika iz
BiH koji se nalaze u Iraku bi-
ti tretirani kao i svi drugi
strani vojnici, prenijela je
agencija DPA.
- Gledamo na vojnike iz BiH
kao na neprijateqe - istaknuto
je u tom pismu.
Ministarstvo odbrane BiH
obavije{teno je o prijetwama
ira~kih ekstremista.
- Veoma ozbiqno razmatra-
mo te prijetwe. To je sve {to
trenutno mo`emo da ka`emo -
izjavila je Uma Sinanovi},
portparol tog ministarstva.
Vojnici iz BiH raspore|e-
ni su u blizini Faluxe, gdje je
ve}insko sunitsko stanovni-
{tvo iz ~ijih redova se regru-
tuje najve}i broj pobuwenika.
Zadatak jedinice iz BiH,
koja }e ostati u Iraku {est mje-
seci, je uni{tavawe neeksplodi-
ranih mina. ¥
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005. DOGA\AJI 3
®N
VO
"AL
TER
" - S
TUD
IO
Spu{tena je zavjesa na jo{
jedne, 48. po redu "Zmajeve dje~i-
je igre#. Zbog lo{eg vremena,
uglavnom su se odigravale pod
krovom. Ipak, posqedweg dana naj-
mla|i su pokazali svoje maske u
punom sun~evom sjaju.
¥ (Foto-Beta)
FOTO-VIJEST
PODVU^ENO
SARAJEVO - Porodice ~e-
tvorice zatvorenika u Kazneno-
popravnom zavodu u Zenici, koji
ve} sedmi dan {trajkuju gla|u
okupi}e se danas u devet ~asova
ispred zgrade Ministarstva prav-
de BiH i zatra`i}e prijem kod
ministra Slobodana Kova~a, po-
tvrdio je na{em listu @eqko Ro-
di}, sin zatvorenika Milorada
Rodi}a.
On ka`e da }e porodice Pu-
{ara, Rodi}, Kne`evi} i Bako-
vi} od Ministarstva pravde BiH
i Federalnog ministarstva prav-
de tra`iti da odobre zahtjev za-
tvorenika za premje{tawe u za-
tvore u Republici Srpskoj i Mo-
staru.
- Ukoliko ne budemo primqe-
ni ili ako ne budu imali razu-
mijevawa za na{e zahtjeve, i mi
}emo ispred kancelarija Mini-
starstva pravde BiH po~eti
{trajk gla|u. Ne}emo odustajati
sve dok na{i najmiliji ne budu
premje{teni iz zeni~kog zatvora
- isti~e Rodi}.
Rije~i Rodi}a potvrdile su
Sowa i Dragica, sestra i majka
Zorana Kne`evi}a, Dijana Bako-
vi}, supruga Ivana Bakovi}a, An-
|elka Pu{ara i Stojanka Dal-
fago, supruga i sestra Vlastimi-
ra Pu{are.
- Moramo ne{to da u~inimo,
jer ne mo`emo skr{tenih ruku
sjediti i ~ekati da se neko smi-
luje na zahtjeve na{ih najmilijih.
Wihovo zdravstveno stawe se po-
gor{ava iz dana u dan i pla{imo
se za wihove `ivote - ka`e So-
wa Kne`evi}.
Rodi} ka`e da je nemogu-
}e podnijeti ~iwenicu da
vam otac, brat ili bra~ni
drug sedam dana "ni mr-
vu# nisu stavili u usta.
- Ne znam kako da
sklonim misli s to-
ga. Dan mi traje kao
godina! [etam lijevo - desno, po-
ku{avaju}i da na|em na~in da im
pomognem - pri~a Rodi} i dodaje
kako ih u Kazneno-popravnom za-
vodu u Zenici uvjeravaju da je fi-
zi~ko stawe {trajka~a dobro.
- Kako mo`e biti dobro kada
nisu jeli sedam dana? Ja sam u ne-
djequ bio u Zenici. Tada nisu mo-
gli da izdr`e vrijeme predvi|e-
no za posjete, a mogu misliti {ta
se sada de{ava s wima - uznemi-
reno }e Rodi}.
Stojanka Dalfago ka`e da
hitno treba ne{to preduzeti na
poboq{awu polo`aja ~etvorice
zatvorenika.
- Izgleda da se ~eka da se de-
si ono najgore, da neko od zatvo-
renika izgubi `ivot, pa da se on-
da preduzmu neki koraci - zakqu-
~ila je Dalfago.
Pomo}nik ministra pravde
Republike Srpske Mla|an Man-
di} rekao je za na{ list da je ovo
ministarstvo spremno da preuzme
zatvorenike, ukoliko Federalno
ministarstvo pravde to odobri.
- U zakonu ne postoji ~lan ko-
ji omogu}ava da se zatvorenici,
optu`eni za ratne zlo~ine, pre-
mjeste iz zatvora u jednom enti-
tetu na izdr`avawe kazne u dru-
gi entitet. Me|utim, ne postoji
ni ~lan koji im to zabrawuje i
sve je stvar dogovora izme|u mi-
nistarstava pravde Republike
Srpske i Federacije BiH - ka`e
Mandi}.
On dodaje da ministar prav-
de u Savjetu ministara BiH Slo-
bodan Kova~ ne mo`e ni{ta da
u~ini povodom tog zahtjeva i is-
ti~e da sve zavisi od Federalnog
ministarstva pravde i ministra
Borjane Kri{to.
- Ukoliko ona odobri zahtjev
zatvorenika, Ministarstvo prav-
de Republike Srpske }e iste se-
kunde poslati automobile u Ze-
nicu i rasporedi}e zatvorenike
u druge zatvore - ka`e Mla|an
Mandi}. ¥ O. MATAVUQ
S. HELETA
I PORODICE ZATVORENIKA U ZENICI NAJAVILE [TRAJK GLA\U
DAN KAO GODINANe}emo odustajati, sve dok na{i najmilijine budu premje{teni iz zeni~kog zatvora,upozorio @eqko Rodi}. Wihovo zdravstvenostawe se pogor{ava, ka`e Sowa Kne`evi}
\Milanko Mihajlica: Hitnasjednica Predsjedni{tva
SRPSKA RADIKALNA STRANKA
Za{to }uti Paravac?
BAWA LUKA - Predsjednik Na-
rodne skup{tine Republike Srpske Du-
{an Stoji~i} izrazio je neslagawe i
duboku zabrinutost zbog nezakonitog
poku{aja smjene ministra spoqnih po-
slova i zamjenika predsjedavaju}eg Sa-
vjeta ministara BiH Mladena Ivani-
}a.
U pismu koje je ju~e uputio Pred-
sjedni{tvu BiH, ~lanovima Savjeta mi-
nistara i rukovodstvu Parlamentarne
skup{tine BiH, Stoji~i} isti~e da je
Terzi}eva odluka najdrasti~niji pri-
mjer kr{ewa principa zakonitosti, ko-
ji je osnova funkcionisawa svakog de-
mokratskog sistema.
Ovakvim odlukama, smatra Stoji-
~i}, u dejtonskoj BiH se opasno potko-
pava i princip ravnopravnosti tri kon-
stitutivna naroda i dva entiteta.
- Odlukama Adnana Terzi}a, za ko-
je on snosi punu li~nu odgovornost, BiH
i weni organi su pretrpjeli veliku {te-
tu, posebno u o~ima me|unarodne zajed-
nice, a BiH je na pre~ac, sa kolosijeka
reformi, gurnuta u politi~ku i insti-
tucionalnu krizu sa nesagledivim po-
sqedicama - navodi Stoji~i} u pismu.
Predsjednik republi~kog parlamen-
ta smatra da nadle`ni organi, koji ima-
ju odgovornost za vo|ewe spoqne poli-
tike BiH, u skladu sa Ustavom BiH i Za-
konom o Savjetu ministara BiH, treba
da preduzmu odgovaraju}e mjere kako bi
se stalo na put samovoqnom i uzurpator-
skom pona{awu predsjedavaju}eg Savje-
ta ministara Adnana Terzi}a.
To je i uslov, zakqu~uje se u Stoji-
~i}evom pismu, da se nadle`ni organi
u potpunosti mogu vratiti ustavnim i
zakonskim du`nostima i neophodnim
reformama. ¥ G. D.
PISMO DU[ANA STOJI^I]A ORGANIMA BiH
Terzi}eva samovoqaSARAJEVO - Potpredsjed-
nik Koordinacionog centra repu-
bli~kih nevladinih organizaci-
ja Slavko Jovi~i} pozvao je ju~e
ministra spoqnih poslova BiH
Mladena Ivani}a da ostane na
svojoj du`nosti i da nastavi da
{titi poziciju Republike Srpske
u organima BiH.
- Zaprepa{}eni smo apatijom
srpskih predstavnika u ovim orga-
nima, kao i republi~kih vlasti u
Bawoj Luci, koji ravnodu{no po-
smatraju propast Srpske i srpskog
naroda. Zastra{uju}e je da niko ne
reaguje na samovoqu i perfidne
igre predsjedavaju}eg Savjeta mi-
nistara BiH Adnana Terzi}a, ko-
ji je nezakonito smijenio Ivani-
}a - kazao je Jovi~i} za na{ list.
On smatra da je Terzi} "preu-
zeo ulogu visokog predstavnika,
predsjednika nepostoje}e vlade
BiH, kao i da se pona{a tako kao
da u BiH postoji samo jedan narod#.
- Ciq Ivani}eve smjene je
otvarawe vrata Terzi}u, koji, za-
jedno sa visokim predstavnikom
Pedijem E{daunom, odgovornost
za nefunkcionisawe organa na
nivou BiH `eli da prebaci na
Republiku Srpsku i srpski na-
rod. Zna~i, ovdje nije u pitawu
samo Mladen Ivani} nego Srp-
ska i weni predstavnici - ocije-
nio je potpredsjednik Koordina-
cionog centra nevladinih organi-
zacija Srpske.
On jo{ smatra da, "ukoliko
bude nastavqena Terzi}eva samo-
voqa, koja je proizvod diktata
Stranke demokratske akcije, srp-
ski predstavnici u organima BiH
treba da napuste du`nosti koje
obavqaju#.
- Ne mogu im biti va`nije i
dra`e wihove foteqe od intere-
sa srpskog naroda i Republike
Srpske - istakao je Slavko Jovi-
~i}. ¥ G. K.
REPUBLI^KE NEVLADINE ORGANIZACIJE
Ugro`ena Srpska
BAWA LUKA - Savjet za pri-
vatizaciju Republike Srpske ju~e je
ocijenio neprihvatqivim obje pri-
spjele ponude za prodaju dr`avnog
kapitala u bawolu~koj robnoj ku}i
"Boska# i zakqu~io da je neophod-
no {to prije raspisati novi javni
oglas.
U saop{tewu vladinog Biroa
za odnose sa javno{}u navodi se da
je Savjet zatra`io od Direkcije za
privatizaciju da predlo`i izmjene
posebnog privatizacionog progra-
ma, tako {to bi iz elemenata vred-
novawa ponude bila iskqu~ena oba-
veza ulagawa, dok bi prodajna cije-
na, plan zapo{qavawa i kvalifi-
kacija ponu|a~a bila zadr`ana.
Pored "Boske# neprihvatqivim
su ocijewene i pristigle ponude za
preduze}e "Jel{ingrad#- fabrika
ma{ina i dizalica iz Prwavora.
Direkciji za privatizaciju na-
lo`eno da a`urira posebni priva-
tizacioni program za prodaju dr-
`avnog kapitala u ovom preduze}u
i dostavi republi~koj Vladi na raz-
matrawe.
Savjet za privatizaciju ju~e je
u Bawoj Luci razmatrao informa-
cije o stawu u preduze}ima sa kapi-
talom do 300 hiqada maraka, koji
je vi{e puta nu|en na prodaju.
- Zbog lo{eg stawa u ovim pred-
uze}ima Savjet je preporu~io repu-
bli~koj Vladi da ovlasti Direkci-
ju za privatizaciju da u 29 preduze-
}a ponovo sprovede postupak pro-
daje metodom licitacije, s tim da se
minimalna cijena mo`e utvr|ivati
i do nivoa od jedan odsto po~etne ci-
jene. Tako|e predla`e se i da se me-
todom licitacije privatizuje kapi-
tal u 36 preduze}a koja nisu dosta-
vila zavr{ne ra~une za pro{lu go-
dinu i nisu registrovana u Central-
nom registru hartija od vrijedno-
sti - dodaje se u saop{tewu.
Kada je rije~ o trgovawu na
berzi i izno{ewu akcija dr`av-
nog kapitala na druga ure|ena tr-
`i{ta, Savjet za privatizaciju
utvrdio je prijedlog "Plan 8# ko-
ji, osim novih sedam, sadr`i i 18
preduze}a za koja u posqedwim tr-
govinama na berzi nije bilo inte-
resovawa. ¥ D. TRI[I]
REPUBLI^KI SAVJET ZA PRIVATIZACIJU
"BOSKA" IZ PO^ETKANeprihvatqive obje ponude za prodaju dr`avnog kapitalau bawolu~koj robnoj ku}i. Nova licitacija za 29 preduze}a
MINISTARPoku{aji na{eg lista da
stupi u kontakt sa ministrom
pravde Federacije BiH Bor-
janom Kri{to ju~e su bili uza-
ludni.
- Ministar je na slu`be-
nom putu i danas ne}e biti u
mogu}nosti da vam se javi - sa-
op{tila nam je wena sekreta-
rica.
Odgovore smo tra`ili i od
pomo}nika ministra pravde
Federacije BiH Re{ada Fei-
zagi}a. On je, me|utim, tra`io
da mu pitawa vezana za ovaj slu-
~aj dostavimo pismeno, {to
smo i u~inili, ali do zakqu~e-
wa na{eg lista odgovore ni-
smo dobili.
PARIZ - Ministar od-
brane Luksemburga Luk Fri-
den na Skup{tini Evropske
unije ocijenio je pozitivnom
situaciju u BiH, nagla{ava-
ju}i da BiH predstavqa pri-
mjer uspjeha zajedni~ke spoq-
ne i odbrambene politike
Evrope - rekao je kopredsje-
davaju}i Parlamentarne
skup{tine BiH Goran Milo-
jevi}. ¥
¹ ¹ ¹
BAWA LUKA - Zamjenik
na~elnika General{taba Voj-
ske Republike Srpske Dragan
Vukovi} primio je ju~e ofi-
cire koji su zavr{ili [ko-
lu nacionalne odbrane Oru-
`anih snaga Republike Gr~-
ke. [kolu su uspje{no zavr-
{ili pukovnik Nenad Gari}
i potpukovnik Branko \uri},
koji }e biti raspore|eni na
odgovorne du`nosti u Vojsci
Republike Srpske. ¥
UKRATKO
Ira~ani prijete
deminerima
Mla|anMandi}: Na potezu Federacija
Odlukama Adnana Terzi}a BiH i weni organisu pretrpjeli veliku {tetu
BIJEQINA - Udru`ewe gra|ana "Bo-
na fides# predstavilo je u ponedjeqak u
Bijeqini kwigu "Moj grad 2030. i {ta sam
ja spreman za to u~initi#, a novac od pro-
daje namijewen je za stipendirawe sred-
wo{kolaca bez roditeqa na podru~ju op-
{tina Bijeqina, Ugqevik i Lopare, javqa
Srna.
Koordinator projekta Jasmina Ivo{e-
vi} rekla je da }e kupovinom kwige po ci-
jeni od 10 i razglednica od pola marke kup-
ci predati novac u Fond za stipendirawe
djece bez roditeqa Udru`ewa gra|ana "Bo-
na fides#.
U sklopu projekta "Snagom dje~ijih ̀ e-
qa ka boqoj budu}nosti#, u okviru kojeg je
promovisana i ova, od 1. juna u funkciji je
i humanitarni broj 1411, ~ijim pozivawem
gra|ani u iste svrhe mogu donirati jednu
marku. ¥
srijeda, 15. jun 2005.DOGA\AJI4
BIJEQINA - ^lanovi
Udru`ewa penzionera u Bijeqi-
ni }e do kraja jula pokrenuti
privatnu tu`bu protiv Fonda
penzijskog osigurawa Republi-
ke Srpske zbog neispla}enih
dvije i po penzije iz 2000. godi-
ne.
- Do sada je kompletirana do-
kumentacija za 326 lica, ali je
svoju zainteresovanost predajom
uvjerewa ve} iskazalo oko 2.800
penzionera - potvrdio je za na{
list predsjednik Udru`ewa Sa-
vo Panteli}.
Penzioneri su odlu~ili da
se obrate sudu pou~eni uspjehom
sli~ne tu`be penzionera u Fo-
~i i Ugqeviku, koji su ve} dobi-
li spor. Ina~e, do 31. jula isti-
~e rok za zakonsko potra`ivawe
zaostalih iznosa od prije pet go-
dina.
- Prosje~na penzija radnika
sa sredwom stru~nom spremom je
prije pet godina bila oko 140
maraka. Me|utim, poslije obra-
~una kamata i ostalih potra`i-
vawa od strane ovla{}enog sud-
skog vje{taka proizlazi da su
potra`ivawa takvog penzione-
ra danas oko deset puta ve}a -
ka`e Panteli}.
Udru`ewe u Bijeqini svo-
jim ~lanovima, obja{wava Pan-
teli}, ne mo`e pru`iti mate-
rijalnu podr{ku pla}awem advo-
kata ili vje{taka sa 11 maraka
po pokreta~u tu`be, jer bi to
ostavilo Udru`ewe bez ijedne
marke. Ali, zato registruje
sve zainteresovane za tu`bu.
- Formirana je i Komisi-
ja koja }e u roku od mjesec dana
upoznati sva mjesna udru`ewa
sa mogu}nostima i tro{kovima
tu`be, pomo}i u kompleti-
rawu dokumentacije i
pridru`iti zainte-
resovane - ka`e
Panteli}.
Do sada nije
bilo poku-
{aja op-
s t r u k -
c i j e
od strane Fonda Pen-
zijsko-invalidskog
osigurawa u izdavawu
rje{ewa o neispla}e-
nim penzijama u 2000.
godini. Postoji strah
od nea`urnosti sudo-
va zbog velikog bro-
ja zaostalih predmeta
i malog broja sudija.
Kada ne bi podnijeli tu`bu,
poja{wava predsjednik Udru`e-
wa, penzioneri bi rizikovali
da zahtjevi zastare i bili bi
prepu{teni voqi Vlade da li
da izvr{i odluku Narode skup-
{tine o isplati zaostalih pen-
zija ili ne. Ta odluka Skup{ti-
ne sada se ne izvr{ava, tvrdi Sa-
vo Panteli}.
On nagovje{tava i druge ak-
tivnosti Udru`ewa radi smawe-
wa tro{kova administracije
Fonda PIO. Ka`u da "savjetnik
direktora ima savjetnika#.
Istovremeno, vi{e od 3.000 od
9.700 penzionera u Bijeqini `i-
vi vrlo te{ko. Dobijaju 60 do
80 maraka mjese~no. Oni, kako
ka`u u Udru`ewu, lo{ije `ive
nego da primaju socijalnu po-
mo}, jer je socijala redovna i u
punom iznosu.
¥ M. STOJANOVI]
FOND PENZIJSKO-INVALIDSKOG OSIGURAWA USKORO NA SUDU
Do sada je kompletirana dokumentacija za 326 penzionera kojiho}e da tu`e Fond, potvrdio je predsjednik Udru`ewau Bijeqini Savo Panteli}
BEZVLA[]E - Sve je politika u BiH. Ne po{tuje se od-
luka Suda za qudska prava i Ustavnog suda
BiH da se penzije primaju gdje su zara|ene.
Ako se ne po{tuje odluka najvi{e sudske
instance, onda je to bezvla{}e. Ima i po-
dataka, koje provjeravamo, da se oba fonda
i u Srpskoj i u Federaciji BiH, u stvari,
pla{e da bi se primjenom odluke otkrio
veliki broj penzija koje su dodijeqene, a da
primalac nije uplatio doprinose. To su
takozvane "fiksne penzije#
- veli Savo Panteli}.
PENZIONERI VI[E NE VJERUJU
SARAJEVO - Policijska misija Evrop-
ske unije pozdravila je inicijativu Mini-
starstva unutra{wih poslova Republike
Srpske, koji je pro{le nedjeqe osnovao
[tab za obezbje|ewe ceremonije odavawa
pomena ̀ rtvama u Srebrenici, javila je Sr-
na.
Portparol ove organizacije Vedrana
Dimitrijevi} izjavila je na konferenciji
za novinare u Sarajevu da evropska polici-
ja nadgleda pripreme Ministarstva unutra-
{wih poslova Srpske, koje }e, kao i pret-
hodnih godina, biti najodgovornije u koor-
dinaciji aktivnosti sa policijom Federa-
cije BiH i Agencijom za istrage i za{ti-
tu BiH u obezbje|ivawu sigurnog okru`e-
wa u Srebrenici toga dana.
- Po{to se ove godine o~ekuje dolazak
velikog broja doma}ih i stranih zvani~ni-
ka, Evropska policija blisko sara|uje sa
Ministarstvom unutra{wih poslova Srp-
ske, policijom Federacije i Agencijom za
istrage i za{titu, i pru`i}e svu neophod-
nu pomo} u pripremawu operativno-bezbjed-
nosnog plana za ovu komemoraciju - izjavi-
la je Dimitrijevi}eva.
Ona je podsjetila da je kao dio ove sa-
radwe Evropska policija pro{le nedjeqe
otvorila kancelariju u Srebrenici, gdje }e
ostati do zavr{etka ceremonije. ¥
Savo Panteli}: Penzioneri tra`e svoje
MISIJA EVROPSKE UNIJE O CEREMONIJI U SREBRENICI
Saradwa sa policijom Srpske
BAWA LUKA - Savjet za bez-
bjednost saobra}aja odr`ao je ju~e
u Bawoj Luci tematsku sjednicu na
kojoj je razmatran okvirni plan iz-
rade strategije i programa bezbjed-
nosti saobra}aja u Republici Srp-
skoj.
Predsjednik Savjeta i direk-
tor Javnog preduze}a "Putevi Re-
publike Srpske# Dragan Mihajlo-
vi} upozorio je na veliku {tetu
po ovom osnovu, koja godi{we do-
stigne 580 miliona maraka, ukazu-
ju}i na evropska iskustva iz bez-
bjednosti saobra}aja.
- U izradi programa bezbjed-
nosti saobra}aja u Republici Srp-
skoj ima devet potprograma, koji
polaze od izrade baze podataka,
preko sanacije puteva, zdravstve-
nih usluga, do poboq{awa u pro-
gramima polagawa voza~kih ispi-
ta. Danas smo oformili radni tim
koji }e predlo`iti Vladi Repu-
blike Srpske konkretne aktivno-
sti na pove}awu bezbjednosti sao-
bra}aja - rekao je Mihajlovi}.
Sjednici je prisustvovao re-
publi~ki ministar saobra}aja i
veza Dragoja Laji}, koji je rekao
da se svako ulagawe u bezbjednost
saobra}aja brzo vra}a i da se na
svaku ulo`enu marku kroz umawe-
we {tete vra}a dvadeset maraka.
Laji} je obe}ao finansijsku podr-
{ku Ministarstva u realizaciji
programa Savjeta za bezbjednost sa-
obra}aja.
Ju~era{wi program rada Sa-
vjeta pripremio je i vodio Drago
Talijan, koji je podsjetio na evrop-
ske standarde u bezbjednosti sao-
bra}aja.
- Evropska unija ima "nulti#
plan po kome je ciq da se do 2010.
godine broj `rtava na sto hiqada
stanovnika smawi na sedam. Pore-
|ewa radi, u posqedwe dvije godi-
ne u Republici Srpskoj je u sao-
bra}ajnim udesima na licu mjesta
smrtno stradalo oko dvije stotine
qudi, potvrdio je Drago Talijan
na{u crnu saobra}ajnu statistiku.
¥ M. Mi.
SAVJET ZA BEZBJEDNOST SAOBRA]AJAREPUBLIKE SRPSKE
HUMANITARNA AKCIJA U BIJEQINI
Stipendije za sredwo{kolce
PRIJEDOR - Pozivaju}i
se na odredbe Zakona o {traj-
ku, direktor prijedorske Ci-
glane Milovan Dragi} potpi-
sao je rje{ewa o otkazu za 28
radnika, zakqu~no sa 6. junom,
koji {trajkuju ve} dvije ne-
djeqe.
U pripremi su, kako sazna-
jemo, rje{ewa o otkazu za jo{
devet radnika "Prijedorke#,
koji su po rije~ima Dragi}a
povrijedili radne obaveze. Na
ovaj korak on se, kako obja-
{wava, odlu~io jer radnici
nisu, po zakonu, obezbijedili
minimum procesa rada. To je
ovom preduze}u nanijelo veli-
ku {tetu.
- I ovoga puta podvla~im
da }e {teta morati biti na-
dokna|ena. Radnici nisu ni
svjesni koliko su radili sa-
mi protiv sebe. Odgovorno
tvrdim da je neko stajao iza
tog {trajka i mi{qewa sam
da je to predsjednik Granskog
sindikata Mile Ribi}. On ih
je u svemu pogre{no savjeto-
vao. Niko im trenutno, kako
to oni tra`e, ne mo`e ispla-
titi tri plate, ni ^avi}, ni-
ti E{daun. Jedini izvor pri-
hoda jeste prodaja gotovih pro-
izvoda - tvrdi direktor Ci-
glane.
Za to vrijeme radnici-
{trajka~i se i daqe redovno
okupqaju u krugu fabrike, tra-
`e}i svoja prava, a to je, pod-
sje}amo, isplata zaostalih de-
set zarada i izmirivawe oba-
veza po pitawu doprinosa za 29
mjeseci rada. Na rje{ewa o ot-
kazu ulo`ili su `albe i po-
slodavcu i inspekciji rada.
^lan [trajka~kog odbora
Miladin Kaqevi} ka`e da vi-
{e nikakvih dogovora sa {e-
fovima nema, ali da }e i da-
qe biti jedinstveni i istra-
jati u svojim zahtjevima.
U Ciglani trenutno rade
slu`be odr`avawa, nabavke,
prodaje i dio proizvodnih rad-
nika.
¥ D. B.
DOK RADNICI PRIJEDORSKE CIGLANE [TRAJKUJU
Direktor podijelio otkaze^lan [trajka~kog odbora Miladin Kaqevi} ka`e da vi{e nikakvih dogovora sa {efovima nema, ali da }e istrajati u svojim zahtjevima
BRATUNAC
[ve|ani poma`uBRATUNAC - Predstavnik {vajcar-
ske organizacije "Karitas# Zlatan Sa-
lihbegovi} izjavio je da je ova organiza-
cija potpisala ju~e 25 ugovora sa porodi-
cama kojima }e biti izgra|ena ku}a na
podru~ju op{tine Bratunac. Prema pro-
jektu, ku}e }e se graditi povratni~kim bo-
{wa~kim porodicama i interno raseqe-
nim srpskim porodicama na podru~ju Kra-
vice, Hran~e, Suhe, Pod~au{a i Burni-
ca.
- Isporuka gra|evinskog materijala
vrijednog 13 hiqada maraka po~e}e za
petnaest dana - najavio je slu`benik "Ka-
ritasa#, napomiwu}i da }e za tri socijal-
no ugro`ene porodice ova organizacija
izgraditi ku}e po sistemu kqu~ u ruke.
- Ovo je dio projekta koji finansira
{vedska organizacija "Sida#. Ona je za ob-
novu 87 ku}a na podru~ju op{tina Bratu-
nac, Srebrenica, Mili}i i Vlasenica
obezbijedila oko dva miliona maraka.
¥ K. ].
MINISTAR za izbjegla i ra-
seqena lica Republike Srpske
Jasmin Samarxi} izjavio je u po-
nedjeqak u Bijeqini da je posqed-
wom registracijom u Republici
Srpskoj evidentirano 82.500 iz-
bjeglih i raseqenih lica.
- Najve}i problem je {to ve-
}ina, u stvari osamdeset odsto tih
qudi, nema gdje da se vrati, jer je
wihova imovina uni{tena i to je
problem sa kojim se susre}emo i
koji treba da rije{imo - rekao je
Jasmin Samarxi} poslije sastan-
ka u Bijeqini.
Samarxi} se ovdje sastao i sa
predstavnicima izbjegli~kih
udru`ewa, sa kojima je razgovarao
o problemima koji prate povra-
tak Srba u Federaciju BiH.
Predsjednik Udru`ewa za po-
vratak u Tuzlanski kanton Mitar
Mihajlovi} upoznao je Samarxi-
}a sa time da se od oko osamdeset
dvije hiqade Srba koji su u toku
rata izbjegli sa podru~ja Tuzlan-
skog kantona na taj prostor vra-
tilo wih tek oko osam hiqada.
Prema Mihajlovi}evim rije-
~ima, za tako slab povratak kri-
ve su vlasti Federacije BiH, ali
i vlasti Republike Srpske.
- Povratnici u Tuzlanski kan-
ton ne mogu slobodno da koriste
svoju imovinu. ^esto su izlo`eni
i fizi~kom maltretirawu, a lo-
kalne vlasti i policija ne ~ine
ni{ta, ili veoma malo, da to spri-
je~e. ^esto se barata neta~nim
podacima i izvode pogre{ni za-
kqu~ci - veli Mihajlovi}.
U Tuzlanskom kantonu, prema
wegovim tvrdwama, radi se o na-
stavku rata, samo na drugi na~in
i drugim sredstvima. Ukoliko se
ni{ta ne u~ini na ovom pitawu,
i ono malo Srba povratnika ise-
li}e sa podru~ja Tuzlanskog kan-
tona.
Mihajlovi} je upozorio da su
Srbi povratnici diskriminisa-
ni i kada je u pitawu obnova po-
ru{ene imovine.
- Na podru~ju trinaest op{ti-
na Tuzlanskog kantona nijedan Sr-
bin povratnih nije zaposlen, a Sr-
ba povratnika ~ak nema ni u ko-
misijama koje odlu~uju o obnovi
poru{ene imovine, {to je propi-
sano zakonom - rekao je Mitar
Mihajlovi}.
¥ S. RA\EN - TODORI]
Zamke na drumu: Vi{e para za bezbjednost
Tuzla: Srbi povratnici izlo`eni raznim napadima
Na podru~ju trinaest op{tina Tuzlanskog kantonanijedan Srbin povratnik nije zaposlen, a nema ih niu komisijama koje odlu~uju o obnovi poru{ene imovine.Ometawe povratka na sve na~ine
AUTOPUTDirektor "Puteva Republi-
ke Srpske# Dragan Mihajlovi}
rekao je da bi u narednih petna-
est do dvadeset dana trebalo da
po~nu radovi na trasi autoputa
Bawa Luka - Gradi{ka, od sela
Jakupovci do Lakta{a. Mihajlo-
vi} tvrdi je zavr{ena i posqed-
wa sudska rasprava u vezi sa spor-
nim imovinsko-pravnim odnosi-
ma na ovoj dionici i da se usko-
ro o~ekuje izdavawe gra|evinske
dozvole i ulazak izvo|a~a rado-
va na teren. Ministar saobra}a-
ja Dragoje Laji} o~ekuje da }e
najte`a trasa autoputa Bawa Lu-
ka - Gradi{ka, od Kla{nica do
Aerodroma Mahovqani, du`ine
5,7 kilometara, biti zavr{ena
do kraja 2006. godine.
USPOREN POVRATAK SRBA U TUZLANSKI KANTON
SVAKI DESETI DO[AO KU]IMarka glavu ~uva
srijeda, 15. jun 2005. POLITIKA
5
VISOKI predstavnik Evropske unije Havijer Solana izjavio
je da mijewawe Dejtonskog sporazuma nije neophodno da bi se spro-
vele reforme u BiH. Istovremeno, Republici Srpskoj sti`u pri-
jetwe zbog odbijawa reforme policije, jer predlo`eni model zah-
tijeva radikalnu izmjenu Dejtonskog sporazuma. Dijelite li utisak
da su me|unarodni zvani~nici, kad govore o ovom podru~ju, ~esto u
zavadi sa ~iwenicama?
QUBINKO ^AKAQ, ZAMJENIK NA^ELNIKA
OP[TINE GRADI[KA
Te{ko nama sa wima
- Visoki predstavnik Evropske unije za spoq-
nu politiku i bezbjednost Havijer Solana ka`e
da revizija Dejtonskog sporazuma nije neophod-
na, a istovremeno zahtijeva da pristanemo na re-
forme, ~ije sprovo|ewe nije mogu}e bez izmjene
Dejtona. Osvr}u}i se na neznawe Solane, mogu sa-
mo re}i te{ko nama kada nam oni kroje politiku.
Solana je u jednom u pravu - Dejtonski sporazum ne treba mije-
wati. Promjenom Dejtonskog sporazuma, srpski narod bi izgubio po-
rijeklo, tradiciju i kulturu. Nadam da }e na{e partije ostati je-
dinstvene, jer mi, za razliku od Evropske unije, znamo {ta zna~i
Dejtonski sporazum.
NEVENKA LEJI], UGOSTITEQSKI RADNIK
IZ DERVENTE
Jedno govore, drugo rade
- Nije mi jasno za{to se ovdje jedno govori, a
drugo radi kada su u pitawu rje{ewa po Dejtonskom
sporazumu. Zato me ne ~udi ni ova izjava Havije-
ra Solane. Da bi postigli ono {to su naumili, oni
ne prezaju ni od nevi|enih pritisaka na na{e ru-
kovodstvo.
Mi{qewa sam da me|unarodnim zvani~nicima narod vi{e ni-
{ta ne vjeruje i da }e oni sprovesti {to su naumili. Tako }e Repu-
blika Srpska sve vi{e gubiti od onoga {to ima po Dejtonskom spo-
razumu, {to me posebno zabriwava.
MILKA NIKOLI], EKONOMISTA IZ BR^KOG
Nije ~itao Dejton
- Iz izjave Havijera Solane mogu izvesti sa-
mo jedan zakqu~ak: on nije ni pro~itao Dejton-
ski sporazum. Kada je rije~ o reformi policije,
poslije ~vrstog stava Narodne skup{tine bi}e
da Solana tra`i na~in kako to da postigne ciq
koji je negdje zacrtan.
MILENKO BABI], EKONOMISTA IZ TREBIWA
Ne zna {ta pri~a
- Kad ~ujem kako Solana izjavquje da Dejton
ne treba mijewati, a da Republika Srpska isto-
vremeno mora ispuniti sve uslove za evropske
integracije, onda pomislim - pa on ne zna o ~emu
govori. Da je pro~itao Dejtonski sporazum i Ustav
BiH, vaqda bi doku~io da je reforma policije,
onakva kakvu i on tra`i, nemogu}a bez promjene
Dejtonskog sporazuma.
Pedija E{dauna, koji mjese~no stavqa u xep 50.000 maraka, i
druge zvani~nike Evropske unije uop{te se ne ti~e ho}e li na{a
djeca za 20 godina ponovo morati da brane pravo na `ivot. Vrijeme
je da svima wima ka`emo da ne diraju Dejtonski sporazum, koji {ti-
ti i ~uva mir u BiH.
MLADEN BOBAR, STUDENT PRAVNOG FAKULTETA
IZ VLASENICE
Vlasnici tu|ih sudbina
- Svi zvani~nici iz svjetskog vrha od kojih
zavisi sada{wost i budu}nost BiH i Republike
Srpske pona{aju se kao da su vlasnici na{ih
sudbina. Zato oni dozvoqavaju sebi da tuma~e sve
onako kako to oni `ele i kako im odgovara. Ni-
su im bitni ni Ustav BiH, ni Dejtonski sporazum, stavovi i mi{qe-
wa na{ih organa, a kamoli nas obi~nih qudi. Mi smo jednostavno
pokusni kuni}i Havijera Solane i ostalih "umova# Novog svjet-
skog poretka.
JOVANA BABI], U^ENIK IZ BAWE LUKE
Oni nam kroje kapu
- Pojedini predstavnici me|unarodne zajed-
nice ne rade dobro svoj posao, a to se najboqe
vidi iz wihovog pona{awa i odluka koje nam
name}u. Na`alost, oni nam kroje kapu. Wihovo
pona{awe ~esto nije ispravno i ostavqa nas
bez komentara.
Sve ~e{}e nam pojedini politi~ari samo
ote`avaju situaciju, iako su ovdje, bar formalno, do{li da nam
pomognu. Prije nego {to donesu odluke, bilo bi dobro da se upo-
znaju sa situacijom u Republici Srpskoj i BiH.
DAMIR MARKOVI], METALOSTRUGAR
IZ NEVESIWA
Ubijaju dostojanstvo
- Kao obi~an ~ovjek mislim da oni svakom
svojom izjavom i odlukom sami sebe demantuju
i uvijek na|u novi razlog da nam ne~im prije-
te. Najgore od svega je {to ubijaju u ~ovjeku i
ono malo dostojanstva {to je ostalo, jer se pre-
ma qudima odnose kao prema igra~kama.
Najboqe bi bilo da ka`u {ta je wihov krajwi ciq za "dobro-
bit# ovog naroda. ¥
BAROMETAR
SARAJEVO - Ambasador Sje-
diwenih Ameri~kih Dr`ava u
BiH Daglas Meklejni izjavio je
da kriza u Savjetu ministara BiH
treba da se rje{ava u okviru BiH
i wenog politi~kog vo|stva.
On je u razgovoru za na{
list, koji }e biti objavqen u su-
botu, 18. juna, kategori~no negi-
rao medijske spekulacije da iza
odluke predsjedavaju}eg Savjeta
ministara BiH Adnana Terzi}a
- da {est mjeseci poslije podno-
{ewa prihvati ostavku mini-
stra spoqnih poslova Mladena
Ivani}a - stoji Amerika.
- Sjediwene Ameri~ke Dr-
`ave nemaju ni{ta sa krizom ko-
ja je nastala u Savjetu minista-
ra, kao {to nisu imale ni{ta
ni sa ostavkama pojedinih mini-
stara koje su ponu|ene u decem-
bru pro{le godine - rekao je ame-
ri~ki ambasador i dodao da se
"ta pitawa rje{avaju u okviru
BiH i wenih vo|a#.
On je dodao da o ovim pita-
wima nije razgovarao ni sa Iva-
ni}em, ni sa Terzi}em, ni sa bi-
lo kim iz Savjeta ministara
BiH.
Osvr}u}i se na Dejtonski mi-
rovni sporazum, ambasador Me-
klejni je istakao da je, prema we-
govom mi{qewu, "taj sporazum
poslu`io svojoj svrsi i da svoj
sud o wemu, u smislu da li ga tre-
ba mijewati, treba da daju doma-
}e vlasti#.
- Pitawem promjene
Ustava, s obzirom da je
to ponovo aktuelno,
treba da se pozabave
svi u BiH. A ako ga
treba promijeniti,
onda se zna zakonski
postupak i tako to
treba uraditi - re-
kao je amba-
s a d o r
Meklejni i naglasio da pitawe
promjene Ustava "nije ne{to
{to jedna strana u BiH mo`e ko-
ristiti protiv druge i obrat-
no#.
On je pitawe tero-
rizma nazvao svjetskim
i rekao da Sjediwene
Ameri~ke Dr`ave
vode rat protiv te
po{asti, naglasiv{i
da i BiH u~estvuje u
wemu.
- Bilo {ta {to
se dogodi u
BiH po
ovom pitawu stvar je policij-
skih organa na nivou BiH i mo-
ja }e vlada, kao i druge vlade, sa-
ra|ivati sa wima na ovom i dru-
gim pitawima - kazao je ambasa-
dor Daglas Meklejni i istakao
da se moraju razmjewivati in-
formacije izme|u zemqa koje se
odnose na terorizam i terori-
ste.
Te informacije se, naglasio
je, sigurno razmjewuju, a on, ka-
ko je rekao, ne mo`e i}i u deta-
qe kojima se bave policija i oba-
vje{tajne slu`be.
- Svi stru~waci za terori-
zam, pa bilo to i ameri~ki, mo-
raju svoja saznawa dostaviti or-
ganima nadle`nim za borbu pro-
tiv terorizma - istakao je amba-
sador Meklejni.
On nije htio da komentari-
{e konkretne izjave ameri~kih
stru~waka za me|unarodni tero-
rizam Gregorija Koplija i Eva-
na Kolmana, koji tvrde da u BiH
postoje baze u kojima se pripad-
nici me|unarodnih teroristi~-
kih grupa pripremaju za napade
{irom svijeta.
Osvr}u}i se na ratne zlo~i-
ne po~iwene u BiH, ameri~ki
diplomata je naglasio da je mno-
go qudi ubijeno, ne samo u Sre-
brenici, nego i u Sarajevu i dru-
gim dijelovima BiH.
- Me|utim, Srebrenica se is-
ti~e po tome {to se tamo dogo-
dio genocid ili se mo`e voditi
debata o tome da li se genocid
dogodio ili ne - rekao je za "Glas
Srpske# ambasador Sjediwenih
Ameri~kih Dr`ava u BiH Da-
glas Meklejni.
On je istakao da je "va`no
da su politi~ke vlasti u Beo-
gradu i Bawoj Luci konkretno
rekle {ta se dogodilo u Srebre-
nici#.¥ N. ZELENOVI]
AMERI^KI AMBASADOR DAGLAS MEKLEJNI ZA "GLAS SRPSKE"
USTAV MIJEWAJTE SAMIPromjena Ustava nije ne{to {to jedna strana u BiH
mo`e koristiti protiv druge i obratno. Ne stojimo
iza smjene Mladena Ivani}a
Daglas Meklejni: Rat protiv terorizma
(Snimio R. VASI])
PREDSJEDNIK federalne
Komisije za tra`ewe nestalih li-
ca Amor Ma{ovi} pokazao je da je
kadar da pro~ita i ono {to ni-
gdje nije - napisano.
Ma{ovi} je prekju~e rekao da
je u Izvje{taju Komisije Vlade
Republike Srpske za ispitivawe
doga|aja u i oko Srebrenice od 10.
do 19. jula navedeno "da je najma-
we 6.000 qudi zarobqeno, a potom
pogubqeno#.
Upravo zbog proizvoqnih in-
terpretacija sadr`aja Izvje{ta-
ja, po~etkom godine o doga|ajima
u i oko Srebrenice obja{wewem
su se oglasili biv{i ~lanovi Ko-
misije za Srebrenicu iz Republi-
ke Srpske. Oni su, izme|u osta-
log, saop{tili da "Komisija ni-
je mogla utvrditi uzrok, na~in i
vrijeme smrti, kao ni ukupan broj
stradalih, koji }e biti poznat tek
poslije zavr{enih iskopavawa i
identifikacija#.
Komisija, navedeno je, "nije
mogla utvrditi ni broj qudi ko-
ji su stradali kao `rtve zlo~ina,
u odnosu na broj stradalih na dru-
ge na~ine: prilikom klasi~nog
proboja 28. divizije Armije BiH,
koja je prema ocjeni Ha{kog tri-
bunala predstavqala legitiman
vojni ciq#.
Na osnovu analize i pore|ewa
postoje}ih spiskova, i drugih iz-
vora - ukqu~uju}i i popis stanov-
ni{tva iz 1991. godine, kao i iz-
vode iz kwiga umrlih - Komisija
je, ka`e se, napravila "popis ne-
stalih lica, a ne lica koja su pred-
met zlo~ina#.
- Spisak od 7.806 imena odno-
si se na lica koja su prijavqena
kao nestala u vezi sa doga|ajem
oko Srebrenice tokom jula 1995.
godine. Od tog broja, identifi-
kovano je 1.438 posmrtnih ostata-
ka - navedeno je tada u obrazlo`e-
wu.
U obrazlo`ewu stoji i to da
je, "uz na~elnu konstataciju da je
u Srebrenici, jula 1995. godine,
do{lo do te{ke povrede me|una-
rodnog ratnog prava.
- Rije~ "genocid# navedena je
samo jednom - prilikom citirawa
dijela dispozitiva drugostepene
presude Ha{kog tribunala genera-
lu Radislavu Krsti}u, koji je osu-
|en za "pomagawe i podr`avawe
genocida# - navedeno je u obja{we-
wu Izvje{taja Komisije za utvr-
|ivawe doga|aja u i oko Srebre-
nice.
Osim toga, Komisija za istra-
`ivawe doga|aja u i oko Srebre-
nice - stoji u obja{wewu - nije
radila "empirijsku provjeru# pri-
java nestalih lica. Tako|e, nigdje
u izvje{taju se ne govori o "tre-
}oj fazi operacije Krivaja 95 ko-
ja je navodno podrazumijevala plan
ubijawa#.
- O planirawu ubistava u Iz-
vje{taju nema ni rije~i - ka`e se
u obja{wewu ~lanova Komisije iz
Republike Srpske.
Sve koji tvrde suprotno, ~la-
novi Komisije za istra`ivawe do-
ga|aja u i oko Srebrenice od 10.
do 19. jula pozivaju da citiraju
dio Izvje{taja koji potvr|uje wi-
hove navode.
Uostalom, ko god `eli, ovaj
dokument mo`e na}i i pro~itati
na Internet stranici Vlade Repu-
blike Srpske.
¥ G. KLEPI]
AMOR MA[OVI] I IZVJE[TAJ KOMISIJE ZA SREBRENICU
PRO^ITAO [TO NIJE NAPISANO
Komisija nije mogla utvrditi koliko je qudi stradalo
kao `rtve zlo~ina, a koliko u proboju 28. divizije
Armije BiH i na druge na~ine
PALE - Tajnim glasawem de-
legata, ju~e je u Palama izabrano
26 ~lanova novog Op{tinskog od-
bora Srpske demokratske stranke,
dok }e preostalih devet ~lanova,
na prijedlog Op{tinskog odbora,
kako je to i predvi|eno, imenova-
ti predsjednik stranke Dragan ^a-
vi}.
Predsjednik Op{tinskog od-
bora Ne|o Risti~evi} ocijenio
je period izme|u dvije skup{tine
ove organizacije jednim od te`ih
u kojima se stranka na{la od osni-
vawa.
- Stranka je pretrpjela `e-
stoke kazne, po~ev{i od smjene
visokih rukovodilaca pa do za-
brane finansirawa - podsjetio je
Risti~evi}, ali i posebno nagla-
sio da je "najve}a snaga Srpske
demokratske stranke u narodu, ko-
ji u wenom programu prepoznaje
one istinske demokratske vrijed-
nosti od op{teg dobra za sve nas#.
Potpredsjednik Srpske demo-
kratske stranke Bo{ko [iqego-
vi} istakao je da u jeku udara na
ovu partiju woj pristupa sve ve-
}i broj mladih. To je najboqa po-
ruka onima koji bi htjeli da uni-
{te Srpsku demokratsku stran-
ku.
¥ S. [.
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Snaga u narodu
BAWA LUKA - ^lan Pred-
sjedni{tva Partije demokrat-
skog progresa Vinko Radovano-
vi} izjavio je na{em listu da
ova partija najo{trije osu|uje
zlo~in paravojne formacije
"[korpioni# po~iwen nad za-
robqenim Bo{wacima kod Tr-
nova u julu 1995. godine.
- Za nas svaki zlo~in i sva-
ki zlo~inac imaju svoje ime i
prezime i za to treba da odgova-
raju. Partija demokratskog pro-
gresa je i ranije i uvijek }e osu-
|ivati zlo~ine, bez obzira na
to sa koje strane dolazili - re-
kao je Radovanovi}.
On je potvrdio da }e delega-
cija Partije demokratskog pro-
gresa prisustvovati komemora-
tivnom skupu ̀ rtava Srebreni-
ca. ¥ G. D.
PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA
Zlo~in ima ime
BAWA LUKA - Penzioneri
Republike Srpske zatra`i}e od
republi~ke vlade da se od uplata
za doprinose obezbijedi ve}i pri-
liv novca za isplatu penzija po rje-
{ewima.
Osim toga, Izvr{ni odbor
Penzionerske stranke Republike
Srpske ju~e je u Bawoj Luci osu-
dio govor predsjednika Subnora
Federacije BiH Jure Gali}a na ne-
davnoj proslavi 62. godi{wice bit-
ke na Sutjesci. Gali} je na nepri-
mjeran na~in optu`io srpski narod
i Srpsku pravoslavnu crkvu za zbi-
vawa u prethodnom ratu.
^lanovi Izvr{nog odbora
Penzionerske stranke osudili su
zlo~ine i brutalne postupke nad
zarobqenicima u prethodnom ra-
tu, bez obzira na to ko ih je po~i-
nio i pozvali sve optu`ene za rat-
ne zlo~ine da se predaju Ha{kom su-
du. ¥ D. T.
PENZIONERSKA STRANKA
Optu`eni, predajte se!
Osu|en napad Jure Gali}a na srpski narod
i wegovu crkvu
BAWA LUKA - Radomir Ke-
zunovi} izabran je mimo zakona
za gradona~elnika Isto~nog Sa-
rajeva, tvrdi odbornik Saveza ne-
zavisnih socijaldemokrata u
gradskom parlamentu Petar Ma-
rinkovi}.
- Iako je u ~lanu 26. Statuta
grada navedeno da se gradona~el-
nik bira na konstitutivnoj sjed-
nici i da mora biti odbornik,
skup{tinska ve}ina, koju ~ine
Srpska demokratska stranka i
Srpska radikalna stranka "Dr
Vojislav [e{eq#, izabrala je
obi~nog gra|anina - istakao je
Marinkovi}.
On je dodao da je u Isto~nom
Sarajevu na sceni "sokola~ki lo-
bi# i da su na sva va`na mjesta u
gradu izabrani ma{inski in`e-
weri, koje su predlo`ile vlada-
ju}e stranke. Petar Marinkovi}
je najavio da }e o svemu ovome bi-
ti obavije{tena Izborna komi-
sija BiH. ¥ @. Ma.
SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA
Izbor mimo zakona
STRANA^KA HRONIKA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005.EKONOMIJA6
Indeks Vrijednost Promjena % Promjene
BIRS 1.149,92 -44,03 -3,69
FIRS 2.126,15 3,68 0,17
Najboqi kupovni
kurs
Najboqi prodajni
kurs
% promjene
cijene
Prosje~na cijena
Broj prometovanih
akcija
Ukupan promet (KM)
RFUM-R-A RAFINERIJA UQA AD MODRI^A 0,3 0,32 0,00 0,3 54612 16.384TLKM-R-A TELEKOM SRPSKE AD BAWA LUKA 1,62 -10,00 1,62 13234 21.439VBBB-R-A LHB BANKA AD BAWA LUKA 1100 0,00 1100
BLBP-R-A PIF BLB-PROFIT AD, BAWA LUKA 4,38 4,4 2,82 4,38 1473 6.452BLKP-R-A BALKAN INVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 4,6 4,61 -0,22 4,6 592 2.723BRSP-R-A PIF BORS INVEST FOND AD BAWA LUKA 3,9 4 0,00 3,9 1357 5.292EINP-R-A EUROINVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 10,67 10,7 0,19 10,67 2191 23.378EKVP-R-A PIF AKTIVA INVEST FOND AD GRADI[KA 3,95 4 -4,13 3,95 507 2.003INVP-R-A PIF INVEST NOVA FOND AD BIJEQINA 0,077 0,08 1,27 0,08 522380 41.790JHKP-R-A PIF JAHORINA KOIN AD I.SARAJEVO-PALE 1,91 2 1,06 1,91 384 733KRIP-R-A KRISTAL INVEST FOND AD BAWA LUKA 6,5 6,61 -1,64 6,6 4037 26.644PLRP-R-A POLARA INVEST FOND AD BAWA LUKA 6 6,3 0,00 6 794 4.764PRVP-R-A PIF PRIVREDNIK AD BAWA LUKA 2,81 3 0,36 2,81 890 2.501VBIP-R-A PIF VB FOND AD BAWA LUKA 3,9 4,06 -1,48 4 1200 4.800VIBP-R-A PIF VIB FOND AD BAWA LUKA 4,16 4,18 -0,48 4,16 771 3.207ZPTP-R-A PIF CEPTER FOND AD BAWA LUKA 6,87 6,9 1,03 6,87 10148 69.717
614.570 231.828
BIRA-R-A BIRA^ AD, ZVORNIK 0,03 0,04 0,00 0,036 20550 740BLPV-R-A BAWALU^KA PIVARA AD BAWA LUKA 1,2 1,23 -2,44 1,2 41637 49.964BOKS-R-A BOKSIT AD MILI]I 0,69 0,7 1,45 0,7 7500 5.250BOSK-R-A BOSKA RK AD BAWA LUKA 0,17 0,2 -15,00 0,17 3396 577GRDA-R-A GRA\A AD BAWA LUKA 0,21 0,3 -8,70 0,21 2925 614HBSN-R-A HOTEL BOSNA AD BAWA LUKA 0,32 0,38 -16,88 0,32 207 66KZPT-R-A KOZARAPUTEVI AD BAWA LUKA 0,17 0,4 0,00 0,17(A) 1469 250MART-R-A 11. MART AD SREBRENICA 0,392 -20,00 0,392(A) 509 200MRMR-R-A MERMER AD ^ELINAC 0,11 0,00 0,1(A) 4456 446NOVB-R-A NOVA BANKA AD BIJEQINA 1052 -0,90 1100 1 1.100PLPR-R-A POQOPROIZVOD AD PRIJEDOR 0,00 1(A) 25000 25.000POST-R-A SRPSKE PO[TE AD BAWA LUKA 0,41 0,48 -8,89 0,41 400 164RBW-R-A RIBWAK AD PRWAVOR 0,08 0,00 0,08(A) 182 15RNAF-R-A RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD 0,08 0,00 0,08 2000 160SKLC-R-A SOKOLAC AD SOKOLAC 0,1 0,1 411580 41.158TRMN-R-A TERMOMONTA@A AD BAWA LUKA 0,15 0,18 -16,67 0,15(A) 3276 491TRZN-R-A TR@NICA AD BAWA LUKA 0,769 0,77 0,00 0,769 30776 23.667UMGA-R-A UNIS-MGA AD ISTO^NO SARAJEVO 0,35 0,00 0,35 66820 23.387UTSC-R-A UNIS TSC AD PRWAVOR 0,45 -10,00 0,45 340 153
A-(posao sklopqen izme|u klijenata iz iste brokerske ku}e)
Slobodno berzansko tr`i{te
Kotacija fondova
UKUPAN PROMET
Ukupno slobodno berzansko tr`i{tePreuzimawe akcionarskih dru{tava
PLAN AD BAWA LUKA
Poslovi prijavqeni po osnovu zavr{enih ponuda za preuzimawe akcionarskih dru{tava
Emitent
PIKO AD PRWAVOR
BAWALU^KA BERZA
BAWA LUKA - Tokom ju~era-
{weg trgovawa na Bawalu~koj ber-
zi ostvaren je promet od 547.605 ma-
raka.
Berzanski indeks pao je za 3,69
odsto i vrijednost mu je 1.149,92 po-
ena, dok je indeks fondova ve}i za
0,17 odsto i iznosi 2.126,15 poena.
Trgovawe je obiqe`ila mawa
tra`wa akcija "Telekoma Srpske#,
{to je rezultiralo i padom cijene
od maksimalnih 10 odsto. Ovom ak-
cijom ju~e se trgovalo po cijeni od
1,62 marke. Razlog pada cijene akci-
ja "Telekoma Srpske# je taj {to je
ju~e bio prvi dan trgovawa kada kup-
ci ne ulaze u obra~un za dobijawe di-
vidende, jer je kao datum presjeka od-
re|en 16. jun, a nad akcijama koje su
ju~e kupqene ne}e se izvr{iti pre-
nos vlasni{tva do 16. juna.
Najve}i promet ostvaren je u tr-
govini akcijama Cepter fonda od
69.854 marke, kojima se trgovalo po
cijeni od 6,87 maraka za akciju, {to
je rast od 1,03 odsto u odnosu na pret-
hodno trgovawe.
Prijavqena su i tri blok posla
po osnovu preuzimawa akcionarskih
dru{tava preduze}a "Plan# Akcio-
narsko dru{tvo Bawa Luka vrije-
dan 43.440 maraka, "Belfan# Akci-
onarsko dru{tvo Bawa Luka vrije-
dan 38.293 i "Piko# Akcionarsko
dru{tvo Prwavor vrijedan 59.766
maraka. ¥ Q. ^.
U fokusu akcije "Telekoma"
U PRVIH pet mjeseci ove godi-
ne u BiH je izdato 31 milion kon-
trolnih markica mawe nego u istom
periodu lani.
Pomo}nik ministra finansija
Republike Srpske za fiskalni sek-
tor Miodrag Kudi} isti~e da ovaj
podatak potvr|uje i da je o{te}en
buxet i da raste {verc cigareta u
BiH.
- Ne mo`e me niko ubijediti da
zbog ogromnog pada izdatih kontrol-
nih markica nije o{te}en buxet -
izri~it je Kudi}.
Potpredsjednik Spoqnotrgovin-
ske komore BiH Petar Milanovi}
izjavio je nedavno da se u BiH fik-
tivno razdu`uju cigarete iz zemaqa
okru`ewa, iako kamioni nikada ne
pre|u granicu. Razlog fiktivnog
uvoza su ni`a poreska optere}ewa u
BiH u odnosu na zemqe okru`ewa.
Kudi} ka`e da nema takvih sazna-
wa i ne iskqu~uje mogu}nost da je
takva izjava mo`da paravan za pad
prihoda po osnovu cigareta i poja~an
{verc.
- Uvjereni smo da u BiH posto-
ji vi{ak cigareta iz uvoza koje, na-
ravno, nisu isparile. Cijela pri~a
zavr{ava se na granici, gdje se rask-
wi`avaju fakture i pla}aju da`bi-
ne, a kamioni sa cigaretama u stva-
ri i ne ulaze u BiH - navodi Mila-
novi}.
Oko 70 odsto cigareta uvozi se
iz Hrvatske, odakle se da`bine pla-
}aju u BiH, a cigarete se crnim ka-
nalima vra}aju i prodaju u Hrvat-
skoj.
- Zato {to se da`bine pla}aju u
BiH, ne gubimo mi nego Hrvatska.
Pad uvoza cigareta govori da je u
ovoj godini smaweno fiktivno rask-
wi`avawe i siva ekonomija - tvrdi
Milanovi}.
Po mi{qewu pomo}nika direk-
tora za Sektor carina u Upravi za
indirektno oporezivawe Bogdana
Novakovi}a, pad uvoza cigareta od 30
odsto u ovoj godini je samo realni po-
kazateq uvoza.
- U toku je analiza uvoza cigare-
ta po vrstama, mjestu pla}awa akci-
za, dobavqa~ima i sli~no, na osnovu
koje }emo, ukqu~uju}i i analizu po-
dataka o potro{wi cigareta iz ze-
maqa okru`ewa, mo}i re}i da li je
bilo fiktivnog uvoza cigareta. Pro-
sta ra~unica pokazuje da je zarada,
ako se da`bine pla}aju u BiH, a ci-
garete prodaju u Hrvatskoj, odakle su
izvezene, duplo ve}a - navodi Nova-
kovi}.
Glavni republi~ki tr`i{ni in-
spektor Zdravko Mili}evi} nema
informacija o tome da je bilo fik-
tivnog uvoza cigareta u BiH.
- Za suzbijawe crnog tr`i{ta
cigareta prvi filter su na granici
Uprava za indirektno oporezivawe,
Dr`avna grani~na slu`ba i polici-
ja. Kada cigarete u|u na crno u BiH
te{ko ih je, kao perje kada se pro-
spe, sakupiti - isti~e Mili}evi}.
Za pet mjeseci ove godine repu-
bli~ka tr`i{na inspekcija oduzela
je {vercovanih cigareta, mahom sa
akciznim markicama Hrvatske i Sr-
bije i Crne Gore, u vrijednosti oko
stotinu hiqada maraka.
Mili}evi} smatra da su {verce-
ri stimulisani da ilegalno uvoze,
jer je, s obzirom na velika poreska
optere}ewa, zarada ve}a, a rizik
isti. ¥ D. VRHOVAC
MIHAJLOVI]
[VERC BEZ GRANICA
\Zdravko Mili}evi}:Kad cigarete u|u nacrno te{ko ih je sa-kupiti
\Petar Milanovi}: Ci-jela pri~a zavr{avase na granici
SA zaka{wewem od najmawe
dvadesetak dana i u ne{to mawem
obimu od predvi|enog, privedena
je kraju sjetva proqe}nih ratar-
skih kultura u Republici Srp-
skoj, me|u kojima je i ovoga puta
najzastupqeniji bio kukuruz.
Prema posqedwim podacima
republi~kog Ministarstva po-
qoprivrede, {umarstva i vodo-
privrede, ratari su uspjeli da za-
siju kukuruz na oko 160 hiqada
hektara. To je za desetak hiqada
hektara mawe od planiranog obi-
ma.
Savjetnik u ovom ministar-
stvu za biqnu proizvodwu Savo
Ranki} ka`e da je sjetva kukuru-
za i jo{ nekih proqe}nih poqo-
privrednih kultura kasnila
uglavnom zbog nepovoqnih vre-
menskih uslova. To se odnosi, pri-
je svega, na ~este ki{e i tempe-
raturu vazduha i zemqi{ta, koja
je bila ni`a od uobi~ajene za pe-
riod udarnih sjetvenih poslova.
- Poqoprivrednici su se sa
ovim problemom suo~ili u drugoj
polovini aprila i po~etkom ma-
ja, upravo u vrijeme kada je u na-
{im `itorodnim podru~jima od-
uvijek bio najpovoqniji sjetve-
ni rok za kukuruz. Sjetva je u to
vrijeme, zbog ki{e i raskva{enog
zemqi{ta bila ote`ana, a na po-
jedinim wivama, pogotovo uz ve-
}e rije~ne tokove, bila je i pot-
puno onemogu}ena usqed du`eg
zadr`avawa povr{inskih ili
podzemnih voda. U ovakvim uslo-
vima bilo je ote`ano, a na poje-
dinim wivama ~ak i onemogu}e-
no nicawe ranije zasijanog kuku-
ruza - rekao je Ranki}.
Prema wegovim rije~ima, po-
jedini poqoprivrednici su se od-
lu~ili na dosijavawe ili ponov-
no sijawe kukuruza na pribli`no
tri hiqade hektara, dok su neki
od toga odustali, jer nisu `eqe-
li ili nisu mogli ulagati dodat-
ne pare u ovaj posao.
Sli~ne probleme sa nepovoq-
nim vremenskim uslovima, a uz
to i te{ko}e ekonomske priro-
de, ovog proqe}a su imali proiz-
vo|a~i soje i raznog ranog povr-
}a. Prema procjeni republi~kog
Ministarstva poqoprivrede, so-
ja je, umjesto na o~ekivanih {est
hiqada, zasijana na mawe od ~e-
tiri hiqade hektara.
Osim ve} pomenutih nepovoq-
nih vremenskih uslova, poqopri-
vrednici kao glavni razlog podba-
~aja sjetve soje, navode izostanak
podsticajnih mjera, koje su za ovu
vrstu proizvodwe o~ekivali od
republi~kog Ministarstva poqo-
privrede. Proizvo|a~i soje u Srp-
skoj ka`u da nisu potpuno zado-
voqni ni visinom otkupne cijene
koju je za ovu uqaricu, u visini od
450 maraka po toni, ponudila Fa-
brika jestivog uqa "Bimal# iz
Br~kog.
Sa druge strane, iz ove jedine
uqare u BiH sti`u uvjeravawa da
je ponu|ena otkupna cijena za de-
set do 15 odsto vi{a nego ona u ze-
mqama okru`ewa i da su spremni
da otkupe sve ponu|ene koli~ine
ove i ostalih uqarica proizvede-
nih u BiH.
¥ M. M{.
ZAVR[ENA PROQE]NA SJETVA U REPUBLICI SRPSKOJ
Voda potisnula brazde Sjetva kasnila uglavnom zbog nepovoqnihvremenskih uslova. Izostao i najavqenipodsticaj za sjetvu soje
O^EKIVAWEPoqoprivredni stru~wa-
ci ka`u da ni vremenske pri-
like po~etkom juna, a i ne{to
kasnije, koje karakteri{e ~e-
sta ki{a i neuobi~ajeno ni-
ske temperature, ne pogoduju
ratarskim usjevima, jer to us-
porava wihov razvoj.
- Ipak, ukoliko tokom ve-
getacije i zrewa vremenski i
drugi uslovi budu povoqni
ili izuzetno povoqni, mo`e
se o~ekivati normalan rod
kukuruza i drugih proqe}nih
ratarskih kultura - izjavio je
za na{ list Savo Ranki}.
BAWA LUKA - Predstavnici
Hipo Alpe-Adria banke i Gra|e-
vinskog preduze}a "Krajina# pot-
pisali su ju~e ugovor o kupovini,
odnosno prodaji poslovne zgrade u
bawolu~kom nasequ Aleja centar.
Poslovna zgrada je povr{ine 3,5
hiqada kvadratnih metara i treba-
lo bi da bude predata na upotrebu
Hipo banci za {est mjeseci. Vri-
jednost ugovorenog posla je 13,5 mi-
liona maraka.
Izvr{ni direktor Hipo banke
Sre}ko Bogunovi} rekao je da }e ku-
povinom poslovne zgrade banka do-
biti novu centralu u kojoj }e biti
smje{teno preko 200 radnika.
- Zna~ajno je {to }emo prvi put
sve stubove banke, kao {to su Hipo
broker i investiciono bankarstvo,
dru{tva Hipo Alpe-Adria lizing
i Hipo Alpe-Adria konsalting sta-
viti pod isti krov - rekao je Bogu-
novi}.
Zgrada }e biti opremqena naj-
modernijom opremom i o~ekuje se da
}e biti predata na upotrebu do kra-
ja ove godine.
Direktor "Krajine# Borko \u-
ri} naglasio je da od ovog ugovorenog
posla o~ekuje vi{estruke efekte.
- Ovo je spoj najboqeg {to do-
ma}e tr`i{te nudi - najboqa loka-
cija, najboqa gra|evinska operati-
va i najboqa banka. O~ekujem da }e
ovo biti jedan od najreprezentativ-
nijih objekata u Bawoj Luci - oci-
jenio je \uri}.
Hipo Alpe-Adria banka kredi-
tira kupovinu stanova koje gradi
Gra|evinsko preduze}e "Krajina# uz
kamatnu stopu od 8,2 odsto godi{we
i rok otplate do 20 godina.
- Trenutno su ovi uslovi me|u
najpovoqnijim na tr`i{tu Repu-
blike Srpske i zavisno od kreta-
wa cijena kapitala i konkurenci-
je i daqe }emo se prilago|avati
tr`i{tu. U svakom slu~aju, cije-
ne u narednom periodu mogu i}i
samo nani`e - istakao je izvr{ni
direktor Hipo Alpe-Adria banke
Sre}ko Bogunovi}.
¥ Q. ^I^I]
HIPO ALPE-ADRIA BANKA I GRA\EVINSKOPREDUZE]E
"KRAJINA"
ZGRADA UJEDINILA
Hipo broker i investicionobankarstvo, Hipo Alpe-Adrializing i Hipo Alpe-Adriakonsalting uskoropod istim krovom
OSIGURAWE DEPOZITAUpravni odbor Agencije za osigurawe
depozita odobrio je dodjelu sertifikata za
osigurawe depozita Hipo Alpe-Adria ban-
ci Akcionarsko dru{tvo Bawa Luka.
- Ovo je potvrda dobrog rada na{e ban-
ke i sutra, 16. juna, potpisa}emo ugovor o do-
bijawu sertifikata sa Agencijom za osigu-
rawe depozita - naglasio je Sre}ko Boguno-
vi}.
\Borko \uri} i Sre}ko Bogunovi}: O~ekuju sevi{estruki efekti (Snimio R. [IBAREVI])
Buxet je o{te}en, tvrdi Miodrag Kudi}. U BiH postoji vi{akcigareta iz uvoza koje, naravno, nisu isparile, navodi PetarMilanovi}. U toku je analiza uvoza cigareta, potvr|ujeBogdan Novakovi}
POTRO[WA- Podatak da se u BiH go-
di{we uveze 8.200 tona ci-
gareta, a da se proizvede
4.500 tona doma}ih duvan-
skih prera|evina poka-
zuje da svaka porodica
u BiH potro{i dvije
kutije cigareta dnevno,
{to je nemogu}e. Zato mi-
slim da su se cigarete fiktiv-
no raskwi`avale u BiH, a pro-
davale u zemqama okru`ewa -
tvrdi Petar Milanovi}.
POSTOJI LI FIKTIVNI UVOZ CIGARETA U BiH I MOGU LICIGARETE ISPARITI
INTERESE
srijeda, 15. jun 2005. DRU[TVO
7
BAWA LUKA - Na osnovu is-
trage o smrti bebe Radojke i Ne-
deqka [ipke, koju je sproveo qe-
karski konzilijum bawolu~kog
Klini~kog centra, ustanovqeno je
da je na Klinici za ginekologiju i
aku{erstvo, u medicinskom i pro-
fesionalnom smislu pri prijemu
porodiqe Radojke [ipka preduze-
to sve {to je bilo potrebno u ta-
kvim slu~ajevima.
Ovo je ju~e na konferenciji za
novinare izjavio direktor Klini~-
kog centra u Bawoj Luci Dragan
Kosti}.
- Poslije uvida u medicinsku
dokumentaciju, analiza i razgovo-
ra mogu da ka`em da nije napravqen
nijedan medicinski propust u slu-
~aju Radojke [ipka. Dilema je je-
dino u tome, da li je tu tu`na vi-
jest trebalo roditeqima saop{ti
istog trena po saznawu ili je to
trebalo u~initi kasnije, kao {to
je ura|eno u ovom slu~aju. Me|u-
tim, to nije propisano nikakvim
pravilima i nije zapisano u eti~-
kom kodeksu - kazao je Kosti}.
Prema wegovim rije~ima, Ra-
dojka je primqena na kliniku 22.
maja u no}i sa subote na nedjequ, u
37. nedjeqi trudno}e. Nije imala
bolove i nije bilo nikakvih znako-
va da poro|aj treba da se ubrza.
- Tokom no}i de`urni su je de-
setak puta obilazili i dje~ije sr-
ce je u {est ~asova ujutro kucalo.
Istog dana u 11 ~asova primije}e-
no je da dje~ije srce ne kuca. Me|u-
tim, doktor nije tog trena saop-
{tio porodiqi da ne ~uje otkuca-
je dje~ijeg srca, ve} je to u~iweno
kasnije. Radojka se porodila 26. ma-
ja, a le{ djeteta je prenesen u Za-
vod za patologiju. Poslije obavqe-
nog patolo{kog pregleda potvr|e-
no je da kod bebe postoje znakovi
maceracije (po~etak raspada svih
organa) - naglasio je Kosti}.
Na~elnik Klinike za gineko-
logiju i aku{erstvo dr Rade Vi-
lende~i} tvrdi da kod trudnice Ra-
dojke [ipka nije bilo nikakvih
faktora rizika.
- Niko ne mo`e dati garanci-
ju da }e se neka trudno}a zavr{iti
kako treba. Postoje iznenadne smr-
ti, ponekad se uzroci ne mogu utvr-
diti. U od 40 do 60 odsto slu~ajeva
ne mo`e se ta~no znati za{to je
kod neke `ene do{lo do prijevre-
menog poro|aja - istakao je dr Vi-
lende~i}.
On je naglasio da je prema po-
dacima Svjetske zdravstvene orga-
nizacije najni`a stopa perinatal-
nog mortaliteta, odnosno perioda
od za~e}a do sedam dana po ro|ewu
djeteta, pet promila, {to zna~i pe-
toro umrle na hiqadu ro|ene dje-
ce.
- U Klini~kom centru u Bawoj
Luci pro{le godine perinatalni
mortalitet iznosio je oko deset
promila, {to se, prema svjetskim
mjerilima, smatra niskim - kazao
je dr Vilende~i}.
U Klini~kom centru ka`u da
}e svu potrebnu dokumentaciju o
ovom slu~aju dostaviti i komisiji
koju je formiralo republi~ko Mi-
nistarstvo zdravqa i socijalne za-
{tite. ¥ M. MAJSTOROVI]
ZAPOSLENI u odsjecima Mini-
starstva za izbjeglice i raseqena li-
ca Republike Srpske po~eli su ju~e
provjeru statusa 25.732 raseqeni~ke
porodice, odnosno 85.205 raseqenih
lica koja su se registrovala do 31.
marta.
- U svih 14 odsjeka stigli su obra-
sci i rje{ewa za potvr|ivawe ili
ukidawe statusa raseqenim licima.
Prva rje{ewa gra|ani }e dobiti za de-
setak dana - rekao je pomo}nik mini-
stra za izbjeglice i raseqena lica u
Vladi Srpske Drago Vuleta.
U ponedjeqak je odr`an seminar
za {efove odsjeka Ministarstva za
izbjeglice i raseqena lica, na kojem
su upoznati sa Pravilnikom i smjer-
nicama za utvr|ivawe i priznavawe
statusa raseqenih lica.
- Porodica kojoj status bude pri-
znat dobi}e rje{ewe. Svaki ~lan po-
rodice dobi}e poslije toga legitima-
ciju raseqenog lica, koja }e mu slu-
`iti kao identifikacioni dokument.
Izrada legitimacija trebalo bi da
bude zavr{ena ovih dana - kazao je Vu-
leta.
Prema wegovim rije~ima, Mini-
starstvo bezbjednosti BiH zapo~e}e
potvr|ivawe statusa izbjeglicama i
izdavawe izbjegli~kih legitimacija
za 2.403 izbjegli~ke porodice, odno-
sno 7.209 izbjeglica u Republici Srp-
skoj.
Legitimacije }e dostaviti Mi-
nistarstvu za izbjeglice i raseqena
lica Republike Srpske, koje }e ih
preko svojih odsjeka uru~iti izbje-
glicama ~iji je status potvr|en.
- Gra|ani koji imaju dr`avqan-
stvo BiH, a prije rata su ̀ ivjeli i ra-
dili u Hrvatskoj izgubi}e izbjegli~-
ki status. Napravi}emo popis ovih
qudi, kako bismo im pru`ili potreb-
nu pomo} i za{titu, naro~ito u ostva-
rivawu wihovih prava u oblasti ra-
da - tvrdi Vuleta i nagla{ava da }e
gra|ani koji su se registrovali 2000.
i ove godine status izbjeglice i ra-
seqenog lica imati i prije zavr{et-
ka provjere.
Do 31. marta registrovalo se 3.559
reseqeni~kih porodica, koje se nisu
prijavile 2000. godine. Te porodice,
podvukao je Vuleta, status }e dobiti
poslije zavr{etka postupka wegovog
potvr|ivawa, ukoliko ispune potreb-
ne uslove.
¥ S. Mi.
UDRU@EWE izbjeglih, raseqe-
nih i drugih lica Republike Srpske
"Ostanak# u toku sqede}ih mjesec da-
na obradi}e i srediti dokumentaciju
12.980 gra|ana koji tra`e nadoknadu
{tete za uni{tenu imovinu u Federa-
ciji BiH i Hrvatskoj.
- Poslije toga zna}emo u kojim je
op{tinama najvi{e uni{tenih ku}a,
stanova i drugih gra|evinskih objeka-
ta. Ukupna vrijednost ove imovine je
ve}a od dvije milijarde maraka - veli
predsjednik "Ostanka# Bo{ko Baji}.
On je dodao da }e se u toku ove ne-
djeqe sastati i sa predstavnicima
Advokatske komore Republike Srp-
ske.
- Razgovara}emo o ovim predmeti-
ma i o tome {ta i kako daqe, kako bi
ovaj posao zavr{ili na najboqi na-
~in - dodaje Baji}.
Prema wegovim rije~ima, kad sre-
de svu dokumentaciju, nadle`nim u op-
{tinama u kojima se nalazi uni{te-
na imovina ponudi}e vansudsko po-
ravnawe.
- Ako na{ prijedlog odbiju, obra-
ti}emo se sudu. Prije prikupqawa po-
dataka razgovarali smo sa pravnici-
ma i dobili informacije da rok za
podno{ewe tu`bi za nadoknadu {te-
te nije istekao - naglasio je Baji}.
Prema wegovim rije~ima, tu`be
}e najprije proslijediti doma}im su-
dovima, a ukoliko gra|ani ne uspiju
da dobiju nadoknadu {tete, obrati}e
se Me|unarodnom sudu u Strazburu.
Podatke su do 15. maja u "Osta-
nak# predali gra|ani iz 29 op{tina
Republike Srpske, ~ija je imovina
uni{tena u mjestu gdje su `ivjeli u
periodu od 1. februara 1992. do 31. de-
cembra 1996. godine, a koju nisu pro-
dali, zamijenili ili obnovili.
U "Ostanku# su kazali da im se i
poslije isteka roka javio veliki broj
gra|ana koji `ele da dobiju nadokna-
du za uni{tenu imovinu, pa planira-
ju da krajem ove godine ponovo zapo~-
nu prikupqawe dokumentacije.
¥ S. Mi.
REZULTATI ISTRAGE BAWOLU^KOG KLINI^KOG CENTRA O SMRTI BEBE BRA^NOG PARA [IPKA
Medicinskih propusta u slu~aju Radojke [ipka nije
bilo. Ostaje jedino dilema - da li je tu`nu vijest
roditeqima trebalo saop{titi odmah ili, kako je u~iweno,
kasnije, ka`e Dragan Kosti}
Klinika za ginekologiju i aku{erstvo: Da li su otklowene sve sumwe
(foto-arhiva)
NIJE NA DU[U QEKARANIJE NA DU[U QEKARANIJE NA DU[U QEKARANIJE NA DU[U QEKARANIJE NA DU[U QEKARANIJE NA DU[U QEKARANIJE NA DU[U QEKARANIJE NA DU[U QEKARANIJE NA DU[U QEKARA
SUO^AVAWERadojka [ipka iz sela Pavi}i
kod Bawe Luke, majka bebe koja je
preminula, rekla je u telefonskom
razgovoru za "Glas Srpske# da ne
prihvata obrazlo`ewe rukovodstva
Klini~kog centra u Bawoj Luci.
- Oni imaju pravo da ka`u {ta
god ho}e, ali ja nisam bila u ne-
svjesnom stawu da ne znam {ta se sve
de{avalo. Kad sam do{la u bolni-
cu, rekli su mi da je sve u redu sa
bebom, a onda se desilo sve ovo.
Imam kod ku}e tri sina. Povrije-
|ena sam kao majka. Tra`i}u da se
svi suo~imo, tjera}u to daqe, sve
dok istina ne iza|e na vidjelo - ka-
`e Radojka [ipka.
PO^ELA PROVJERA STATUSA RASEQENIH LICA
Rje{ewa, pa legitimacijeLegitimacije }e slu`iti kao identifikaciona dokumenta.
Wihova izrada bi}e zavr{ena ovih dana
BAWA LUKA - Poslije otvorenog
pisma predsjedniku Vlade Republike
Srpske Peri Bukejlovi}u u kojem tra-
`e pomo}, ~lanovi sindikata bawolu~-
ke fabrike za proizvodwu sokova i al-
koholnih pi}a "Fruktona# obratili
su se ju~e i Direkciji za privatizaci-
ju, nadle`nom ministarstvu i nadle-
`nom granskom sindikatu sa za zahtje-
vom da se ukqu~e u rje{avawe nagomi-
lanih problema u wihovom preduze}u.
- Sumwamo da je glavni ciq poslo-
vodstva "Fruktone# da ugasi fabriku,
a licencu za "pepsi-kolu#, koju smo mu-
kotrpno branili u prethodnim godi-
nama, za velike pare, ustupi proizvo-
|a~u iz Federacije BiH. ^uvena raki-
ja viqamovka ve} poodavno se ne pro-
izvodi u "Fruktoni#. Rekli su nam da
za to nema uslova - rekao je zamjenik
predsjednika fabri~kog sin-
dikata Ostoja Bla`eno-
vi}.
On dodaje da "po-
slije ga{ewa fabri-
ke, koje je ve} izvje-
sno, ve}inski vla-
snik ipak ne}e bi-
ti na gubitku, jer
preuzimawe ve-
}inskog dijela ka-
pitala u preduze-
}u je platio samo
25 hiqada maraka,
preuzimaju}i i du-
gove od 13 miliona
maraka.
¥ M. M.
U^ENICI koji su od petog do
devetog razreda imali odli~an usp-
jeh uglavnom se opredjequju za upis
u gimnaziju, medicinsku, ekonomsku
ili elektrotehni~ku {kolu.
U prva dva dana upisa odlika{a
u sredwe {kole u Republici Srpskoj
odziv je iznena|uju}e velik. Me|u-
tim, direktori {kola ka`u da }e po
jedno ili dva odjeqewa ostati slo-
bodna da bi se mogli upisati i u~e-
nici koji u osnovnoj {koli nisu ima-
li sve petice. Bijeqinska Gimnazi-
ja ove godine upisuje 196 u~enika u se-
dam odjeqewa.
- Odlika{i se ponovo vra}aju
Gimnaziji ~emu se posebno radujem.
Najve}e interesovawe je za dru{tve-
no-jezi~ki i op{ti smjer. Iako ima-
mo i prirodno-matemati~ki smjer,
nijedan u~enik nije pokazao intere-
sovawe da ga upi{e. Takvu situaci-
ju imali smo i pro{le godine i naj-
vjerovatnije }emo ovaj smjer ukinu-
ti - rekla je direktor bijeqinske
Gimnazije Dobrila \ukanovi}.
Bawolu~ka Gimnazija otvorena
je za 280 sredwo{kolaca, koji }e se
razvrstati u deset odjeqewa. Ukoli-
ko se do ~etvrtka ne odazove ve}i
broj odlika{a, dva odjeqewa bawo-
lu~ke Gimnazije osta}e slobodna za
upis ostalih u~enika.
U Medicinskoj {koli u Bawoj
Luci u prva dva dana upisa odlika-
{a evidentirano je 190 u~enika, a
prema rije~ima direktora Bo{ka
Bawca, planirano je da se upi{e 240
|aka.
- U prvom upisnom krugu o~eku-
jemo da }e se upisati oko 80 odsto
sredwo{kolaca. Odziv u~enika u pr-
vim danima upisa je veoma dobar, jer
se u na{u {kolu upisuju samo odli~-
ni i poneki vrlo dobar |ak - istakao
je Bo{ko Bawac.
Direktor Ekonomske {kole u
Bijeqini Svetislav Vuji} ka`e da
su mjesta na ~etvorogodi{wim smje-
rovima skoro popuwena. Vi{e slo-
bodnih mjesta ima jo{ u odjeqewu
trogodi{we {kole.
Prijem dokumenata za odlika{e
traje do 16. juna. Sve sredwe {kole
u Republici Srpskoj podatke o upi-
su treba da dostave republi~kom Mi-
nistarstvu prosvjete i kulture naj-
kasnije do 1. jula. [kole koje u pr-
vom upisnom roku ne popune plani-
ranu kvotu upisa raspisa}e i drugi
rok. ¥ @. BA[I]
SINDIKAT "FRUKTONE" UPOZORAVA Ostoja Bla`e-
novi}: Ni vi-
qamovka se
vi{e ne pro-
izvodi
(Snimio
M. ZUBO-
VI])
Otimaju nam "pepsi"
UPIS ODLIKA[A U SREDWE [KOLE U REPUBLICI SRPSKOJ
PETICE OSIGURALE IZBORU Bijeqini se odlika{i ponovo vra}aju Gimnaziji.
U bawolu~ku Medicinsku {kolu po tradiciji upisuju
se samo odlika{i i poneki vrlo dobar |ak
UDRU@EWE "OSTANAK" SRE\UJE DOKUMENTACIJU
Sru{eno mora biti pla}eno
SOKOLAC
U sedam odjeqewa prvih razreda
sredwe {kole u Sokocu bi}e upisano
196 u~enika, od kojih 112 u ~etiri odje-
qewa Gimnazije.
Pomo}nik direktora sredwe {ko-
le Dobro Borov~anin rekao je da }e se
upis gimnazijalaca koji su u osnovnoj
{koli imali odli~an uspjeh zavr{i-
ti do 16. juna. Od 18. do 22. juna upisa-
}e se u~enici za zanimawa ~etvrtog
stepena, a upis |aka za tre}i stepen
traja}e od 18. do 27. juna. U podru~nom
odjeqewu u Han Pijesku bi}e upisa-
no jedno odjeqewe Gimnazije.
NIJE NA DU[U QEKARA
NOVI SAD - Stariji go-
spodin {eta ulicama Novog
Sada u interesantnoj proqe}-
no-qetnoj kombinaciji garde-
robe.
(Foto-Beta)
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005.SRBIJA I CRNA GORA8
FOTO-VIJEST
PIROT - Ameri~ka firma
"Dajmon# sklopila je ugovor sa
stotinak proizvo|a~a duvana iz
Pirotskog okruga o proizvodwi
duvana tipa "prilep#, izjavio je
zastupnik te firme za jugoisto~-
nu Srbiju Goran Svetozarevi}.
- Svima koji su sklopili ugo-
vor besplatno su podeqena hemij-
ska za{titna sredstva, |ubrivo i
najloni, a dobi}e i ma{ine za ni-
zawe duvana - rekao on je Beti.
"Dajmon# od 2004. godine u Pi-
rotskom okrugu otkupquje duvan
za potrebe fabrike "Filip Mo-
ris# u Ni{u, a prema rije~ima
Svetozarevi}a, pro{le godine je
bilo dvadesetak proizvo|a~a du-
vana kojima su sve otkupqene ko-
li~ine ispla}ene u evrima i u ro-
ku.
- Uredbom Vlade Srbije za
proizvo|a~e duvana predvi|ena
je premija u iznosu od 30.000 di-
nara avansa po hektaru, a posle
otkupa drugi deo premije se is-
pla}uje po klasama duvana - rekao
je Svetozarevi}, dodav{i da je in-
teresovawe za sadwu duvana veli-
ko i da su to, uglavnom, proizvo-
|a~i u brdsko-planinskom dijelu
okruga. ¥
PROIZVODWA DUVANA U PIROTSKOM OKRUGU
Ameri vade evroPro{le godine "Dajmon" je sve otkupqenekoli~ine duvana isplatio u roku
BEOGRAD - Predsjednik Uni-
je sindikata prosvjetnih radnika
Srbije Miodrag Skrobowa rekao
je da je u vi{e od 200 osnovnih i
sredwih {kola u Srbiji ju~e odr-
`an {trajk upozorewa, zbog ne-
postojawa posebnog kolektivnog
ugovora.
Skrobowa je Beti kazao da
{trajka~i ju~e ujutro nisu odr`a-
li prvi ~as. Oni protestuju i zbog
najave otpu{tawa zaposlenih u
prosvjeti i neizra|enog mehani-
zma socijalnog programa.
Skrobowa je kazao da je {tra-
jk upozorewa odr`an u gotovo svim
gradovima Srbije. On je naveo da
Unija ne}e dozvoliti podjele ot-
kaza bez potpisanog posebnog ko-
lektivnog ugovora i adekvatnog
socijalnog programa, neophodnih
za zbriwavawe prosvjetnih rad-
nika i zaposlenih u prosvjeti.
Ministar prosvjete i sporta
Srbije Slobodan Vuksanovi} re-
kao je u izjavi Beti da je u pone-
djeqak, na sastanku sa predstav-
nicima Unije sindikata prosvjet-
nih radnika Srbije, dogovoreno
da ne}e biti otpu{tawa prosvjet-
nih radnika.
Vuksanovi} je dodao da nije-
dan prosvjetni radnik ne}e biti
otpu{ten dok se ne obezbijedi pot-
pisivawe kolektivnog ugovora,
koji bi pratio i odgovaraju}i so-
cijalni program.
- U vezi sa eventualnim vi-
{kom zaposlenih, za sve pojedi-
na~ne slu~ajeve direktori {kola
moraju se obratiti direktno Mi-
nistarstvu prosvete i sporta - do-
dao je ministar.
Prema wegovim rije~ima, na
sastanku je bilo malo rije~i o pot-
pisivawu kolektivnog ugovora.
Jer, prema wegovim rije~ima,
predstavnici sindikata "znaju da
se kolektivni ugovor potpisuje
sa Ministarstvom finansija i
Ministarstvom za rad, a da je
Ministarstvo prosvete i spor-
ta samo posrednik i posmatra~#.
Me|utim, Skrobowa je rekao
da se kolektivni ugovor, ipak, pot-
pisuje sa Ministarstvom prosvje-
te i sporta. ¥
[TRAJK UPOZOREWA U [KOLAMA
"PRESPAVALI" PRVI ^ASProsvjetari {trajkuju zbog najaveotkaza i neizra|enog mehanizmasocijalnog programa
BEOGRAD - Ministar za
qudska i mawinska prava Srbi-
je i Crne Gore Rasim Qaji} pri-
mio je u Beogradu zamjenika mi-
nistra spoqnih poslova Iraka
Hamida al-Bajatija.
Ministar Qaji} je istakao
da je u svjetlu tradicionalno do-
brih odnosa sa Irakom, a u novim
okolnostima, neophodno oja~ati,
osim politi~kog dijaloga, eko-
nomsku saradwu dviju zemaqa.
Qaji} je istakao spremnost
dr`avne zajednice da pomogne
Iraku u obnovi, kao i `equ Sr-
bije i Crne Gore da se weni pri-
vrednici vrate na tr`i{te te
bliskoisto~ne zemqe kao zna~aj-
ni partneri, a posebno da wena
gra|evinska operativa ponovo
zauzme visoko mjesto koje je ima-
la u toj zemqi.
Al-Bajati je naglasio sprem-
nost za daqe unapre|ewe ukup-
ne saradwe i istakao da je Ira-
ku neophodna pomo} u mnogim
segmentima, a posebno u obuci
stru~nih kadrova u razli~itim
oblastima, saop{teno je iz Di-
rekcije za informisawe Savje-
ta ministara Srbije i Crne Go-
re. ¥
QAJI] SA AL-BAJATIJEM
Irak opet partner
MINISTAR za dr`avnu
upravu i lokalnu samoupravu u
Vladi Srbije Zoran Lon~ar, ko-
ji predvodi delegaciju Srbije i
Crne Gore na sjednici Savjeta
bezbjednosti Ujediwenih nacija
posve}enoj radu Ha{kog tribu-
nala, izjavio je u Wujorku da se
prvi put u pozitivnom kontekstu
govorilo o izvje{taju koji se od-
nosi na Srbiju i Crnu Goru.
O~ekivani pozitivni izvje-
{taj predsjednika Ha{kog tri-
bunala Teodora Merona i glavnog
tu`ioca Karle del Ponte dao je
poseban tok diskusiji, koju su vo-
dili ~lanovi Savjeta bezbjedno-
sti, naveo je ministar Lon~ar.
- Izre~ene su posebne pohva-
le za sve {to je Vlada Srbije u
posledwih nekoliko meseci
ostvarila u procesu saradwe sa
Ha{kim tribunalom, gde se na-
ro~ito izdvaja govor predstavni-
ka ameri~ke administracije - ka-
zao je Lon~ar.
Lon~ar je rekao da je zna~aj
rasprave o saradwi sa Tribuna-
lom za Srbiju i dr`avnu zajedni-
cu u ~iwenici da je na sjednici
Savjeta bezbjednosti verifikova-
na uspje{na politika koju je Vla-
da Srbije vodila tokom posqed-
wih mjeseci, i to na najvi{em mo-
gu}em nivou, javio je Tanjug.
Lon~ar je naglasio da }e Sr-
bija nastaviti da preduzima sve
kako bi bili locirani preosta-
li optu`eni i kako bi se utvrdi-
lo da li se neko od wih uop{te
nalazi u Srbiji i Crnoj Gori.
- Smatram da je, zahvaquju}i
ovim aktivnostima, znatno pove-
}an kredibilitet i ugled dr`av-
ne zajednice u me|unarodnoj zajed-
nici i da se predstavnicima Vla-
de Srbije i dr`avne zajednice ve-
ruje zbog svega {to je u~iweno i
zbog spremnosti da obaveze budu
izvr{ene u potpunosti - kazao je
Lon~ar. ¥
MINISTAR LON^AR NA SJEDNICI SAVJETA BEZBJEDNOSTI
Pohvale iz WujorkaBEOGRAD - Ministar za
rad, zapo{qavawe i socijalnu
politiku Srbije Slobodan Lalo-
vi} izjavio je ju~e da }e se
u narednih nekoliko dana znati
sudbina preduze}a "Lupus#, ko-
je je osnovala supruga Milorada
Ulemeka Legije.
Lalovi} je za Radio "B92#
rekao da je u toku preregistra-
cija svih preduze}a registrova-
nih u Trgovinskom sudu, koja bi
trebalo da bude zavr{ena 15. ju-
na u pono}.
- Pitawe je da li }e to pred-
uze}e biti preregistrovano u
okviru Agencije za preregistra-
ciju. Ako agencija ne prihvati
preregistraciju, onda to predu-
ze}e ne}e mo}i vi{e da funkci-
oni{e i to }e se znati ovih da-
na - rekao je Lalovi}.
On nije precizirao koji su
kriterijumi za izdavawe dozvo-
le o preregistraciji. Lalovi}
je samo napomenuo da se radi o
"op{tim kriterijumima# koje
moraju da ispuwavaju sva predu-
ze}a.
Ministri u Vladi Srbije iz
Srpskog pokreta obnove nedav-
no su objavili da je postignut
dogovor sa premijerom Vojisla-
vom Ko{tunicom da agencija
"Lupus#, u kojoj rade i biv{i
pripadnici Jedinice za speci-
jalne operacije, bude zatvore-
na.
Kao jedan od mogu}ih na~ina
za zatvarawe navodi se da toj
agenciji ne bude odobrena pre-
registracija. ¥
SLOBODAN LALOVI]
Ministar Vuksanovi}: Dogovoreno da ne}e biti otpu{tawa (foto-arhiva)
BEOGRADSKI SIZIFHtio je samo nekoliko krupnih komada kamena, da sagradi~esmu. Lepu, starinsku, da ga podse}a na dedu...
"Lupusu" odbrojani dani
srijeda, 15. jun 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9
PRI[TINA - U~esnici kon-
ferencije "Budu}i status Koso-
va# ocijenili su ju~e da je zadr-
`avawe sada{weg stawa na Kosme-
tu neodr`ivo i pozvali vlasti u
Beogradu i Pri{tini da u praksi
demonstriraju maksimum dobre vo-
qe za me|usoban dijalog i saradwu
sa predstavnicima me|unarodne za-
jednice.
U zavr{noj deklaraciji, u~e-
snici konferencije pozvali su sve
politi~ke aktere, sa obje strane,
da prihvate kosovsku realnost kao
polaznu ta~ku za budu}e pregovo-
re, imaju}i stalno u vidu legitim-
ne interese i Srba i Albanaca i
drugih zajednica na Kosovu i Me-
tohiji.
- Insistiramo na po{tovawu i
punom sprovo|ewu svih me|unarod-
nih dokumenata i standarda, koji se
odnose na po{tovawe qudskih i
mawinskih prava - navodi se u ovoj
deklaraciji, javila je Beta.
U~esnici konferencije ape-
lovali su na vlasti u Beogradu da
ne sputavaju predstavnike Srba iz
pokrajine da autonomno djeluju u
najboqem interesu ostvarivawa
qudskih i gra|anskih prava srp-
ske mawine na Kosovu.
Oni su apelovali i na privre-
mene organe samouprave na Koso-
vu i Metohiji da upravo na pita-
wu za{tite svih mawinskih zajed-
nica doka`u svoju doraslost za iz-
gradwu demokratskog, prosperi-
tetnog i evropskog Kosova.
- Pozdravqamo re{ewe statu-
sa Kosova i Metohije koje se za-
sniva na multietni~nosti i punom
po{tovawu qudskih prava, ukqu~u-
ju}i pravo izbeglica i raseqenih
lica da se bezbedno vrate u svoje
domove - pi{e u deklaraciji.
U~esnici konferencije zatra-
`ili su da se obezbijede efikasne
ustavne garancije za za{titu mawi-
na, ukqu~uju}i i mehanizme za wi-
hovo u~e{}e u vlasti, kao i da se
obezbijedi proces decentraliza-
cije, koji }e doprinijeti zajedni~-
kom `ivotu razli~itih zajednica.
Zatra`eno je da se obezbije-
de i posebne garancije za za{ti-
tu kulturnog i istorijskog nasqe-
|a, kao i promocija efikasnih me-
hanizama za borbu protiv organi-
zovanog kriminala.
Na ju~e zavr{enoj dvodnevnoj
konferenciji "Budu}i status Ko-
sova#, koju je organizovao Hel-
sin{ki odbor za qudska prava u
Srbiji, u~estvovali su predstav-
nici me|unarodne zajednice, ko-
sovskih privremenih organa sa-
mouprave, politi~kih stranaka,
Srba sa Kosmeta, kao i nevladi-
nih organizacija i nekoliko gra-
|anski orijentisanih partija iz
Srbije.
Konferenciji, koja je odr`a-
na u pri{tinskom hotelu "Grand#,
nisu prisustvovali predstavnici
vlasti iz Beograda.
Kosovski premijer Bajram
Kosumi rekao je pred u~esnicima
konferencije da }e nezavisno Ko-
sovo biti demokratska dr`ava ne
samo Albanaca, nego svih wego-
vih gra|ana.
On je naveo da su kosovski or-
gani samouprave u~inili veliki
pomak u ispuwavawu standarda ko-
je je propisala me|unarodna za-
jednica. Po wegovim rije~ima,
"velika ve}ina gra|ana Kosova,
i to ne samo Albanaca, ve} i pri-
padnika nacionalnih mawina, iz-
ja{wava se za nezavisno Kosovo#.
Kosumi je izrazio uvjerewe da
}e pregovori o kona~nom statusu
po~eti u septembru i da }e traja-
ti "zna~ajno mawe od godinu da-
na#. Kosovski premijer o~ekuje
da to ne}e biti pregovori srpske
i albanske strane uz posredovawe
me|unarodne zajednice, ve} }e na
wima biti rije~i o tome da li su
standardi koji su postavqeni is-
puweni.
Kosumi je ponovio da je Kon-
takt grupa jasno definisala da
ne}e biti podjele Kosova i pro-
mjene granica.
- Kontakt grupa nije defini-
sala {ta }e Kosovo biti u budu}-
nosti. To je na{ zadatak i na{e
je demokratsko pravo da sami od-
lu~imo o svojoj budu}nosti - re-
kao je Kosumi i dodao da je pred-
uslov za normalizaciju odnosa u
regionu rje{avawe statusa Koso-
va i Crne Gore.
Zamjenik {efa Unmika Lari
Rosin ocijenio je da je ova konfe-
rencija va`an korak u procesu us-
postavqawa dijaloga i va`na pre-
preka monoetni~kom razmi{qa-
wu. ¥
KONFERENCIJA U PRI[TINI O BUDU]NOSTI KOSMETA
ZA PO^ETAK - DOBRA VOQA U zavr{noj deklaraciji, u~esnici konferencije pozvali susve politi~ke aktere, sa obje strane, da prihvate kosovskurealnost kao polaznu ta~ku za budu}e pregovore
NOJKI]Predstavnik "Srpske liste
za Kosovo i Metohiju# Ran|el
Nojki} izjavio je da Srbi treba
da se ukqu~e u rad kosovskih pri-
vremenih organa samouprave.
- Niko ne mo`e da brani in-
terese Srba sa ovih prostora kao
{to to mogu sami oni - rekao je
Nojki}.
On ima primjedbe na poli-
tiku iz Beograda, naro~ito na
neke stranke koje poku{avaju da
diktiraju na~in funkcionisawa
Srba na ovim prostorima, i to
~ine iz partijskih interesa.
ROSINZamjenik {efa Unmika La-
ri Rosin izjavio je da }e rje{e-
wem kona~nog statusa Kosova cio
region biti na dobitku, ukqu~u-
ju}i i Srbiju i Crnu Goru.
- U procesu rje{avawa ko-
na~nog statusa ne smije biti po-
bjednika i gubitnika - rekao je
Rosin i dodao da strane u Beogra-
du i Pri{tini treba same, me|u-
sobno, da rije{e sporna pitawa
u procesu definisawa kona~nog
statusa Kosova.
KOSOVSKA MITROVICA
- Vi{e stotina Srba iz sjevernog
dijela Kosovske Mitrovice oku-
pilo se i ju~e prije podne u bli-
zini glavnog mosta na Ibru, u znak
protesta zbog odluke Unmika o
slobodnom prelasku gra|ana i vo-
zila preko mosta.
Gra|ani sjeverne Kosovske
Mitrovice odlu~ili su da se od
ponedjeqka svakodnevno okupqa-
ju u blizini mosta na Ibru, u vri-
jeme kada je "most otvoren# za pre-
laz motornih vozila, a to je od de-
vet do 10 i od 17 do 18 ~asova. Pje-
{aci nesmetano mogu da prelaze
most tokom ~itavog dana, javqa
Beta.
Vremenski period u kome }e
vozila mo}i da prelaze most sa
sada{wa dva sata dnevno, postepe-
no }e se iz nedjeqe u nedjequ pro-
du`avati za sat vremena, da bi od
18. jula most bio i za vozila otvo-
ren tokom ~itavog dana.
Okupqawem oko mosta na
Ibru Srbi `ele da izraze neza-
dovoqstvo i zabrinutost, jer sma-
traju da me|u obi~nim gra|anima
iz ju`nog dijela Kosovske Mitro-
vice mo`e biti i ekstremnih Al-
banaca koji im mogu ugroziti mir.
Srbi koji protestuju isti~u
da nisu protiv zajedni~kog ̀ ivo-
ta sa Albancima, {to dokazuju i
~iwenicom da u sjevernom dijelu
grada, u naseqima Bo{wa~ka ma-
hala, Tri solitera i Rudarske ~e-
te, `ivi oko tri hiqade Albana-
ca.
Pripadnici i Kosovske po-
licijske slu`be obezbje|ivali su
ju~e most, a vi|ena je i Unmiko-
va policija.
Gra|ani su rekli novinari-
ma da smatraju da je jo{ rano da se
slobodno prelazi preko mosta i
da time samo `eli da se stvori
la`na slika o poboq{anoj bez-
bjednosnoj situaciji zbog dolaska
specijalnog izaslanika general-
nog sekretara Ujediwenih nacija
Kaija Eidea na Kosmet.
Norve{ki diplomata Eide za-
du`en je za procjenu ispuwavawa
standarda u pokrajini, {to je
preduslov za po~etak razgovora o
budu}em statusu Kosova i Meto-
hije.
I ju~era{we okupqawe Sr-
ba kod mosta u Kosovskoj Mitro-
vici pro{lo je bez ikakvih in-
cidenata. ¥
PROTEST SRBA IZ SJEVERNOG DIJELA KOSOVSKE MITROVICE
UNMIK IBAR MUTISrbi su zabrinuti jer smatraju da me|u obi~nim gra|animaiz ju`nog dijela grada, koji sada slobodno prelaze most,mo`e biti i ekstremnih Albanaca
[EF misije Ujediwenih naci-
ja na Kosovu i Metohiji Seren Je-
sen-Petersen podr`ava ideju da ad-
ministraciju ju`ne srpske pokra-
jine preuzme Evropska unija.
Po{to Savjet bez-
bjednosti Ujediwenih
nacija treba da odlu-
~i o kona~nom sta-
tusu Kosova, o~e-
kuje se da }e u
drugoj polovini
2006. godine bi-
ti donesena ta-
kva odluka u ko-
joj }e biti na-
novo definisa-
na i uloga me-
|unarodne za-
jednice u po-
krajini.
S v e
ukazuje
n a
to da bi Evropska unija mogla da
preuzme administraciju, prenosi
Beta izjavu Serena Jesen-Peterse-
na austrijskoj novinskoj agenciji.
- Smatram da bi bilo isprav-
no ako bi proces i{ao u tom prav-
cu - rekao je Jesen-Petersen.
On je poru~io da "do re{ewa
pitawa statusa mora biti sasvim ja-
sno da je budu}nost Kosova evrop-
ski zadatak, koji mo`e samo uz ak-
tivnu ulogu Evrope biti re{en#.
Diplomatski izvori u Pri-
{tini tvrde da je ve} gotovo dogo-
voreno povla~ewe Ujediwenih na-
cija sa Kosova.
Na to ukazuje i ~iwenica da se
demo-
kratski i pravni standardi, koje
su kao preduslov postavile Ujedi-
wene nacije, sve vi{e prilago|a-
vaju kopenha{kim kriterijumima
potrebnim za prijem u Evropsku
uniju.
Po{to mogu}a nezavisnost Ko-
sova i Metohije ina~e ne}e mo}i da
uslijedi prije prijema zemqe u
Evropsku uniju, Evropa bi na taj na-
~in imala politi~ku kontrolu nad
protektoratom, navodi austrijska
novinska agencija. ¥
SEREN JESEN-PETERSEN O BUDU]EM STATUSU POKRAJINE
Evropi vru} krompir
BEOGRAD - Javno preduze}e
"@eleznice Srbije# najavile su
da }e u junu i julu ove godine na
relaciji Sremskih
Karlovaca, Novog Sada, Bele Cr-
kve, Vrwa~ke Bawe, Smedereva i
Pali}a saobra}ati muzejski voz
"Romantika#.
Kako se navodi u saop{tewu,
"Romantika# }e 18. juna voziti do
Pali}a, povodom otvarawa se-
zone kupawa, a posjetioci }e mo-
}i da prisustvuju otvarawu i Pa-
li}ke olimpijade, izlo`bi likov-
nih stvaralaca, kao i zabavnom
programu "Kuvawe 160 kotli}a#,
javila je Beta.
Voz }e 25. juna voziti i na
Karneval cvije}a u Vr{cu, na ko-
jem }e posetioci mo}i da vide iz-
lo`be likovnih umjetnika i ru~-
nih radova, kao i regatu na jeze-
ru.
"Romantika# }e, tako|e, sao-
bra}ati i do Smedereva, 26. juna,
gdje }e za turiste biti organizo-
van obilazak grada i kulturno-
istorijskih spomenika.
Muzejski voz }e povesti put-
nike u petak, 1. jula, i u Vrwa~ku
Bawu, gdje }e turisti, pored obi-
laska grada i spomenika, mo}i u
organizaciji Kajaka{kog kluba
da prisustvuju manifestaciji "Ve-
seli spust Ibrom#.
Tradicionalno, "Romantika#
}e saobra}ati 19. juna i 9. jula do
Sremskih Karlovaca, gdje }e turi-
sti mo}i da obi|u riznicu Patri-
jar{ijskog dvora, Gradski muzej,
Karlova~ku gimnaziju i galeriju
Kulturnog centra. ¥
MUZEJSKI VOZ KRE]E 18. JUNA
"Romantika" na pruzi
Most na Ibru: Odluka Umnika uznemirila Srbe (Foto-Beta)
Jesen-Petersen: Budu}nost Kosova je evrop-ski zadatak (Foto-Beta)
SRPSKI POKRET OBNOVE
Mjerkajustavove
JAGODINA - Potpredsjed-
nik Srpskog pokreta obnove
Vlajko Seni} izjavio je da }e ta
stranka do kraja nedjeqe donije-
ti stav o u~e{}u wenih pred-
stavnika u privremenim kosov-
skim organima samouprave, pre-
nosi Beta.
Seni} je jagodinskoj televi-
ziji "Palma plus# rekao da }e
do kraja nedjeqe biti zauzet stav
i povodom odluke pokrajinskog
odbora ove partije na Kosovu i
Metohiji da wihovi ~lanovi sa
Srpske liste u~estvuju u radu
privremenih organa.
Seni} je dodao i da ta odlu-
ka nije u suprotnosti sa general-
nom politikom wegove stranke,
koja se zalagala za izlazak Srba
na kosovske parlamentarne iz-
bore, kao na~in za stvarawe bo-
qih uslova `ivota u pokrajini.
Srpski pokret obnove je na
pro{lim kosovskim parlamen-
tarnim izborima u~estvovao na
jedinstvenoj listi sa Socijalde-
mokratskom partijom Neboj{e
^ovi}a i Demokratskom stran-
kom. Lista je osvojila osam mje-
sta, od kojih su dva pripala Srp-
skom pokretu obnove. ¥
BEOGRAD - Generalni in-
spektor Ministarstva unutra-
{wih poslova Srbije Vladimir
Bo`ovi} izjavio je da biv{i na-
~elnik beogradske policije, gene-
ral Milan Obradovi}, "nije `r-
tva nikakve policijske, a jo{ ma-
we politi~ke zavere#.
Bo`ovi} je Televiziji "Po-
litika# rekao da je wegova slu-
`ba, u vezi sa slu~ajem Obradovi-
}a, po nalogu dr`avnog tu`ioca
"prikupila sve {to je mogla i do-
stavila izve{taj tu`iocu#, pre-
nosi Tanjug.
Prema wegovim rije~ima,
Uprava za borbu protiv organizo-
vanog kriminala podnijela je po-
tom krivi~nu prijavu i uhapsila
biv{eg zamjenika {efa Bezbjedno-
sno-informativne agencije Milo-
rada Bracanovi}a i Milana Obra-
dovi}a i nastavila da radi po na-
logu dr`avnog tu`ioca.
Bo`ovi} je o smrti slikara
Dragana Male{evi}a Tapija re-
kao da je slu`ba generalnog in-
spektora po nalogu dr`avnog tu-
`ioca ispitivala postupawe beo-
gradske policije u vezi sa ubi-
stvom policijskog generala Bo-
{ka Buhe, a u okviru te akcije bio
je priveden i Tapi, koji je posli-
je izvjesnog vremena preminuo u
policijskoj stanici.
Svi relevantni dokazi, in-
formacije i ~iwenice do kojih je
slu`ba do{la predstavqeni su dr-
`avnom tu`iocu i nalaze se sada
u tu`ila{tvu, rekao je Bo`ovi}.
- Smatram da je neko kriv i da
je na dr`avnom tu`iocu da se za-
interesuje za taj slu~aj i da odgo-
vori ko je taj krivac i ko jeprekr-
{io zakon i da shodno tome pove-
de postupak. Mi smo uradili svoj
deo posla i izve{taj je kod dr`av-
nog tu`ioca i smatram da ima ele-
menata za krivi~nu prijavu i sve
daqe je u iskqu~ivoj nadle`nosti
tu`ioca - rekao je Bo`ovi}.
Generalni inspektor policije
rekao je da je od wegovog stupawa na
du`nost u aprilu 2004. godine dobi-
jeno 4.515 predstavki i `albi gra-
|ana i da je ve}i dio wih obra|en,
kao i da su na osnovu toga podnese-
ne 84 prijave protiv 119 lica, me-
|u kojima je 110 radnika Ministar-
stva unutra{wih poslova. ¥
VLADIMIR BO@OVI], GENERALNI INSPEKTOR POLICIJE
Obradovi} nije `rtva zavjere
BEOGRAD - Korupcija u Sr-
biji je jedan od najve}ih proble-
ma dr`avne politike, a sve obla-
sti dru{tva su strukturno ko-
rumpirane, ocijeweno je ju~e na
skupu prilikom dodjele diploma
polaznicima osme i devete ge-
neracije antikorupcijske obuke
slu`benika Vlade Srbije i dr-
`avne zajednice.
- Korupcija uti~e na vlada-
vinu prava i unapre|ewe demo-
kratskog dru{tva, a negativna
posledica te "bolesti# je daqe
siroma{ewe dru{tva - kazao je
ambasador [vedske u Beogradu
Lars Joran Engfeldt.
On je pozdravio dono{ewe
nacionalne strategije, kao okvi-
ra za borbu protiv korupcije,
ali je i rekao da jo{ dosta toga
treba da se uradi. Antikorup-
cijska obuka vi{e od 200 slu-
`benika vojske, policije, mini-
starstava Srbije i organa dr-
`avne zajednice, odr`ava se ve}
tri godine u saradwi sa {ved-
skom Agencijom za inostrani
razvoj.
Ti stru~waci bi}e na raspo-
lagawu Vladi Srbije kada bude
formirala antikorupcijsku
agenciju. ¥
OBUKA SLU@BENIKA VLADE SRBIJE I DR@AVNE ZAJEDNICE
Diplomom protiv korupcije
[ef Unmika podr`ava ideju da administracijupokrajine preuzme Evropska unija
srijeda, 15. jun 2005.SVIJET
HAIFA - Vi{e od dvije hi-
qade godina ~ekalo se na osmo
svjetsko ~udo, kako sqedbenici ba-
haji religije nazivaju veli~anstve-
ni vrt na obroncima brda Karmel
u Haifi (Izrael), u kojem je smje-
{ten svjetski centar te najmla|e
religije, osnovane u Iranu sredi-
nom 19. vijeka.
Bri`qivo ure|ene terase vr-
ta dominiraju gotovo cijelom sje-
vernom padinom Karmela, koja gle-
da na luku. Karmel je sveto brdo za
vi{e svjetskih religija. Vrt je di-
zajnirao kanadski arhitekta Fa-
riborz Saba i on predstavqa fa-
scinantan prizor i no}u, jer je ras-
poredom osvjetqewa postignuto da
cio kompleks izgleda kao niz svje-
tlosnih prstenova koji vode do cen-
tralnog hrama, podsje}a se u repor-
ta`i novinara Bete Viktora
[trpca.
Vrt, koji godi{we posjeti bli-
zu milion turista, ~ini 18 terasa,
devet koje vode do hrama i devet od
hrama do vrha brda. Svaka je dizaj-
nirana druga~ije - razli~itim vr-
stama cvije}a i ukrasnog biqa, vo-
doskocima i ornamentima u mer-
meru. Terase vrta povezane su sa
1.500 stepenika. Graditeqi su po-
ku{ali da u vrtu stvore utisak
prirodnog pejza`a, ostavqaju}i dr-
ve}e koje je tu zate~eno, ali na pa-
dinama koje razdvajaju terase uo~-
qiva je vje{ta~ka trava, na kapi-
jama od kovanog gvo`|a nalaze se
izliveni ukrasi u obliku ptica
grabqivica, paunova i drugih `i-
votiwa.
Ta~no u sredi{tu vrta nalazi
se hram koji je drugo mjesto po sve-
tosti za bahaje, gdje su pohraweni
zemni ostaci utemeqiva~a reli-
gije - proroka Baba. Wega su iran-
ske vlasti pogubile 1850. godine,
upravo zbog propovijedawa nove
religije. Najsvetije mjesto za ba-
haje je hram u gradu Ako, udaqen
desetak kilometara od Haife, gdje
je sahrawen Babov nasqednik Ba-
ha-u-lah.
Upravo je Baha-u-lah najzaslu-
`niji za {irewe vjerskog u~ewa i
prerastawa pokreta u religiju ko-
ja, kako ka`u, ima vi{e od pet mi-
liona sqedbenika u svijetu.
Wihovo u~ewe, koje je mo`da
najboqe sa`eto u Baha-u-lahovoj
izreci "Zemqa je samo jedna dr`a-
va, a cjelokupno ~ovje~anstvo we-
ni gra|ani#, propovijeda vjerova-
we u jednog boga, jedinstvo svih re-
ligija, jednakost svih qudi, mu{ka-
raca i `ena, da nauka i religija
treba da budu u harmoniji.
Mada propovijedaju jednakost
mu{karaca i ̀ ena, u sada{wem sa-
zivu najvi{eg upravnog tijela ba-
haja, deveto~lanom savjetu, nema
nijedne `ene. Savjet, koji se bira
u demokratskoj proceduri, upra-
vqa poslovima bahaja iz Univer-
zalne ku}e pravde, zgrade koja se na-
lazi u vrtu, stotinak metara od
hrama.
U tom kompleksu je i zgrada
muzeja, sagra|ena prema uzoru na
gr~ki anti~ki hram. Predstavnik
kancelarije za odnose sa javno{}u,
Australijanac Majkl Dej, ka`e da
se mogu vidjeti samo dva ili tri
sprata i da svaka od tih zgrada
ima sedam ili devet spratova is-
pod zemqe. Oko 260 miliona dola-
ra ulo`eno je za ure|ewe vrta i
prate}ih objekata od kada je, po-
~etkom pro{log vijeka, po~ela
gradwa tog monumentalnog spome-
nika. Vrt je izgra|en iskqu~ivo
od sredstava prikupqenih od sqed-
benika.
Oni imaju priliku da jednom
godi{we do|u na devetodnevno ho-
do~a{}e u Haifu, ali tako da u
jednom trenutku ne bude vi{e od
wih 200. Vrt Bahaja u Haifi godi-
{we posjeti izme|u dvije i tri hi-
qade sqedbenika bahaja.
Kao i ve}ina drugih religija,
i bahaji imaju sopstvene svete spi-
se, mahom djelo Baha-u-laha. Godi-
nu dijele na 19 mjeseci, sa po 19 da-
na. Ova religija nema posebnih ri-
tuala, ne postoje sve{tenici ili
propisani na~in molitve. ¥
VELI^ANSTVENI VRT NA OBRONCIMA BRDA KARMEL U IZRAELSKOJ HAIFI
10
Vrt u Haifi: Svjetski centar bahaji religije (Foto-Beta)
OSMO ̂ UDO SVIJETA OSMO ̂ UDO SVIJETA OSMO ̂ UDO SVIJETA OSMO ̂ UDO SVIJETA OSMO ̂ UDO SVIJETA OSMO ̂ UDO SVIJETA OSMO ̂ UDO SVIJETA OSMO ̂ UDO SVIJETA OSMO ̂ UDO SVIJETA
HONG KONG - Ekolo-
{ki pokret "Grinpis# ob-
javio je da je u najve}em ju-
`nokineskom gradu Guang-
xou u veleprodaji otkrio
nelegalni genetski modifi-
kovan (GM) pirina~.
Sumwu ekologa potvrdi-
la je izvjesna wema~ka labo-
ratorija, prenijela je We-
ma~ka novinska agencija.
Prethodno je "Grinpis#,
jo{ prije vi{e nedjeqa, ob-
javio da je otkrio genetski
izmijewen pirina~ u cen-
tralnoj kineskoj provinci-
ji Hubei, {to je bio povod
da kineske vlasti obe}aju
zvani~nu istragu.
"Grinpis# sada izra`a-
va bojazan da nikakva akci-
ja vlasti nije preduzeta i
da se genetski izmijewen pi-
rina~ nekontrolisano {iri
Kinom. Budu}i da je rije~ o
netestiranoj sorti, posto-
ji mogu}nost da ovaj piri-
na~ mo`e da izazove aler-
gijske reakcije, isti~u u
hongkon{koj filijali
"Grinpisa#.
[tavi{e, wihovi testo-
vi ilegalnog zrna na mi{e-
vima su to potvrdili.
Zato je potrebna hitna
akcija uklawawa tog pirin-
~a s tr`i{ta, apeluju eko-
lozi. Ova de{avawa ve} su
djelovala na uvoznike pi-
rin~a iz Kine.
Japan, Ju`na Koreja i
Evropska unija izrazili su
zabrinutost kineskoj vladi
povodom mogu}e kontamina-
cije izvoznih po{iqki ge-
netski izmijewenim, pa jo{
i netestiranim zrnom.
¥
UPOZOREWE EKOLO[KOG POKRETA "GRINPIS"
Genetski izmijewen pirina~ RIM - Prema prvim zvani~nim rezul-
tatima Ministarstva unutra{wih poslova
Italije, na referendum za ukidawe ili iz-
mjenu zakona o vje{ta~koj oplodwi odazvao
se veoma mali broj gra|ana, javio je Tanjug.
Rezultati, koji jo{ nisu definitivi,
govore da je glasalo svega 25,6 odsto gra|a-
na. Prvi me|u politi~arima koji je komen-
tarisao rezultate referenduma je lider
Italijanske radikalne stranke Marko Pa-
nela, koji je rekao:
- Nisam iznena|en ovakvim rezultatom.
I da se na glasawe odazvalo 40 odsto, bio bi
to odli~an rezultat, vi{e od toga ne treba
o~ekivati.
Negativniji komentari sti`u od stra-
ne jednog od ~lanova Demokratske stranke
Pepina Kaldarola, koji smatra da je "re-
zultat referenduma velika nesre}a#. Pre-
ma mi{qewu sekretara Italijanske radi-
kalne partije Danijela Kapezonija, potreb-
no je ozbiqno razmisliti da bi se shvati-
lo {ta se to dogodilo u italijanskom dru-
{tvu. ¥
IZJA[WAVAWE O VJE[TA^KOJ OPLODWI
Propao italijanski referendum
ZAJEDNICA BAHAJANajbrojnija zajednica baha-
ja nalazi se u Indiji, gdje ih ima
2,5 miliona, zatim u Iranu 300
hiqada, odakle poti~u i uteme-
qiva~i religije, ali su u toj ze-
mqi bili izlo`eni progonima,
tako da se veliki broj wih ise-
lio u druge dr`ave.
U Ministarstvu vjera Srbi-
je ka`u da mawa zajednica od oko
pedesetak bahaja postoji i u Sr-
biji i Crnoj Gori, ali oni za sa-
da djeluju kao neformalna grupa
jer ne mogu da se registruju kao
vjerska zajednica dok ta oblast
ne bude zakonski ure|ena.
Vrt, koji predstavqa veli~anstven prizor, pogotovo
no}u zbog izvanrednog rasporeda osvjetqewa u vidu
svjetlosnih prstenova, osmislio je kanadski arhitekta
Fariborz Saba
OSMO ̂ UDO SVIJETA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005. SVIJET
M E R I D I J A N I
Baradej upozorio PjongjangBE^ - [ef Me|unarodne agencije za atomsku
energiju, Mohamed el-Baradej upozorio je ju~e Sje-
vernu Koreju da se kloni nuklearnih prijetwi i za-
tra`io da ta zemqa potvrdi saradwu sa organizaci-
jom za istra`ivawe aktivnosti oko wenog nuklear-
nog programa, prenio je Tanjug.
El-Baradej je rekao da je ova specijalizovana agen-
cija Ujediwenih nacija spremna da sara|uje sa Sjever-
nom Korejom da bi bila "sigurna da su sve nuklearne
aktivnosti usmjerene iskqu~ivo u mirotvorne svr-
he#. ¥
Tra`e ameri~ko izviwewe KABUL - Avganistanski islamski sve{tenici zatra-
`ili su ju~e da se vlada Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava
izvini zbog vrije|awa Kurana u vojnom zatvoru Gvantana-
mo na Kubi i da se odgovorni izvedu pred sud u Avganista-
nu.
Savjet ulema je iznio taj zahtjev na kraju sastanka sve-
{tenika iz cijelog Avganistana, prenio je Tanjug.
- Zloupotreba Kurana u Gvantanamu je zlo~in. On bo-
de muslimane u srce. Savjet ulema Avganistana ̀ eli da se
svijeta - rekao je verski vo|a Malvari Saadudin. ¥
KIRKUK, BAGDAD - U eks-
ploziji bombe u Kirkuku ju~e je
poginulo 18 qudi koji su ~eka-
li u redu za penzije, a 53 je ra-
weno, saop{tila je ira~ka po-
licija, prenio je Tanjug.
Pukovnik [iraz Mohamed
izjavio je da je bomba bila posta-
vqena ispred banke Rafidijan u
centru Kirkuka, 290 kilometara
sjeverno od Bagdada, prenijele
su agencije.
On je dodao da jo{ nije utvr-
|eno o kakvoj je eksplozivnoj na-
pravi rije~.
U me|uvremenu, tijela 13
obezglavqenih qudi donesena su
preksino} u jednu bolnicu u za-
padnom dijelu Bagdada.
Doktor Mohamed Javad iz
bolnice "Jarmuk# rekao je da su
tijela donesena iz mjesta Kal-
dijah, 75 kilometara zapadno od
Bagdada.
Prema wegovim rije~ima,
najvjerovatnije je rije~ o qudi-
ma koji su nestali kada je u ~e-
tvrtak blizu Kaldijaha napad-
nut konvoj za snabdijevawe ame-
ri~ke vojske.
Istovremeno, ameri~ka am-
basada je saop{tila da je prekju-
~e jedna bomba eksplodirala ne-
koliko stotina metara od vozi-
la u kojem se nalazio jedan ame-
ri~ki diplomata, ali da on nije
povrije|en.
Tanjug je, tako|e, prenio da
su ~etiri ira~ka policajca ubi-
jena prekju~e, a jo{ sedam wih je
povrije|eno u dvostrukom napa-
du na snage bezbjednosti sjever-
no od Bagdada, saop{tili su iz-
vori u ira~koj vojsci.
^etiri policajca su ubije-
na, a sedam povrije|eno, rekao
je oficir ira~ke armije u Baku-
bi, 60 kilometara sjeverno od
Bagdada, gdje su `rtve preba~e-
ne.
Kako je prenijela Agenci-
ja Frans pres, kontrolni
punkt kod mjesta Kan Bani
Sad, 40 kilometara sjeverno
od Bagdada, napadnut je anti-
tenkovskim raketama, ru~nim
granatama i lakim oru`jem,
ispri~ao je jedan od rawenih
policajaca.
- Mi smo pozvali poja~awe,
a kada su oni stigli, jedno od
wihovih vozila o{te}eno je u
eksploziji - naveo je jedan lak-
{e povrije|eni policajac smje-
{ten u bolnici u Bakubi.
Izvor u ira~kom Ministar-
stvu unutra{wih poslova naveo
je da su pripadnici poja~awa na-
padnuti iz vozila koje im je pre-
prije~ilo put.
U drugom napadu, pet vojni-
ka je povrije|eno, od kojih dvo-
jica te`e, u napadu na kontrol-
ni punkt ira~ke vojske u mjestu
Havixa, 50 kilometara zapadno
od Kirkuka. ¥
TRAGI^AN BILANS BOMBA[KOG NAPADA U KIRKUKU
U eksploziji zasad nepoznate naprave ispred banke,gdje su penzioneri ~ekali na isplatu penzija,poginulo osamnaest, a rawena 53 lica. Prona|eno3 obezglavqenih tijela
Rawenik: Nepoznati napada~i (Foto-Rojters)Banka u Kirkuku: Mjesto zlo~ina
BE^ - Me|unarodne terori-
sti~ke grupe na{le su novu, lak{u
`rtvu - Evropu - umjesto Sjediwe-
nih Ameri~kih Dr`ava, koje su do-
sad bile na samom vrhu ciqeva te-
roristi~ke aktivnosti, upozorio
je austrijski ekspert Roan Gunara-
ta u intervjuu be~kom dnevniku
"Prese#, prenio je Tanjug.
Gunarata, jedan od najboqih
svjetskih poznavalaca teroristi~-
ke mre`e "Al-Kaida# Osame bin
Ladena, isti~e da su SAD, poslije
famoznog 11. septembra 2001, pred-
uzele veoma opse`ne mjere bezbjed-
nosti, tako da je teroristima posta-
lo znatno te`e da uop{te do|u u
Ameriku.
- To je razlog {to su se terori-
sti~ke grupe iz sjeverne Afrike i
Azije sada ustremile na Evropu - iz-
javio je Gunarata. Evropa je, me|u-
tim, rawiva iz jo{ jednog razloga
- zato {to na sopstvenoj teritori-
ji ima veoma zna~ajnu muslimansku
zajednicu.
- Evropske vlasti i politi~a-
ri godinama ne vode ra~una o ono-
me {to se doga|a u pojedinim xami-
jama i islamskim {kolama. Takve
intervencije se u Evropi smatra-
ju politi~ki nekorektnim pa je to
razlog {to je islamskom sve{ten-
stvu dozvoqeno da propovijedaju
xihad - rekao je Gunarata, upozo-
ravaju}i da je upravo to omogu}i-
lo pro{logodi{wi, strahovit te-
roristi~ki napad na Madrid. ¥
AUSTRIJSKI EKSPERT U INTERVJUU ZA "PRESE"
Teroristi ni{ane Evropu Roan Gunarata tvrdi da su teroristi~ke grupe poslije Amerikeprona{le lak{u `rtvu na Starom kontinentu
ZAGREB - Odlukom predsjed-
nika Stjepana Mesi}a, Stjepanu
Grandi}u, koji je zbog u~e{}a u li-
kvidaciji Srba u Peru{i}u kod
Gospi}a u jesen 1991. osu|en na 10
godina zatvora, smawena je kazna
za dvije godine, prenio je Tanjug.
Po pisawu "Novog lista#,
Grandi} je u zatvoru ve} ~etiri i
po godine, {to je vi{e od mini-
malne jedne tre}ine izdr`ane ka-
zne, pa nakon smawewa kazne mo`e
teoretski i odmah biti pu{ten na
slobodu. Grandi} se nalazi u zatvo-
ru u Puli, gdje slu`i kaznu koju mu
je izreklo vije}e @upanijskog su-
da u Rijeci, pi{e "Novi list#, do-
daju}i da o pu{tawu na uslovnu slo-
bodu odlu~uje zatvorska uprava, a
odluka se zasniva na dosada{wem
pona{awu osu|enog u zatvoru i
ostalim okolnostima. Razlozi za
Grandi}ev zahtjev bili su proble-
mi porodi~ne prirode jer je wego-
va biv{a `ena zapostavqala dije-
te koje joj je sudskom odlukom odu-
zeto i smje{teno u dom.
Stjepan Grandi} je kao tada-
{wi komandant peru{i}ke kasar-
ne zatvorio srpske civile, a po na-
re|ewu Tihomira Ore{kovi}a i
Mirka Norca organizovao i spro-
veo likvidaciju dvadesetak civi-
la na brdu Lipova glavica. Grandi}
i wegov advokat isticali su da je
Grandi} jedini u istrazi priznao
zlo~ine, opisao doga|aje u Peru-
{i}u i na Lipovoj glavici, pomo-
gao u rasvjetqavawu slu~aja i iska-
zao kajawe. Na su|ewu je isticao da
je neke od zatvorenih spasio pu-
stiv{i ih iz zatvora, me|u kojima
i jednu `enu s djetetom, i da prije
tog doga|aja u wegovoj zoni odgovor-
nosti nije stradao nijedan Srbin.
Govore}i o pomilovawima,
treba podsjetiti da je Mesi} pot-
pisao ukupno {est pomilovawa za
Srbe koji su na pravno sumwivim
su|ewima bez dokaza bili osu|i-
vani na visoke kazne. Petorica
Srba pomilovani su zbog razmje-
ne kako bi srpska strana pustila
neke zatvorene Hrvate, a {esti
Srbin dobio je smawewe kazne sa
20 na 19 godina zatvora, na koje je
osu|en samo zato {to je na pod-
ru~ju Zapadne Slavonije uhapsio
jednog Hrvata koga su poslije ubi-
li, a s ~ijim ubistvom nije imao
nikakve veze. ¥
ZA ZLO^INE NAD SRBIMA U GOSPI]U
Mesi} pomilovao Grandi}a
Sud u Rijeci: Su|ewe Gospi}koj grupi(foto-arhiva)
I TO SE DOGA\A
LOS AN\ELES - Ameri~-
ki astronomi uspjeli su da ot-
kriju prvu planetu sli~nu Ze-
mqi koja se nalazi van Sun~evog
sistema, prenio je Tanjug.
Planeta, ~iji je pre~nik dva
puta ve}i od Zemqinog, okre}e
se oko zvijezde koja je udaqena od
na{e planete 15 svjetlosnih go-
dina, saop{teno je na nacional-
nom nau~nom skupu u Americi,
prenijela je agencija Itar-Tas.
Prema ocjeni nau~nika,
temperatura na povr{ini ot-
krivene planete iznosi od 300
do 580 stepeni Celzijusa, a we-
na veli~ina od 5,9 do 7,5 na{e
planete. ¥
Otkrivena nova planeta
PARIZ - Cjelokupni vinski
podrum biv{eg francuskog pred-
sjednika Fransoa Miterana u Pa-
rizu, koji sadr`i vrhunska vina,
{ampawac i razna alkoholna pi-
}a, kako francuska tako i ino-
strana, bi}e prodat danas na li-
citaciji u aukcijskoj ku}i
"Druo#, prenio je Tanjug.
Me|u 300 ponu|enih fla{a
bi}e i dvije izuzetne fla{e
"grand# {ampawca iz 1916. godi-
ne, procijewene na po 90 evra, kao
i {ampawac "ru`a u pesnici#,
koji je dobio ime po naslovu se-
rije politi~kih tekstova koje je
socijalisti~ki predsjednik obja-
vio tokom 70-ih godina. ¥
BRISEL - Na predstoje}em
samitu lidera Evropske unije, 16.
i 17. juna u Briselu, prvi put po-
slije vi{e godina na dnevnom re-
du ne}e biti politika pro{irewa
Unije, u skladu sa ju~era{wom od-
lukom ministara inostranih po-
slova na sastanku u Luksemburgu,
javio je Tanjug.
- Ne ̀ elimo da lidere Evrop-
ske unije optere}ujemo {irokim
dnevnim redom - rekao je jedan od
portparola luksembur{kog pred-
sjedni{tva Unijom.
Evropski komesar za pro{ire-
we Benita Ferero - Valdner bi-
la je prekju~e znatno otvorenija i
konkretnija - prema wenim rije~i-
ma, Evropske unija bi morala da
"uspori# proces pro{irewa.
- Potreban nam je predah - re-
kla je Ferero - Valdner.
Bez obzira na to {to u Brise-
lu postoje razli~ite procjene {ta
stvarno zna~i ~iwenica da na pred-
stoje}em samitu politika pro{i-
rewa ne}e biti na dnevnom redu,
ve}ina briselskih analiti~ara
smatra da je "evidentno da u Evrop-
skoj uniji postoji strah od nove
ekspanzije i to iskqu~ivo zato
{to to o~igledno nije popularno
me|u gra|anima, posebno 'starih'
~lanica, a dokaz je francusko i
holandsko NE na wihovim refe-
rendumima o ustavu Unije#.
Prve "`rtve# tog novog pri-
stupa bi mogle da budu Hrvatska i
Turska, ~ak i Bugarska i Rumuni-
ja, a kao "kolateralna {teta# se na-
vode zapadnobalkanske zemqe, ko-
je su u ovom trenutku potencijal-
ni kandidati za ulazak u Evrop-
sku uniju.
Izvjesno je, me|utim, da unu-
tar Evropske unije nema pune sa-
glasnosti o nastavku politike
pro{irewa. Dok Ferero - Vald-
ner sugeri{e "predah#, {ef we-
ma~ke diplomatije Jo{ka Fi{er
upozorava da bi zastoj u pro{ire-
wu bio protiv interesa evropske
bezbjednosti.
Komesar za pro{irewe Oli
Ren na ju~era{wem sastanku u
Luksemburgu prakti~no je bio je-
dini koji je unio ne{to vi{e op-
timizma. On tvrdi da se proces
stabilizacije i pridru`ivawa, u
kome se sada nalaze zapadnobal-
kanske zemqe, nastavqa i da
Evropska unija ~eka da te zemqe
ispune kriterijume koje im je za-
dala Unija.
Ako stvari tako stoje, onda
bi ve} sqede}eg meseca Evropska
unija trebalo da precizira datum
po~etka pregovora sa Srbijom i
Crnom Gorom o zakqu~ewu Spo-
razuma o stabilizaciji i pridru-
`ivawu. O~ekuje se da bi ti pre-
govori mogli po~eti ve} u okto-
bru, kako je to nedavno predskazao
Oli Ren, mada ima mi{qewa da je
najvjerovatniji po~etak u novem-
bru.
Prvog dana samita Evropske
unije u Briselu }e biti srpski
premijer Vojislav Ko{tunica i
ve} su potvr|eni wegovi susreti
prvo sa Olijem Renom, a zatim i
sa visokim predstavnikom za
spoqnu politiku i bezbjednost
Havijerom Solanom. Bi}e to sva-
kako prilika da Ko{tunica iz
prve ruke sazna {ta se stvarno
de{ava s politikom pro{irewa
Evropske unije i kakve su {anse
Srbije i Crne Gore da br`e kre-
ne u procesu pribli`avawa evro-
atlantskim integracijama.
Hrvatska, kao zvani~ni kandi-
dat za ulazak u Evropsku uniju,
nije, me|utim, ni ju~e dobila svoj
"datum# za po~etak pregovora o
ulasku u Uniju. Ministri su po-
ru~ili Zagrebu da im je potreb-
no tri-~etiri mjeseca da ocijene
da li je Hrvatska ispunila prak-
ti~no jedini uslov za po~etak pre-
govora, a to je puna saradwa sa Ha-
{kim tribunalom, odnosno izru-
~ewe Ante Gotovine Ha{kom tri-
bunalu. ¥
Vinski podrum na prodaji
UO^I DVODNEVNOG SAMITA EVROPSKE UNIJE U BRISELU
PREDAH OD PRO[IREWA Na samitu u Briselu ne}e se raspravqati o politicipro{irewa, a ve} idu}eg mjeseca po~e}e pregovorisa Srbijom i Crnom Gorom o Sporazumu o stabilizaciji
DABLIN - Poslije francu-
skog i holandskog "ne# ustavu
Evropske unije, i Irci }e gla-
sati protiv ustava na referen-
dumu koji treba da se odr`i na
jesen, potvr|uju najnovija istra-
`ivawa javnog mwewa u toj ze-
mqi.
Prema najnovijoj anketi, 35
odsto Iraca je protiv ustava, 30
odsto je za wegovo usvajawe, dok
je 35 odsto neodlu~nih, javqaju
agencije.
Prema ovom istra`ivawu, u
kome je u~estvovalo 1.000 lica,
mladi su uglavnom za daqe pri-
bli`avawe zemaqa ~lanica EU
i prihvatawe ustava, dok stari-
ji imaju podozrewe prema tom
dokumentu.
11
MASAKRIRANI PENZIONERI
PET MRTVIH BAKUBA - U eksploziji au-
tomobila bombe u Iraku je ju-
~e poginulo najmawe pet ira~-
kih vojnika koji su bili u pa-
troli u blizini grada Bakube,
60 kilometara isto~no od pri-
jestonice Bagdada, javio je Tan-
jug.
Prema ira~kom vojnom iz-
voru, eksploziv je aktiviran da-
qinski, prenijela je Wema~ka
novinska agencija.
U napadu je povrije|en je-
dan vojnik i dvoje civila, rekao
je Ismail Ibrahim.
Napad je izvr{en na ulazu
u mjesto Kanan, 15 kilometara
od Bakube.
IRCI PROTIV USTAVA
srijeda, 15. jun 2005.CRNA HRONIKA
BAWA LUKA - Glavni revi-
zor Republike Srpske Bo{ko ̂ e-
ko izjavio je ju~e u bawolu~kom
Osnovnom sudu, na nastavku su|e-
wa biv{em predsjedniku Vlade
Miloradu Dodiku i nekada{wem
ministru finansija Novaku Kon-
di}u, da je, prema mi{qewu Glav-
ne slu`be za reviziju, na poseb-
ne naknade funkcionerima tre-
balo obra~unavati poreze i do-
prinose.
- Na{e je mi{qewe da te na-
knade predstavqaju vrstu li~nih
primawa i zbog toga je na wih
trebalo obra~unavati poreze i
doprinose - objasnio je ^eko ko-
ji je iskaz dao kao svjedok Tu`i-
la{tva.
Pred Sudskim vije}em, kojem
je predsjedavao Spasen Keleman,
on je kazao da su se na naknade
kao {to su topli obrok, ogrev i
sli~no, ispla}ivale preko teku-
}ih ra~una uz obra~unate poreze
i doprinose prema odluci Vlade,
~iji je predsjednik bio Dragan
Mikerevi}.
Prema ^ekinim rije~ima,
2000. godine dio naknada od 237
hiqada maraka ispla}en je preko
blagajne u Vladi. Napomenuo je da
je 37 hiqada maraka za naknade
ispla}eno sa ra~una za socijal-
na davawa u Slu`bi platnog pro-
meta.
Na pitawe okru`nog tu`io-
ca Milana Tegeltije, ̂ eko je od-
govorio da su naknade ministri-
ma u iznosu od po 3.000 maraka za
kupovinu odijela i po 2.000 mara-
ka za naknade ispla}ivane u go-
tovom novcu preko Kristal ban-
ke.
- Buxetom za 2000. godinu bi-
lo su predvi|ena dva miliona ma-
raka za stanove i stambenu iz-
gradwu funkcionerima. Utvrdi-
li smo da je potro{eno pet mili-
ona maraka - rekao je glavni re-
vizor Republike Srpske. Dodao je
da je najve}i iznos potro{en u
posqedwem kvartalu te godine.
Prema ̂ ekinim rije~ima, bu-
xetom je bio predvi|en milion
maraka za potrebe povratka po-
slanika i odbornika u Republi-
ku Srpsku.
- Za te potrebe ispla}eno je
940 hiqada maraka. Od toga po
100 hiqada maraka ispla}eno je
narodnim poslanicima Safetu
Bi}i i Hasanu Be}irevi}u i oni
to nisu opravdali - rekao je Bo-
{ko ^eko.
Na pitawe Dodikovog advo-
kata Krstana Simi}a, ^eko je od-
govorio da nisu obra~unati pore-
zi i doprinosi na naknade ispla-
}ivane narodnim poslanicima.
- Da li je bilo pritisaka na
revizore - pitao je Simi}.
- Revizija je ura|ena profe-
sionalno i nepristrasno. Isti-
na, bilo je neformalnih priti-
saka od pojedinih sredstava in-
formisawa i poslanika - kazao
je ^eko. On je, odgovaraju}i na
pitawa Milorada Dodika, ista-
kao da je revizija ura|ena od ja-
nuara do marta 2001. godine i da
su samo neki od tada novoizabra-
nih ministara dostavili prigo-
vore.
Dodik je imao primjedbe na
^ekin iskaz, jer se koristio pi-
smenim biqe{kama. Dodik tvrdi
da je ̂ eko imao pripremqene pi-
smene odgovore na pitawa okru-
`nog tu`ioca.
- Svaki odgovor svjedok je
pro~itao. Ovdje se radi o tenden-
cioznom pona{awu Tu`ila{tva,
jer su za naknade optu`ili ~la-
nove Vlade, a ne i narodne posla-
nike - rekao je Dodik.
Iskaz je dao i Milovan Bo-
ji}, {ef revizorskog tima, koji
je obavio reviziju u Vladi 2000.
godine.
Dodik i Kondi} optu`eni su
da su od 1998. do 2000. godine zlo-
upotrebom slu`benog polo`aja
o{tetili republi~ki buxet za
{est miliona i 39 hiqada mara-
ka.
Su|ewe }e biti nastavqeno
16. juna.
¥ M. DIZDAR
SU\EWE MILORADU DODIKU I NOVAKU KONDI]U
PARE DALI, POREZ ZAOBI[LI?
PUCWAVA U ISTO^NOM
SARAJEVU
Rawen
mladi}
ISTO^NO SARAJEVO -
Aleksandar Mi}i} (26) iz Is-
to~nog Sarajeva ranio je ju~e hi-
cima iz pi{toqa sugra|anina
Miodraga Rosuqa{a (26), potvr-
|eno je u policiji Isto~nog Sa-
rajeva.
Kako se nezvani~no saznaje,
Rosuqa{ je rawen u ruku, nogu i
grudi. On je preba~en u Klini~-
ki centar Kasindo.
Pucwava se dogodila ju~e
oko 15.30 ~asova na ulazu jedne od
zgrada na Trgu Ilixanske briga-
de u nasequ Dobriwa 4, op{ti-
na Kasindo.
Aleksandar Mi}i} je posli-
je pucwave pobjegao u federal-
ni dio Sarajeva i za wim traga
federalna policija.
Prema izjavama o~evidaca, u
obra~unu su u~estvovala ~etiri
lica, tri mu{karca i jedna dje-
vojka. Pucwava je zapo~ela na
ulazu zgrade, gdje su ispaqena
dva-tri hica, a zatim je incident
nastavqen na ulici. Mi}i} je
prvo ispalio nekoliko hitaca
pod noge Rosuqa{u, a kad je ovaj
krenuo prema wemu, pucao mu je
u noge. Puka je sre}a da niko od
prolaznika nije rawen, a ni dvo-
je u~esnika u obra~unu koji su
Rosuqa{a stavili u automobil
i odvezli u bolnicu.
Policija vr{i uvi|aj na mje-
stu pucwave i do zakqu~ewa ovog
broja lista nije bilo zvani~nih
rezultata istrage.
¥ N. Z.
SKOPQE - Apelacioni sud u
Skopqu ukinuo je osloba|aju}u pre-
sudu episkopu Ohridske arhiepi-
skopije Jovanu i vratio slu~aj na
ponovno razmatrawe Osnovnom su-
du u Velesu, javila je Srna.
Vladika Jovan, ~ije je svjetov-
no ime Zoran Vrani{kovski, bio
je optu`en za krivi~no djelo uta-
je 57 hiqada evra, koje je bizni-
smen Trifun Kostovski donirao
za obnovu hrama Svetog Pantelej-
mona u Velesu.
Vladika Jovan tada je bio na
~elu Vele{ke eparhije, ali ga je
autokefalno nepriznata Makedon-
ska pravoslavna crkva ra{~inila,
po{to ga je wegova svetost patri-
jarh srpski gospodin Pavle ime-
novao za egzarha Srpske pravoslav-
ne crkve i episkopa Ohridske ar-
hiepiskopije.
Apelacioni sud u Skopqu po
drugi put vra}a ovaj slu~aj na po-
novno razmatrawe Osnovnom sudu
u Velesu.
U Osnovnom sudu u Velesu usko-
ro bi trebalo da po~ne novi pro-
ces protiv vladike Jovana za kri-
vi~no djelo utaje 600 hiqada evra,
koje je navodno prisvojio dok je ra-
dio u Prespansko-pelagonijskoj,
Bregalni~koj i Povardarskoj epar-
hiji. ¥
APELACIONI SUD U SKOPQU
Jovanu ponovo sude
TREBIWE - Trebiwska po-
licija podnijela je izvje{taj
Okru`nom tu`ila{tvu u Tre-
biwu protiv J. [. (26) i M. M.
(31) oba iz Trebiwa, zbog osno-
vane sumwe da su po~inili kri-
vi~no djelo o{te}ewe tu|e
stvari i tjelesne povrede, sa-
op{tilo je Ministarstvo Re-
publike Srpske. U saop{tewu
se navodi da je J. [. u maju ove
godine, poslije me|usobne sva-
|e sa M. M, polomio inventar
u kafe baru "Eta`e# u Trebi-
wu, ~iji je M. M. vlasnik. Po-
slije toga, M. M. je napao J. [.
i povrijedio ga.
¥ O. M.
TREBIWE
Polupao kafi} BAWA LUKA - Tode Pucar Kukac
(23), iz Miqevca kod Ribnika, koji je
po~etkom aprila ove godine osu|en u ba-
wolu~kom Osnovnom sudu na dvije go-
dine i {est mjeseci zatvora, zbog vi{e
te{kih kra|a i falsifikovawa ispra-
ve, poslije trodnevnog bjekstva iz zatvo-
ra, ponovo je iza re{etaka.
U Centru javne bezbjednosti Bawa
Luka potvr|eno je da je Pucar, koji je
pobjegao 10. juna u popodnevnim ~asovi-
ma sa gradili{ta, uhap{en u ponedje-
qak. Uhap{en je u prijepodnevnim ~a-
sovima u hotelu "Palas# u centru Ba-
we Luke i poslije nekoliko ~asova pre-
dat u Kazneno-popravni zavod "Tuwice#.
Pucar je i ranije bio osu|ivan zbog
sli~nih djela, a u to vrijeme bio je i
u`ivalac narkotika. I tada, dok je "le-
`ao# na Tuwicama, imao je svoje "izle-
te# sa kojih se vra}ao poslije nekoli-
ko dana. ¥ V. J.
POSLIJE TRODNEVNOG "IZLETA" IZ ZATVORA
Pucar iza re{etaka
BAWA LUKA - Na podru~-
ju Bawe Luke u ponedjeqak je
prijavqeno 13 krivi~nih dje-
la, potvr|eno je bawolu~kom
Centru javne bezbjednosti. Za-
biqe`eno je vi{e provala i
kra|a, kao i o{te}ewe tu|e
stvari.
Neko je u no}i izme|u ne-
djeqe i ponedjeqka razbio sta-
klo iznad ulaznih vrata Kance-
larije za tra`ewe nestalih i
zarobqenih lica Republike
Srpske, koja je smje{tena u uli-
ci Nikole Pa{i}a.
Iste no}i neko je u ulici
Bana Lazarevi}a ukrao "audi
B4#, vlasni{tvo Z. M. koji je
o{te}en za 12 hiqada maraka.
¥ V. J.
NA KANCELARIJI ZA TRA@EWE NESTALIH
I ZAROBQENIH LICA
Razbijeno staklo
SARAJEVO - Ispitivawem
svjedoka optu`be Salkana Xaku-
li}a iz Jezerskog pred Vije}em su-
da BiH u Sarajevu nastavqen je
glavni pretres u predmetu protiv
Abduladhima Maktufa, koji je op-
tu`en za u~e{}e u otmici civila
u Travniku, javila je Srna.
Xakuli} je izjavio da je od 20.
decembra do 9. februara ove godi-
ne sa optu`enim Maktufom i jo{
sedmoricom bio u pritvoru u Sa-
rajevu i da je u tom periodu prisu-
stvovao wegovim telefonskim raz-
govorima. Po svjedoku Maktuf je
poru~ivao djeci da wegova supru-
ga, ukoliko bude od we tra`ena iz-
java, ka`e kako je on u vrijeme ot-
mice u Travniku bio u ku}i. On je
izjavio i da su optu`enom, u vre-
menu zajedni~kog pritvora, oduze-
ta tri mobilna telefona, koja su,
priznao je, za svoje potrebe kori-
stili i ostali pritvorenici.
Na pitawe sudije ko je optu-
`enom dostavqao mobilne telefo-
ne, Xakuli} je odgovorio da je to
bio jedan od policajaca.
Po{to je tu`ilac Xonatan
[mit zavr{io ispitivawe Xaku-
li}a, Maktufova odbrana je izja-
vila kako nije u stawu unakrsno
da ispituje svjedoka, jer su u pita-
wu "nove okolnosti, zbog ~ega }e
odbrana morati napraviti novi
plan#. ¥
NASTAVQEN PROCES PROTIV ABDULADHIMA MAKTUFA
Oduzeti mu telefoni
VLASENICA - Ilija Jovi~i}
iz sela @eqeznik u op{tini [eko-
vi}i, poslije 13 godina, oslobo|en
je krivice za ubistvo \or|e Jovi-
~i}a. Tako je olu~ilo peto~lano
Sudsko vije}e Osnovnog suda u Vla-
senici, kojem je predsjedavala Ta-
tjana Bo`ovi}.
Jovi~i}u je optu`nicom bilo
stavqeno na teret da je 30. aprila
1992. godine, poslije sva|e i suko-
ba u vezi sa me|om, hicem iz auto-
matske pu{ke pogodio u grudni ko{
ro|aka \or|u Jovi~i}a.
Nesre}ni ~ovjek je te{ko po-
vrije|en pa je istog dana podlegao
u lozni~koj bolnici.
Prije kobnog trenutka, sukob je
po~eo kada je Ilija Jovi~i} sa trak-
toristom Radoslavom Lazarevi}em
do{ao na svoju wivu zvanu Pakova-
~a da je ore.
Izme|u ro|aka Ilije i \or|e
godinama je bilo sporno vlasni{tvo
nad grani~nom parcelom {irine 15
i du`ine 30 metara, koju, kako je
prilikom odbrane izjavio optu`e-
ni, nijedan od vlasnika susjednih
imawa nije obra|ivao.
Kada je traktorista po~eo da
ore, prema optu`enom je, kako je
utvr|eno na glavnom pretresu, sa
svog imawa krenuo \or|o Jovi~i}
sa uperenim pi{toqem.
Ilija Jovi~i} je, kad je wegov
ro|ak stigao na 10 metara do wega,
uzeo automatsku pu{ku iz ru~nih
kolica i ispalio ~etiri ili pet me-
taka u vazduh. Tako je `elio da za-
pla{i \or|u, ali je on nastavio da
ide prema wemu sa uperenim pi{to-
qem. Tada je Ilija ispalio jo{ je-
dan metak, ali ovaj put u ro|aka.
Pogodio ga je u grudni ko{. \or|o
Jovi~i} je nekoliko ~asova kasni-
je umro. Policija iz [ekovi}a je
prilikom uvi|aja utvrdila da u ci-
jevi pi{toqa ubijenog nije bilo
metka i da nije bio nategnut, te da
je u {ar`eru imao dva metka.
Poslije trinaestogodi{weg
sudskog procesa na glavnom pretre-
su, kako nas je upoznao branilac
okrivqenog, advokat Goran Todoro-
vi}, Sudsko vije}e je konstatovalo
"da su se stekli svi uslovi da se op-
tu`eni oslobodi optu`be za kri-
vi~no djelo ubistva koje mu je optu-
`nicom stavqeno na teret#. U pre-
sudi Osnovnog suda u Vlasenici sto-
ji da se u slu~aju ubistva \or|a Jo-
vi~i}a radilo o "uobra`enoj nu-
`noj odbrani# odnosno "kada napad-
nuti pogre{no smatra da je napad-
nut ili ima pogre{nu predstavu o
intenzitetu napada pa na to reagu-
je#.
Kako saznajemo, tu`ilac Biqa-
na Petrovi} najavila je `albu na
presudu Osnovnog suda u Vlaseni-
ci, kojom je Ilija Jovi~i} oslobo-
|en krivice.
¥ Z. JOVANOVI]
OSNOVNI SUD U VLASENICI
PUCAW U NU@NOJ ODBRANI Poslije 13 godina Ilija Jovi~i} oslobo|en optu`bi
za ubistvo kom{ije i ro|aka \or|e Jovi~i}a. Tu`ba
najavila `albu
DOBOJ
Maloqetni
provalnici DOBOJ - Kriminalisti~ka polici-
ja Centra javne bezbjednosti Doboj do-
stavila je Okru`nom tu`ila{tvu izvje-
{taj protiv tri maloqetnika: Q. S. (16),
S. V. (16) i D. K. (17) iz ovog grada, zbog
postojawa osnova sumwe da su po~inili
te{ku kra|u. Oni su u no}i izme|u 29. i
30. maja ove godine izvr{ili provalnu
kra|u u prostorijama Srpske demokrat-
ske stranke u Vidovdanskoj ulici u Do-
boju. ¥ Sl. P.
BIJEQINA
O{tetio preduze}e
BIJEQINA - Bijeqinska policija
podnijela je izvje{taj Okru`nom tu`ila-
{tvu u ovom gradu protiv V. P. (33) iz Te-
sli}a, zbog osnovane sumwe da je po~inio
krivi~no djelo falsifikovawe isprave,
saop{tilo je Ministarstvo unutra{wih
poslova Republike Srpske.
U saop{tewu se navodi da je V. P. na
osnovu falsifikovanog bjanko naloga
preduze}a "Velefarm# Bijeqina, u fili-
jali "Bawalu~ke banke# u Bijeqini podi-
gao i prisvojio 2.000 maraka i tako o{te-
tio navedeno preduze}e. ¥ O. M.
\Bo{ko ^eko i Milovan Boji}: Revizori dali
iskaz (Snimio M. [UKALO)
PRIMJEDBEOkru`ni tu`ilac Milan
Tegeltija istakao je da Tu`i-
la{tvo ima primjedbe na to ka-
ko predsjednik Vije}a Spasen
Keleman vodi glavni pretres.
Prema wegovim rije~ima, neo-
pravdano se odbijaju prigovori
tu`ilaca, a istovremeno pred-
sjednik Vije}a nije za{titio
Tu`ila{tvo od optu`bi Milo-
rada Dodika.
Advokat Krstan Simi} na-
glasio je da odbrana smatra da
Sudsko vije}e ~ini izuzetne na-
pore kako bi se obezbijedila
ravnopravnost stranaka u ovom
procesu i fer su|ewe. On je pri-
mjedbe tu`ioca ocijenio kao
pritisak na Sud.
Mitropolit Jovan:
Osumwi~en za utaju
novca (foto-arhiva)
12
Na{e je mi{qewe da naknade zvani~nicima predstavqaju
vrstu li~nih primawa i zbog toga je na wih trebalo
obra~unavati poreze i doprinose, rekao je Bo{ko
^eko. Dodik imao primjedbu na iskaz glavnog revizora
SRBAC - U srba~kom selu Ili}ani lopovi su provalili u prodavnicu "Lova~ka
ku}a#, vlasni{tvo V. S, odakle su ukrali prehrambene proizvode i cigarete u vrijed-
nosti 2.500 maraka. ¥
¹ ¹ ¹
PRWAVOR - Milenko N. (78) iz Gorwe Ilove udavio se u bunaru u mjestu gdje je
nastawen. ¥
¹ ¹ ¹
GRADI[KA - Policija je uhapsila Seada D. (48) iz Gradi{ke i uz izvje{taj pre-
dala Tu`ila{tvu BiH zbog sumwe da je po~inio krivi~no djelo falsifikovawe nov-
ca. ¥
¹ ¹ ¹
NOVI GRAD - U dvori{tu ku}e M. I. (51) u Blagaj Rijeci neko je aktivirao ne-
poznatu eksplozivnu napravu uz upotrebu sporogore}eg {tapina, saop{teno je iz re-
publi~kog Ministarstva unutra{wih poslova. Policija radi na otkrivawu ovog slu-
~aja. ¥ V. J.
TELEGRAF
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005. CRNA HRONIKA
BILE]A - Milorad Davido-
vi} iz Bijeqine, kojeg je Ha{ko
tu`ila{tvo anga`ovalo da svjedo-
~i na su|ewu biv{em predsjedniku
Narodne skup{tine Republike
Srpske Mom~ilu Kraji{niku, naj-
obi~niji je pqa~ka{ i prevarant
svjetskog glasa, koji, umjesto {to
se pojavquje kao svjedok u me|una-
rodnom sudu, odavno treba da bude
u zatvoru.
To tvrdi direktor i jedan od
vlasnika bile}ke firme "Meteor#
Slavko Drangubi}, isti~u}i da ih
je Davidovi} opqa~kao jo{ 2000.
godine za cijelih 323.000 maraka.
On je kao posrednik jednostavno
zadr`ao robu koja je bila namije-
wena "Meteoru# i nikada je nije
isporu~io ni platio.
- Posjedovali smo naravno svu
potrebnu dokumentaciju i tu`ili
Milorada Davidovi}a i wegovu
firmu "Dijo# iz Bijeqine, a sud-
ski proces se otegao da u nedogled.
Kona~no 1. marta pro{le godine
Okru`i sud u Bijeqini je presudio
da Davidovi} mora da nam isplati
samo 246.000 maraka, "~a{}avaju-
}i# ga, bez ikakvog osnova, sa ci-
jelih 77.000 maraka. Dakle ve} 15
mjeseci presuda je pravosna`na, a
niko ne preduzima ni{ta u vezi sa
prinudnom naplatom sredstava ko-
ja nam je du`an Davidovi} - tvrdi
Dangubi}.
Po wegovim rije~ima, pore|e-
wa radi u slu~aju afere Alijagi},
samo dva mjeseca po pravosna`no-
sti presude, blokirani su svi ra~u-
ni op{tini Trebiwe i sva pristi-
gla sredstva usmjeravana na ra~un
porodice Alijagi}.
- To je najboqi dokaz da neko
mo}an {titi Davidovi}a - katego-
ri~an je Dangubi}.
Direktor "Meteora# tvrdi da
je ha{ki svjedok Davidovi} na isti
na~in opqa~kao i tri firme iz Ba-
we Luke, jednu iz Bijeqine, kao i
brojne stare devizne {tedi{e.
Prema wegovim rije~ima, Da-
vidovi} je sredstva koja im je
opqa~kao ulo`io u kupovinu po-
slovnog prostora i akcija Gra|e-
vinskog preduze}a "Rad# u Bijeqi-
ni, vrijednih oko 850.000 maraka.
Zbog Davidovi}eve pqa~ke bile}-
ko preduze}e je zapalo u probleme
i vi{e od godinu dana ne radi, a
42 zaposlena su na ~ekawu.
- Vi{e od godinu dana preduzi-
mamo sve kako bi se izvr{ila pri-
nudna naplata onog {to je lako na-
plativo, ali bez ikakvog rezulta-
ta, jer sud u Bijeqini ni{ta ne
preduzima. Zato i smatramo da je
Davidovi} pod ne~ijom za{titom.
Zaposleni u "Meteoru# zgra`ava-
ju se kad vide da u Hagu o ratnoj
pqa~ki i otimawu svjedo~i onaj ko-
ji neka`weno i nesmetano otima i
pqa~ka u miru i tolike porodice
ostavqa bez hqeba - isti~e Slav-
ko Dangubi}.
¥ [. ALEKSI]
DIREKTOR I JEDAN OD VLASNIKA BILE]KOG "METEORA" SLAVKO DANGUBI]KATEGORI^AN
DAVIDOVI] OBI^AN PQA^KA[Svjedok Ha{kog tu`ila{tva na su|ewu Mom~iluKraji{niku ojadio bile}ko preduze}e za gotovo 324.000maraka. Davidovi} izvarao i opqa~kao vi{e preduze}aiz Bawe Luke i Bijeqine i brojne devizne {tedi{e
KRAQEVO
Ubici40 godina
KRAQEVO - Nekada{wi
pripadnik Specijalne antite-
roristi~ke jedinice MUP Sr-
bije Goran Veselinovi} (36) osu-
|en je u Okru`nom sudu u Kraqe-
vu na 40 godina zatvora zbog ~e-
tvorostrukog ubistva na Kosovu
i Metohiji 1999. godine, javila
je Srna.
Sud je utvrdio da je Veseli-
novi} 15. maja 1999. godine u Ko-
sovskoj Mitrovici, s umi{qa-
jem ubio brata i sestru Milana
i Mirjanu Peri} i bra~ni par
Albanaca Muhameta i Sabrine-
zu Seidijaj.
Pod uticajem alkohola, ali
u svjesnom stawu, Veselinovi}
je iz automatske pu{ke u stanu
ubio najprije bra~ni par Seidi-
jaj.
Zatim je zaustavio vozilo
kojim je upravqao Milan Peri}
i naredio mu da ga odveze do je-
dinice, ostaviv{i prije toga u
vulkanizerskoj radwi wegovu se-
stru Mirjanu. Poslije kra}e sva-
|e Veselinovi} je ubio Milana,
a zatim se vratio do vulkanizer-
ske radwe u kojoj je bila Mirja-
na, koja je poslije saznawa da joj
je brat mrtav po~ela da vri{ti.
U jednom od svojih svjedo~e-
wa Veselinovi} je izjavio kako
je mislio da to "cvili pas# u
vulkanizerskoj radwi kada je pu-
cao u tom pravcu i usmrtio Mir-
janu. ¥
13
SARAJEVO - Biv{i zamjenik
direktora Interpola BiH, Asim
Fazli} oslobo|en je ju~e optu`bi
koje su ga teretile za zloupotre-
bu polo`aja, otkrivawe i zadr`a-
vawe povjerqivih informacija
Interpola, primawe mita, te pro-
tivzakonito posredovawe i nepri-
javqivawe kaznenih prijava. Dru-
goptu`eni Senad Kobili} osu|en
je na godinu dana zatvora. Tako je
odlu~ilo Sudsko vije}e Sud BiH.
Obrazla`u}i presudu, pred-
sjedavaju}a Sudskog vije}a Suzan
Moler je rekla da tu`ila{tvo ni
po jednoj ta~ki optu`be nije pod-
nijelo dovoqno dokaza i da se ni-
je mogla donijeti druga~ija presu-
da.
[ef specijalnog odjeqewa tu-
`ila{tva BiH za organizovani
kriminal Xon Mekner je rekao da
}e pregledati razloge na kojima je
zasnovana presuda, kako bi utvr-
dio da li sadr`i osnove za ulaga-
we `albe.
Me|utim, drugooptu`eni u
ovom slu~aju Senad Kobili}, ko-
ji se tereti za poku{aj ucjene Pe-
tra ]orluke, progla{en je kri-
vim i osu|en na kaznu zatvora u
trajawu od jedne godine.
¥ V. B.
PRESUDA SUDA BIH
Fazli} oslobo|en, Kobili}u zatvor
ZAGREB - Istra`ni sudi-
ja Okru`nog suda u Zagrebu od-
redio je ju~e jednomjese~ni pri-
tvor Slobodanu Davidovi}u,
nekada{wem pripadniku para-
vojne jedinice "[korpioni#,
koja je u~estvovala u ubistvu
{estorice srebreni~kih Bo-
{waka kod Trnova. To je agen-
ciji Srna rekao zamjenik pred-
sjednika Istra`nog centra za-
greba~kog Okru`nog suda Rat-
ko [~eki}.
On je naveo da je Davidovi-
}u odre|en pritvor zbog opa-
snosti od bijega i uticaja na
svjedoke, te zbog te{kih okol-
nosti pod kojima je krivi~no
djelo po~iweno.
[~eki} je rekao da je Da-
vidovi} ispitan u Okru`nom
sudu u prisustvu advokata po
slu`benoj du`nosti, poslije
~ega je doneseno rje{ewe o
sprovo|ewu istrage zbog kri-
vi~nog djela ratnog zlo~ina
protiv civilnog stanovni{tva.
Hrvatski ministar pravde
Vesna [kare - O`bolt izjavi-
la je ju~e da }e Davidovi}u, ko-
ji je hrvatski dr`avqanin, bi-
ti su|eno u Hrvatskoj.
U saop{tewu Tu`ila{tva
za ratne zlo~ine Srbije navo-
di se da je hrvatski dr`avni tu-
`ilac Mladen Baji} zatra`io
od tu`ioca za ratne zlo~ine
Srbije Vladimira Vuk~evi}a
potreban materijal iz predme-
ta "[korpioni#.
U saop{tewu se dodaje su
Baji} i Vuk~evi} izrazili
uvjerewe da }e, zahvaquju}i ko-
rektnoj saradwi dva tu`ila-
{tva, biti zadovoqena pravda
i za{ti}ena prava `rtava.
Generalni inspektor MUP
Srbije Vladimir Bo`ovi} iz-
javio je ju~e da Uprava za bor-
bu protiv organizovanog kri-
minala istra`uje da li su
"[korpioni# bili anga`ova-
ni u srpskoj policiji i da li ih
i danas ima u MUP Srbije. ¥
UHAP[ENOM "[KORPIONU" SLOBODANU
DAVIDOVI]U SUDI]E U ZAGREBU
Pritvoren da ne pobjegne BEOGRAD - Policajac iz Novog
Pazara Zoran Damjanovi} demantovao
je ju~e da je bio pripadnik "[korpio-
na# i da je boravio u BiH, isti~u}i da
je zbog te la`i ugro`en wegov i `ivot
wegove porodice, usqed ~ega je morao da
se skloni iz Novog Pazara, javila je Sr-
na.
- Nikad nisam bio pripadnik
"[korpiona#, nemam veze s wima i ni-
kada nisam bio u BiH, ni kao gost - re-
kao je na konferenciji za novinare Da-
mjanovi}, reaguju}i na objavqivawe we-
gove fotografije na prvoj stranici "Re-
vije 92#, uz naslov "[korpioni ukopa-
vaju Milo{evi}a, Stani{i}a#.
On je objasnio da fotografija po-
ti~e sa Kosmeta iz 1999. godine, sa uvi-
|aja policije i stranih verifikatora
u mjestu Du{, kod Pe}i, gdje je ~uvao le-
{eve ~etvorice terorista OVK, koji su
poginuli u okr{aju sa pripadnicima
srpske policije.
- Osu|ujem ono {to su uradili
"[korpioni# ali ja nema veze s wima,
ni sa BiH. Ja sam izbjeglica sa Kosova,
iz Pe}i. @elim da moji sugra|ani u Pa-
zaru znaju istinu, jer tamo ̀ elim da na-
stavim da `ivim - rekao je Damjanovi}.
On je naveo da je poslije objavqiva-
wa na naslovnoj stranici beogradske
"Revije 92# fotografije na kojoj je ozna-
~en kao pripadnik "[korpiona#, zbog
prijetwi i {ikanirawa, morao da se
skloni iz Novog Pazara, u kojem je ve-
}insko stanovni{tvo bo{wa~ko i gdje
stanuje ve} {est godina.
Damjanovi} je naveo da mu telefo-
nom sti`u prijetwe da }e on i wegova
porodica pro}i "isto kao na{i u Bo-
sni#. ¥
POLICAJAC ZORAN DAMJANOVI] IZ NOVOGPAZARA DEMANTOVAO GLASINE
Nisam bio u "[korpionima"
SARAJEVO - Pred izmijewe-
nim sudskim vije}em Kantonalnog
suda u Sarajevu ju~e je po~elo obno-
vqeno su|ewe Ramizu Delali}u (42)
za ubistvo srpskog svata Nikole
Gardovi}a 1. marta 1992. godine u
Sarajevu.
Kantonalno tu`ila{tvo je pro-
tiv Delali}a podiglo optu`nicu 2.
decembra 2004. godine. Istraga je
sa prekidima trajala vi{e od 12 go-
dina, a razlog su, kako je naveo tu-
`ilac Enes Kamenica, ratna de{a-
vawa, nedostupnost svjedoka i ote-
`ana komunikacija, kao i ~iweni-
ca da je optu`eni jedno vrijeme bio
u bjekstvu.
Poslije istrage tu`ila{tvo je,
kako je re~eno, prikupilo dokaze
koji ukazuju da je Delali} ubio Ni-
kolu Gardovi}a, {to }e potvrditi
i 11 svjedoka, vje{tak sudske medi-
cine, sudski psihijatar kao i drugi
dokazi: video-kaseta, fotodokumen-
tacija vje{ta~ewa te zapisnici o
uvi|aju.
U pretkrivi~nom postupku kod
optu`enog koji negira da je pucao u
Gardovi}a nije prona|eno oru`je za
koje se tvrdi da je kori{teno u ovom
slu~aju.
- Ramiz Delali}, koji je i rani-
je bio osu|ivan za nasilni~ko pona-
{awe 1. marta 1992. godine je zajed-
no sa Suvadom [abovi}em presreo
svatove porodice Tambur i Gardo-
vi}, kako bi uzeli dvije zastave Srp-
ske pravoslavne crkve. Po{to u to-
me nisu uspjeli, vi{e puta su iz pi-
{toqa pucali u tlo pored nogu sva-
tova. Jedan metak je te{ko ranio u
nogu jednog svata, a u poku{aju da ga
odbrani, Nikola Gardovi} je neko-
liko puta zamahnuo ~uturicom. Ta-
da mu je Delali} pucao u le|a i ubio
ga - rekao je kantonalni tu`ilac
Enes Kamenica.
Branilac optu`enog advokat
Fahrija Karkin u uvodnom izlaga-
wu je istakao da }e odbrana dokaza-
ti nevinost Delali}a i da }e ponu-
diti pi{toq iz kojeg je pucano u
pokojnog Gardovi}a, a koji je tu`i-
la{tvo trebalo da na|e kao glavni
dokaz.
On je ocijenio da je protiv De-
lali}a davno po~eo progon u Repu-
blici Srpskoj, crkvama, te kroz
tvrdwe Slobodana Milo{evi}a na
su|ewu u Hagu.
- Wima svima treba Delali}, a
ne pravi ubica, ~ije ime ja ne}u ni-
kada spomenuti. Ovaj slu~aj se po-
litizuje kad se govori o ubistvu srp-
skog svata. Prati se politika Srp-
ske demokratske stranke
da je pucaw u Gardovi}a
ozna~io po~etak rata, a
ne agresiju, koja se sad i
te kako dokazuje - rekao
je Karkin.
On tvrdi da su svjedo-
ci tu`ila{tva kontradik-
torni, {to }e dokazati, a
problem predstavqa kase-
ta koju tu`ila{tvo nudi kao
dokaz. Wu, ka`e Karkin, od-
brana nije vidjela i tra`i
snimak "da bi se mogli izja-
sniti o zakonitosti
pribavqawa dokaza
i wihovoj validno-
sti#. Delali} }e
se, rekao je, bra-
niti kao u is-
trazi.
- Delali}
je sa dru-
{tvom bio
na Ba{~ar-
{iji, dva
dana prije
ubistva Gar-
dovi}a, ku-
pio je pi{toq, koji je na dan ubistva
trebalo da nosi na popravku. U~e-
stvovao je u otimawu zastave. Pu-
cao je iz svog pi{toqa, ali nije pu-
cao u le|a Gardovi}u. Ispri~a}e
gdje se i s kim skrivao - naglasio je
advokat Fahrija Karkin.
Na kraju uvodnog izlagawa bra-
nilac je najavio svjedo~ewa logi-
sti~ara i ostalih u~esnika doga|a-
ja, koje je, kako je rekao, "optu`ni-
ca lako oslobodila odgovornosti#.
Nastavak su|ewa Ramizu Dela-
li}u zakazan je za 30. jun, kada tre-
ba da se pojave i prvi svjedoci tu-
`ila{tva. ¥ V. BUGARIN
U KANTONALNOM SUDU JU^E PO^ELO OBNOVQENO SU\EWE ZA UBISTVONIKOLE GARDOVI]A
DOKAZI PROTIV DELALI]ATu`ila{tvo tvrdi da }e 11 svjedoka, brojnafoto-dokumentacija, video-snimci, vje{taci...dokazati da je Ramiz Delali} ubio srpskog svata
DEMANTIDamjanovi} tra`i da "Revija 92#
wegov demanti objavi na naslovnoj
stranici, kao {to je objavila i we-
govu fotografiju, a ne na drugoj stra-
nici.
Damjanovi}evi pravni zastupni-
ci najavili su krivi~nu prijavu pro-
tiv odgovornog urednika "Revije 92#
zbog klevete.
NIJE "]ELO"
Ramiz Delali} je ju~e, izno-
se}i li~ne podatke pred Sudskim
vije}em Kantonalnog suda u Sa-
rajevu, rekao da mu nije nadimak
"]elo#.
HAG - Biv{i {ef hrvatske
obavje{tajne slu`be Markica Re-
bi} i novinar Ivica Marija~i}
izjavili su danas u prvom pojavqi-
vawu pred Ha{kim tribunalom da
nisu krivi za nepo{tovawe suda,
za koje su optu`eni. Krivicu su
odbacili i izdava~ lista "Hrvat-
sko slovo# Stjepan [e{eq i glav-
ni urednik tog nedjeqnika Doma-
goj Margeti}, javila je Beta.
- ^asni sude, nisam kriv - re-
kli su Rebi} i Marija~i}, po{to
im je sudija O Gon Kvon pro~itao
jedinu ta~ku optu`nice koja ih te-
reti za otkrivawe identiteta za-
{ti}enog svjedoka i objavqivawe
sjvedo~ewa datog na sjednici za-
tvorenoj za javnost.
Rebi}, ranije {ef obavje{taj-
ne slu`be SIS, optu`en je da je
Marija~i}u, glavnom uredniku
"Hrvatskog lista#, otkrio identi-
tet za{ti}enog svjedoka koji je
dao iskaz na su|ewu Tihomiru Bla-
{ki}u pred Ha{kim tribunalom
u decembru 1997. godine i dostavio
mu transkripte svjedo~ewa datog
na zatvorenoj sjednici.
Izdava~ i glavni urednik li-
sta "Hrvatsko slovo# [e{eq i
Margeti} optu`eni su da su u no-
vembru i decembru 2004. objavili
izvode iz zapisnika svjedo~ewa za-
{ti}enog svjedoka na su|ewu Bla-
{ki}u iz marta 1998. godine, datog
na zatvorenoj sjednici.
Margeti} je dodatno optu`en
i zbog toga {to je odbio nalog
Tribunala da prestane sa objavqi-
vawem transkripta iskaza za{ti-
}enog svjedoka. Za nepo{tovawe
suda, po pravilniku Tribunala
pre}eno je kaznom do sedam godi-
na zatvora, globom do 100.000 evra
ili objema. ¥
HRVATI OPTU@ENI ZA NEPO[TOVAWE SUDAJU^E SE IZJASNILI U HAGU
\Markica Rebi} i Ivica Marija~i}: Odbacilioptu`nic (Foto-Rojters)
^etvorka porekla krivicu
SARAJEVO - Policija je eva-
kuisala osobqe i goste sarajevskog
hotela "Holidej in# poslije ano-
nimne dojave da je u wemu postavqe-
na bomba, {to mnogi dovode u vezu
sa sutra{wim koncertom "Bijelog
dugmeta# u Sarajevu i ~lanovima te
grupe koji su smje{teni u hotelu.
Kako je javio Tanjug, osobqe
"Holidej ina# dobilo je ju~e oko 11
~asova anonimnu dojavu o postavqe-
noj eksplozivnoj napravi u objektu,
u kojoj mu{ki glas registrovan iz
[vedske upozorava da }e naprava
eksplodirati u ta~no u podne.
Pripadnici Ministarstva unu-
tra{wih poslova Kantona Saraje-
vo su potom evakuisali osobqe i
goste hotela, ali nisu ni{ta pro-
na{li. Direktor hotela Senad Fe-
tahagi} je rekao da u dojavi nisu ob-
ja{weni ni razlog ni motiv. ¥
EVAKUISAN "HOLIDEJ IN" ZBOG DOJAVE O BOMBI
La`na uzbuna
HAG - General Sreten Luki},
optu`en za ratne zlo~ine kao za-
povjednik policijskih snaga na Ko-
sovu i Metohiji 1999, usprotivio
se zahtjevu tu`ila{tva Ha{kog tri-
bunala da se predmeti "Pavkovi} i
ostali# i "Milutinovi} i ostali#
objedine za zajedni~ko su|ewe, sa-
znao je ju~e dopisnik Tanjuga.
- Zajedni~ko su|ewe nanosi
{tetu na{em braweniku i kooptu-
`enima i vodi sukobu interesa sa
optu`enima u predmetu "Miluti-
novi} i ostali# - pi{e u prigovo-
ru Luki}evih advokata, podnesenom
pretresnom vije}u.
Luki}evi advokati Amerika-
nac Tiodor Skuder i Dragan Ive-
ti} predla`u da zahtjev tu`ila-
{tva bude odba~en. ¥
ODBRANA GENERALA SRETENA LUKI]A
Ne}e zajedni~ki proces
SANTA MARIJA - Porota u
slu~aju slavnog pop pjeva~a Majkla
Xeksona donijela je osloba|aju}u
presudu po tu`bi za seksualno zlo-
stavqawe trinaestogodi{weg dje-
~aka, javila je Beta.
Xekson (46) je optu`en za sek-
sualno zlostavqawe trinaestogo-
di{waka 2003. godine. Tokom su|e-
wa prikazan je kao pedofil, koji je
namamqivao dje~ake u krevet na
svom ran~u "Neverlend#. Xeksono-
vi advokati nazvali su dje~aka ko-
ji ga je optu`io i wegovu porodi-
cu prevarantima.
Osloba|aju}a presuda predsta-
vqa satisfakciju za pop zvijezdu,
po{to je Xekson sve vrijeme tvrdio
da je nedu`an i da je `rtva preva-
re. ¥
SUD U SANTA BARBARI
Xekson ipak nevin \Ramiz Delali}: Ponovo odgovara
za ubistvo (foto-arhiva)
srijeda, 15. jun 2005.KROZ REPUBLIKU SRPSKU
PRWAVOR - Nova fabrika
za preradu vode u Kremni zvani~-
no je pu{tena u rad pa }e stanov-
nici grada Prwavora od sada ima-
ti vode u dovoqnim koli~inama.
Ovo je na konferenciji za novi-
nare potvrdio na~elnik op{ti-
ne Prwavor Vlado @ivkovi}.
Prema wegovim rije~ima,
brana u Drenovi, stara vi{e de-
cenija, izgra|ena je sa namjerom
da se za{titi stanovni{tvo od
poplava, {to je iskori{}eno i
za snabdijevawe grada vodom. Kao
takva, slu`ila je svrsi s obzi-
rom na to da je grad tada imao oko
~etiri hiqade stanovnika, a da-
nas oko 13 hiqada.
- Iz tog razloga 2000. godine
op{tinske vlasti su pristupile
rje{avawu problema u vezi sa
snabdijevawem vodom. Poslije sa-
glasnosti nadle‘nih instituci-
ja Republike Srpske i BiH, vla-
da [panije odobrila je op{tini
Prwavor kredit od 3,8 miliona
maraka sa grejs periodom od 15
godina i rokom otplate od 21 go-
dinu uz kamatnu stopu od 0,1 od-
sto - naglasio je @ivkovi}.
Gradwa savremenog postroje-
wa za preradu vode u Kremni za-
po~ela je u novembru 2003. godi-
ne. U 2004. godini je zavr{ena iz-
gradwa fabrike i montirana
kompletna savremena oprema za
preradu vode.
- Voda jezera Drenova po kva-
litetu pripada tre}oj kategori-
ji, pa se redovno obavqa i moni-
toring vode, a cijela zajednica
mora}e da ulo`i ogromne napo-
re kako bi se sprije~ilo zaga|e-
we vode. S obzirom na to da se u
branu u Drenovi godinama ni{ta
nije ulagalo, tu su prisutne
ogromne naslage muqa, {to se uz
mawa finansijska ulagawa mo`e
rije{iti - rekao je @ivkovi}.
Fabrika vode je projektova-
na tako da mo`e preraditi i is-
poru~iti 100 litara vode u se-
kundi, a sada{we potrebe grada
su 42 litra vode u sekundi, {to
obezbje|uju redovnu isporuku vo-
de i u toku najsu{nijih mjeseci
u svim dijelovima grada. Trenut-
no fabrika isporu~uje gradu 52
litra vode u sekundi, jer nema po-
trebe za ve}im koli~inama.
- Do sada smo bili u prilici
da rezervoari vode budu prazni,
odnosno ono vode {to do|e u re-
zervoar automatski se tro{i. Sa-
da na zalihama u rezervoaru ima
600 hiqada litara vode, {to zna-
~i da sa punim rezervoarom vode
od dva miliona litara vode, grad
mo`e biti snabdjeven vodom de-
set ~asova, ~ak i kad bi fabrika
stala sa proizvodwom iz nekih
razloga - potvrdio je @ivkovi}.
On je dodao da je snabdijevawe
vodom u gradu rije{eno u budu}ih
30 godina.
Ukoliko do|e do nestanka
struje, proizvodwa vode }e auto-
matski biti obezbije|ena pomo-
}u agregata.
Snabdijevawe grada vodom ne
bi bilo kvalitetno rije{eno da
pro{le godine nije zapo~eta i
obnova glavnog distributivnog
cjevovoda kroz grad, u {ta je ulo-
`eno 2,5 miliona maraka. Dva mi-
liona maraka izdvojena su iz op-
{tinskog buxeta, a 500 hiqada
maraka dalo je preduze}e "Pu-
tevi Republike Srpske#, s ob-
zirom na to da je rije~ o trasi
regionalnog puta ^elinac - Sr-
bac.
- Do sada su potro{a~i ku-
bik vode pla}ali 30 feninga.
Cijena }e uskoro biti korigova-
na, ali prema najavama, ne}e bi-
ti vi{a od marke po kubiku - na-
glasio je @ivkovi}.
¥ B. MITROVI]
OTVORENA NOVA FABRIKA ZA PRERADU VODE U KREMNI
PRWAVOR^ANIMA NE PRIJETI @E\Fabrika mo`e da preradi i isporu~i 100 litara vode
u sekundi, a sada{we potrebe grada su 42 litra vode
u sekundi, {to obezbje|uje redovnu isporuku vode
i u toku najsu{nijih mjeseci
14
Fabrika vode: U zalihama 600 hiqada litara vode
ZA[TITAS obzirom na to da je izgrad-
wa fabrike za preradu vode i
rekonstrukcija glavnog cjevovo-
da ko{tala 6,3 miliona maraka,
na~elnik Vlado @ivkovi} na-
glasio je da }e u saradwi sa in-
spekcijom i drugim op{tinskim
organima uvesti rigorozne mje-
re, kako bi se za{titni pojas
oko jezera i za{titio, jer kva-
litet vode zavisi i od qudskog
faktora, koji je do sada nebro-
jeno puta, i pored upozorewa, za-
ga|ivao navedeni pojas.
DERVENTA
Lisica
u centru
DERVENTA - U blizi-
ni stambenih zgrada u Der-
venti djeca su, igraju}i se,
primijetila lisicu koja se
zavla~i ispod ru{evine.
Lisica je u objektima
biv{e osnovne {kole i
marksisti~kog centra, koji
su poru{eni u ratu, iskoti-
la mlade, a hranila ih je ko-
ko{kama iz okolnih koko-
{iwaca. Tek kada su doma-
}ini primijetili da im ne-
staju koko{ke podigla se haj-
ka.
Me|utim, stara lisica je
pobjegla.
- Akcija nije potpuno
uspjela, pa }e se ponoviti
sqede}i dan - ka`e glavni
lovovo|a Radivoje \ali}, ko-
ji tvrdi da se u travi i {ahto-
vima sigurno krije jo{ pokoji
par lisica.
¥ P. [.
ZVORNIK - Op{tina Zvor-
nik organizovala je javnu ras-
pravu o Nacrtu odluke o ku}nom
redu u stambenim zgradama.
Wome se propisuje na~in ko-
ri{}ewa stanova, poslovnih i
gara`nih prostora u zgradama,
kao i zajedni~kih dijelova i ure-
|aja koji se nalaze u zgradama,
te zemqi{ta koje slu`i redov-
noj upotrebi zgrade, a sve s ci-
qem odr`avawa reda, mira i ~i-
sto}e.
Nacrt odluke o ku}nom redu
precizno propisuje {ta je za-
braweno za stanare, te koje su
im obaveze kad je rije~ o pona-
{awu u stanu, a koje su kad je ri-
je~ o zajedni~kim prostorijama.
Za nepo{tovawe odredbi
predvi|ene su i kazne, i to u za-
visnosti od prekr{aja, od 30 pa
do 300 maraka, dok }e nadzor nad
izvr{ewem vr{iti op{tinska
komunalna policija.
- Sli~an akt nije donesen od
1992. godine, a praksa je pokaza-
la da je on potreban i veoma zna-
~ajan - istakao je Manojlo Vu-
kovi}, vi{i stru~ni saradnik
za registraciju zajednica eta-
`nih vlasnika. On je dodao da
}e na osnovu ove odluke svi u
zgradama znati kako da se pona-
{aju i koja su im prava i obave-
ze.
Sugestije i primjedbe koje
su prisutni predstavnici stam-
beno-poslovnih zgrada iznijeli
razmatra}e stru~na komisija, a
sve s ciqem da odluka bude {to
kvalitetnija i realnija.
Iako su predstavnici zajed-
nica eta`nih vlasnika pozdra-
vili dono{ewe odluke o ku}nom
redu, oni su izrazili sumwu ka-
ko }e se neke od odredbi sprovo-
diti, s obzirom na nagomilane
probleme iz ranijeg perioda u
zgradama kojih u Zvorniku ima
89, kao i na nepovoqnu ekonom-
sku situaciju u kojoj mnogi sta-
nari danas `ive.
¥ S. S.
JAVNA RASPRAVA O KU]NOM REDU
U ZVORNI^KIM ZGRADAMA
Nema buke, kom{ije se qute!
BRATUNAC
Lo{e veze
BRATUNAC - U op{tini
Bratunac ju~e je poslije ~etvo-
rodnevnog prekida nastavqeno
izdavawe li~nih dokumenata.
Prema rije~ima {efa Uprav-
no-pravnog odsjeka u Policij-
skoj stanici Du{anke Kraji-
{nik, ovi poslovi prekinuti
su zbog lo{ih telefonskih ve-
za.
- Do sada smo izdali 5.981
li~nu kartu i 2.145 voza~kih
dozvola - navela je Kraji{ni-
kova, napomiwu}i da izbjegla i
raseqena lica, prilikom pod-
no{ewa zahtjeva za zamjenu
li~nih karata, treba da priba-
ve potvrdu iz Odsjeka za izbje-
glice o svom statusu.
- Osoba koja nije trajno ri-
je{ila svoje stambeno pitawe,
odnosno mjesto prebivali{ta,
dobija novu li~nu kartu na dvi-
je godine - precizirala je Kra-
ji{nikova.
¥ K. ].
NACIONALNI PARK
"KOZARA"
Uskoro
monografijaPRIJEDOR - Nacionalni
park "Kozara# i bawolu~ki [u-
marski fakultet dogovorili su se
o izradi monografije flore Naci-
onalnog parka "Kozara#. Ovo je za
na{ list potvrdio direktor Naci-
onalnog parka Nenad Stojanovi}.
Prema wegovim rije~ima, te-
renski poslovi }e po~eti ve} na-
redne nedjeqe, a opse`ne studije o
biqnim vrstama planine Kozare
bi}e zavr{ene do 15. juna idu}e go-
dine.
- Ogroman je posao u pita-
wu, ali vrlo zna~ajan za nas. Izme-
|u ostalog, zbog toga {to se malo
zna o prirodnim vrijednostima Ko-
zare. Ovo je studija koja }e biti
po prvi put, siguran sam, vrlo kva-
litetno ura|ena - ka`e Stojano-
vi}.
Izdavawe ove monografije fi-
nansira}e italijanska pokrajina
Lombardija, a posredstvom nevla-
dine organizacije "Aliseja#, sa sje-
di{tem u Sarajevu. U ove svrhe bi-
}e obezbije|eno 20 hiqada evra.
Prognoze su da bi iz {tampe mo-
nografija trebalo da iza|e do 15
februara 2007. godine. Predvi|e-
ni tira` je 500 primjeraka.
¥ D. B.
GRADI[KA - Zdravstveno sta-
we petnaestogodi{we Andree Anto-
ni} iz gradi{kog sela Kozinci, ko-
ja se ve} pola godine nalazi u komi
na lije~ewu na Odjeqewu intenziv-
ne wege u gradi{koj Op{toj bolni-
ci, je stabilno. Ovo je za na{ list
potvrdio qekar anesteziolog dr Mi-
lan [vraka.
Prema wegovim rije~ima, prije
nekoliko dana ura|en je rendgenski
snimak glave, a nalazi su poslani u
bawolu~ku bolnicu na o~itavawe, a
rezultate o~ekuju u toku ove nedjeqe.
Lije~ewe Andree Antoni}, koja
se poslije pre`ivqene klini~ke smr-
ti od 5. januara nalazi na Odjeqewu
intenzivne wege u komi, zahtijeva
velika nov~ana izdvajawa, mnogo ve-
}a nego {to weni roditeqi mogu iz-
dvojiti. Majka Jadranka je nezapo-
slena, a otac Goran zaposlen je u Sta-
nici policije u Gradi{ci.
Ipak, u pomo} su im pristigli
Gradi{~ani. U~enici Osnovne {ko-
le "Danilo Borkovi}#, koju poha|a
i Andrea, organizovali su akciju pri-
kupqawa para za Andreino lije~ewe,
na ̀ iro ra~un su uplatili preko dvi-
je hiqade maraka.
Weni drugari iz osmog jedan raz-
reda ove {kole ka`u da }e za Andre-
ino lije~ewe organizovati jo{ akci-
ja i to sve dok se wihova drugarica
ne vrati u razred.
- Prva na{a akcija prikupqa-
wa pomo}i dobro je protekla i sa-
kupili smo 860 maraka, ali to je
samo "kap vode u moru#, pa smo se
poslije pisawa va{eg lista o An-
drei odlu~ili da pokrenemo jo{
jednu akciju. Sada smo prikupili
ne{to vi{e para - rekao je u~enik
osmog jedan Milan Bo{wak.
Ju~e je ovaj razred, povodom za-
vr{enog osmog razreda, oti{ao na
izlet, ali svi uglas ka`u da im je
`ao {to Andrea nije sa wima i na-
daju se da }e u sqede}em razredu
sjesti sa wima u klupu.
Wena prijateqica Bojana Pli-
sni} ka`e da }e na ovom raspustu
~e{}e posje}ivati Andreu, jer ka-
`e da su i do sada svaki raspust
wih dvije svaku ve~e provodile za-
jedno.
Andrein otac Goran Antoni}
zahvalan je u~enicima koji su pri-
kupili pare i pomogli im da naba-
ve lijekove neophodne za lije~ewe
wegove djevoj~ice, kojih ina~e ne-
ma u bolni~koj apoteci.
- Zahvalan sam i svim preduze-
}ima i gra|anima Gradi{ke koji
su se poslije ~lanka u "Glasu Srp-
ske# odazvali akciji i pomogli nam
- ka`e Goran Antoni}.
¥ B. VELENDE^I]
POSLIJE POLA GODINE U GRADI[KOJ BOLNICI
Andrea Antoni}: U komi od 5. januara
BI]E BOQEGoran Antoni} stalno se ras-
pituje da li postoji bolnica u svi-
jetu koja ima lijek i metod da se
Andrea probudi iz kome.
- Stalno me to pitawe mu~i, a
nadam se da }e mi dijete ubrzo
ozdraviti. Svaki dan u|em u wenu
sobu, zatvorim se i razmi{qam ka-
ko je Andrea sjedjela na stolici i
u~ila. Zami{qam sve wene pokre-
te, brzinu kada se sprema da sa pri-
jateqicama pro{eta gadom. A, on-
da, suze. Ispla~em se i ka`em sebi
da }e se sve dobro zavr{iti - pri-
~a Goran Antoni}.
Stawe Andree Antoni} je stabilno.
Uradili smo snimak glave i sada
o~ekujemo nalaze koje smo poslali
na o~itavawe u Bawu Luku,
rekao je dr Milan [vraka
ANDREA JO[ U KOMIANDREA JO[ U KOMIANDREA JO[ U KOMIANDREA JO[ U KOMIANDREA JO[ U KOMIANDREA JO[ U KOMIANDREA JO[ U KOMIANDREA JO[ U KOMIANDREA JO[ U KOMIANDREA JO[ U KOMI
srijeda, 15. jun 2005. KROZ REPUBLIKU SRPSKU
STIPENDIRAWE KADROVA U
QUBIWSKOJ OP[TINI
Menaxeranikad dosta
QUBIWE - Poku{avaju}i da
kao izrazito nerazvijena op{ti-
na podigne kvalitet ̀ ivota na vi-
{i nivo, Skup{tina op{tine Qu-
biwe donijela je odluku o stipen-
dirawu menaxera. Stipendije }e
dobiti i specijalisti iz oblasti
zdravstva, {kolstva, kulture, ko-
munalnih djelatnosti, programi-
rawa ekonomskog razvoja, prostor-
nog planirawa...
Godi{wa stipendija, koja }e
se dodjeqivati iz op{tinskog bu-
xeta, mo`e da iznosi do 10 hiqa-
da maraka, a prednost u wenom do-
bijawu ima}e kandidati mla|i od
35 godina, oni deficitarniji, sa
visokim obrazovawem, boqim rad-
nim i stru~nim referencama...
Nakon {to o wihovom zahtjevu
mi{qewe iznese nadle`na jedini-
ca op{tinske administrativne
slu`be, kona~nu odluku o tome ko
}e dobiti stipendiju donije}e na-
~elnik op{tine, koji }e o tome
obavijestiti Skup{tinu op{ti-
ne.
Tako|e, pravo na stipendiju,
do nivoa pokri}a neophodnih tro-
{kova, mo`e da ostvari u~esnik
(ili grupa u~esnika) u programu
edukacije radi sticawa specija-
listi~kih znawa, vje{tina ili
obavje{tewa, koja se odnose na
tehni~ko-tehnolo{ka, nau~na,
stru~na ili organizaciona una-
pre|ewa.
¥ @. J.
PRIJEDOR - Poqoprivred-
ni proizvo|a~i koji su po osno-
vu kreditnog zadu`ewa priba-
vili rasplodne junice ili po-
qoprivrednu mehanizaciju Re-
publici Srpskoj duguju ukupno
45 miliona maraka.
Ovo su prilikom nedavne po-
sjete op{tini Prijedor potvr-
dili i predstavnici Ministar-
stva za poqoprivredu, vodopri-
vredu i {umarstvo. Od pomenu-
tog iznosa dva miliona maraka
takvog zadu`ewa je na podru~ju
prijedorske op{tine. Stru~ni
saradnik za poqoprivredu Rat-
ko Milosavqevi} kazao je da je
mali broj onih koji su po~eli
sa otplatom kredita. Me|utim,
i oni su odustali od upla}iva-
wa rata kada su vidjeli da to ne
~ine ni drugi.
- Ovaj problem je ve} du`e
vrijeme otvoren i jo{ ne posto-
ji rje{ewe kako naplatiti dug
od poqoprivrednika, iako su svi
oni prilikom pribavqawa ras-
plodnih junica morali da imaju
i `irante - rekao je Milosavqe-
vi}. On je dodao da je na podru~-
ju op{tine Prijedor podijeqe-
no 917 takvih grla, te da se wi-
hova nabavna cijena kretala oko
dvije hiqade maraka.
- Podjela junica pribavqe-
nih iskqu~ivo iz inostranstva
ra|ena je neplanski. Junice je
mogao da pribavi svako, od jed-
nog do vi{e grla, bez obzira na
to kakve uslove ima, da li }e se
baviti proizvodwom mlijeka i
{ta je to {to }e garantovati
otplatu, ako se izuzmu `iranti
- istakao je Milosavqevi}. Pre-
ma wegovim rije~ima, na podru~-
ju prijedorske op{tine bilo je
vi{e slu~ajeva gdje su junice bi-
le sterilne, neke su se u me|u-
vremenu i razboqele, {to je bi-
lo opravdawe nekih poqopri-
vrednih proizvo|a~a da ne vra-
}aju kredit. Tako su neka od ovih
grla zavr{ila u klaonici, a ne-
ka i u ku}nim zamrziva~ima.
- Zna~ajan broj ovih grla
preuzela su izbjegla i raseqena
lica, koja su u me|uvremenu pro-
mijenila mjesto boravka, zbog
~ega je te{ko do}i do wihovih
novih adresa, pa tako i naplati-
ti dug sudskim ili nekim dru-
gim putem - ka`e Milosavqe-
vi}. On je napomenuo da je naj-
ve}i broj grla preuzet 1999. go-
dine, da su svi imali godinu da-
na grejs perioda i da su ga tre-
bali vratiti 2004. godine.
Prema procjenama Odjeqe-
wa za poqoprivredu op{tine
Prijedor, na podru~ju op{tine
trenutno ima izme|u tri i ~eti-
ri stotine ovih grla zajedno sa
potomstvom. Gdje su i kako za-
vr{ile ostale visokomuzne juni-
ce, te{ko je odgonetnuti. Za ta-
ko ne{to bila bi potrebna op-
se`na istraga.
¥ P. [PADI]
PRIJEDORSKI STO^ARI NE OTPLA]UJU KREDIT ZA JUNICE
MESO POJELI, RATE ZABORAVILINeke junice su bile sterilne, nekesu se u me|uvremenu i razboqele,{to je bilo opravdawe pojedinihsto~ara da ne vra}aju kredit. Nekaod ovih grla zavr{ila su u klaoniciili ku}nim zamrziva~ima
15
MLIJEKOIako su uvozne junice, ko-
je su trebale da unaprijede
sto~ni fond na podru~ju op-
{tine, zavr{ile uglavnom u
klaonicama ili zamrziva~i-
ma, u Odjeqewu za poqopri-
vredu ka`u da je u posqedwe
dvije-tri godine pove}ana pro-
izvodwa mlijeka i da je ne sa-
mo dostigla ve} i prestigla
prijeratni nivo.
Susret: Dobar odziv Slovenaca
LAKTA[I - Slove-
na~ki ~lanovi Kluba naci-
onalnih mawina iz Bawe
Luke organizovali su u
Slatini kod Lakta{a su-
sret u~enika odjeqewa do-
punske nastave slovena~kog
jezika i kulture.
Ovogodi{we dru`ewe
u~enika slovena~kog jezika
bilo je {esto po redu, a u
wenom programu u~estvo-
vali su u~enici slovena~-
kih {kola iz Prijedora,
Doboja, Bawe Luke, Sara-
jeva i Tuzle. Vi{e od 150
|aka prisutnima se pred-
stavilo recitacijama i pje-
smama na slovena~kom jezi-
ku, kao i plesnim progra-
mom.
- Ova manifestacija je
nastala s ciqem da se me|u-
sobno pove`u korijeni
Slovenaca koji ̀ ive ovdje,
ali i wih sa maticom, od-
nosno Slovenijom. Mislim
da smo uspjeli u tome, da je
ovo uspje{no dru`ewe, da
su se djeca iz gradova koji
su danas gostovali kod nas
me|usobno zbli`ila i da
}e se nastaviti i daqe dru-
`iti - rekla je predsjednik
Saveza Slovenaca Republi-
ke Srpske Marija Grbi}.
Poslije u~enika, gosti-
ma se svojim programom
predstavio tambura{ki an-
sambl "Klasje# iz Novog
Mesta.
Sve~anosti su i prisu-
stvovali i mnogobrojni go-
sti, pa su Republiku Slove-
niju predstavqali vi{i sa-
vjetnik u Zavodu za {kol-
stvo Slovenije Dragica
Motik i konzul Republike
Slovenije u BiH Igor Pir-
kovi}, a prisutni su bili i
predstavnici Gradske upra-
ve Bawe Luke.
Sqede}e godine dru`e-
we u~enika slovena~kog je-
zika organizova}e pred-
stavnici slovena~ke naci-
onalne mawine iz Sarajeva.
¥ T. M.
SEMINAR ONKOLOGAU TREBIWU
Novim lijekomprotiv rakaTREBIWE - Jedna od najpo-
znatijih farmaceutskih ku}a u svi-
jetu, {vajcarski "Novartis far-
maceus#, predstavila je onkolozi-
ma, patolozima, urolozima i hi-
rurzima iz medicinskih centara
Republike Srpske, Federacije
BiH, kao i Srbije i Crne Gore -
najnoviju generaciju lijekova za
lije~ewe nekih od najte`ih bole-
sti i malignih oboqewa.
Kako je izjavio dr Fuad Ra-
mqak iz Sarajeva, predstavnik ove
{vajcarske kompanije za BiH, i je-
dan od organizatora trodnevnog
seminara u Trebiwu, zajedno sa dr
Sa{om Jungi}em - nacionalnim
koordinatorom za Republiku Srp-
sku sa Klinike za onkologiju u Ba-
woj Luci i drugim stru~wacima
iz ove oblasti, predstavqeni su
novi lijekovi, koji se koriste u
lije~ewu ko{tanih metastaza, ri-
jetkih vrsta tumora i karcinoma
dojke.
- Veoma je korisno upoznavawe
stru~waka iz pojedinih medicin-
skih centara sa ovog podru~ja i
upoznavawe sa novim trendovima
u terapiji - dodao je dr Ramqak.
Ina~e, predava~i i uvodni~a-
ri na ovim "Novartisovim# onko-
lo{kim danima u Trebiwu bili su
doktori iz poznatih medicinskih
centara iz Sremske Kamenice i
Beograda, kao i dr Gordana Kecman
- sa Klinike za onkologiju u Bawoj
Luci. ¥ M. B.
[EKOVI]I - Ovih dana
izvr{en je prijem novosagra|ene
bora~ke zgrade, koju je finansi-
ralo Ministarstvo rada i bo-
ra~ko-invalidske za{tite, zajed-
no sa op{tinom [ekovi}i. Deset
najugro`enijih bora~kih katego-
rija uskoro }e dobiti krov nad
glavom.
- U zgradi koju je gradio mi-
li}ki "Intal# ima deset stano-
va, {est jednosobnih i ~etiri
garsowere. Komunalno preduze}e
je obavilo zanatske i fine ra-
dove, uvelo struju i kanalizaci-
ju, i mislim da }e budu}i stana-
ri biti zadovoqni - rekao je di-
rektor Komunalnog preduze}a
"Zelenilo i ~isto}a# Qubi{a
Krwi}.
Istovremeno sa otklawawem
sitnijih nedostataka, nadle`ni
op{tinski organ vr{i preraspo-
djelu stanova na osnovu bodova-
wa, pa }e, prema rije~ima Vasi-
lije Medenice, i taj dio posla
biti uskoro zavr{en i stanari }e
mo}i da se usele. ¥ B. M.
BILE]A - Gradsko grobqe u
Bile}i sva~ije je, pa prema tome
i ni~ija briga, i na taj na~in se i
odr`ava, jer svako vodi ra~una sa-
mo o grobovima svojih umrlih. Ovo
je na posqedwoj sjednici Skup-
{tine op{tine rekao odbornik
iz Srpske radikalne stranke Re-
publike Srpske Bogdan Tomano-
vi}.
- Prije nekoliko godina op-
{tina je donijela odluku da Komu-
nalno preduze}e "Komus# iz toga
mjesta gazduje i ure|uje Gradsko
grobqe, ali od toga nije ostalo
ni{ta. Niko od gra|ana nije `e-
lio da upla}uje za odr`avawe gro-
bqa, niti za dobijawe grobnog mje-
sta, pa su u "Komusu# od svega odav-
no digli ruke - naglasio je Toma-
novi}.
Prema wegovim rije~ima, ni
crkveni odbor niko ni{ta nije
pitao, nego je svako gradio spo-
men-kosturnice i kopao grobove
tamo gdje je na{ao malo slobodnog
mjesta.
- Grobqe je potpuno neplan-
sko i bez ikakvog reda. Nisu ~ak
ostavqene ni staze za prolaz, pa
qudi koji do|u na sahranu moraju
da gaze preko kosturnica i grobo-
va - istakao je Tomanovi}.
Da je Gradsko grobqe u Bile-
}i ni~ija briga, vidqivo je i po
tome {to je oko wega na vi{e mje-
sta poru{ena i ograda, pa tamo ~e-
sto ulaze i krave koje pasu oko
grobova. Oko grobqa su na sve
strane deponije sme}a i gra|evin-
skog materijala koje niko ne ukla-
wa.
Grobqe je odavno zaraslo i
niko ga ne ~isti. [ibqe i korov
su na sve strane, a pogotovo tamo
gdje se nalaze stari grobovi.
Grobqe se nekada zvalo voj-
ni~ko jer su tu najprije po~eli da
se sahrawuju vojnici, oficiri i
~lanovi wihovih porodica odmah
po dolasku austrougarskih okupa-
cionih snaga u BiH. Kasnije su tu
sahrawivani umrli zatvorenici
i informbirovci, po{to je bi-
le}ka kasarna za vrijeme biv{e
Jugoslavije i poslije Drugog svjet-
skog rata slu`ila i kao logor. Ti
dijelovi Gradskog grobqa upravo
su najneuredniji i najvi{e zara-
sli.
- Uz sve to, u Gradskom grobqu
skoro vi{e da i nema mjesta jer je
gotovo popuweno. Po{to grobqe
nije ure|eno, niti iko vodi ra~u-
na o odre|ivawu grobnih mjesta,
po tom osnovu je posqedwih godi-
na izme|u pojedinaca dolazilo i
do nesporazuma i sva|a - rekao je
Tomanovi}.
Po{to je grobqe puno, op{ti-
na je od Vojske Republike Srpske,
prije godinu i po, dobila na kori-
{}ewe dio zemqi{ta uz samu gro-
bqansku ogradu. To je bio dio voj-
nog poligona, a ubudu}e bi treba-
lo da poslu`i u svrhu pro{irewa
Gradskog grobqa, koje je postalo
pretijesno. Taj dio jo{ nije ogra-
|en, niti isparcelisan, pa se ta-
mo jo{ ni{ta ne radi i ne gradi,
a niko se i ne sahrawuje.
Bogdan Tomanovi} je zatra-
`io i odgovor na pitawe zbog ~e-
ga ne po~iwe ure|ivawe i parce-
lisawe dijela prostora dobijenog
od vojske, na koji treba da se pro-
{iri grobqe, a odgovor }e dobi-
ti vjerovatno na narednoj sjedni-
ci.
¥ [. ALEKSI]
DOBOJ - Akcija pod nazivom "Za 500
osmijeha#, koju je Centar za razvoj, eduka-
ciju i poslovawe "Humanitas# iz Doboja
zapo~eo u aprilu, uspje{no se privodi kra-
ju.
Rije~ je o akciji usmjerenoj na pru`a-
we pomo}i socijalno ugro`enoj i djeci bez
roditeqa u Republici Srpskoj.
- Od "Telekoma Srpske# dobili smo na
kori{}ewe broj 1415, koji je bio aktivan
od 1. aprila do 31. maja ove godine. Gra|a-
ni Srpske su u tom periodu imali mogu}-
nost da pozivom iz fiksne i mobilne te-
lefonije poklone marku i na taj na~in po-
ka`u svoju humanost i podr`e ovu akciju -
rekla je na konferenciji za novinare Ma-
ja Mi{i}, koordinator ovog programa.
Na taj na~in, prema wenim rije~ima,
do sada je prikupqeno 79.349 maraka, a no-
vac je biti ulo`en u kupovinu 500 paketa
koji }e sadr`avati prehrambene proizvo-
de, higijenski materijal i {kolski pribor.
- U koordinaciji sa centrima za soci-
jalni rad, paketi, ~ija pojedina~na vrijed-
nost iznosi 120 maraka, bi}e uru~eni so-
cijalno ugro`enoj i djeci bez roditeqa u
dvanaest op{tina RS: Doboj, Modri~a, [a-
mac, Bijeqina, Bawa Luka, Prijedor, Pr-
wavor, Bosanski Brod, Derventa, Trebiwe,
Tesli} i Isto~no Sarajevo - istakla je
Mi{i}eva.
Vedran Bo`i~kovi}, menaxer progra-
ma, isti~e podr{ku glasila, op{tina i ne-
kih privrednih kolektiva ovoj akciji.
- Posebno isti~emo pomo} Skup{ti-
ne grada Bawe Luke, op{tina Lakta{i,
^elinac, Gacko, Novi Grad, Prijedor, Te-
sli}, Vi{egrad i Kalinovik, jer su se one
jedine odazvale na na{ poziv koji smo upu-
tili na adrese 44 op{tine. Od {ezdeset za-
htjeva, koje smo proslijedili privrednim
subjektima, pomo} je stigla samo od "Ko-
{ute# iz Doboja, "Proheme# iz Br~kog i
"Hemofarma# iz Bawe Luke - istakao je Bo-
`i~kovi} i dodao da se nada da }e do kra-
ja juna, do kada traje akcija, biti jo{ po-
mo}i.
Vi{ak novca, kako je rekao Bo`i~ko-
vi}, bi}e utro{en u lije~ewe socijalno
ugro`ene djece, u prvom redu za hitne in-
tervencije, operacije. Do sada je pristiglo
dvanaest zahtjeva za pru`awe jednokratne
pomo}i.
¥ Sl. P.
SUSRET U^ENIKA [KOLA SLOVENA^KOG JEZIKA
U~ewe i dru`ewe
ZAVR[ENA ZGRADA ZA BORCE U [EKOVI]IMA
AKCIJA CENTRA "HUMANITAS" IZ DOBOJA
Za 500 osmijehaOd poziva na broj 1415 prikupqeno je 79.349 maraka, od kojih }e biti kupqeno 500 paketa
Bora~ka zgrada: Otkloweni sitniji nedostaci
Stanovi ~ekaju vlasnike
NIKO NE VODI RA^UNA O BILE]KOM GRADSKOM GROBQU
MRTVI NEMAJU MJESTAGrobqe je neplansko i bez ikakvog reda. Nisu ~akostavqene ni staze za prolaz, pa qudi koji do|una sahranu moraju da gaze preko kosturnica i grobova,istakao je Bogdan Tomanovi}
"JEDINI u~iteq dostojan tog
imena jeste onaj koji pobu|uje duh
slobodnog mi{qewa i razvija osje-
}aj li~ne odgovornosti#, zapisao
je svojevremeno ~e{ki filozof
Jan Amos Komenski, a toga su se
~vrsto dr`ali u~enici generaci-
je 1951/55. U~iteqske {kole iz Ba-
we Luke.
Oni su nedavno proslavili 50
godina mature i predstavili mo-
nografiju svoje generacije pod na-
zivom "Lijepo je biti u~iteq#.
Kwiga, pored podataka o gene-
raciji 1951/55., govori i o te{ko-
}ama sa kojima su se susretali u~e-
nici i u~iteqi, te o `ivotu |aka
u Bawoj Luci u to vrijeme.
Na proslavi se okupilo vi{e
od 50 u~enika ove generacije, koji
su se prisje}ali i dobrih i lo{ih
trenutaka tokom {kolovawa.
- Ono po ~emu najboqe pamtim
ovu generaciju je polet sa kojim su
radili i `ivjeli. To su bile naj-
qep{e va{e, i moje, godine. Ni-
{ta nam nije bilo te{ko. Do{li
smo ovdje da sa ponosom proslavi-
mo zlatni jubilej generacije
1951/55. - rekao je onda{wi direk-
tor U~iteqske {kole Radivoj Za-
ri}.
Predsjednik Odbora za pripre-
mu susreta i ~ovjek koji je najzaslu-
`niji za okupqawe "starih prija-
teqa# Rade Pilipovi} govorio je
o profesorima, u~enicima i o mo-
nografiji.
- Znamo da su jedan i jedan dva,
ali dva djeteta ne ~ine samo dvoje,
ve} dva razli~ita bi}a, {to u~i-
teq mora po{tovati u svom radu
sa mladima. Tako smo radili i
uspjeli. U~estvovali smo u razli-
~itim akcijama, gradili smo selo,
a selo je gradilo nas - rekao je Pi-
lipovi}.
On je istakao da je monografi-
ja slika rada i `ivota ove genera-
cije, te da su svi u~enici, koji su
U~iteqsku {kolu upisali prije 50
godina autori ove kwige.
- Za ~etiri godine "tesawa za-
nata# postali smo narodni u~ite-
qi. [kole su nas molile, kako u se-
lu tako i u gradu, da sa dnevnikom
u ruci {to prije stanemo pred dje-
cu - pri~a Pilipovi}.
U~enici ove generacije prisje-
tili su se profesora, {etwi na kor-
zu - od Pozori{ta do hotela "Pa-
las#, igranki u Fiskulturnom domu
i mnogih drugih zgoda i nezgoda.
- Poslije {kolovawa rasuli
smo se na sve strane. Stanovali smo
u {kolama, spavali na rasklima-
nim krevetima na slamnatom jastu-
ku. Kuvali smo sami i kupali se u
lavoru. Ali, vredjelo je. Imamo iz
sebe 40 godina rada sa djecom, a
trudili smo se da ih izvedemo na
pravi put - ka`e Pilipovi}.
U monografiji "Lijepo je bi-
ti u~iteq# Milka Te{ini} je pi-
sala o `enskom domu i igranka-
ma.
- Djevojke su `eqele da se li-
jepo obuku i za {kolu i za igran-
ku. Tih godina su se nosile crne
satenske keceqe sa bijelim krag-
nama, pa smo izgledale jednako. Po-
su|ivale smo od prijateqica koje
su bile boqe situirane - zapisala
je Te{ini}ka.
Ona ka`e da je siva sukwa na
falte Stojanke Stevanxi} morala
biti rezervisana mjesec unaprijed
da bi se bukla na igranku na kojoj
su mogle biti samo do 20 ~asova.
Mitar [ajin, koji je do{ao iz
Osijeka da bi se sastao sa svojim
{kolskim drugovima, rekao je da
su profesori bili prava podr{ka
u~enicima.
- Nikola Babi} je bio odli~an
profesor. Kod wega je svaki ~as
bio sadr`ajan i zanimqiv. Te{ko
su nam prolazili {kolski dani,
ali dr`ali smo se zajedno - pri~a
Mitar [ajin. ¥ M. JOTI]
^LANOVI Ronila~kog klu-
ba "Buk# protekli vikend su na
poziv kolega iz Ronila~kog centra
"Anma# boravili na ostrvu Vis.
Ovo je bila druga posjeta kolega-
ma iz Ronila~kog centra "Anma#,
a na Visu je bilo 12 ronilaca iz
Bawe Luke.
Prema rije~ima predsjednika
"Buka# Borisa Trnini}a, prili-
kom pro{logodi{weg boravka na
ovom ostrvu vremenski uslovi im
nisu dozvolili da obi|u sva roni-
la~ka odredi{ta, ali ove godine
imali su vi{e sre}e.
- Uslovi za rowewe bili su
idealni i obi{li smo sva plani-
rana odredi{ta - rekao nam je Tr-
nini}.
Najpoznatije lokacije na koji-
ma su bili bawolu~ki ronioci su
potopqeni teretni brod "Vasili-
os# u blizini svjetionika Ston-
~ica i parobrod "Brioni#, koji se
nalazi na vi{e od 40 metara dubi-
ne.
- Ostrvo Vis je za{ti}ena zo-
na, pa je morska flora i fauna sa-
~uvana i predstavqa jako prima-
mqivo ronila~ko odredi{te - ka-
`e Trnini}.
Potopqeni brodovi, dodaje on,
predstavqaju divan prizor i si-
gurno }e se na}i u dokumentarcu
koji pripremaju ~lanovi "Buka#.
Bawolu~ki ronioci spremaju
se da organizuju kamp i uzvrate go-
stoprimstvo kolegama iz ronila~-
kih centara ~iji su gosti bili u to-
ku ove godine. ¥ D. Mo.
OSIM kao dobrog fizi~a-
ra i matemati~ara, Jelenu ^u-
peqi} iz sedmog tri razreda
Osnovne {kole "Borisav Stan-
kovi}# drugovi i nastavnici zna-
ju kao djevoj~icu koja se uvijek
smije.
Na ovogodi{wem regional-
nom i republi~kom takmi~ewu iz
fizike Jelena je osvojila prvo
mjesto. Dar za rje{avawe zadata-
ka Jelena je pokazala i na save-
znom takmi~ewu u Petrovcu na
Moru kada je, krajem pro{log mje-
seca, osvojila pohvalu.
- Jelena je sjajno dijete. Ona
je jedan od rijetkih talenata ko-
je sam srela tokom mog rada sa
djecom. Ne samo {to je pobje|i-
vala na takmi~ewima, nego je
osvajala i veliki broj bodova,
{to se rijetko sre}e. I pored to-
ga, Jelena je skromno dijete, ko-
je na sve pohvale odgovara sa smi-
je{kom. Svi je prepoznajemo po
tome {to je uvijek vedra i nasmi-
jana - ka`e Jelenina nastavnica
fizike Sawa Miqu{.
Kao nagrada za odli~ne re-
zultate u takmi~ewu, Jelena se
od 9. do 11. juna dru`ila sa svojim
vr{wacima u kampu matemati~a-
ra i fizi~ara u Bijeqini. Woj i
wenoj nastavnici obezbije|ena je
i nagradna ekskurzija u septem-
bru sa u~enicima devetog razre-
da iz {kole.
- Na{u Jelenu
svi hvale. Sjajan
je logi~ar pa
ponekad zajed-
no ona i ja rje-
{avamo nove
zadatke. Ipak,
u svakom tre-
nutku je sp-
remna da po-
mogne svo-
jim drugo-
vima iz ra-
zreda, ko-
jima mate-
matika ne-
kad zadaje
glavoboqe
- ka`e Mi-
qu{eva.
Uvijek
vesela, Je-
lena ^upe-
qi} ka`e
da fiziku i
matemati-
ku vje`ba sa
p o s e b n i m
z a d o v o q -
stvom. Najvi{e, veli, u~i na ~a-
sovima, pa joj za to ne treba puno
vremena kad do|e ku}i.
- Svi me podr`avaju: drugovi,
roditeqi, nastavnici... Tata i ma-
ma su mi obe}ali novi bicikl ili
ra~unar ako ovako dobro nasta-
vim - skromno ka`e Jelena.
Osim rje{avawe problema iz
zbirke zadataka, u~enik sedmog
razreda voli da ~ita. Planira,
veli, da upi{e gimnaziju ili me-
dicinsku {kolu, a najdra`e za-
nimawe joj je pedijatar.
I sqede}e godine
Jelenu ne}e zaobi}i
takmi~ewa iz fizike
i matematike. Nada se
dobrom uspjehu, koji
sigurno ne}e izostati
ni u drugim predmeti-
ma.
- Dugujemo zahval-
nost na{em direkto-
ru Predragu Damjano-
vi}a, koji je pomogao
da na{i |aci odu na
takmi~ewe. Jelena
ima takmi~arski duh
i svi vjerujemo u wu.
Pred wom je veliki i
dug put, a svi vjerujemo da }e i
daqe biti uspje{an - rekla je
nastavnik Sawa Miqu{.
¥ D. RA\AN
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
DJECAU~enici osnovnih {kola
"Dositej Obradovi}# i "Ivo
Andri}# Lazar Dejanovi} i Na-
ta{a Savi} pro~itali su svoje
pjesme posve}ene u~iteqima.
Svoju pjesmu recitovala je i
u~enica bawolu~ke Gimnazije
Maja Jeki}.
"PALAS#
VELIKA REVIJA
FILMOVA
Termini: 18.30, 21
^VRSTA RUKA
MIRA - komedija
Uloge: Vin Dizel,
Britni Snou
Termini: 19
RATOVI ZVIJE-
ZDA: EPIZODA III -OSVETA SITA
Uloge: Ivan Mek-
gregor, Natali Port-
man, Hajdn Kristensen
Termini: 20,45
M U L T I P L E K S
"KOZARA#
HEROJI ZA JE-
DAN DAN - bawalu~ka
komedija
Uloge: Velimir
Blani}, Vladimir \or-
|evi}, Du{an Majki},
Sla|ana Zrni}, Dragan
Bjelogrli}, Zoran Cvi-
janovi}, Nikola Peja-
kovi}
Termini: 19, 20.30,
22
DJEVOJKA OD
MILION DOLARA -
Oskar za najboqi film
2005. godine
Uloge: Klint Is-
tvud, Morgan Friman,
Hilari Svank
Termini: 18.45, 21
¥ Pripremio D. No.
REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR
BIOSKOPI
srijeda, 15. jun 2005.BAWA LUKA
GENERACIJA U^ITEQSKE [KOLE PROSLAVILA PEDESET GODINA MATURE
JELENA ^UPEQI], U^ENIK OSNOVNE [KOLE "BORISAV STANKOVI]"
TATA-MATA ZA FIZIKUJelena je jedan od rijetkih talenatakoje sam srela tokom mog rada.Ne samo {to je pobje|ivalana takmi~ewima, nego je osvajalai veliki broj bodova, ka`enastavnik Sawa Miqu{
\ U~iteqi: Mnoge generacije izveli na pravi put
\Jelena ^upeqi}: Nagradna ekskurzija(Snimio Z. STAMENI])
Za ~etiri godine "tesawa zanata"
postali smo narodni u~iteqi.[kole su nas molile, kako u selutako i u gradu, da sa dnevnikomu ruci {to prije stanemo pred djecu,rekao je Rade Pilipovi}
Uslovi za rowewe bili su idealnii obi{li smo sva planirana odredi{ta,ka`e Boris Trnini}
ZLATNI JUBILEJ
IAKO je "^iv~ija-tursu# od-
uzeto pravo da u~estvuje na javnom
konkursu za jednog od nosilaca dru-
ge grupe linija na kojoj su do sada
saobra}ali wihovi autobusi, ovaj
prevoznik vozi}e na drugoj A gru-
pi linija, ali sada kao kooperant
nosioca te grupe, "Pavlovi}-tur-
sa#.
U preduze}u "Central# smatra-
ju da je Gradska uprava nezakonito
omogu}ila preduze}u "^iv~ija-tur-
su# da ponovo obavqa javni prevoz
putnika, "ali sada pod pla{tom
"Pavlovi}-tursa##.
- Neshvatqivo je da prevoznik
koji je izigrao sve, i zakon i Grad-
sku upravu, i ostale prevoznike,
ponovo vozi na istoj grupi linija
na kojoj nije ispuwavao svoje oba-
veze prema gradu, a za{to je i ras-
pisan javni konkurs - rekao nam je
direktor "Centrala# Nedeqko
Ninkovi}.
On je dodao da nije logi~no {to
je "Pavlovi}-turs# postao nosilac
druge A grupe linija, a do aprila
je Gradskoj upravi dugovao 184 hi-
qade maraka i protiv kojeg je tre-
balo da se pokrene postupak ras-
kida ugovora.
Prema Ninkovi}evim rije~i-
ma, "i drugi prevoznici nije treba-
lo da ispuwavaju svoje obaveze i
pla}aju obaveznu mjese~nu naknadu,
jer sankcije o~igledno ne postoje#.
Podsjetimo, Gradska uprava na
Osnovnom sudu pokrenula je postu-
pak za raskid ugovora sa ovim pre-
voznikom, jer tri mjeseca uzastop-
no nije platio obaveznu mjese~nu
naknadu od 67 hiqada maraka. Ti-
me je "^iv~ija-tursu# oduzeto i pra-
vo da u~estvuje na javnom konkursu
zbog wegovih dugovawa prema Grad-
skoj upravi od oko 600 hiqada ma-
raka.
Vr{ilac du`nosti na~elnika
Odjeqewa za stambene i komunal-
ne poslove Budimir Balaban ka-
zao je za "Glas Srpske# da Gradska
uprava nije ulazila u to ko }e bi-
ti kooperant nosiocima grupa li-
nija, odnosno da li je ili nije
"^iv~ija-turs# kooperant "Pa-
vlovi}-tursu#.
- Svu odgovornost prenijeli
smo na nosioca grupe linija, u
ovom slu~aju na "Pavlovi}-
turs#, koji }e odgovarati
za sve {to se doga|a na
wegovoj grupi linija -
naglasio je Balaban i
dodao da je "^iv~ija-
turs# izgubio pravo
da bude nosilac
druge grupe lini-
ja, ali ne i mo-
gu}nost da bude
kooperant.
D i r e k t o r
"Centrala# Ne-
deqko Ninko-
vi} smatra da se
u ~itav pro-
blem umije{ala
politika i da
je zato "^iv~i-
ji-tursu# omo-
gu}eno da osta-
ne na drugoj grupi linija.
- Prevoznik "^iv~ija-turs#
morao je kao u~esnik na javnom
konkursu da dostavi dokaze da is-
puwava uslove za kooperanta, kao
{to dokaze dostavqa i kandidat za
nosioca grupe. Me|utim, "^iv~i-
ja# duguje ogroman novac Gradskoj
upravi i prema tome odmah ne is-
puwava uslove da bude kooperant
- kazao je Nedeqko Ninkovi}.
¥ P. PE]ANAC
srijeda, 15. jun 2005. BAWA LUKA
17
SERVISNE
INFORMACIJE
PORODILI[TE - Na Gine-
kolo{ko-aku{erskom odjeqewu
Klini~kog centra na Paprikov-
cu ju~e je obavqeno 14 poroda. Ro-
|eno je sedam djevoj~ica i osam dje-
~aka.
HITNA POMO] - De`urni
qekari u Slu`bi hitne pomo}i u
protekla 24 ~asa pregledali su 93
odrasla pacijenta i 11 djece. Mo-
bilne ekipe obavile su devet ku}-
nih posjeta. U stomatolo{koj am-
bulanti pregledano je 48 pacijena-
ta.
ELEKTROKRAJINA - Zbog
planiranih radova na elektroener-
getskim postrojewima danas }e od
osam ~asova i 30 minuta do 11 ~aso-
va bez struje biti Nova ulica, No-
vo naseqe, ulica 14. sredwobosan-
ske brigade, kao i dijelovi ulica
Kraji{kih brigada i Kraqa Petra
Drugog. Od 11 do 13 ~asova struju ne-
}e imati dijelovi ulica Save Qu-
boje i Rajka Bosni}a, te naseqe
Stjepanovi}i.
VODOVOD - Ekipe sektora "
Odr`avawe# ju~e su radile na pre-
gledu vodovodne mre`e, kao i na ot-
klawawu kvara u ulici Prvog kra-
ji{kog korpusa, gdje je bilo i pore-
me}aja u vodosnabdijevawu. ¥
IZ MATI^NIH
KWIGA
Ro|eni:
Maja Mu~alovi}, k}i
Ranka i Danijele; Jelena No-
vakovi}, k}i Miodraga i Ve-
sne; An|ela Makivi}, k}i
Borana i @eqke; Alisa Zec,
k}i Nexada i Ifete; Ajla
Skoki}, k}i Amira i Mirze-
te; Boris [ari}, sin Sa{e
i Dragane; Savo Mandi}, sin
@eqka i Sla|enke.
Umrli:
Milo{ ]erani}, ro|en
1964. godine; Tomo Lovri},
ro|en 1934. godine; Uro{ Su-
vara, ro|en 1942. godine; Ma-
rija Male{evi}, ro|ena
1921. godine; Hidajet Pa{i},
ro|en 1941. godine; Zdravko
Savi}, ro|en 1926. godine;
Mara Tati}, ro|ena 1917. go-
dine; Bo`o Tati}, ro|en
1940. godine.
PREDSTAVNICI Udru`e-
wa za bezbjednost saobra}aja Ba-
wa Luka pripremili su prije-
dlog izmjena re`ima saobra}aja
u gradu i uputili ga Gradskoj
upravi.
Prema rije~ima predsjedni-
ka ovog udru`ewa Milenka Ja-
}imovi}a, ciq je da se poboq{a
bezbjednost voza~a i pje{aka u
gradu.
U saradwi sa Centrom javne
bezbjednosti Bawa Luka i magi-
strom saobra}aja Tihomirom \u-
ri}em predstavnici Udru`ewa
napravili su analizu saobra}a-
ja u gradu i ocijenili da je {to
prije potrebna izmjena prven-
stva prolaza i saobra}ajnih zna-
kova u osam bawolu~kih ulica.
Upozoravaju da na raskrsni-
ci Kozarske ulice i magistral-
nog puta Bawa Luka - Jajce prven-
stvo prolaza treba da imaju vo-
za~i koji se kre}u magistralnim
putem, a na Prijedorskoj petqi
ulicom Branka Popovi}a.
- Treba da se ispita i mogu}-
nost postavqawa semafora zbog
velikih gu`vi. Tako|e, u uli-
ci Trive Amelice neophodno je
da se izmjesti autobusko staja-
li{te koje se nalazi ispred ula-
za u Osnovnu {kolu "Aleksa
[anti}# i postavi znak zabrane
parkirawa - nagla{ava Ja}imo-
vi}.
On dodaje da je neophodno da
se izmjeste kontejneri daqe od
saobra}ajnica, jer u ve}ini slu-
~ajeva voza~ima onemogu}avaju
preglednost.
Osim ovoga, na raskrsnici
ulica Patre i Isajije Mitro-
vi} morao bi biti semafor, a
ulice Pave Radana, Dragi{e Va-
si}a i Tina Ujevi}a trebalo bi
da se pretvore u jednosmjerne.
Ulica Jovana Du~i}a mora-
la bi da bude dvosmjerna, jer bi
se time ostvario br`i protok
vozila iz naseqa Nova varo{,
Rosuqe, Petri}evac prema Kli-
ni~kom centru i Domu zdravqa.
Milenko Ja}imovi} isti~e da se
u Bawoj Luci pro{le godine do-
godilo 529 saobra}ajnih nesre}a
u kojima je poginulo 37 qudi i
82 je te{ko povrije|eno.
¥ N. TOMA[EVI]
UDRU@EWE ZA BEZBJEDNOST SAOBRA]AJA
Znakovi za sigurnije ulice[to prije izmijeniti prvenstvo prolaza i
saobra}ajne znakove u osam gradskih ulica,
smatra Milenko Ja}imovi}
PETAK
U saradwi sa CJB Bawa Lu-
ka predstavnici Udru`ewa za
bezbjednost saobra}aja utvrdi-
li su da se najve}i broj saobra-
}ajnih nesre}a de{ava petkom.
Lani su se na taj dan dogodile
1682 nesre}e. Najvi{e nesre}a
de{ava se izme|u 12 i ~etiri
~asa, pro{le godine dvije hiqa-
de 999, dok je najve}i broj po-
ginulih izme|u 21 i 40 godina
starosti.
GLAVNA RASPRAVAVlasnik preduze}a "^iv~i-
ja-turs# Aco ̂ iv~ija nije htio
da govori o izboru wegovog pr-
eduze}a za kooperanta na drugoj
A grupi linija.
- O svemu tome Sud }e doni-
jeti kona~nu odluku. Sve bi se
moralo znati sutra kada se za-
vr{ava glavna rasprava i kad
se donese presuda. O~ekujem da
}e biti u moju korist - rekao je
^iv~ija.
MIMO ZAKONA
HUMANITARNO dru{tvo
"Kolo srpskih sestara# organi-
zuje 19. juna posjetu manastiru Le-
pavina kod Koprivne u Hrvatskoj.
Polazak je u pet ~asova ujutro
ispred crkve Svete trojice, dok
je povratak planiran isti dan u
ve~erwim ~asovima.
- Cijena karte je 20 maraka,
koju zainteresovani vjernici za
posjetu Lepavini mogu uplatiti
u crkvi Svete trojice na mjestu
gdje se prodaju svije}e ili u pro-
storijama "Kola#u centru grada
- kazala je dobrotvorka ovog udru-
`ewa Gordana Vlajni}.
Prema wenim rije~ima, na-
{i sugra|ani koji se odlu~e za
posjetu Lepavini na put obave-
zno moraju ponijeti novu li~nu
kartu ili paso{.
- Roditeqi, koji u posjetu ma-
nastiru budu putovali sa djecom
moraju za mali{ane imati wiho-
va li~na dokumenta - paso{ - do-
dala je Vlajni}eva. ¥ D. T.
KOLO SRPSKIH SESTARA
Manastiru u pohode
FOTO-VIJEST
\Aco ^iv~ija: Posqedwa rije~ suda
KLUB FRIZERA BAWA LUKA
NI@U USPJEHE, BROJE PROBLEME
\ Frizure: Sa takmi~ewa u Novom
Sadu
PROTEKLOG vikenda Klub fri-
zera Bawa Luka u~estvovao je u Novom
Sadu na Saveznom takmi~ewu frize-
ra Srbije i Crne Goreg gdje su osvo-
jili {esto, sedmo i deseto mjesto u
tri kategorije.
[esto mjesto za mu{ku tehniku
osvojio je Drago Raili}, sedmo za ̀ en-
sku Biqana Bukara i deseto za pun|e
Gordana [ikawi}.
Wih troje ka`u da su zadovoqni
u~e{}em na ovom takmi~ewu jer su
upoznali mnogo kolega, a pone{to se
i nau~ilo.
Me|utim, osvojili bi i vi{a mje-
sta da se sa granice sa Srbijom i Cr-
nom Gorom nisu morala vratiti ~eti-
ri takmi~ara i ~etiri modela za fri-
zure zbog problema sa li~nim doku-
mentima.
Predsjednik Kluba frizera Bawa
Luka Dragica Arsi} ka`e da je upr-
kos svim problemima zadovoqna, jer
je va`no u~estvovati i biti u konku-
renciji.
- Klub frizera postoji kako bi se
mladi qudi pribli`ili svojoj struci
i kako bi im se omo}io napredak u ra-
du. Odnosno da se upoznaju sa kolega-
ma iz drugih zemaqa i sa wima razmi-
jene iskustva i upoznaju se sa novim
tehnikama. Mladi treba da razvijaju
takmi~arski duh, jer time podi`u i
kvalitet svog rada - ka`e Arsi}eva.
Ona je ukazala i na problem odla-
ska na ovakva takmi~ewa i seminare
bez sponzora.
- Do sada smo u~estvovali na neko-
liko takmi~ewa i ostvarili zapa`e-
ne rezultate, ali te{ko da }emo na je-
sen mo}i oti}i u Bar na takmi~ewe,
ako nam niko ne iza|e u susret. Pored
toga, nemamo ni svojih prostorija u
kojima bi treneri pripremali takmi-
~are - istakla je Arsi}eva.
Klub frizera Bawa Luka sara|u-
je i sa Tehnolo{kom {kolom ~iji u~e-
nici tako|e u~estvuju na takmi~ewi-
ma na koja odlaze najboqe bawolu~ke
"brice#.
Proteklog mjeseca ovaj klub u Ba-
woj Luci organizovao je takmi~ewe
frizera na kojem su u~estvovali "qu-
di od makaza# sa prostora biv{e Ju-
goslavije.
¥ D. POPOVI]
Bawolu~ki frizeri u~estvovali
na takmi~ewu frizera u tri kategorije.
Drago Raili} osvojio je {esto mjesto za
mu{ku tehniku, Biqana Bukara sedmo za
`ensku i Gordana [ikawi} deseto za pun|e
Neshvatqivo je da prevoznik koji je izigrao
zakon, Gradsku upravu i ostale prevoznike
ponovo vozi na istoj grupi linija, ka`e
Nedeqko Ninkovi}."^iv~ija" izgubio
pravo da bude nosilac grupe, ali ne
i kooperant, odgovara Budimir Balaban
DIREKTOR PREDUZE]A "CENTRAL" NEDEQKO NINKOVI] TVRDI
"^IV^IJA"- KOOPERANT
VI[E od tri stotine ap-
solvenata Univerziteta u Ba-
woj Luci proslavilo je sino} u
hotelu "Bosna# zavr{etak pre-
davawa na fakultetima.
Apsolventsko ve~e prosla-
vili su studenti Medicinskog,
Poqoprivrednog, Elektroteh-
ni~kog, Prirodno-matemati~-
kog, Ma{inskog, Tehnolo{kog,
Aritektonsko-gra|evinskog,
dijela Filozofskog fakulte-
ta, Akademije umjetnosti i Fa-
kulteta za fizi~ku kulturu.
Studenti Pravnog, Ekonom-
skog, [umarskog i ve}ine od-
sjeka na Filozofskom fakulte-
tu kraj studirawa slavi}e u ~e-
tvrtak. ¥ Sw. M.
(Snimio M. ZUBOVI])
USTIPRA^A - Pripre-
me za odr`avawe Drugog sabo-
ra starog pjevawa u Srba pod
nazivom "Sopotnica 2005#, ko-
ji }e se odr`ati u nedjequ, 19.
juna, na pravoslavni praznik
Svete trojice, u porti crkve
Svetog Georgija u Dowoj So-
potnici - op{tina Ustipra-
~a, privode se kraju.
Ovo je na{em listu potvr-
dio predsjednik Organizacio-
nog odbora ove manifestaci-
je Dragoqub Stojanovi}.
Stojanovi} ka`e da je ovo-
godi{wi sabor, za razliku od
pro{logodi{weg, usmjeren na
svojevrsnu smotru tradicio-
nalnog pjevawa u svim srpskim
krajevima, uz podsje}awe na
pomalo zaboravqene obi~aje
i tradiciju.
Na ovoj kulturnoj manife-
staciji, koju organizuju Srp-
sko prosvjetno i kulturno dru-
{tvo "Prosvjeta# i Srpska
pravoslavna crkvena op{tina
Gora`de, u~estvuju mu{ke i
`enske izvorne pjeva~ke gru-
pe, instrumentalisti na fru-
li, dvojnicama i harmonici,
kao i narodni guslari gorwo-
drinskog, romanijskog, crno-
gorskog i zlatiborskog kraja,
a u okviru prate}eg programa
planirana je prezentacija srp-
skih narodnih obi~aja i tradi-
cije.
- Prema dosada{wim naja-
vama, na Saboru "Sopotnica
2005# o~ekuje se u~e{}e preko
20 mu{kih i `enskih pjeva~-
kih grupa iz Pala, Isto~nog
Sarajeva, Gacka, Pqevaqa, Us-
tipra~e, Prijepoqa, Nove Va-
ro{i, U`ica, ^a~ka, Ivawi-
ce, Kosjeri}a, Sokoca, Kowi-
ca, Priboja i Fo~e, kao i pre-
ko 40 narodnih guslara iz svih
srpskih zemaqa - rekao je Dra-
goqub Stojanovi}.
¥ S. HELETA
srijeda, 15. jun 2005.KULTURA
IZLO@BA FOTOGRAFIJARISTE MILI]EVI]A
Oko je prozorsrca
QUBIWE - Pod andri}evskim na-
zivom "Staze, lica, predjeli#, u qu-
biwskoj Narodnoj biblioteci posta-
vqena je izlo`ba fotografija Riste
Mili}evi}a iz Tuzle, zaslu`nog ~la-
na biv{eg Foto-saveza Jugoslavije i
tvorca i organizatora tuzlanskog Sa-
lona umjetni~ke fotografije, koju }e
gra|ani mo}i da vide do 10. jula ove
godine.
Dr`e}i se mota da je oko prozor na-
{eg uma, du{e i srca, a rije~i ~esto ne-
mu{ti napor da se vi|eno saop{ti,
ovaj autor, ina~e ro|en u Nenovi}ima
kod Trebiwa, vodi nas preko osamdese-
tak crnobijelih fotografija, od hvar-
skih pejza`a do moskovskih spomenika,
od zalivske zavjetrine do kr{evite
vjetrometine, od tvrde hercegova~ke
{krape do meke semberske brazde, od
bu~nog dubrova~kog Straduna do ti{i-
ne svojih zavi~ajnih Nenovi}a... otkri-
vaju}i nam na tim stazama i bogazama
raznolikost qudskih pogleda i lica.
I kroz te zapise objektivom pod-
sje}a na one Andri}eve rije~i koje se
nisu slu~ajno na{le u prologu koji
prati ovu postavku: "Otkako znam za se-
be, ~ovjekovo lice je za mene najja~e
osvetqeni i najprivla~niji deli} sve-
ta koji me okru`uje. Pamtim predele
i gradove, i mogu da ih izazovem u se-
}awu kad ho}u i zadr`im pred sobom ko-
liko ho}u, ali qudska lica, koja sam
gledao na javi i u snu, javqaju se sama
od sebe i ostaju pod mojim pogledom.#
U samoj Hercegovini, gdje su izlo-
`be fotografija prava pravcata rijet-
kost, ova kandidata majstora fotogra-
fije Mili}evi}a sigurno }e zbog svo-
jih dometa biti dugo pam}ena. A i sam
autor, koji se kreativnom fotografi-
jom bavi od 1969. godine, wome na naj-
boqi na~in pokazuje svojim zemqaci-
ma zbog ~ega je dosad, u~estvuju}i na
vi{e od stotinu izlo`bi u zemqi i
inostranstvu, dobijao brojna prizna-
wa, pohvale i nagrade.
¥ @. J.
BARSELONA - Katedrala
Sagrada familija, koja se nala-
zi u samom centru Barselone,
ponos je i najve}a znamenitost
ove metropole, ali i cijele Ka-
talonije.
Wen autor je arhitekta An-
tonio Gaudi, a izgradwa kate-
drale Sagrada familija (Sveta
porodica) zapo~eta je 3. novem-
bra 1883. godine. Gaudi nije od-
mah napravio kona~an plan, jer
kad se pregledaju bezbrojne ski-
ce, vidi se da je tek posqedwih
godina `ivota i sam uspio da
sagleda kona~nu sliku hrama. Za
ovog katalonskog majstora je bio
tipi~an rad po intuiciji, po-
stepeno napredovawe koje je, ~i-
ni se, uvijek moralo prvo da se
slegne pa tek kasnije "zgusne# u
konkretan oblik.
Stanovnici Barselone ra-
do prepri~avaju legende o umjet-
niku koji je wihov grad postavio
na umjetni~ku mapu svijeta. Jed-
na od wih ka`e da se lijepa i
elegantno odjevena gospo|a za-
ustavila, zavukla ruku u ta{nu,
izvukla malo sitni{a i pru`i-
la ga starcu. Zapu{ten, u pre{i-
rokom i pohabanom odijelu, i u
suknenim papu~ama - lica iz-
brazdanog borama, kose sijede i
kratke, a ipak zamr{ene, brade
duge i neuredne - starac se na-
smije{i i, sporim pokretom,
spusti milostiwu u sandu~i} za
dobrovoqne priloge za izgrad-
wu crkve Sagrada familija.
Ovo je istinit doga|aj, jed-
na od rijetkih anegdota iz ina-
~e mirnog `ivota Antonija Ga-
udija. Jer, iako je bio iz imu}-
ne porodice, Gaudi je katedralu
finansirao od priloga qudi,
`ele}i, ka`e, da "u wima pro-
budi i zadr`i osje}aj za milo-
stiwu i brigu#.
Dao je sve {to je imao, sveo
se na to da do kraja `ivota sa-
svim vedro `ivi kao isposnik,
ali novca nikada nije bilo do-
voqno, a sve zbog toga {to uop-
{te nije po{tovao predra~une,
{to je radio po nikad nezavr{e-
nom programu zasnovanom na in-
tuiciji, izmjenama i nepredvi-
|enostima koje su neprestano
podizale cijenu gradwe, a naru-
~ioce dovodile do o~ajawa. Ali,
Gaudi se na to nije obazirao,
ono {to je on radio bilo je ne-
prekidno istra`ivawe kojem on
nije htio - niti je mogao - da da
odre|ene rokove.
Apostoli, grupisani po ~e-
tvorica, odre|eni su da u obli-
ku zvonika ~uvaju tri ulaza od
kojih svaki ima troja vrata ko-
ja simbolizuju vjeru, nadu i mi-
losr|e. Isto~na kapija je po-
sve}ena Hristovom ro|ewu i
djetiwstvu, zapadna wegovom
stradawu i smrti, a glavna, ju-
`na, wegovom vaskrsewu i Stra-
{nom sudu. Sklad izme|u struk-
ture, arhitektonskog rje{ewa
i katehizma je potpun i ogleda
se i u najsitnijim detaqima.
Nema velike katedrale ko-
ja bi bila djelo samo jednog ~o-
vjeka, a Sagrada familija je to
mogla da bude zahvaquju}i te-
`wi koja je nagrizala Gaudija,
raspiruju}i u wemu `equ da po-
miri, uvijek obnavqaju}i, am-
biciju univerzalnog predsta-
vqawa hri{}anske doktrine s
istan~anim, neposrednim i do
krajnosti zanatskim savr{en-
stvom svakog detaqa. Ipak, i
to malo {to je uspio da dovede
do kraja svjedo~i o wegovoj ge-
nijalnoj mo}i. Starosjedioci
Barselone ~esto znaju da ka`u
da "vrhovi kojima se zavr{a-
vaju ~etiri zvonika izgledaju
kao da ih je sopstvenim rukama
na~inio onaj koji ih je zami-
slio#.
Postoje originalni crte-
`i i makete koje je Gaudi radio
i naknadno izra|ene makete na
osnovu wegovih skica umjesto
onih koje su uni{tene tokom
gra|anskog rata. Ve}ina se na-
lazi u muzeju smje{tenom u unu-
tra{wosti katedrale, a neke i
u zadu`bini "Gaudijevi prija-
teqi# i na arhitektonskom fa-
kultetu u Barseloni. Ali, sve
to nije dovoqno da se djelo do-
vr{i, jer ni sam Gaudi, da je mo-
gao da nastavi radove, do kraja
ne bi znao kako }e kona~no da iz-
gleda "wegova# crkva.
Svakog jutra, prije nego {to
bi oti{ao na gradili{te kate-
drale, koja je postala wegovo
isposni~ko prebivali{te, svra-
}ao je u crkvu Sveti Filipo
Neri. Tamo se uputio i 7. jula
1926. godine, kad je na wega na-
letio tramvaj. Umro je tri da-
na kasnije i wegovi posmrtni
ostaci su sahraweni u kripti
velike nedovr{ene katedrale.
Uz dozvolu pape i dr`avnih
vlasti, sahrawen je u porti cr-
kve Sagrada familija, kojoj je
posvetio posqedwe 43 godine
svog `ivota. Veli~anstvenom
pogrebu prisustvovalo je vi{e
hiqada wegovih sugra|ana.
Antonio Gaudi posvetio je
~itav svoj `ivot umjetnosti ar-
hitekture. Na svoj na~in, od
Barselone je na~inio vje~nu ga-
leriju svoje umjetnosti.
¥ V. KERKEZ
KATEDRALA SAGRADA FAMILIJA U BARSELONI18
\ Katedrala: Ponos cijele Katalonije
HRAM VJE^NIH TAJNIAntonio Gaudi posvetio je ~itav svoj `ivot umjetnostiarhitekture. Na svoj na~in, od Barselone je na~iniovje~nu galeriju svoje umjetnosti
KICO[Poslije diplomirawa Ga-
udi je imao kratak period u
kojem je, nagizdan poput den-
dija, na gradili{te stizao u
ko~ijama i, ne silaze}i s wih,
izdavao nare|ewa {ta i kako
da se radi. Ali, to vrijeme
profesionalne nadmenosti je
brzo pro{lo i tridesetogo-
di{wi kico{ je ustupio mje-
sto }utqivoj i nabusitoj oso-
bi posve}enoj iskqu~ivo ra-
du.
BEGE^ - Kulturni centar
"Bege~# je ~etvrtu godinu zaredom
organizovao Festival tambura-
{kih orkestara "^ika Perica
Mirkovi}#, na kojem je u~estvovao
i Tambura{ki orkestar Bawa Lu-
ka.
Nastupom su bawolu~ki tam-
bura{i odu{evili mnogobrojnu pu-
bliku Kulturnog centra u Bege~u.
Posebno je pozdravqen nastup Sta-
nimira Laleta Petrovi}a, koji je
interpretacijom poznate pjesme
"Jesen sti`e, duwo moja# na{ao put
do srca svakog posjetioca.
^lanovi tambura{kih orke-
stara su do kasno u no} nastavili
dru`ewe na poznatom izleti{tu
na Dunavu, Bege~ka jama, gdje su na-
stavqena stara i uspostavqena no-
va prijateqstva me|u tambura{i-
ma.
Bawolu~ani su jo{ jednom po-
kazali da su se kvalitetom svrsta-
li u sam vrh tambura{ke muzike sa
prostora biv{e Jugoslavije.
Na festivalu su, pored Bawo-
lu~ana, nastupila i ~etiri orke-
stra iz Vojvodine.
Dogovorena je i daqa saradwa
sa Kulturnim centrom u Bege~u.
Istovremeno je upu}en poziv Tam-
bura{kom orkestru Bawa Luka da
ove godine nastupi na zavr{noj ve-
~eri manifestacije "Prima za pri-
mom - festival s pivom#, koja se
organizuje u okviru "Dana piva# u
Zrewaninu krajem avgusta.
¥ D. Ma.
SUSRET TAMBURA[KIH ORKESTARA U BEGE^U
Bawolu~ani odu{evili publiku
KO[ICE - Na 11. me|una-
rodnom festivalu lokalnih emi-
tera specijalno priznawe `iri-
ja dobila je igrana serija "Pra-
onica#, u koprodukciji stanica
Mre`e plus. Izvr{ni producent
serije je Alternativna televi-
zija Bawa Luka.
U Ko{icama je prikazana
epizoda "Ne}emo o dijaspori#,
koju su gledaoci u BiH imali pri-
liku da vide pro{le nedjeqe.
Rediteq serije je Branko Ko-
~i} iz Beograda, direktor foto-
grafije Veso Kr~mar, a majstor
tona Qubi{a [pegar.
Na festivalu je u~estvovalo
26 lokalnih emitera iz cijelog
svijeta, a u zvani~nu selekciju
u{lo je 12 sati najzanimqivijeg
programa. "Gran pri# je oti{ao
Srbiju, Filmskoj i video-produk-
ciji "Krug# za film "Muharem#.
Radwa "Praonice# se odvija
u moderno vrijeme u podrumu ne-
bodera, koji se mo`e nalaziti u
bilo kom gradu u BiH. Jelisave-
ta, Gertruda i Mukelefa su ve{
ma{ine kojima su pa`qivo bi-
rana imena i pripadaju}i dizajn.
Svi ih slu{aju, jer od wihovog
rada zavisi da li }e prqav ve{
biti i opran. Ovdje se odvija sva-
kodnevni ̀ ivot, koji je svima po-
znat.
Glavne likove u seriji tuma-
~e Gorica Popovi}, Zijah Soko-
lovi}, Nenad Jezdi}, Emir Ov~i-
na i Nikolina Jelisavac.
¥ B. Te.
NA ME\UNARODNOM TELEVIZIJSKOM FESTIVALU U SLOVA^KOJ
Dokumentina sigurnom
BAWA LUKA - U okvi-
ru seminara koji organizu-
ju "Arhivisti bez granica#
iz Barselone ju~e je u am-
fiteatru Prirodno-mate-
mati~kog fakulteta odr`a-
no drugo po redu predavawe
o temi "Me|unarodna pra-
vila za opis u arhivi#.
Profesori Ima Mora-
teqa i Manuel Melgar upo-
znali su arhiviste i arhiva-
re iz Republike Srpske sa
prvobitnim procesima nor-
malizacije u opisu arhivske
gra|e u Sjediwenim Ame-
ri~kim Dr`avama, Velikoj
Britaniji i Kanadi, kao i sa
op{tim me|unarodnim pra-
vilom za opis arhivske gra|e.
Na seminaru je bilo rije~i i
o normalizaciji prisustva
opisa arhivske gra|e u digitalnom
okru`ewu.
- Sli~an seminar organizo-
van je po drugi put u Sarajevu,
ali ovaj put je dosta specijali-
zovaniji i stru~niji. Nadam se
da }e na{ program u Bawoj Lu-
ci dati dobre rezultate, a to
}emo znati u ponedjeqak, kada }e
polaznici ocijeniti kurs - ka-
`e za na{ list profesor Ima
Morateqa.
Prema wenim rije~ima, u Ba-
wu Luku su do{li na sugestiju am-
basade [panije, koja je uz "Arhi-
viste bez granica# pokroviteq se-
minara.
Seminar traje do 17. juna, a na
narednim predavawima bi}e rije-
~i o metodima opisa u arhivu. Pre-
dava~i }e poku{ati da daju odgo-
vor na pitawe kako vratiti in-
formaciju u arhive. ¥ V. K.
SEMINAR "ARHIVISTA BEZ GRANICA"
\Seminar: Okupio brojne stru~wake
\Nastup Paqanki: Sa pro{logodi{wegsabora
SMOTRA NARODNOG PJEVAWA
Priznawe "Praonici"
PRIPREME ZA SABOR "SOPOTNICA 2005"
U~estvuje 20 izvornih mu{kih i `enskih pjeva~kihgrupa iz Srpske i Srbije i Crne Gore
PALE - U galeriji Kultur-
nog centra u Palama u nedjequ je
otvorene izlo`ba slika Likovne
kolonije "Sava# iz Bosanskog
Broda.
Likovna kolonija "Sava# ove
godine obiqe`ava dvije i po de-
cenije postojawa, a za to vrijeme
izrasla je u jednu od najzna~ajni-
jih smotri akvarelisti~kog li-
kovnog stvarala{tva na prosto-
rima biv{e Jugoslavije.
Zamjenik na~elnika op{tine
Pale Mla|en ]eramixi} je, otva-
raju}i izlo`bu, istakao da je to
prvorazredni kulturni doga|aj.
Istog je mi{qewa i prvi ~ovjek
"paqanske ku}e kulture# Slobo-
dan Kova~evi}, koji je naglasio
da tamo{wi qubiteqi umjetno-
sti ovih dana imaju priliku da vi-
de izuzetnu postavku.
- Na jednom mjestu izlo`ena su
djela vrhunskih umjetnika i li-
kovnih stvaralaca, kao {to su
Berber, Mandi}, Rakita, Husar,
Petrovi}, Simi}. Takva imena
daju nam pravo da ka`emo kako je
ovo jedna od, u umjetni~kom smi-
slu, najvrednijih izlo`bi koju su
Pale ugostile u posqedwih ne-
koliko godina - rekao je Kova~e-
vi}.
Menaxer Likovne kolonije
"Sava# Du{ko Zelenovi} podsje-
tio je da je ova akvarelisti~ka ko-
lonija nastala kao rezultat sa-
radwe umjetnika iz Slavonskog i
Bosanskog Broda.
- Likovna kolonija "Sava# u
svom fundusu posjeduje blizu hiqa-
du i dvjesta vrijednih umjetni~kih
djela, a taj brod bi bio mnogo ve}i
da nije bilo rata - ka`e Zelenovi}.
On je naglasio da ~etvorogo-
di{wa pauza u radu ove kolonije
nije izbrisala trag wenog posto-
jawa, niti `equ umjetnika da se
ponovo okupqaju. ¥ S. [.
KOREOGRAF i umjetni~ki
rukovodilac Srpskog prosvjetnog
kulturnog dru{tva "Prosvjeta# iz
Prwavora Branko Mili{i} rekao
je za na{ list da srpski narod, po-
gotovo mladi, zaboravqa svoju tra-
diciju i istoriju.
- Iako u Republici Srpskoj po-
stoje mnoga kulturno-umjetni~ka
dru{tva koja na najboqi na~in we-
guju i od zaborava ~uvaju izvornost
srpskih igara, pjesama i napjeva,
sve je vi{e onih koji se odlu~uju
za kafi}e i ulicu - pri~a Mili-
{i}.
Srpsko prosvjetno kulturno
dru{tvo "Prosvjeta# iz Prwavo-
ra obnovilo je rad 1991, a sa aktiv-
nostima je po~elo 1999. godine. U
okviru ovog dru{tva djeluje vi{e
sekcija, od kojih je najbrojnija fol-
klorna, koja ima 500 ~lanova.
- Od tolikog broja zaqubqeni-
ka u narodnu igru, ~ak 80 ih nastu-
pa u mati~nom dru{tvu, dok osta-
li svoje znawe pokazuju u selima
prwavorske op{tine - kazao je
Branko Mili{i}.
U {estogodi{wem radu "Pro-
svjeta# je u~estvovala na mnogim
sve~anostima vezanim za obiqe`a-
vawe zna~ajnih datuma iz istorije
srpskog naroda, a svake godine or-
ganizuje smotru folklora, koja se
odr`ava krajem marta, kao i sve-
~anost pod nazivom "Vaskr{we
svetkovine#.
Na Saboru srpskog narodnog
izvornog stvarala{tva, koji se sva-
ke godine odr`ava u Bawi Vru}i-
ci kod Tesli}a, "Prosvjeta# je
osvojila prvo mjesto u scenskom
prikazu obi~aja i literarnom stva-
rala{tvu, i drugo mjesto u sprema-
wu nacionalnih jela. Kao pobjed-
nik sabora ovaj folklorni ansambl
je u~estvovao na Saboru pobjedni-
ka u Topoli.
- Jedan od prvih festivala na
kojima je nastupala "Prosvjeta#
bio je festival balkanske kultu-
re u Voleslavecu u Poqskoj i sve-
~anost "Na{e balkanske kom{ije
u susret gr~koj tradiciji# u Solu-
nu. Na ovim susretima smo se upo-
znali sa mnogim dru{tvima, ste-
kli veliki broj prijateqa i vidje-
li razli~ite narodne igre - ista-
kao je Mili{i}.
Po~etkom aprila "Prosvjeta#
je u~estvovala na "Zlatnom opan-
ku# u Vaqevu, gdje su, pored broj-
ne konkurencije od 84 dru{tva i
preko 3000 takmi~ara, osvojili pe-
har kao najboqi ansambl iz Repu-
blike Srpske.
- Kao kruna na{em radu do{la
je poveqa op{tine Prwavor za po-
seban doprinos u o~uvawu i ja~a-
wu kulture, tradicije i duhovnosti
srpskog naroda. Povequ je u mar-
tu primila predsjednik dru{tva
Dragana Toma{, koja je nesebi~-
nim zalagawem, zajedno sa ~lanovi-
ma Odbora, doprinijela razvoju
"Prosvjete# - zakqu~io je Branko
Mili{i}.
¥ Gr. DAKI]
PARIZ - Prvi festival
srpskog filma, koji je poslije
pet dana zavr{en u Parizu, po-
slu`io je kao ilustracija glav-
nih nedostataka predstavqawa
srpske kulture u svijetu, javqa
Tanjug.
Dodjela nagrade filmu Sr-
|ana Karanovi}a "Sjaj u o~ima#,
kao i predstavqawe 30-ak filmo-
va i nekolicine srpskih redite-
qa i glumaca, poput Qubi{e Sa-
marxi}a i Milene Dravi}, koji
su do{li na festival, ostalo je
u sjenci velikih organizacionih
problema.
Festival je zami{qen kao
proboj srpskog filma u prije-
stonici najistan~anijeg film-
skog ukusa u Evropi, a organiza-
tori, Aleksandar Todorovi} i
wegovo udru`ewe "Balkan slav
spirit#, pompezno su bili naja-
vili u srpskim medijima listu
va`nih gostiju i zvu~na francu-
ska imena u `iriju.
Najavqeni su pisac Patrik
Beson, filmski kriti~ar "Ima-
nitea# Mi{el Levije, novinar
magazina "Figaro# @an Kristof
Buison, kao i glumice Zoe Fe-
liks i Linda Hardi. Na zatvara-
wu se, me|utim, na{la samo go-
spo|a Levije jer, kako saznaje no-
vinar Tanjuga, neki ~lanovi na-
javqenog `irija, poput poznate
francuske glumice Zoe Feliks,
uop{te nisu ni kontaktirani.
[to se ti~e Besona, francu-
skog pisca koji je svoju karijeru
nekoliko puta rizikovao brane-
}i Srbe od jednoli~ne predsta-
ve koja je o wima vladala u Fran-
cuskoj tokom decenije 90-ih, ili
@ana Kristofa Buisona, veli-
kog zaqubqenika u Srbiju, koji
u "Figarou# neprestano daje va-
`an doprinos predstavqawu srp-
ske kulture, organizator je wi-
hovu ulogu na festivalu ignori-
sao iz neobja{wivih razloga.
Oni se nakon otvarawa nisu
ni pojavili, {to je Todorovi}
poku{ao da zata{ka obja{wava-
ju}i da su tu negdje.
- Pitawe je i da li sam ika-
da bio u `iriju, jer to nije zva-
ni~no potvr|eno. @ao mi je zbog
toga, jer ve} 10 godina poku{a-
vam da objasnim qudima da Srbi
nisu takvi kakve ih predstavqa-
ju. Volim Srbiju i Srbe, ali ne
`elim da me prave budalom - iz-
javio je Buison Tanjugu, qut i
razo~aran postupcima organiza-
tora.
On je dodao da, iako je po~et-
na ideja bila vrlo dobra, sve je
organizovano na ~udan na~in, u
posqedwi ~as, pani~no. On sma-
tra da ostavqa veoma lo{u sli-
ku o predstavqawu srpske kul-
ture.
Na pitawe gdje su ostali ~la-
novi `irija na zatvarawu festi-
vala na kojem je proglasila po-
bjednika, Mi{el Levije je odgo-
vorila da je to pitawe za direk-
tora festivala, koji ih nije do-
voqno motivisao da do|u.
Druga velika zamjerka auto-
rima ovog pionirskog projekta
je {to nisu uspjeli da ostvare
glavni ciq - da zainteresuju
Francuze za srpski film.
- Ako Srbi ho}e da promije-
ne sliku o sebi, mislim da je po-
gre{no pustiti pola sata arhiv-
skog filma o paradi srpske voj-
ske. Dovoqno bi bilo pustiti
kra}i insert, jer to francuskoj
publici ni{ta ne zna~i, ~ak je
kontraproduktivno, zato {to }e
re}i da su Srbi opsjednuti voj-
skom i ratom - smatra Buison, a
wegovo mi{qewe dijeli i isto-
ri~ar srpskog porijekla Iv To-
mi}.
Ako su prikazani filmovi
otvorili o~i Srbima u rasija-
wu, ~iji je kulturni i nacional-
ni identitet u velikom raskora-
ku s maticom, u polupraznoj sa-
li elitne dvorane "Pjer Kar-
den# od 800 mjesta, u kojoj su se
odr`avale projekcije, nije bi-
lo ni francuskih novinara, ni
distributera, a tek ponekog
Francuza u publici. ¥
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005. KULTURA 19NESLAVAN ZAVR[ETAK FILMSKOG FESTIVALA U PARIZU
Organizatori nisu uspjeli da ostvare glavni ciq - dazainteresuju Francuze za srpski film. Festivalostavqa veoma lo{u sliku o predstavqawu srpskekulture u svijetu, rekao @an Kristof Buison
ISKRIVQENA SLIKA O SRBIMA
PRWAVORSKA "PROSVJETA" WEGUJE TRADICIJU
Na Saboru srpskog narodnog izvornog stvarala{tva, kojise svake godine odr`ava u Bawi Vru}ici kod Tesli}a,
"Prosvjeta" je osvojila prvo mjesto u scenskom prikazu
obi~aja i literarnom stvarala{tvu, i drugo mjestou spremawu nacionalnih jela, istakao Branko Mili{i}
STAZAMA SABORNOSTI
ZAMISAO - Treba privu}i francu-
sku publiku i francuske di-
stributere. Filmski festi-
val ne zna~i samo donijeti
kopije filmova, ve} napra-
viti dobar publicitet, obez-
bijediti autorska prava i do-
bar kvalitet projekcija, a ne
pustiti filmove sa DVD bez
francuskog titla. Zamisao je
dobra, treba predstaviti ne-
{to drugo o Srbiji osim ra-
ta, ali je potreban minimum
profesionalizma - rekla je
Mi{el Levije.
IGRESrpsko prosvjetno kultur-
no dru{tvo "Prosvjeta# na re-
pertoaru ima veliki broj kore-
ografija. Na nastupima naj~e-
{}e izvode igre iz Prwavora,
Poni{avqa, Leskovca, ju`ne
Srbije, [umadije, Semberije,
"Ozrenski vez#, igre sa Ozrena
i Trebave, gradske igre.
BAWA LUKA - U~enici bawo-
lu~ke Muzi~ke {kole "Vlado Mi-
lo{evi}# Milana Perduv, Ivona
Kesi}, Branka Brestovac, Marina
Boji}, Vawa i Nemawa Jovani} na
prethodnim takmi~ewima osvojili
su brojne nagrade.
Na Me|unarodnom bijenalu
mladih pijanista u Kragujevcu Ma-
rina Boji} i Milana Perduv su se
predstavile u petoj kategoriji. Mi-
lana je osvojila prvu, a Marina dru-
gu nagradu.
Drugom nagradom je ovjen~ana
i Ivona Kesi}, koja je nastupila u
tre}oj kategoriji, kao i Branka
Brestovac, koja se takmi~ila u {e-
stoj kategoriji, a pohvaqena je.
U~enici Muzi~ke {kole "Vla-
do Milo{evi}# su nastupili i na
Takmi~ewu klavirskih dua u Trste-
niku, a sestra i brat Vawa i Nema-
wa Jovani} ovjen~ani su prvom na-
gradom. Interesantno je da su osvo-
jili 99 bodova, od mogu}ih 100.
- Ovi u~enici su bili najzapa-
`eniji ove godine. To su djeca koja
su najvi{e nastupala na klavirskom
odsjeku bawolu~ke muzi~ke {kole,
a nadam se da }e se to i nastaviti i
da }e i ubudu}e ovako predstavqa-
ti i sebe i ovu {kolu - rekla je za
"Glas Srpske# profesor Muzi~ke
{kole "Vlado Milo{evi}# Jasna
Kova~evi}. ¥ D. Ma.
Nagra|eni sa profesorom Jasnom Kova~evi}:Zapa`eni na takmi~ewima (Snimio M. ZUBOVI])
\ ^lanovi "Prosvjete" na okupu: Qubav prema tradiciji
\ "Sjaj u o~ima": Nagra|eni film ostao u sjenci
\ Postavka: Inspirisana prirodom
IZLO@BA LIKOVNE KOLONIJE "SAVA"
Akvareli rijeke i ravniceIzlo`ena djela vrhunskih stvaralaca, kao {to su Berber,Mandi}, Rakita, Petrovi}, Simi}
TREBIWE - U ciqu wegovawa bo-
gatstva srpskog jezika i govorne kultu-
re, i ove godine trebiwski ogranak "Vu-
kove zadu`bine# na najqep{i na~in -
dodjelom priznawa najboqim u~enici-
ma vukovcima i takmi~ewem recitato-
ra ozna~io je zavr{etak {kolske godi-
ne.
Pozdravqaju}i brojne u~enike, na-
stavnike i qubiteqe jezika, Olgica
Kuduz, u ime "Vukove zadu`bine# Tre-
biwe, istakla je stalnu potrebu razvi-
jawa kulture govora i izgovora, ~uva-
wa }irilice i srpskog jezika, i podsje-
tila na rije~i Stefana Nemawe da je
boqe izgubiti i najtvr|i grad nego jed-
nu rije~ svoga jezika.
Kuduzova je istakla da su tri tre-
biwske osnovne {kole ove godine izwe-
drile ~ak 30 vukovaca, koji su svih de-
vet godina {kolovawa imali sve peti-
ce, za {ta su zaslu`ni i djeca i rodi-
teqi, ali i stru~an i pedago{ki rad
nastavnika.
Najvi{e vukovaca imala je Osnov-
na {kola "Vuk Karaxi}# iz Polica -
18, potom Osnovna {kola "Jova Jova-
novi} Zmaj# iz Bregova - sedam i Osnov-
na {kola "Sveti Vasilije Ostro{ki#
iz Gorice - pet najboqih u~enika. Wi-
ma je predsjednik trebiwskog ogranka
"Vukove zadu`bine# Branislav Joka-
novi} uru~io poklon-kwige, a posebno
je pozdravqena odluka op{tine Trebi-
we da stipendira trojicu vukovaca u
narednoj godini.
Nagra|eni su i u~enik generacije
Gimnazije "Jovan Du~i}# Milko Zubac,
kao i Jovi{a Gudeq, koji je progla{en
za u~enika generacije Ekonomske trgo-
va~ke, ugostiteqske i medicinske {ko-
le, sa prosje~nom ocjenom pet. ¥ M. B.
VUKOVA ZADU@BINA TREBIWE
Nagrade najboqim u~enicima
U^ENICI BAWOLU^KE MUZI^KE [KOLE
Nove pobjedeNove pobjedeNove pobjedeNove pobjedeNove pobjedeNove pobjedeNove pobjedeNove pobjedeNove pobjedeNove pobjede
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005.FEQTON/REPORTA@A
MOKRA GORA - Drven-
grad Emira Kusturice u Mo-
kroj Gori svakodnevno opseda-
ju turisti, i ~ini se da nema
turisti~kog odredi{ta na
Balkanu koje je toliko pose-
}eno.
Tokom prvomajskih i vas-
kr{wih praznika Kustino et-
no filmsko selo pose}ivalo
je u proseku i vi{e od 2.000
qudi dnevno.
Pro{le subote je na Me-
}avniku bilo posebno sve~a-
no: zemunski "Ikarbus# po-
klonio je Kusturici mini au-
tobus na kome krupnim }iri-
li~nim slovima pi{e: "Ikar-
bus Me}avniku#.
Istina, re~ je o vozilu
proizvedenom 1994, koje je u
"Ikarbusu# bilo u internoj
upotrebi, ali je, i pored one
narodne izreke "poklonu se
ne gleda u zube#, u pitawu za-
ista vredan poklon.
- Nema nam boqe reklame
od ovoga {to pi{e na autobu-
su, i iskreno re~eno mi bi smo
trebali da platimo ovakvu re-
klamu - nije krio zadovoqstvo
mr Sre}ko Nijem~evi}, gene-
ralni direktor "Ikarbusa#
koji je na Me}avnik stigao sa
svojim saradnicima kako bi
Kusturici predao autobus i
uru~io kqu~eve.
I toga dana je, kao i sva-
kog drugog, bila velika gu`va
u Drvengradu. Direktor Dr-
vengrada, Ana Petrovi}-
[iqkovi}, umetnica iz Beo-
grada koja je od kraja maja mo-
krogorska snaja, ka`e kako na-
i|e period kada malo qudi do-
lazi na Me}avnik, a onda, iz-
nenada, turisti krenu u tala-
sima.
I to, kakve li slu~ajno-
sti, pri~a nam Ana, navala je
ba{ onda kada sa nekog od svo-
jih ~estih putovawa po svetu
stigne i gradona~elnik Dr-
vengrada Emir Kusturica.
- "Ikarbus# i Me}avnik
su dva unikata koji dopuwuju
jedan drugi, i dobro je da se
ovako povezujemo - uzvratio
je Emir Kusturica dobro~ini-
tequ iz "Ikarbusa# dok je
primao kqu~eve autobusa.
Toga dana su na Me}avnik
stigle dve grupe turista, jed-
na iz Bora, druga iz Republi-
ke Srpske, i svi su po`eleli
da se fotografi{u sa Emi-
rom Kusturicom. Naravno,
pribran i dobronameran, Ku-
sta se nije odupirao. Jedino ga
je "neplanirano gwavila# jed-
na Beogra|anka, ukoriv{i ga
li~no {to je u svom filmu
"Andergraund#, kako je oce-
nila, na ru`an na~in slikao
wene sugra|ane.
- Ima i takvih situacija.
Ja pojedincima iz u~tivosti
objasnim da sam tako slikao
svet, a ne Beograd ili neki
drugi deo Srbije, ali i ne po-
ku{avam da se pravdam svima
- onako u prolazu obja{wava
Kusturica.
Poklon je "zaliven# u na-
cionalnom restoranu "Loti-
ka# nakon {to su se i gosti
iz "Ikarbusa# fotografisa-
li sa Kusturicom. U stakle-
nim "satlu~i}ima# to~ila se
rakija -medovina, a u jelovni-
ku je bio specijalitet ku}e
"me}avnikovi zalogaji#. Za to
vreme, sa razglasa preko lev-
kastih zvu~nika na drvenim
banderama, nalik onima iz ra-
nih pedesetih pro{log veka,
~ula se ozbiqna muzika.
- Ve} 25. juna u galeriji
otvaramo izlo`bu slika Vo-
je Stani}a, a zatim u avgustu
izlo`bu slika drugog dugogo-
di{weg Emirovog prijateqa,
Sarajlije Ratka Lali}a koji
je profesor na Fakultetu
primewenih umetnosti u Be-
ogradu. U avgustu su gosti na
Me}avniku predstavnici ~e-
tiri srpska fakulteta umet-
nosti, a Kusturica }e biti
predava~. Od jeseni u galeri-
ji pru`amo {ansu mladim ne-
afirmisanim umetnicima, a
u oktobru raspisujemo kon-
kurs za izlo`be u 2006. godi-
ni. Naredne godine ima}emo i
stalni bioskopski reperto-
ar, a verujem i jo{ mnogo no-
viteta - najavquje Ana Petro-
vi}- [iqkovi}.
¥ S. TIJANI]
DRVENGRAD NA MOKROJ GORI
PRSTEN kao ukras, ali i svo-
jevrsni simbol vjernosti i dugo-
ve~ne qubavi `ene nose ve} vi{e
hiqada godina. Obi~aj da se pri-
likom vjen~awa daruje burma star
je gotovo koliko i ~ovjek, a pret-
postavqa se da je stavqawe vjen~a-
nog prstena na ruku supru`nika
prvi put obavqeno daleko u pro-
{losti, u starom Egiptu.
Mu{karci su, me|utim, u mi-
lenijumima koji su iza nas odoli-
jevali obi~aju da nose na prstu
znak da su vjen~ani. Dok su pri-
padnice qep{eg pola sa ponosom
vijekovima nosile vjen~ani prsten
na ruci, dotle su wihovi supru-
`nici izbjegavali da na ovaj na~in,
javno, ukazuju na ~iwenicu da su u
braku.
Da li je uzrok tome bila sum-
wa u qubav i vjernost prema su-
pruzi, `eqa da se javno ne otkri-
va ~iwenica da su zauvijek vezani
za jednu osobu, ili su se mu{kar-
ci jednostavno vijekovima u`asa-
vali da na ruci nose nakit, koji je
oduvijek bio `enski simbol, do
danas nije utvr|eno.
Prema nekim istorijskim po-
dacima, prve burme na prstu mu-
{karca pojavile su se tek u Dru-
gom svjetskom ratu. Tada su vojni-
ci po~eli da nose prsten na ruci
i da na taj na~in skre}u pa`wu na
svoj bra~ni status.
Pretpostavqa se da je to vi{e
bilo zbog eventualnih povlastica
u vidu slobodnih dana ili poseta
supruga, koje su dobijali u slu~a-
ju da su o`eweni, nego zbog `eqe
da javno pokazuju da su vjen~ani.
Ipak, negdje u to doba ameri~ki
vojnici su se sve ~e{}e odlu~iva-
li da nose burme i da na taj na~in
objave ~iwenicu da su u braku.
U godinama koje su uslijedile
sve vi{e mu{karaca odlu~ivalo je
da stavi vjen~ani prsten na ruku
i da tako jasno uka`e na to da ima
suprugu. Istra`iva~i pretposta-
vqaju da je za sve ~e{}u pojavu bur-
me na prstu pripadnika ja~eg po-
la odgovorna ravnopravnost me|u
polovima, koja je posqedwih de-
cenija pro{log vijeka bila sve vi-
dqivija.
Uglavnom, moderni mu{karci
se lak{e i ~e{}e odlu~uju da sta-
ve burmu na ruku i slobodno poka-
`u cijelom svijetu da su vjen~ani.
Vjerovatno je emancipacija `ena
uticala na taj stav, jer je te{ko ob-
jasniti supruzi zbog ~ega wen iza-
branik ne `eli da nosi vjen~ani
prsten.
Posqedwih decenija i juve-
liri su posvetili vi{e pa`we
ovom svojevrsnom simbolu vje~-
ne qubavi pa je za pripadnike ja-
~eg pola dizajnirano na hiqade
burmi koje svojim izgledom ne
podsje}aju na ̀ ensku burmu. Danas
se u zlatarama mogu na}i vjen~a-
ni prsteni od bijelog i `utog
zlata, ali i od drugih materija-
la, koji svojim izgledom ne uma-
wuju mu`evnost mu{karaca i ja-
ko lijepo izgledaju. ¥
Predstavnici {kole primar-
nosti nagla{avaju zna~aj djetiwstva,
odnosno, na Frojdovom tragu, ~ak naj-
ranijeg djetiwstva, za formirawe
stavova, predstava, vrijednosti, ori-
jentacija i sl., bez obzira {to u tom
uzrastu, naravno, jo{ ne dolazi do
potpunog osvje{}ewa. Tokom kasni-
jeg `ivota, kad pojedinac formalno
upozna javni svijet politike, teko-
vine rane socijalizacije naknadno
uska~u kao orijentir za wihovo ra-
zumijevawe i tuma~ewe. Ono {to pr-
vo ulazi u um, kako pi{e Grin{tajn,
ostaje tamo kao kategorijalni okvir
za percepciju i sistematizaciju svih
novih sadr`aja, jer djeca slikovito
upijaju i apriori primaju.
Upravo zato {to su posqedice
tako ranog i nedovoqno osvije{}e-
nog i artikulisanog usvajawa koje
te{ko podlije`e naknadnom prei-
spitivawu i reviziji, funkcioni{u
kao svojevrsni aksiomi na osnovu ko-
jih se sve obja{wava, a koji se sami
ne obja{wavaju. Ne samo svakodnev-
no iskustvo nego i empirijska istra-
`ivawa ideolo{kih, politi~kih, pa
i strana~kih preferencija, pokazu-
ju da djeca u velikoj mjeri slijede
svoje roditeqe na bazi onoga {to su
usvojili prije nego {to su stekli
racionalne predstave o kraqu, pred-
sjedniku, premijeru, ministrima, par-
lamentu, strankama i drugim poli-
ti~kim institucijama.
Trajan procesPredstavnici {kole recentno-
sti, naprotiv, smatraju da se radi o
trajno otvorenom procesu u kojem
svaka li~nost raste i razvija se
upravo grade}i svoj identitet i per-
sonalitet putem kriti~ke selekci-
je ranih uticaja i artikulacije vla-
stitog `ivotnog iskustva. Da i ne
govorimo o promjeni vawskih okol-
nosti, koje mogu da budu toliko ve-
like i dramati~ne da dovede ne sa-
mo do prilago|avawa nego i do kri-
ze identiteta i radikalne promjene
obrazaca pona{awa, orijentacije,
vrijednosnih sudova. Ovaj pristup
se mora, naravno, trostruko relati-
vizovati. S jedne strane, tu je ~isto
biolo{ka ~iwenica da su qudi u sta-
rijim godinama, po pravilu, inert-
niji, rigidniji, oprezniji, promi-
{qeniji itd., kao {to su, opet, mla-
di dinami~niji, otvoreniji, flek-
sibilniji.
Tako je ^er~il samoironi~no
obja{wavao vlastitu politi~ku evo-
luciju s lijeva nadesno: "Onaj ko
kao mlad nije revolucionar jednako
nije normalan kao ni onaj ko u po-
znim godinama nije konzervativac.#
S druge strane, pak, koliko }e spoq-
ne okolnosti uticati na prilago|a-
vawe promjenama zavisi kako od ve-
li~ine i dubine objektivnih isto-
rijskih promjena, tako i od indivi-
dualne strategije u odnosu na wih.
Jer, adaptacija mo`e da bude
takti~ko prilago|avawe uz zadr`a-
vawe unutra{wih rezervi, funkci-
onalno uklapawe pra}eno apatijom
i cinizmom, pri ~emu se pod novom
formom zadr`ava stari sistem vri-
jednosti, stavova, navika, ili pak
idu}i promjenama aktivno u susret.
[tavi{e, jedan od vrlo rasprostra-
wenih modela reagovawa zate~ene
politi~ke kulture na postkomuni-
sti~ku tranziciju jeste idealizaci-
ja pro{losti kao boqe i prihvata-
we novog stawa samo kao neizbje`nog
zla. Kod starijih je ta nostalgija po-
ja~ana `alom za mlado{}u, u kojoj je
i ono ru`nije izgledalo qep{e.
S tre}e strane, napokon, do-
slovna interpretacija {kole re-
centnosti mogla bi svaku promjenu
politi~ke kulture u principu da
svede na puku jednosmjernu funkci-
ju promjene politi~kih institucija
i procedura, samo s kratkom zadr-
{kom potrebnom za adaptaciju, ko-
ja bi uvijek i bez problema uslijedi-
la. Sigurno je da se i takva vrsta re-
akcije mo`e registrovati prili-
kom svih politi~kih promjena kod
odre|enog procenta populacije, ali
se u takvim slu~ajevima radi o fe-
nomenu konformizma, ketmanstva,
mimikrije, simulacije, takti~kog
prilago|avawa, a ne o resocijaliza-
ciji, odnosno razu~avawu i u~ewu,
to jeste izgradwi nove politi~ke
kulture.
Uzaludan posao?[kola primarnosti nas dovo-
di u ne mawe te{ko}e jer, bezmalo,
zatvara sve puteve transfera poli-
ti~ke kulture u zemqama postko-
munisti~ke tranzicije. Ne samo sta-
rije generacije nego i generacija
dana{wih 18-godi{waka ve} je pro-
{la proces rane socijalizacije u
porodici, pa bi svaki poku{aj re-
socijalizacije za wih sada bio fa-
talno zakasnio, iako je od 1989. pro-
{la ve} ~itava decenija i po. Zna-
~i li to da su sva dosada{wa razu-
~avawa i u~ewa, kako doma}a, tkao
i ona koja su finansijski, kadrov-
ski i organizaciono bila sponzori-
sana izvana, zapravo bila uzaludno
rasipawe vremena, energije i nov-
ca.
^ak i ako kriti~ni period s ra-
nog djetiwstva premjestimo na peri-
od adolescencije, a proces politi~-
ke socijalizacije pro{irimo i na
obavezno osmogodi{we {kolovawe,
koje, po definiciji, nije samo obra-
zovawe nego i nastavak vaspitawa za-
po~etog u porodici, opet ispada da
je 90 procenata populacije postkomu-
nisti~kih zemaqa isto~ne Evrope
prakti~no otpisano kao autenti~na
qudska podr{ka konsolidaciji de-
mokratije. U prilog tome Ingelharttvrdi da se politi~ka kultura prak-
ti~no prije mijewa smjenom genera-
cija nego resocijalizacijom zate~e-
ne, {to }e re}i odrasle populacije,
pa je to i obja{wewe za{to se kao
potrebno vrijeme pomiwe 30 do 60
godina.
Me|utim, ~ak i ovaj krajwe re-
alisti~an stav mo`e da se dovede u
pitawe sa stanovi{ta me|ugenera-
cijskog kontinuiteta u procesu po-
liti~ke socijalizacije. Naravno, ne
i kada se radi o sekundarnim agensi-
ma, kao {to su obrazovawe, poli-
ti~ke institucije, mediji i sl., ko-
ji }e upravo navedenim redosqedom
razu~avati autoritarnu, odnosno we-
govati demokratsku socijalizaciju.
Ali, porodica, koja predstavqa ne-
prikosnoveno glavnog socijalizato-
ra, a prema skali primarnosti svoj
dio posla zavr{ava ve} u ranom
pred{kolskom uzrastu potomaka,
ostaje te{ko osvojiv bastion.
Porodica }e, naime, bazi~ne
stavove autoritarne kulture preno-
siti s generacije na generaciju, upr-
kos promjenama u okru`ewu, pa ~ak
i onda kada od na{ih ̀ ivih savreme-
nika ostanu samo ro|eni nakon pada
Berlinskog zida, a pomru svi koji su
ga sru{ili.
Kona~no, rane faze tranzici-
je s katastrofi~nom socijalno-eko-
nomskom regresijom, surovom prvo-
bitnom akumulacijom, dramati~nim
raslojavawem, bijedom i nesigurno-
{}u, korupcijom i kriminalom, pru-
`a}e i realnu dru{tvenu potporu
`alu za vremenom kada nije bilo ni
demokratije ni tr`i{ta, ali su vla-
dali red i mir, kontinuitet i stabil-
nost, puna zaposlenost, besplatno
{kolovawe, zdravstvena za{tita itd.
Otpor promjenamaIzme|u krajnosti {kole pri-
marnosti i {kole recentnosti, ve-
}ina umjerenih autora smatra da pro-
ces politi~ke socijalizacije jeste
trajan i otvoren proces na koji dje-
luju nagle i velike dru{tvene pro-
mjene, ali da, isto tako, individu-
alni kapaciteti za politi~ko u~e-
we novog gradiva, od adolescencije
pa nadaqe, s godinama starosti po-
stepeno opadaju. Odnosno, raste ot-
por promjenama zbog petrifikacije
ranije usa|enih stavova, uvjerewa,
vrijednosti, posebno onih koje su ba-
zi~nog karaktera. Samim tim i tran-
sfer politi~ke kulture jeste mogu},
ali je dug, postepen i slo`en te lak-
{e obuhvata periferne i konkretne
stavove, vrijednosti, navike, pona-
{awa, norme i sl.
Robert Dal ~ak smatra da "u
ve}ini zemaqa ne postoji politi~-
ka kultura povoqna za demokratske
ideje. To ne zna~i da poliarhija u
wima ne mo`e da bude stvorena, ali
su izgledi da }e ona biti nestabil-
na veoma veliki. Isto tako ne zna-
~i da se povoqna politi~ka kultu-
ra ne mo`e razviti u zemqi u kojoj
ona jo{ ne postoji. Kada se u jednoj
zemqi, na primjer, razvije moderno,
dinami~no i pluralisti~ko dru{tvo,
sasvim je mogu}e da se u woj oforme
i odr`e uvjerewa, stavovi, odnosi
prema vlasti koji su povoqni za raz-
voj demokratije. Me|utim, evoluci-
ja u sferi politi~ke kulture je go-
tovo uvijek proces koji zaostaje za
brzim promjenama u strukturi i
funkcionisawu jednog modernog, di-
nami~nog, pluralisti~kog dru{tva
u razvoju#. ¥
(Nastavi}e se)
SOCIJALIZACIJA LI^NOSTI
SIMBOLIKA PRSTENA
Mada smatra da "u ve}ini zemaqa ne postoji politi~ka
kultura povoqna za demokratske ideje" Robert Dal nenegira da se ona mo`e razviti. Kada se u nekoj zemqirazvije moderno, dinami~no pluralisti~ko dru{tvo,sasvim je mogu}e da se u woj oforme i odr`e uvjerewai odnos prema vlasti, koji su povoqni za razvoj demokratije
DOMETI DEMOKRATIJE 16.
Nenad Kecmanovi}, Dometi demokratije: neki aspekti demokratizacije u Isto~noj Evropi
Nenad KECMANOVI]
Porodica glavni socijalizator li~nosti
KUSTA DOBIOAUTOBUS
Krajem juna na Me}avnikuse otvara izlo`ba Voje Stani}a,a u avgustu Kustinog sarajevskogprijateqa Ratka Lali}a.Zemunski
"Ikarbus" darovao
Drvengradu autobus
Kwigu "Dometi demokratije# dr Nenada Kecmanovi}a mo`ete ku-
piti na {tandu u Gospodskoj ulici u Bawoj Luci (kod gradske "Piv-
nice#) ili naru~iti na telefone: 051/217-295 ili 065/922-216.
20
ZNAK VJE^NE QUBAVI
srijeda, 15. jun 2005. MATURANTI
U TRI odjeqewa ekonomskih
tehni~ara i mehani~ara, u
Sredwo{kolskom centru "Petar
Petrovi} Wego{# u [ekovi}ima
maturiralo je 66 u~enika. Budu}i
ekonomski tehni~ari i autome-
hani~ari u toku {kolovawa
postigli su zavidan uspjeh, sto-
procentnu prolaznost od ~ega je 21
odli~no.
Prema rije~ima direktora
Ilije Ne|i}a ovo je bila odli~na
generacija, vrijedna svake hvale.
- Zadovoqan sam rezultatima
27. generacije maturanata na{eg
Sredwo{kolskog centra. Ove go-
dine nismo imali maturanata tr-
gova~ke struke, ali zato, poslije
dugogodi{we pauze, imamo i jedno
odjeqewe gimnazije. Kako sada
stvari stoje vi{e od polovine
maturanata ̀ eli da nastavi daqe
{kolovawe, dok }e preostali po-
tra`iti posao - rekao je direk-
tor Ilija Ne|i}.
Maturantsko slavqe mla-
di}a u sve~anim odijelima i
djevojaka u elegantnim haqi-
nama sa buketima cvije}a
uqep{ali su roditeqi, rodbi-
na, prijateqi, ali i brojni
gra|ani koji su `eqeli da poz-
drave ovu mladost. Fotogra-
fisawe je biqe`ilo rastanak sa
najsre}nijim {kolskim danima, a
onda je sve~ana kolona krenula
glavnom ulicom kroz grad do
restorana "Ta{# gdje se slavilo do
zore.
U sredi{tu pa`we bila je
maturant ekonomske {kole Qepa
Vla~i}, koja je najboqi u~enik
generacije i u ~ijem svjedo~anstvu
su sve same petice.
- @elim da studiram engleski
jezik na Pavlovi} univerzitetu u
Slobomiru. Nadam se da }u oprav-
dati povjerewe i zvawe najboqe
koje sam ovdje u {koli imala -
ka`e Qepa.
Sandra Savi} i Milica Luki}
nerazdvojne su od petog razreda
osnovne {kole. Wihova ̀ eqa je da
nastave {kolovawe i dru`ewe u
Novom Sadu.
Maturant Mitar Lazi} ne
`eli da ostavi kwige, pa mu je
sqede}a stepenica Beograd gdje
planira da upi{e menaxment. Tako
ho}e da slijedi put svojih rodite-
qa, uspje{nih biznismena u
[ekovi}ima.
Me|u maturantima je jedini
zaqubqeni par Miqana - Mika
Pejanovi} i @eqko Vla~i}.
Oboje planiraju da upi{u fakul-
tet. Milijana }e na pravo u
Palama, a @eqko na kriminalis-
tiku u Bawoj Luci. Iako }e biti
razdvojeni, obe}avaju da }e qubav
pre`ivjeti.
I tako `eqa za `eqom, ra-
dost zbog zavr{enog {kolovawa
i punoqetstva i `al zbog rastan-
ka, preto~ili su u pjesmu i igru do
ranog jutra. Tada su se rastali.
Vidje}e se ponovo sredinom juna na
polagawu maturskih ispita. Kada
i to pro|e, svako svojim putem u
jedan novi, zreliji `ivot izvan
{kolskih klupa. ¥
OKUPQAWE za slavqe po~e-
lo je kod Sredwo{kolskog centra,
gdje su pristizali mladi maturan-
ti. A kada su se okupili, u~enici
~etvrtog razreda Ekonomske {kole,
koji tvrde da su najboqi me|u mat-
urantima, za`eqeli su da se
slikaju sa razrednim starje{in-
om Miodragom Milo{evi}em i
ostalim profesorima i direk-
torom {kole, {to je i ovjekov-
je~eno.
^etiri godine dru`ewa su im
brzo pro{le, ali zato }e uvijek
ostati uspomene. ¥
NEGDJE oko pono}i, kada je
raspolo`ewe me|u maturantima
dostizalo vrhunac, direktor
Ilija Ne|i} sa ~a{om u ruci
nazdravio je svojim slavqenici-
ma.
- Dragi moji maturanti,
pro{li su {kolski dani, posta-
li ste punopravni, zreli ~lanovi
na{e dru{tvene zajednice. Pred
vama su novi putevi u `ivot.
Neko }e na studije, neko da radi,
a ja vam svima `elim sve najbo-
qe u ̀ ivotu. Onima koji nastave
{kolovawe, da budu vrijedni stu-
denti, a kada se vrate sa diplo-
mama da pomognu nama, ovoj sre-
dini na putu ka boqem `ivotu.
Bili ste dobri i takvi ostanite
- poru~io je direktor Ne|i}. ¥
MATURSKO SLAVQE U^ENIKA SREDWO[KOLSKOG CENTRA U [EKOVI]IMA
VE^E VELIKE RADOSTI
21
Veseli maturanti: Slavilo se do zore
Qepa Vla~i}: Ponos generacije
Ekonomski tehni~ari: ^etiri godine brzo pro{le
Ilija Ne|i} poz-
dravqa maturante:
Najqep{e `eqe
Direktorova zdravica
[etwa
gradom
OD Sredwo{kolskog centra
do restorana "Ta{#, ima najmawe
pola kilometra. Toliko je, za-
pravo trajala {etwa ukra{ene
mladosti koja je prolazila kroz
{palir gra|ana koji su se
okupili na trotoarima da poz-
drave maturante. Najsve~anije je
bilo u centru grada pred rob-
nom ku}om gdje je bilo nekoliko
stotina gra|ana u predve~erje
lijepog majskog dana koji je bio
kao poru~en za ovakav defile.
Prolomio se aplauz dok su mla-
di}i i djevojke prolazile. ¥
Sve~ani defile: Sredwo{kolci u najboqem izdawu
RESTORAN "Ta{# do~ekao
je svoje goste onako kako se i
o~ekivalo. Bilo je jela i pi}a, a
uz bogatu trpezu, muzika je mladi-
ma otvorila srce. Igralo se i
plesalo, nije se {tedjela en-
ergija, a ovi nezaboravni trenu-
ci ostali su zabiqe`eni na bro-
jnim fotografijama. Svako je
`elio da se slika sa drugom ko-
ga ne}e vidjeti bar za pet nared-
nih godina. Tu`ni zbog rastanka
bili su i Vedrana Mitrovi} i
Jugoslav Nede`din. ¥
Vedrana i Jugoslav: Tu`ni zbog rastanka
Snagu nisu {tedjeli
Miqana i @eqko: Qubav
iz {kolskih klupa
Veseqe maturanata uqep{ali
roditeqi, rodbina i prijateqi.
Svi se sla`u da je ovo bila odli~na
generacija. Ve}ini predstoji upis
na fakultet, ali ima i onih koji }e
tra`iti posao
Najboqi razred
¥ Pripremio B. MIQANOVI]
ODR@AVANI su sastanci za-
qubqenika u "Zvjezdane staze#, ras-
pravqalo se o epizodama, stvarnim
i mogu}im, ali kako to ~esto biva
s prevelikom zanimacijom za odre-
|ene stvari, kod nekih su stvari iz-
makle kontroli i sve je oti{lo u op-
sesiju, pritom naru{avaju}i grani-
cu izme|u stvarnosti i ma{te.
Krenulo se u organizovawe vla-
stitih posada, izu~avani su zakoni
nove fizike (putovawe brzinama ve-
}im od brzine svjetlosti, laseri,
teleportacija), a u sve su se ukqu-
~ili i mnogobrojni vrhunski nau~-
nici koji su pravim fanaticima da-
li dodatnih motiva za jo{ vi{e uvje-
rewa u istinitost zakona fizike i
hemije u "Zvjezdanim stazama#.
Odr`avawem konvencija, prvo
na lokalnom nivou, a sada ve} i na
svjetsko, "trekeri# su organizova-
li svoj svijet mije{aju}i stvarni i
izmi{qeni. Organizovani u posade
u kojima za svako mjesto osoba mo-
ra biti {kolovana, obu~eni u slu-
`bene uniforme, a ~esto i razgova-
raju}i na izmi{qenim jezicima,
izazivali su zgra`avawe i ~u|ewe
drugih te su se jo{ vi{e povukli u
svoj svijet.
Opsesija je kulminirala otva-
rawem Zvjezdane akademije sa osmi-
{qenim i dobro organizovanim ko-
legijumima. Studenti mogu odabra-
ti smjerove za oficire, umjetnost,
tehnologiju, vojne studije i kadet-
sku akademiju. U februaru 2003. di-
plomirala je prva generacija stu-
denata.
Bijeg od stvarnosti i pronala-
`ewe zabave s gomilom istomi{qe-
nika predivan je na~in provo|ewa
slobodnog vremena, ali opsesija ni
u kojem obliku nije zdrava. Razgovo-
ri s osobama koje se predstavqaju,
potpuno ozbiqno, kao zvjezdani ko-
mandanti prve klase i koje }e ve}i-
nu vremena provesti u obja{wavawu
za{to je ba{ wegov svemir (tj. sve-
mir wegove omiqene serije, kwige
ili filma) najboqi, pokaza}e da
~esto nije rije~ samo o obi~noj za-
bavi.
Iako mo`da najbrojniji, "tre-
keri# nisu jedini ~udaci. Vrlo ak-
tivne grupe okupqene oko "live RPG#
igara, igara u kojima igre ma~a i
magije s tabli prenose u stvaran
svijet, tako|e su vrlo aktivne i, na-
`alost, imaju ~lanova koji ~esto
izgube dodir sa stvarno{}u.
Prisutni su i qubiteqi "Zvje-
zdanih ratova# koji se ~esto na po-
pisima stanovni{tva u rubrici "re-
ligija# izja{wavaju kao Xedaj vi-
tezovi. Naj~udniji i najzabavniji su
qubiteqi "Autostoperskog vodi~a
kroz galaksiju#. Wihov je svijet, kao
i kwiga, zabavan, neoptere}en i du-
hovit. Ipak, i me|u wima ima fa-
natika.
Mo`e li se u potpunosti u`i-
vati u nestvarnim svjetovima, a bez
opsesije i fanatizma, pitawe je na
koje odgovor moraju dati psiholozi.
Je li rije~ o kukavi~kom bijegu od
realnosti, opu{tenosti i vje~nom
djetiwstvu ili ne~em tre}em, tek
}emo vidjeti. ¥
Vodoravno:
1. Glumac Uzunovi}; 9. Vrsta plovila (mn.); 11. Du{a
(lat.); 12. Vrsta ribe grge~a; 13. @ivotiwski porod; 14. Ib-
Stvarnost je {taka za qude koji ne mogu podnijeti droge.
¥ L. TOMLIN
¹ ¹ ¹
Obrazovawe je sposobnost slu{awa gotovo svega a da ne izgubite
`ivce ili samopouzdawe. ¥ R. FROST
¹ ¹ ¹
Najboqi na~in da ne{to obavite je da ne mislite o tome ko }e za
to uzeti zaslugu. ¥ B. XOVE
Do|e Ciga na kiosk da kupi cigarete. Kupi on paklo i dok
ga otvara, primje}uje kako na wemu pi{e: "Pu{ewe uzrokuje im-
potenciju#. Zabrine se Ciga pa se vra}a da zamijeni cigarete.
Obrati se prodava~u u kiosku:
-Hej momak, jel' mogu da zamenim ove cigare. Mogu dobiti
one {to se od wih dobija rak?
Ide `ena da odnese svom pokojnom mu`u cvije}e na grobqe i
ostane da se malo moli. Vidi ona da ve} polako pada mrak i ra~u-
na - "hajde osta}u jo{ malo#. Kad se izmolila, vidi da je skroz pao
mrak i uputi se ona ku}i. Ugleda nekog ~ovjeka naslowenog na sta-
blo, ode do wega i ka`e mu:
-O, gospodine, drago mi je da vas vidim.
A on }e woj:
-I meni vas.
Ka`e ona wemu:
-Malo me je strah da hodam sama po grobqu, dobro je {to ste tu.
A on }e na to woj:
-I mene je bilo strah dok sam bio `iv.
Ulazi pandur u kafanu i onako mangupski:
-Kelner, daj mi jedno vopi!
-'O}e{ jedno dnohla?
-Ma jok, daj mi hajneken.
OPSJEDNUTOST TV SERIJAMA (2)
DIPLOMCI ME\U ZVIJEZDAMAQubiteqi
"Zvjezdanih ratova" ~esto
se na popisima stanovni{tvau rubrici
"religija" izja{wavaju
kao Xedaj vitezovi
22
Obuka na Zvjezdanoj akademiji
RIZNICA MUDROSTI
^ETRDESET sedma generacija
maturanata Sredwo{kolskog cen-
tra "Pero Slijep~evi}# iz Gackog
proslavila je matursko ve~e u mo-
telu "Ko{uta#. Iz {kolskih klupa
ovog proqe}a iza{la su 54 gimna-
zijalca, 58 ekonomista, i 23 ma{in-
bravara. Svi su se okupili na po-
sqedwem zajedni~kom dru`ewu ko-
je }e, kako reko{e, ve}ina pamtiti
cijelog `ivota.
Za to ve~e pripremalo se dani-
ma. Kupovala se garederoba od Gac-
ka preko Trebiwa, Mostara Saraje-
va, Podgorice, a i{lo se i u Beo-
grad i Novi Sad. Kada je krenuo sve-
~ani defile kroz grad, bilo je jasno
da roditeqi nisu {tedjeli novac.
Momci i djevojke su te ve~eri xins
zamijenili sve~anim odijelima i ha-
qinama.
Odijela su u prosjeku ko{ta 300,
a haqine i obu}a za djevojke 400 ma-
raka. Me|utim, najskupqu haqinu
imala je Sofija Govedarica, koja ju
je specijalno za ovu priliku {ila u
^apqini, a ko{tala ju je hiqadu ma-
raka.
Nakon prolaska kroz grad gdje
se okupio veliki broj gra|ana ko-
ji su ih odu{evqeno pozdravili, ma-
turanti su dru`ewe nastavili u "Ko-
{uti# gdje se uz muziku u`ivo igra-
lo i pjevalo do jutarwih ~asova.
Direktor centra Mileta Davi-
dovi} po`elio im je sre}u povodom
uspje{nog zavr{etaka sredwo{kol-
skog {kolovawa i uputio iskrene
`eqe za uspjeh na novim putevima
na koje }e ih `ivot odvesti.
Sve petice tokom ~etvorogodi-
{weg {kolovawa i zavidne uspje-
he na takmi~ewima imale su i Igwa-
tovi} Zorica i Kosovi} Dejana i
wima je direktor uru~io komplete
kwiga.
Maturanti su se svojim razred-
nim starje{inama Vasiqki Veri},
Slobodanu Bjelogrli}u, Gligoru Ko-
{uti}u, Darinki Nade`din i Voji-
nu Bumbi}u prigodnim poklonima
odu`ili za wihov predan i po`r-
tvovan rad.
Ina~e, doju~era{wi sredwo-
{kolci ka`u da je iza wih najqep-
{i `ivotni period; u~ewe im nije
bio problem, profesori su imali
puno razumijevawa a ni oni sami ni-
su bili neka problemati~na genera-
cija.
Da je zaista tako potvr|uje i
prosje~na ocjena gimnazijalaca 4,3,
ekonomista 3,59 i bravara 2,43.
Ina~e, ve}ina svr{enih matu-
ranata iza Gacka ve} godinama odla-
zi na studije u Beograd i Novi Sad
a mawi broj je onih koji se odlu~u-
ju na studije u Bawoj Luci ili Sa-
rajevskom univerzitetu. ¥
Svako
svojim putem
GIMNAZIJALKA Qiqa-
na Popadi} odli~no se sna{la
u ulozi voditeqa i kreatora pro-
grama i kako re~e to joj je i svo-
jevrsna priprema za budu}e zani-
mawe jer planira da upi{e ̀ ur-
nalistiku u Novom Sadu. Dra-
gana \or|i} tako|e ma{ta o
ovim studijama a i Oleg [uko-
vi} na prvo mjesto stavqa sport-
sko novinarstvo u Beogradu.
Vesna Keki} sa neskrivenim
`aqewem {to se rastaje od dru-
garica i drugova ka`e da joj je u
najqep{oj uspomeni poslije ~e-
tvorogodi{weg {kolovawa
ostala ekskurzija u Gr~ku te da
planira nastaviti {kolovawe u
Novom Sadu na Pravnom fakul-
tetu. [to se odlika{a ti~e, Bo-
{ko }e upisati elektrotehniku,
Zorica stomatologiju a Dejana i
Dragica farmaciju. Gotovo svi-
ma je odredi{te Novi Sad.
Antunovi} Bo`o ekonomski
tehni~ar, jedan od najboqih od-
bojka{a u gata~kom timu, ka-
`e da }e pauzirati ovu godinu
zbog odbojke.
Miladin Koprivica, svr{e-
ni ma{in bravar, tako|e vrstan
odbojka{ sa ponosom isti~e da
su juniorski prvaci Republike
Srpske i da }e i on nastaviti
da igra u svom timu. ¥
Sve~ani defile ulicama grada
I GACKO ISPRATILO SVOJE MATURANTE
Doju~era{wi sredwo{kolci ka`u da je iza wih
najqep{i `ivotni period; u~ewe im nije bio problem,
profesori su imali puno razumijevawa a ni oni sami
nisu bili problemati~ni
Sofija Govedarica sa razredni-
com Darom Nada`din: Haqina
obara rekorde
Razrednica Vasiqka Veri}
sa svojim IVg2
pred polazak
na matursku zabavu
I profesori u kolu
Profesor Slobodan Bjelogrli} sa
u~enicama Ivanom Govedaricom i
Dejanom Kosovi}: Elegancija u krvi
Profesor geografije Radomir
Vu~kovi} sa k}erkom Majom:
Ponosni tata
Maja, Jelena i Danijela (slijeva nadesno):
Nerazdvojne drugarice
Slijeva nadesno - Zorica Igwatovi},
Dragana \or|i}, Vesna Keki}, Qiqana Popadi}:
Qepote na pretek
Boqi od najboqihPREDSJEDNIK Skup{tine op{tine
Gacko Milenko Axi} uru~io je vrijedne nagra-
de od po 500 KM |acima generacije Bo{ku Te-
pav~evi}u i Dragici Bjelogrli}. Bo{ko, tro-
struki prvak Republike Srpske iz fizike,
dobio je i specijalnu diplomu. ¥
¥ Pripremila B. GLU[AC
Snimio M. [UPI]
(U narednom broju: Maturanti
Kasindola i Nevesiwa)
Predsjednik SO Gacko uru~uje
nagrade
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
srijeda, 15. jun 2005. MATURANTI
23
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
SLATKO ]O[E
VIJESTI
NOVINSKI oglasi, auto-pi-
jace i placevi polovnih automobi-
la predstavqaju naj~e{}e puteve
do polovnog vozila. Koji je od ova
tri najpovoqniji, najsigurniji i
najisplativiji, pitawe je ~iji od-
govor zanima ve}inu potencijal-
nih kupaca "polovwaka#.
Najve}i izbor francuskih, we-
ma~kih, japanskih, korejskih, Ita-
lijanskih i drugih polovnih auto-
mobila nalazi se u auto-oglasima.
Prema mi{qewu koje dijeli
ve}ina iskusnih preprodavaca vo-
zila, najboqe o~uvani i najpovoq-
niji polovni automobili mogu se
kupiti upravo putem novinskih
oglasa.
- Prednost auto-oglasa je
u tome {to kupac mo`e na
miru da razgleda ponudu
vozila i odabere ono
{to ga zanima. Nema
bespotrebnog lutawa
po pijacama ili salo-
nima, ni dugog tra`ewa
odgovaraju}eg automobi-
la. Jednostavno pro~itate
podatke ili pogledate sliku, ako
na|ete ne{to zanimqivo, nazove-
te vlasnika i odete da vidite vo-
zilo koje vas interesuje - obja{wa-
va na~in kupovine polovnih auto-
mobila putem novinskih oglasa
preprodavac automobila Zoran
Kqaji}.
Najve}i problem kod oglasa
je ko }e prije do}i do wih. Po ne-
pisanom pravilu, prvi brojevi naj-
~e{}e dospiju u ruke preprodava-
ca, koji onda uzimaju najpovoqni-
je automobile dok obi~nim kup-
cima ostaju ona mawe povoqna vo-
zila.
Kupovina ~etvoroto~ka{a na
auto-pijacama drugi je i trenutno
mo`da najpopularniji na~in kod
nas da se do|e do polovnog automo-
bila.
- Najve}a prednost kupovine
polovwaka na auto-pijaci je mogu}-
nost cjenkawa i spu{tawa cijene.
Ako ste vje{ti sa rije~ima i koli-
ko-toliko se razumijete u mehani-
ku, postoji velika mogu}nost da od
prodavaca "otkinete# zna~ajnu svo-
tu novca - smatra kupac na bawa-
lu~koj auto-pijaci u Lazarevu, Dar-
ko Kova~evi}.
Jedini nedostatak auto-pijace,
dodaje Kova~evi}, je u tome {to se
auto pazari na licu mjesta bez mo-
gu}nosti wegovog is-
probavawa na putu, {to je ~esto
kupovina ma~ka u vre}i.
Tre}i i posqedwi na~in da se
do|e do polovnog automobila je ku-
povina na auto-placevima, odnosno
kod preduze}a koja se iskqu~ivo
bave uvozom i prodajom polovnih
automobila.
- Prednosti ovakvog na~ina ku-
povine polovnog automobila su vi-
{estruke. Svi na{i automobili
imaju servisne kwige, uredne papi-
re, a i wihova tehni~ka ispravnost
je ispitana kod mehani~ara - ka`e
direktor preduze}a "Auto star#
Neboj{a Star~evi}, dodaju}i da se
za novija vozila, mla|a od 1999. go-
dine, daje garancija od 12 mjeseci i
mogu}nost kupovine na rate, kao i
na kredit.
Na auto-placevima nude se pro-
vjerena vozila, sa garancijom, uz
mogu}nost kupovine na kredit, ali
po mnogo ve}oj cijeni nego na auto-
pijaci ili u novinskim oglasima.
Da li je takav odnos i opravdan, od-
lu~i}e kupci i dubina wihovog xe-
pa. ¥ D. NOVKOVI]
KAKO I GDJE NAJPOVOQNIJE KUPITI POLOVNO VOZILO
DO AUTI]A TRI PUTI]AVe}ina iskusnih preprodavaca vozila dijeli mi{qeweda se najboqe o~uvani i najpovoqniji polovniautomobili mogu kupiti putem novinskih oglasa
"PE@O# prodajna mre`a u
BiH, koju ~ine prodajni saloni
"Verano motorsa# i saloni ovla-
{}enih dilera, kupcima je u fe-
bruaru isporu~ila ~ak 58 novih
"Pe`oovih# vozila.
Najprodavaniji automobil je
"pe`o 206#. Iako je od pojavqiva-
wa ovog automobila na na{em tr-
`i{tu pro{lo skoro {est godi-
na, potra`wa za dvjesta{esticom
ne jewava. Tako je u maju prodato
27 modela "pe`oa 206# i ~etiri
"206 afer#.
Prodato je {est automo-
bila modela "307#, dok je na
puteve iza{lo i 15 "pe`oa
407# u limuzinskoj i je-
dan u karavanskoj verzi-
ji.
Prodata su dva vi-
{enamjenska vozila
"pe`o partner#, jedan
"pe`o ekspert# i dva do-
stavna vozila "pe`o
bokser#.
Prodajni rezultati
za prvih pet mjeseci ove
godine boqi su za oko 33
odsto u odnosu na isti
period pro{le, isti~u u
"Verano motorsu#.
Koordinator marke-
tinga "Verano motorsa#
u BiH Velibor Radulo-
vi} kazao je da je taj podatak po-
kazateq da ovo preduze}e ide u
dobrom smjeru i da se ula-
gawe u razvoj mre`e
i u nove prodaj-
n o - s e r v i s n e
objekte u
BiH vidno
odra`ava
na pove-
}awe broja novih "Pe`oovih# vo-
zila na na{im putevima.
- U
posqedwe
vrijeme sve
izra`enija
je kupovina
novog vozila
po sistemu
"staro za no-
vo#, gdje pri
kupovini no-
vog automobi-
la nudimo otkup postoje}eg - is-
takao je Radulovi} i dodao da se
zna~ajna u{teda posti`e kroz
smawenu poresku osnovicu za vri-
jednost starog automobila, {to
sveukupno zna~i i mawu krajwu
cijenu novog vozila.
Kroz ostvarene zamjene vozi-
la "staro za novo# stvoreni su i
lageri polovnih vozila, tako da
oni koji ne mogu sebi da priu{te
novo vozilo, u "Verano motorsu#
mogu da prona|u i nekoliko godi-
na stara vozila, pregledana u
ovla{}enim servisu i spremna
za vo`wu.
"Verano motors# je pokre-
nuo i dvije posebne prodajne ak-
cije - dostavno vozilo "pe`o
partner# nudi se jeftinije za
dvije hiqade maraka, a cijena
osnovnog modela sa 1,9 litar-
skim dizel motorom do registra-
cije iznosi izuzetno povoqnih
17 hiqada i 990 maraka.
Osnovna verzija ima veoma
bogat nivo opreme, od servo upra-
vqa~a, vazdu{nog jastuka za voza-
~a, pregradne kabine do dvokril-
nih vrata. Vozilo posjeduje tovar-
ni prostor zapremine tri kubna
metra.
"Partner# se mo`e kupiti na
kredit bez u~e{}a, `iranata i
obaveznog kasko-osigurawa! Kre-
dit se daje do 60 mjeseci, a mjese~-
na rata je 380 maraka.
Druga prodajna akcija odnosi
se na sve modele "307#. "Verano
motors# kupcima ovog vozila po-
klawa klima ure|aj, ~ija je vri-
jednost preko dvije hiqade mara-
ka.
¥ P. PE]ANAC
SVE BOQA PRODAJA "PE@OOVIH" VOZILA U REPUBLICI SRPSKOJ I BiH
[TA se doga|a kada priti-
snete papu~icu gasa i kako motor
izlazi na kraj sa pove}anom potre-
bom za vazduhom i gorivom otkri-
}emo u ovom broju "Autostrade#.
Vjerovatno ste ve} do sada ~u-
li za pojam "leptira# u motoru. U
na{em slu~aju nije rije~ o neka-
kvom krilatom stvorewu ve} o pr-
vom dijelu motora koji reaguje na
promjenu polo`aja papu~ice ga-
sa.
"Leptir# je po pravilu okru-
gla plo~ica koja po promjeru ima
postavqenu osovinu. Ova plo~i-
ca smje{tena je unutar usisne ci-
jevi koja treba da dopremi vazduh
ili smjesu do cilindara, odnosno
do usisnih ventila.
Pritiskom na gas "leptir# se
okre}e oko svoje osovine. U stva-
ri bez tog pritiska on je posta-
vqen skoro okomito u odnosu na
usisnu cijev i samim tim propu-
{ta veoma malo vazduha. Priti-
skawem papu~ice okre}emo "lep-
tir# i on, {to je papu~ica ja~e
pritisnuta, propu{ta sve vi{e va-
zduha. Potpuno otvoreni "leptir#
paralelan je u odnosu na cijev.
Usisna cijev u stvari je komad
metala koji vodi vazduh do cilin-
dara. Jedna cijev kroz koju dolazi
ukupna koli~ina vazduha potreb-
na da svi cilindri imaju jednak
dovod vazduha ili smjese naziva-
mo "usisnom granom#. Prednosti
ovakve konstrukcije su u tome {to
je dovoqno postaviti jedan
"leptir# za sve cilin-
dre i to na samom po-
~etku grane.
Konstrukcije
dana{wih usisnih
sistema moraju zadovo-
qiti potrebu za snab-
dijevawem motora va-
zduhom pri svim brzi-
nama rada, pa je potpu-
no razumqivo da nije
mogu}e posti}i uni-
verzalni usis za sve
uslove rada.
Sve popularnije rje{ewe ko-
jim proizvo|a~i automobila po-
ku{avaju da dosko~e ovom proble-
mu je i usis promjewive geometri-
je, kod kojeg se, s obzirom na broj
okretaja motora i jo{ neke para-
metre, automatski mijewa du`ina
usisnih kanala. ¥
"HONDINI# stru~waci
uspjeli su da naprave moderno te-
rensko vozilo sa pogonom na go-
rive }elije sposobno da se vozi
pri temperaturi od 20 stepeni is-
pod nule.
Poslije ovog rezultata, in`e-
weri su postavili novi ciq - auto-
mobil na gorive }elije, koji je upo-
trebqiv na 30 stepeni ispod nule.
Stru~waci "Tojote# ukqu~ili su se
u trku, odnosno, postavili su jednak
ciq. Upotreba pri niskim tempera-
turama samo je jedan od izazova "Hon-
dinih# i "Tojotinih# in`ewera.
Wihov dugoro~ni ciq je da na-
prave vozilo koje se mo`e porediti
sa vozilima pokretnim motorima sa
unutra{wim sagorijevawem.
Ako sve bude po planu, u "Hon-
di# se nadaju prodaji od 50 hiqada
vozila na gorive }elije godi{we, na
tr`i{tu Amerike do 2020. godine.
"Tojota# do 2010. godine `eli Ame-
rikancima da proda 12 hiqada vozi-
la godi{we. Ipak, jo{ uvijek su pro-
blem niske temperature, kada gori-
ve }elije ne mogu da startaju. Drugi
ciq je pove}awe autonomije sa sada-
{wih 430 na oko 600 kilometara. ¥
Iako je pro{lo skoro {est godina od pojavqivawa modela
"206" na tr`i{tu, potra`wa za ovim automobilom i daqe
ne jewava. Tako je u aprilu prodat ~ak 31 "pe`o 206"
NOVA DOSTIGNU]A "HONDINIH" STRU^WAKA
Budu}nost ugorivim }elijama
[KOLA AUTOMOBILSKE TEHNIKE
Koliko gasa, toliko muzike
Dobra ponuda: Vozila imaju "urednu dokumentaciju" i tehni~kisu ispravna (Snimio R. [IBAREVI])
DVJESTA[ESTICA RU[I SVE REKORDE
PREDSJEDNIK "Opela# Kevin Vejl najavio je povratak 4 h 4 pogona u
wihove modela krajem sqede}e godine. On je novinarima izjavio da je 4 h 4
pogon nedostatak koji se treba rije{iti i kod proizvo|a~a "Saab#. Vejlove
`eqe su da se napravi jedan ili ~ak dva 4 h 4 vozila za slobodno vrijeme. Pr-
vi automobil treba da bude nasqednik "opel
frontere#, dok bi drugi model "Xe-
neral motors# grupacije ukqu-
~ivao terenac "sa-
turn baj#. Ovaj
automobil tre-
ba da bude brat-
ski model vozi-
lima "saab - su-
baru 9-6h/B9#. ¥
"RENO# je najavio svjetsku premijeru svog novog koncepta, zasad na-
zvanog "Z17#. Francuzi ga opisuju kao mali gradski automobil za klijen-
Povratak Opelovog 4 h 4 pogona Povratak Opelovog 4 h 4 pogona Povratak Opelovog 4 h 4 pogona Povratak Opelovog 4 h 4 pogona Povratak Opelovog 4 h 4 pogona Povratak Opelovog 4 h 4 pogona Povratak Opelovog 4 h 4 pogona Povratak Opelovog 4 h 4 pogona Povratak Opelovog 4 h 4 pogona
srijeda, 15. jun 2005.AUTOSTRADA24
"Pe`o partner": Kupovina bez u~e{}a,
`iranata i obaveznog kasko-osigurawa
OSIM kupea "brera#, "Alfa Ro-
meo# }e na sajmu automobila u Frank-
furtu predstaviti i nasqedni-
ka modela "156# - model "159#.
\or|eto \u|aro i "Alfa Ro-
meo stajling centar# ponovno su
napravili automobil za kojim
}e se okretati pogledi pro-
laznika. Iako se to pre~esto
pogre{no podrazumijeva kod
novih automobila, "159# je
potpuno nov automobil - no-
vo vje{awe, nova {asija, no-
va generacija motora, ~ak i
novi mjewa~i. "159# je ve}i
automobil od svog prethod-
nika. ¥
Alfa 159 umjesto 156 Alfa 159 umjesto 156 Alfa 159 umjesto 156 Alfa 159 umjesto 156 Alfa 159 umjesto 156 Alfa 159 umjesto 156 Alfa 159 umjesto 156 Alfa 159 umjesto 156 Alfa 159 umjesto 156 Alfa 159 umjesto 156
Povratak Opelovog 4 h 4 pogona
Usisna grana: Ubacu-je vazduh i omogu}uje motoruda "lak{e di{e"
Renoov gradski mali{an
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
FESTIVAL "Mjesec muzike
sa Cepter komerc bankom#, koji se
ove godine odr`ava po tre}i put
okupio je veliki broj muzi~kih
zvijezda iz Republike Srpske, Sr-
bije i Crne Gore i Hrvatske.
Do sada su u "Hard rok kafeu#,
na qetnoj pozornici tvr|ave Kas-
tel i u Sportskoj dvorani "Obi-
li}evo# nastupili grupe "Kubiz-
mo#, "Neverne bebe# i "Urban i
4#, pjeva~i Masimo Savi}, Josipa
Lisac i Petar Gra{o. O~ekuju nas
nastupi Aleksandra Dujina i we-
govog xez kvarteta, Matije Dedi}a,
Radeta [erbexije, Tonija Cetin-
skog, Nene Belana, i slovena~ke
grupe "Lajbah#.
- "Mjesec muzike sa Cepter
komerc bankom# nije samo festi-
val koji populari{e lokalnu pop-
rok muziku i kulturu, nego je i
promocija ove kulture u gradu.
Na{a manifestacija, putem ro-
kenrol muzike kao svjetskog medi-
ja, predstavqa kulturnu prezen-
taciju na{eg grada izvan granica
BiH - ka`e za "Glas Srpske# or-
ganizator festivala i vlasnik
"Hard rok radio kafea# Sini{a
Tomi}.
Prema wegovim rije~ima,
potrebno je da qudi shvate da ro-
kenrol nije andergraund, nego
savremena kultura, koju mnoge
gradske i dr`avne vlasti uzimaju
kao pokazateqa ukupnog civi-
lizacijskog statusa jednog grada,
naroda, pa i dr`ave.
- Ve} godinama se trudimo da
organizujemo kvalitetne koncerte
i promocije i ekipa "Hard rok ra-
dija# svim silama se trudi da po-
ka`e da Bawa Luka, Republika
Srpska i BiH pripada jednom
savremenom civilizacijskom toku
- nagla{ava Tomi}.
U "Cepter komerc banci#
ka`u da je wihova politika da
svake godine gra|ane Bawe Luke
obraduju novim idejama i proiz-
vodima.
- Drugi svoju marketin{ku
strategiju okre}u ka promociji i
prodaji usluga, a "Cepter komerc
banka# najve}i dio svog buxeta
izdvaja za podr{ku kulturi, jer
`elimo da se pozicioniramo kao
doma}a banka koja brine za sred-
inu u kojoj radi - rekla nam je
Milena \eki}.
Prisustvo na svim va`nijim
sportskim, humanitarnim i kul-
turnim doga|ajima, kao i podr-
`avawe dru{tvenih vrijednosti
dio je reklamnog plana ove banke.
- Da nema qudi poput onih za-
poslenih u Cepter komerc banci,
i firmama poput "Hajneken#,
"MCT Elektroniksa#, pa i
Gradske uprave, koja svake godine
podr`i na{ festival - ne bi bi-
lo ni festivala - dodaje Tomi}.
Ina~e, jedan od pokroviteqa
"Mjeseca muzike# je i Telekom
Srpske.
- Medijski pokroviteqi fes-
tivala su svi mediji u gradu, koji
su nam iza{li u susret i ja im za-
hvaqujem, a posebno Alterna-
tivnoj televiziji, Uno radiju i
Radio-televiziji Republike
Srpske - naglasio je Sini{a To-
mi}. ¥ V. K.
MJESEC MUZIKE SA "CEPTER KOMERC BANKOM"
PROMOCIJA SAVREMENE KULTURE
Pjesma govori vi{e od rije~i (Snimio Z. STAMENI])
Potrebno je da qudi shvate da rokenrol nije andergraund,nego savremena kultura, ka`e Sini{a Tomi}
ZAHVAQUJU]I @eqku
Joksimovi}u i wegovoj pjesmi "La-
ne moje#, na{a zemqa se pro{le
godine, poslije dvanaest godina
pauze, vratila na "Evroviziju# na
"velika vrata#.
Ovogodi{wi plasman grupe
"No nejm# tako|e nije za potcje-
wivawe jer su raspjevani Crno-
gorci osvojili visoko, sedmo mje-
sto.
Ako je vjerovati pri~ama, ovo-
godi{wi uspjeh na{ih predstav-
nika nimalo se nije dopao Joksi-
movi}u koji je potajno pri`eq-
kivao wihov debakl da bi mogao
da pri~a po medijima da bismo
mnogo boqe pro{li da je boje Sr-
bije i Crne Gore u Kijevu brani-
la wegova {ti}enica Jelena To-
ma{evi}.
Ovako je @eqkov "pakleni
plan# propao...
Iako je od wegovog trijumfa
na "Evroviziji# pro{lo godinu
dana, pri~e o milionskim ugovo-
rima, singlovima za "Vorner#,
proboju na poqsko i gr~ko tr`i-
{te jo{ uvijek su samo "`eqe pu-
ste#.
Umjesto najavqenog dueta sa
gr~kom zvijezdom Antonisom Re-
mosom, Joksimovi} je svoj vokal
udru`io sa izvjesnom austrijskom
pjeva~icom Tami Harison sa ko-
jom je snimio duetsku pesmu "I li-ve my life for you#.
Pomenuta dama dosad je sni-
mila svega ~etiri singla, wene
pjesme "vrte# se na pojedinim ra-
dio-stanicama, a mnoge Be~lije
za wu nikada nisu ~ule.
Promovi{u}i svoj novi singl
"Hypnotized#, Hari-
sonova je pro{le
nedjeqe odr`ala
koncert u be~-
kom klubu
"Zen# i tom
prilikom
wen spe-
c i j a l n i
gost bio
je kolega
iz Srbije
@eqko Jo-
ksimovi}.
Umjesto spe-
ktakularnog
nastupa pred
nekoliko hiqa-
da qudi, kako
@eqko na{oj ne-
upu}enoj naciji
predstavqa svoje
"me|unarodne pod-
vige#, Joksimovi} i
Tami pjevali su pred
dvije stotine posjetila-
ca lokalne diskoteke - pi-
{e magazin "Svet#.
Postavqa se pitawe za-
{to je srpska megazvijezda
pristala na duet i sarad-
wu sa gotovo anonimnom
pjeva~icom koja nema
~ak ni snimqen al-
bum.
Joksimovi}
je po svoj pr-
ilici ra-
~unao na
"pre~icu# do drugih evropskih
centara predstavqawem austrij-
skoj publici {to mu, na`alost,
nije po{lo za rukom jer klubovi
u kojima Tami nastupa ne prima-
ju vi{e od 250 qudi.
Toliko o svjetskoj slavi i
impozantnim nastupima... ¥
VESNA ZMIJANACOSTAVQA MIKROFON
Prona{la seu kwi`evnosti
S OBZIROM na to da je ve}
pisala svoj autobiografski roman
"Kad zamiri{u jorgovani# koji je
nai{ao na dobar prijem kod ~ita-
laca, a pjevawe joj ionako u posqed-
we vrijeme ne ide od ruke, Vesna
Zmijanac odlu~ila je da se ponovo
lati "pera#.
Kako saznajemo, Vesna namjer-
ava da napi{e roman koji bi pod-
sje}ao po tematici na djela Sid-
nija [eldona.
Prema wenim rije~ima, likovi
u wenoj novoj kwizi }e biti
stvarni, a ciq joj je da se oni koje
}e opisivati u djelu i prepoznaju.
¥
KAROLINA GO^EVAUNOV^ILA QEPOTU
Reklamaza {ampon
donijela zaraduKAKO ima prelijepu dugu cr-
nu kosu, makedonska pjeva~ica
Karolina Go~eva bila je za{tit-
no lice kompanije "Head andShoulders# koja proizvodi {am-
pone protiv peruti.
Nakon reklamnih kampawa po
Srbiji i Makedoniji pjeva~ica je
snimila reklamu za ovaj {ampon i
u Bukure{tu.
- U Bukure{tu smo dva dana
snimali reklamu koja na kraju,
poslije monta`e i sjeckawa, tra-
je ~itavih 29 sekundi.
Ekipa je bila sjajna a moram
priznati da sam lijepo i zaradila
za reklamni anga`man - ka`e
Karolina. ¥
PJEVA^ICA, glumica, ple-
sa~ica, modna kreatorka, seks sim-
bol i po novom - majka.
Xenifer Lopez je poslije mu-
kotrpnog i dugog truda napokon
zatrudwela sa svojim mu`em Mar-
kom Entonijem.
- Xenifer godinama i{~eku-
je ovaj trenutak. Ona i Mark po-
ku{avaju napraviti dijete od ka-
da su se vjen~ali - izjavila je oso-
ba bliska porodici dodav{i: "^u-
la sam mnogo pri~a da je napokon
ostala trudna#.
U skladu sa glasinama i po-
sqedwe fotografije seksi glu-
mice pokazuju da ona
jednostavno sjaji i sve su joj vi{e
izra`ene obline {to potvr|uje
naga|awa da su se weni snovi o
trudno}i napokon obistinili.
"Xenifer sva blista, i o~i-
to je da se kod we vide neke pro-
mjene#, dodao je
izvor.
Par me-
|utim, do
danas ni-
je potvr-
dio ovu,
za wih
sre}nu
vijest.
¥
XENIFER LOPEZ TRUDNA
Dugo o~ekivana beba
MUZI^KI trio tamnoputih
qepotica Bionse Knovles, Keli
Rovland i Mi{el Viliams upravo
se nalazi na turneji po Evropi i
najavquje rastanak.
Za vijesti MTV objasnile su
da zajedno nastupaju od svoje ~etr-
naeste godine i do{lo je vrijeme da
se razdvoje i krenu u samostalne
karijere.
Uz zahvalu obo`avaocima, ko-
ji su pokupovali najmawe po mil-
ion primjeraka svakog wihovog al-
buma, tvrde da }e ostati dobre pri-
jateqice i uvijek se sastajati i kad
budu majke u braku.
Od wih je do sada u solo pro-
jektima najvi{e postigla Bionse s
nekoliko muzi~kih hitova, ulogom
u filmu "Goldmembr# i vodite-
qskim nastupom na ovogodi{wem
Oskaru. ¥
KONA^NI RASPAD "DESTINIS ^AJLD"
Bionse postigla najve}i uspjeh
VELIKI koncert "Bijelog
dugmeta# na sarajevskom stadionu
"Ko{evo# bi}e odr`an ve~eras sa
po~etkom u 21 ~as.
Karte za muzi~ki doga|aj de-
cenije su prosto planule, a ovak-
vo interesovawe publike je neza-
pam}eno.
Ipak nije sve proteklo bez
problema, naime nakon {to je Bre-
ga od "Bijelog dugmeta# digao pra-
{inu izjavom: "Jebo Aliju#, na noge
se diglo udru`ewe "Bosna Zelene
beretke# Kantona Sarajevo, koje
tra`i otkazivawe koncerta.
U objavqenom saop{tewu
"Beretke# tvrde da Goran Bre-
govi} "sije me|unacionalnu mr-
`wu, pquje rezultate obrambeno-
oslobodila~kog rata i vrije|a pr-
vog, legalno izabranog predsjed-
nika BiH.
- Rije~ je o politi~kom, a ne o
muzi~kom doga|aju jer svoju turne-
ju "Bijelo dugme# zavr{ava u
Beogradu na Vidovdan, 28. juna.
Zna~ajno je da se datum sarajevskog
koncerta poklapa sa po~etkom
bitke na Kosovu 15. juna - tvrde
"Beretke#.
Ali organizatori nemaju nam-
jeru da promijene planove. Lavinu
reakcija u Sarajevu izazvao je,
ina~e, posqedwi intervju sa Gora-
nom Bregovi}em, objavqen u mag-
azinu "Dani#.
Na pitawe novinara zbog ~ega
nije izrazio podr{ku rodnom gradu
tokom "velikosrpske agresije#,
Bregovi} je odgovorio: "To bi
zna~ilo da u tom trenutku stanem
na stranu Alije Izetbegovi}a, {to
mi ne pada na pamet. Evo, ja ba{
to ka`em jebo Aliju#.
Nakon objavqivawa teksta,
prvi ~ovjek "Bijelog dugmeta# is-
tog je dana poslao demanti.
Povi{ena temperatura zbog
nastupa "Bijelog dugmeta# i ju-
gonostalgi~arska eksplozija u
medijima {irom regije, a posebno
u Bosni i Hercegovini, u~inili
su to da koncert u policijskim
krugovima bude ozna~en kao speci-
jalno rizi~an doga|aj.
¥
"BIJELO DUGME" VE^ERAS U SARAJEVU
Karte za muzi~ki doga|aj decenijesu prosto planule, a ovakvointeresovawe publike je nezapam}eno
KONCERT DECENIJE
@EQKO JOKSIMOVI] U AUSTRIJI
Snimio duet sa anonimnom pjeva~icomUmjesto najavqenog dueta sa gr~kom zvijezdom Antonisom Remosom,Joksimovi} je svoj vokal udru`io sa izvjesnom austrijskompjeva~icom Tami Harison
srijeda, 15. jun 2005. ESTRADA 25
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005.OGLASI
KONKURSIOGLASI
MALI OGLASI^ITUQE
Ulica Veselina Masle{e 13Tel: 051/211-968, Tel/faks: 051/212-004,E-mail: [email protected]
ri, 23.00 Rat vijeka, 00.00 Forenzi~ari, 1.00 Gladijatori Drugog svjetskog
rata.
7.30 @drebac, film, 9.00 Ivana Tramp je samo za qubav, film, 10.45 Bes-
kona~an svijet H. G. Velsa, serija, 12.30 Povratak u Kater Gep, serija, 14.15
@drebac, film, 15.45 Ivana Tramp je samo za qubav, film, 17.30 Besko-
na~an svijet H. G. Velsa, serija, 19.15 Sam na ~asu, film, 21.00 Xordani-
no raskr{}e, serija, 22.00 Voda, serija, 23.45 Kraj qeta, film.
10.10 Una e-mail per il Presidente, film, 11.45 Doktorka Kvin, serija, 14.10
Inspektor Derik, 15.05 Un trofeo per Justin, film, 17.15 Don Matteo, se-
rija, 18.20 La signora in giallo, serija, 19.05 Le sorelle McLeod, serija, 20.00
Dnevnik, 20.40 Fudbal: Inter - Roma, prenos, 23.00 Porta a porta.
6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15 Xo-
ni Bravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Cou-rage the Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova labora-
torija, 9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35
Xoni Bravo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko,
12.20 Looney toons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas
Mendoza, 14.05 Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samu-
raj Xek, 14.55 Avanture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 Co-dename: Kids Next door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratori-
ja, 17.00 Rat zvijezda: rat klonova, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 17.30
Tom i Xeri, 18.00 Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons, 19.20 Xet-
sonovi, 19.45 Tom i Xeri, 20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat.
5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Dismis-sed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Madonna, 16.00 TRL, 17.00 TheWade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00 Hit ListUK, 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00 Punk'd, 21.30
Ozbornovi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show, 23.30 Snoop Fiz-zle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 Must See MTV.
11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 PlanetVIVA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30 Pla-net VIVA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA Feat.,17.30 Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX Sport, 19.30
Special 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 21.00 Da Ali GShow, 21.30 Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30 Arjuna, 23.00 Fast For-ward, 00.00 Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtexpress.
6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTLshop, 9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Ein-satz in 4 Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geisenshow, 14.00 Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugendge-richt, 17.00 Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abend RTL,
6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News,
13.30 World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business In-ternational, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World Today,
21.00 World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The MusicRoom, 23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business This We-ek, 1.00 World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 World News, 2.30
World Sport, 3.00 Lari King u`ivo, 4.00 Newsnight With Aaron Brown, 5.00
World News, 5.30 Diplomatic License.
6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00 Fas-hion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 9.00 Model Talk,10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-
riz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 23.00 Happy Birthday, 23.05 Hair& Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05 Fotografi, 2.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao
Paulo, Wujork, London, Milano), 3.00 Model Talk, 4.00 F Men, 5.00 Designer'sTalk, 5.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano).
6.00 Jutarwi program
10.00 Vijesti
10.05 Zajedni~ki talas
12.00 Podnevne vijesti
12.15 Poslije dvanaest
14.00 Vijesti
14.05 Svilen konac
16.00 Dnevnik
16.30 Muzi~ka kutija
17.00 Za svakog po ne{to
19.00 Ve~erwe novosti
19.15 Emisija narodne
muzike
20.00 Vijesti
20.05 Oaza
21.00 Najsvjetlije stranice
umjetni~ke muzike
22.00 Hronika dana
22.15 Aktuelna doma}a
zabavna muzika
23.00 Noviteti strane
produkcije
00.00 Pono}ne vijesti
00.05 Studiorum (r)
1.00 Muzi~ka program
2.00 Muzi~ki program
3.00 Najsvjetlije stranice
umjetni~ke muzike (r)
4.00 Muzi~ki program
5.00 Emisija narodne
muzike
Frekvencije: Bawa Luka -
90,9; Bawa Luka, Prijedor
Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;
Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9;
S. Sarajevo - 88,7; Trebiwe -
92,8; Han Pijesak - 90,3; Srbi-
we - 87,3.
KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A
srijeda, 15. jun 2005. PROGRAM 31
PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske
broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.
List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).
Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.
Ovan 21.3-20.4.
Potrudite se da svoje obaveze rje{a-
vate na inteligentan na~in i bez
suvi{ne pri~e. Nema potrebe da
forsirate situacije koje izazivaju
negodovawe kod ve}ine saradnika. Novi kon-
flikti donose dodatne probleme. Voqena oso-
ba `eli da vam iza|e u susret, ali suvi{e ste
zaokupqeni subjektivnim mjerilima. Ne pri-
mje}ujete ne~iji signal ili znak dobre voqe.
Izbjegavajte naporne i stresne situacije, pri-
ja}e vam relaksacija.
Bik 21.4-20.5.
Djelujete neskromno. U odre|enim
prilikama suvi{e isti~ete li~ne
zasluge i sebe stavqate u prvi plan,
zbog toga va{a okolina reaguje na
razli~ite na~ine. Postoje situacije u koji-
ma prolazite kao pobjednik, ali na nekoj dru-
goj strani gubite dominaciju. Stalo vam je da
ostvarite svoje emotivne namjere, tako da ne
obra}ate pa`wu na partnerove primjedbe i
negodovawe. Prija}e vam vitaminska ishra-
na i vi{e te~nosti.
Blizanci 21.5-20.6.
Va{a interesovawa su prakti~ne
prirode, tako da svoju pa`wu i ener-
giju naj~e{}e usmjeravate na mate-
rijalne rezultate. Nepotrebno for-
sirate odre|ene poslovne situacije. Razmi-
slite, sve ima svoju cijenu i ulog. O~ekuje vas
dobitak, ali i rezignacija. Lako vas je uzne-
miriti i pokrenuti na ja~u emotivnu reakci-
ju. Previ{e brinete zbog ne~ijih rije~i ili
postupaka. Prija}e vam boravak u prirodi ili
psihofizi~ka relaksacija.
Rak 21.6-20.7.
Upotrijebite svoje prakti~ne spo-
sobnosti u razli~itim situacija-
ma. Ukoliko vam je stalo da se raz-
likujete u odnosu na svoje sarad-
nike, budite dovoqno efikasni i ubjedqivi.
Osmislite originalan nastup, va`no je da
kontroli{ete nove doga|aje. Umijete da za-
blistate u pravom trenutku, a partner ne
mo`e da ostane ravnodu{an na va{ {arm ili
pojavu. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj
formi.
Lav 21.7-21.8.
Imate veliki broj obaveza i `e-
lite da sve funkcioni{e na bes-
prijekoran na~in. Obratite pa-
`wu na ne~iju ideju ili na kori-
stan savjet o zajedni~koj akciji. Va{ usp-
jeh i li~no zadovoqstvo proizilaze iz za-
jedni~kog dogovora. Va`no je da se prepu-
stite svojim emotivnim ̀ eqama ili da po-
mjerite neke subjektivne granice u odnosu
prema dragoj osobi. Podsti~ite kod sebe
optimizam i samopouzdawe, opustite se.
Djevica 22.8-22.9.
Zaokupqeni ste pogre{nim in-
formacijama u susretu sa osobom
koja ima sumwive namjere. Na-
`alost va{ uspjeh gubi pravi smisao, pred
saradnicima koji osporavaju va{e profe-
sionalne sposobnosti ili zasluge. Imate
suvi{e romansijersku sliku o jednoj oso-
bi, ne budite naivni. Potrebno je da stva-
ri posmatrajte u okvirima realnosti.
Obratite pa`wu na svoje zdravstvene mo-
gu}nosti.
Ribe 19.2-20.3.
Osje}ate nedostatak koncentraci-
je i nemate jaku voqu da se anga`u-
jete na razli~itim stranama. Pre-
pustite saradnicima da dokazuju
svoje sposobnosti u situacijama koje vas zama-
raju. Va`no je da se pravilno organizujete. U
susretu sa voqenom osobom nema potrebe za mi-
stifikacijom, na takav na~in svako postaje
`rtva sopstvenih zabluda. Ve~erwe sate pro-
vedite na mirniji na~in, prija}e vam relak-
sacija.
Vodolija 20.1-18.2.
Djelujete snala`qivo u razli~itim
situacijama, sve planirane obaveze
mo`ete da zavr{ite po ubrzanom
postupku. Prati vas romanti~no raspolo`e-
we, tako da ne~ije rije~i ili pogled u Vama
podsti~u lavinu pozitivne energije i osje}a-
wa. Ako ste dovoqno ma{toviti, o~ekuje vas
prijatno iskustvo u ne~ijem dru{tvu. U`ivaj-
te u sre}i koja vas prati. Opustite se i aku-
mulirajte pozitivnu energiju.
Jarac 21.12-19.1.
O~ekuje vas novo ili pou~no isku-
stvo u poslovnoj saradwi. Podsti-
~ite kod sebe kreativnu radozna-
lost, ali nemojte prekora~iti
okvire istine. Va`no je da procijenite naj-
boqi trenutak za akciju i da svoje ideje pla-
sirate na pravom mjestu. U susretu sa voqe-
nom osobom poka`ite iskrene namjere, pro-
budite neke usnule `eqe i potisnute emoci-
je. Sa~uvajte dobro raspolo`ewe i pozitiv-
nu orijentaciju.
Strijelac 23.11-20.12.
Imate lo{ predosje}aj u vezi sa no-
vim doga|ajima na poslovnoj sceni,
stoga gubite interesovawe za sa-
radni~ki dogovor. Ipak, mimo va-
{e voqe neko uporno diktira poslovna pra-
vila i o~ekuje va{u servilnost. Uzalud pri-
krivate svoje neraspolo`ewe, va{i postupci
dovoqno govore o tome {ta mislite ili osje-
}ate. Ne mo`ete zavarati osobu koja vas do-
bro poznaje. Potrudite se da poboq{ate svo-
ju psihofizi~ku ravnote`u.
[korpija 23.10-22.11.
Potrebno je da se vratite na neke
situacije iz bliske pro{losti ili
da ra{~istite nesporazum u odno-
su sa odre|enim saradnicima. Ne-
ma potrebe za velikim optimizmom u poku-
{aju da promijenite poslovni poredak ili
ne~ije mi{qewe. Budite realni i umjereni
u svojim zahtjevima. O~ekuje vas partnerovo
nerazumijevawe ili ne~ije emotivno odbija-
we. Potrudite se da pravilno razrije{ite
svoje unutra{we konflikte.
DNEVNI
Djelujete samouvjereno u novim si-
tuacijama za koje va{i saradnici ne-
maju dovoqno prakti~nog iskustva
ili li~ne hrabrosti. Ipak, postoji
dio istine koji smi{qeno pre}utkujete. Po-
trudite se da ostvarite dobar poslovni kon-
takt na razli~itim stranama. Godi vam ne~i-
je emotivno interesovawe, ali potajno pri-
`eqkujete da oprobate svoj {arm i sposobno-
sti u novom dru{tvu. Va`no je da pravilno
usmjeravate svoju kreativnu energiju.
Vaga 23.9-22.10.
HOROSKOP
HOROSKOP
SLOBODNO VRIJEME
MO@DA NISTE ZNALI...
POGLED
IZBLIZA
U Banglade{u, 15-godi{wa-
ci mogu "zaraditi# i zatvor ako
prepisuju za vrijeme kontrolnih
radova.
¹ ¹ ¹
^etvrtina od ukupnog broja
kostiju qudskog organizma nala-
zi se u stopalima.
¹ ¹ ¹
Ako ne ̀ elite da pla~ete dok
gulite crveni luk, uzmite ̀ vaka-
}u gumu.
¹ ¹ ¹
Bogomoqka je jedini insekt
sa pokretnom glavom.
¹ ¹ ¹
U Tokiju se prodaju perike
za pse.
NAKON {to se dio {ifrova-
ne poruke sa skulpture Kriptos u
sjedi{tu CIA pojavio na omotu
bestselera Dena Brauna "Da Vin-
~ijev kod#, interes za weno rje-
{avawe je naglo porastao. Oni ko-
ji se ve} godinama trude da rije-
{e Kriptos kod ka`u da je inte-
res za ovu zagonetku do{ao do sa-
mog vrhunca.
Kriptos skulptura visoka ~e-
tiri metra nalazi se od 1990. u sje-
di{tu CIA u Lengliju, dr`ava
Virxinija. Na woj se nalaze hiqa-
de znakova u {ifrovanim poruka-
ma, od kojih su do sada tri ~etvr-
tine rije{ene.
Ostalo je jo{ 97 znakova u po-
ruci koji su nerije{eni. Kriptos
kod je jedan od najpoznatijih kodo-
va koje do sada niko nije razrije-
{io, a kreirali su ga Xim San-
born, umjetnik iz Va{ingtona i
ekspert za kodove CIA Ed [ajt.
Iako skulptura nije dostupna
javnosti, i do we mogu samo agen-
ti i kriptografi CIA, amateri
se trude da sru{e kod pomo}u tran-
skripta objavqenog na veb strani-
cama Agencije.
Veb stranice koje se bave
Kriptosom biqe`e nevjerovatan
broj posjeta. "Simutroniks#, kom-
panija koja se bavi internet igra-
ma, a opsesija im je rje{avawe
Kriptosa, dnevno je imala 500 do
600 pojedina~nih posjeta, a nedav-
no su u samo 24 sata zabiqe`ili
30.000 posjeta.
Ovakav iznenadni interes za
Kriptosov kod najvi{e je iznena-
dio samog autora, Xima Sanborna.
On je mislio da }e za otkrivawe
{ifre qudima trebati tek nekoli-
ko mjeseci, a ne tolike godine.
Povezivawe Kriptosa s "Da
Vin~ijevim kodom# ga brine u smi-
slu povezivawa s religijom i spi-
ritualnim. Smatra da bi uskoro
neko stvarno mogao odgonetnuti
zadwih 97 znakova, iako pri`eq-
kuje suprotno:
- Svi se trebamo nadati da }e
pre`ivjeti. Postoje zagonetke u
na{im `ivotima za koje se nada-
mo da }e ostati {ifrovane - ka`e
Sanborn.
Koliko su neki spremni dati
samo da bi rije{ili Kriptos kod,
govori slu~aj 27-godi{weg Gari-
ja Filipsa. On je zatvorio vla-
stitu kompaniju za softver i sve
podredio otkrivawu zagonetke. ¥
"DA VIN^IJEV KOD" U SLU@BI CIA
ZAGONETKA NA IZDISAJUSvi se trude da rije{e posqedwih 97 znakova u poruci
na Kriptos kodu koji se nalazi na skulpturi u LenglijuPaprike puwene tuwevinom
(za 2 osobe)
1 konzerva "Tropik#
tuwevine isitwene
4 paprike
200 g izrendanog
edamera
4 ka{ike mladog sira
glavica crvenog luka
isjeckan per{unov list
Paprike ispe}i i ostaviti u poklopqenoj
posudi da se upare.
Za fil pomije{ati edamer sir, mladi sir,
"Tropik# tuwevinu, sitno isjeckanu mawu
glavicu luka, per{unov list, malo bibera i
suvih za~ina, sve dobro izmije{ati da se sje-
dini.
Paprike oguliti i o~istiti od sjemenki pa
prepoloviti po du`ini i filovati filom.
Servirati uz listove zelene salate i pavla-
ku.
Svaki radni dan na televiziji u 18.42 ~asa
AUSTRALIJA
Raj za
surfere
ISTO^NA obala Australi-
je postala je raj za surfere. Li-
jepo vrijeme i talasi vi{i od
tri metra idealni su za isproba-
vawe wihovih vje{tina.
¥ (Rojters)
WU DELHI
Kad paunovi
osvajajuMU@JAK pauna }e u~initi
sve da osvoji izabranicu svog sr-
ca. @enka, naizgled nezaintere-
sovana, sigurno ne}e ostati rav-
nodu{na na qepotu wegovog per-
ja. A epilog ove romanse sazna}e
oni koji posjete zoolo{ki vrt u
Wu Delhiju. ¥ (Rojters)
Navija~i
punih plu}aNA Svjetskom fudbalskom pr-
venstvu idu}e godine u Wema~koj
bi}e zabraweno pu{ewe i konzu-
macija alkohola na svim stadioni-
ma - ako bude prihva}en prijedlog
nadobudnog komitetlije.
Zabrana alkohola i cigareta
bi}e progla{ena ako se prihvati
prijedlog predsjednika komiteta
za zdravstvo u Bundestagu Klausa
Kir{nera, koji tra`i da se za vri-
jeme trajawa prvenstva na svim sta-
dionima zabrani pu{ewe i konzu-
macija alkohola.
- FIFA i Wema~ki fudbal-
ski savez trebaju znati da sport ima
va`nu edukativnu funkciju - rekao
je Kir{ner, ~iji su prijedlog podr-
`ali i predstavnici opozicije. ¥
BEZ POROKA NA SVJETSKOM
FUDBALSKOM PRVENSTVU
DOBOJ - Velikim finalom u Ku-
pu Republike Srpske protiv Jedin-
stva iz Br~kog, fudbaleri Sloge
okon~a}e ovogodi{wu sezonu. Upr-
kos tome {to su u dobojskom prvoli-
ga{u izuzetno zadovoqni dosada-
{wim u~inkom, sasvim je izvjesno da
svi pri`eqkuju pobjedu i osvajawe
trofeja kojim bi bila na najqep{i
na~in krunisana jedna zaista uspje-
{na fudbalska godina.
I svi vjeruju da su bli`i trijum-
fu, nego wihovi protivnici. [ef
stru~nog {taba Zoran \urguz opti-
mizam gradi na ~iwenici da wegov
sastav posebno igra
dobro va`ne utakmi-
ce.
- Pomenuo bih
utakmice protiv Rad-
nika i u Bijeqini, ka-
da smo im jedini na
wihovom buwi{tu od-
nijeli bod, i u Doboju,
kada smo pobjedom pre-
kinuli wihovu seriju
od ~etrnaest utakmi-
ca bez poraza. Zatim,
trijumf nad Drinom
HE u Vi{egradu, kada smo im se re-
van{irali za poraz u Doboju, pa vi-
soka pobjeda u prvom polufinalnom
susretu nad Qubi}em... - isti~e ]ur-
guz.
On dodaje kako se nada da su we-
govi igra~i svjesni va`nosti dana-
{weg susreta:
- Kad god smo se dogovorili da
napravimo aktivan rezultat, uvijek
smo to i postigli. Nema razloga da ta-
ko ne bude i sad. Nadam se da su moji
fudbaleri svjesni {ta zna~i igrati
jedno finale i toga da im je pehar na-
dohvat ruke.
Sloga je, da podsjetimo, prije je-
danaest godina pora`ena u finalu od
Kozare i to poslije izvo|ewa jedana-
esteraca. Sada je, {to se toga ti~e,
stawe u redovima Dobojlija, mnogo
boqe. Jer, upravo u {utovima sa bi-
jele ta~ke Slogini fudbaleri bili
su boqi od Rudara u Prijedoru i Qu-
bi}a u Prwavoru i zaslu`ili pla-
sman u finale.
- Ukoliko do|e do penala, sigur-
no je da imamo veliku prednost zato
{to je na golu Gavrilovi}, ne samo is-
kusni golman, ve} i specijalista za
odbrane jedanaesteraca. Po tome je
postao ~uven jo{ u biv{oj Jugoslavi-
ji kada je va`ilo Miqani}evo pravi-
lo da se poslije svake nerije{ene pr-
venstvene utakmice {utiraju penali
i pobjednik dobija bod. Osim toga,
mi na treningu gotovo svake nedjeqe
vje`bamo {utove sa bijele ta~ke, ta-
ko da su na{i strijelci realizovali
svaki penal u Kupu. Zato, ako na Grad-
skom stadionu budu odlu~ivali jeda-
naesterci, sigurno }emo slaviti - ka-
tegori~an je \urguz.
Me|utim, on ne pri`eqkuje ta-
kav razvoj doga|aja.
- Mi }emo nastojati da od prvog
minuta krenemo ka golu Jedinstva.
Jednostavno, nametnu}emo se u tom
me~u kao favoriti. Poku{a}emo {to
prije da zatresemo mre`u kako bismo
utakmicu rije{ili za devedeset mi-
nuta - iznosi plan \urguz.
U toj namjeri velikog saveznika
sigurno }e imati u Ogwenu @igi}u,
najboqem strijelcu Sloge u prven-
stvu.
- Normalno je da idemo na pobje-
du. Do{li smo do finala i {ta dru-
go nam preostaje nego da slavimo. Mi-
slim da }e presuditi disciplina u na-
{oj igri, htijewe i imperativ pobje-
de - smatra @igi}.
¥ Sl. PUHALO
JEDINSTVO SLOGA
STRIJELCIZanimqivo je da nijedan fudba-
ler Sloge nije odigrao sve utakmice
u Kupu.
- Svi koji su nastupili dali su pu-
ni doprinos plasmanu u finale. Ipak,
izdvojio bih Ra{i}a i Simi}a, koji
su postigli po tri gola, Omer~i}a,
dvostrukog strijelca i @igi}a, Vuko-
vi}a, Kvr`i}a, Jovanovi}a i Kr{i-
}a koji su, uz Sari}a, koji vi{e nije
u na{im redovima, po jednom zatre-
sli mre`u - ka`e ]urguz.
SARI]Poslije utakmice posqedweg kola u Doboju Go-
ran Sari}, koji je u zimskom prelaznom roku napustio
Slogu i pre{ao u Lokomotivu, po`elio je sre}u svom
biv{em klubu u finalu sa Jedinstvom iz Br~kog. On
smatra da je Sloga boqi tim i da ima velike {anse
da trijumfuje.
I Goran Sari} je dao doprinos igrama Sloge u Ku-
pu, a wegov gol protiv Nikos Kanbere u Rudanci u tri-
jumfu od 4:0 svakako je antologijski, jer je iz kruga
koji obiqe`ava centar, ali sa svoje polovine igra-
li{ta, savladao istr~alog golmana Divqakovi}a.
Gradski stadion u Bawoj Luci, glavni sudija: Obren
DOBOJLIJE VJERUJU DA ]E OSVOJITI FUDBALSKI KUP REPUBLIKE SRPSKE
NAJBOQI KAD JE NAJTE@E Kad god smo se dogovorili da ostvarimo aktivan rezultat,
to se i obistinilo i tako }e biti i sada, ka`e Zoran ]urguz
BR^KO - Pehar namijewen naj-
boqem u Kupu Srpske zavr{i}e u vi-
trinama Jedinstva. Ovako razmi{qa-
ju i pri`eqkuju svi u redovima fud-
balskog prvoliga{a iz Br~kog. Ni-
ko, ba{ niko, od wih ne vjeruje da }e
pora`eni napustiti bawolu~ki
Gradski stadion. Svi se sa rado{}u
prisje}aju 2003. godine kada su na
tom istom terenu u finalu savlada-
li favorizovanu Modri~a Maksimu
sa 1:0.
- Preduzeli smo sve da igra~ima
obezbijedimo najoptimalnije uslo-
ve kako bi {to spremnije do~ekali
finalni okr{aj sa Slogom. ^vrsto
vjerujem da }e oni to na najboqi na-
~in uzvratiti, odnosno, da }e biti
uspje{niji od rivala iz Doboja i da
}e po drugi put prigrliti ovaj vri-
jedan trofej, koji }emo proslaviti
zajedno sa na{im navija~ima - re-
kao je direktor Jedinstva
Cvjetko Simi}.
Ni po mi{qewu
pomo}nog trenera pr-
voliga{a iz Br~kog
Adnana Junuzovi}a
trijumf protiv Do-
bojlija ne bi treba-
lo da do|e u pita-
we.
- Fudbaleri su
maksimalno sprem-
ni i vjerujem da }e
to na terenu potvr-
diti. O~ekujem
obostranu dobru
igru i naravno na-
{u kona~nu pobjedu. Ne}e nam biti
lako, jer Sloga ima kvalitetan sa-
stav, {to su pokazali u nedavno za-
vr{enoj prvenstvenoj sezoni. Kup je
posebna pri~a i tu nikada ne pobje-
|uje najboqi. Tu mo`e da od-
lu~i ve}a `eqa za tri-
jumfom, motiva-
cija i sve je to
na{oj strani -
istakao je Ju-
nuzovi}.
Kapiten
i najiskusniji
f u d b a l e r
Nedeqko \u-
ki} bezbroj pu-
ta je potvrdio ka-
ka se brane boje Je-
dinstva. Sasvim
je sigurno da }e
dati sve od
s e b e
da opet, ba{ kao i prije dvije godi-
ne, podigne pobjedni~ki trofej.
- Ukoliko svi damo maksimum, a
u to ne sumwam, onda se mo`emo na-
dati pobjedi. Optimista sam i ni u
snu ne pomi{qam da mo`emo izgubi-
ti duel od rivala iz Doboja i to je za
nas zabrawena pri~a. Svaka ~ast igra-
~ima Sloge, ali neka se ne zanose da
nas mogu savladati - ubije|en je ka-
piten br~anskog prvoliga{a \uki}.
Standardni prvotimac Br~aka
Mladen Stjepanovi} tako|e o~ekuje
da }e se pobjedni~ki vratiti iz Ba-
we Luke.
- Za mene tu nema dileme - pri-
~a Stjepanovi}. To zna~i da }emo
savladati Slogu i tako osvojiti ovo-
godi{wi fudbalski kup Republi-
ke Srpske. Znamo da i oni to isto
pri`eqkuju i mo`da na isti na~in
razmi{qaju kao i mi, ali to im ne-
}emo dozvoliti.
¥ S. GREKULOVI]
FK RUDAR
Ispi}emo
{ampawac
UGQEVIK - Juniori Ru-
dara sa optimizmom ulaze u
okr{aj sa Modri~a Maksi-
mom. Oni se nadaju da mogu
sti}i do pobjede i da }e se
ku}i vratiti sa peharom.
[ef stru~nog {taba "zele-
no-crnih# uo~i ovog okr{a-
ja ka`e:
- Dobro poznajemo rivala
sa kojim smo igrali u omla-
dinskoj konkurenciji i kojeg
smo nedavno pobijedili na na-
{em terenu sa 2:0. Ne bih
imao ni{ta protiv da se
identi~an rezultat ponovi i
u finalu Kupa Republike
Srpske. Vjerujem u svoje iza-
branike i siguran sam da ne-
}emo izgubiti od Modri~a-
na.
Nada Rudara Bojan Gosti-
mirovi} tako|e je ubije|en u
trijumf.
- Ispi}emo {ampawac u
Bawoj Luci - isti~e Gosti-
mirovi}. Uz sav respekt pre-
ma Modri~a Maksimi, opti-
mista sam {to se ti~e kona~-
nog ishoda. Dakle, pobje|uje-
mo i u Ugqevik se vra}amo
sa trofejom.
Sli~no razmi{qa i ve-
zista "zeleno-crnih# Mladen
Mitrovi}.
- Nemam namjeru da pot-
cijenim rivala iz Modri~e,
ali boqi smo i savlada}emo
ih u me~u za pehar - kratko je
istakao Mitrovi}.¥ S. B.
MODRI^A - Najqep{a po-
slastica i uvod za odlu~uju}i su-
sret Kupa Republike Srpske bi-
}e finale juniora u kojem }e se da-
nas sastati Rudar iz Ugqevika i
Modri~a Maksima (15.30 ~asova).
Modri~ani su ubjedqivo osvojili
Kup BiH, a sada `ele da trijum-
fuju i na Gradskom stadionu u Ba-
woj Luci.
- Ne}e biti lako ponoviti us-
pjeh iz zajedni~kog finala, jer
Rudar je jaka i kvalitetna ekipa.
Ipak, imamo na~ina da ih savla-
damo, jer raspola`emo sa odli~-
nim igra~ima i nemamo nikakvih
problema kada je u pitawu zdrav-
stveni bilten i zato se nadam jo{
jednom slavqu svoje ekipe - rekao
je trener juniora Modri~ana Dra-
go Svitlica. Najboqi strijelac
i kapiten tima Petar Jeli} o~e-
kuje da }e sa drugovima osvojiti
i drugi trofej u ovoj sezoni.
- Da}emo sve od sebe da pobi-
jedimo Rudar i osvojimo Kup Re-
publike Srpske i donesemo jo{
jedan trofej u ovoj godini u na{
grad - kazao je Jeli}.
Glavni arbitar juniorskog
finale bi}e Goran Laki} (Br~-
ko), pomaga}e mu @eqko Mari}
(Doboj) i Ratko Kuni} (Bawa Lu-
ka), a ~etvrti sudija je Dalibor
Dra{kovi} (Isto~no Sarajevo).
Du`nost delegata obavqa}e Rade
Kova~ (Isto~no Sarajevo).
¥ V. Bl.
JUNIORI MODRI^E O^EKUJU PUN POGODAK
Petar Jeli} (Modri~a M.):
Presli{a}emo rivala
Mladen Stjepanovi} (Jedinstvo): Sa-
vlada}emo rivala (Snimio R. OSTOJI])
PODR[KAFudbaleri Jedinstva ima}e
podr{ku na Gradskom stadionu u
Bawoj Luci.
- Sigurno je da }e dva autobu-
sa sa na{im navija~ima do}i iz
Br~kog na finalni susret. Nada-
mo se da }e oni svojim bodrewem
pomo}i igra~ima za kona~an tri-
jumf nad rivalom iz Doboja - do-
dao je Cvjetko Simi}.
BAWA LUKA - U pro-
storijama Fudbalskog sa-
veza Republike Srpske da-
nas u 11 ~asova bi}e odr`a-
na sjednica Izvr{nog od-
bora na{e ku}e fudbala.
Tom prilikom razgovara}e
se o aktuelnom problemu
fudbala na prostoru BiH.
Sat vremena kasnije
bi}e prire|en prijem za
ovogodi{we finaliste na-
{eg najmasovnijeg takmi-
~ewa. Tako|e }e se na jed-
nom mjestu na}i predstav-
nici dobojske Sloge, Je-
dinstva iz Br~kog te juni-
orskih sastava Rudara iz
Ugqevika i Modri~a Mak-
sime. ¥
U FUDBALSKOM SAVEZU SRPSKE
Prijem za finaliste
Ekipa Sloge: Ne}e se ponoviti 1994. godina
@ele jo{ jedan trofej
OPTIMIZAM ME\U IGRA^IMA JEDINSTVA
KUP NIKOM NE DAMOSvaka ~ast igra~ima Sloge, ali im poru~ujemo da }emo
osvojiti trofej, isti~e Nedeqko \uki}
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
Denis Marjanovi}: Novi duel sa Radni}em(Snimio M. MIHAJLOVI])
srijeda, 15. jun 2005.SPORT2
BAWA LUKA - Fudbalski sa-
vez Republike Srpske nastavi}e sa
dokazivawem da je nedavno zavr{e-
no prvenstvo u Zajedni~koj ligi ne-
regularno. Ovo su na ju~era{woj
konferenciji za novinare saop{ti-
li predsjednik na{eg saveza Milan
Jeli}, potpredsjednik Slobodan Te-
{i} i generalni sekretar Rodoqub
Petkovi}.
- Podatak da nije registrovano
posqedwe kolo, kao i to da nije
prihva}ena kona~na tabela, jasno
govori da idemo do kraja u ra{~i-
{}avawu ne~asnih radwi. Ne pada
nam na pamet da stanemo na pola pu-
ta, to zna~i da `elimo istrajati da
se prona|u i kazne krivci za sve
ono {to se de{avalo na utakmici
Rudar - Budu}nost i @eqezni~ar -
@ep~e. Kao {to je poznato, u ovim
susretima pobijedili su gosti sa
identi~nih 1:2, {to je bawolu~ki
Borac ko{talo ispadawa iz elite.
Dakle, moramo jednom stati ukraj
fudbalskim me{etarima - rekao je
Milan Jeli}.
Na pitawe kako je @ep~e pri-
javqeno za nastup u kvalifikacija-
ma za Kup UEFA, generalni sekre-
tar Fudbalskog saveza Srpske Rodo-
qub Petkovi} je rekao:
- Do 30. aprila ove godine svi
zainteresovani klubovi mogli su su
se prijaviti za eventualan nastup na
me|unarodnoj sceni. To su iskori-
stili iz @ep~a koji su, a {to je po-
sebno zanimqivo, prijavili da }e
igrati na stadion ^elika u Zenici.
Onda ne treba nikog da iznenadi
{to je @ep~e na svom terenu, u me-
~u 27. kola, odigranom 8. maja, izgu-
bilo od Zeni~ana sa 0:1.
Milan Jeli} je naglasio da Iz-
vr{ni odbor saveza BiH nije dao
"zeleno svjetlo# za prijavu @ep~a
u fudbalskoj Evropi.
- Nismo imali ni{ta protiv da
to budu Zriwski i [iroki Brijeg,
koji nisu u~estvovali u mutnim rad-
wama. Ali, bilo smo protiv za @ep-
~e s obzirom na to da je Izvr{ni od-
bor protiv ovog kluba pokrenuo di-
sciplinski postupak. Stoga smo upo-
zorili {efa administracije Muni-
ba U{anovi}a da }e morati snositi
odgovornost za to, ukoliko se utvr-
di da je @ep~e u~estvovalo u la`i-
rawu rezultata - naglasio je Jeli}.
Prema rije~ima Slobodana Te-
{i}a, Fudbalski savez Srpske ne-
}e biti za pro{irewe lige, iako se
ne odbacuje takva mogu}nost.
- Smatram da bi bilo katastro-
falno za fudbal da se pro{iri li-
ga sa 16 na 18 klubova, jer ni u ovoj
sada{woj nema odgovaraju}eg kva-
liteta. Ukoliko se desi da se ne
usvoji pro{losezonski {ampionat,
onda niko ne}e ispasti, ni Borac
ni i Rudar. Isto tako, novi ~lano-
vi posta}e Radnik kao prvak Srpske
i iz Federacije BiH Jedinstvo iz
Biha}a. Situacija je dosta te{ka i
{to se nas ti~e, tra`i}emo da se
raspuste svi organi i da se odr`e iz-
bori na svim nivoima - kazao je pot-
predsjednik Fudbalskog saveza Re-
publike Srpske. ¥ S. BABI]
BIJEQINA - Dva kola pri-
je kraja Jedinstvo iz Broca je
obezbijedilo drugoliga{ki sta-
tus. U ovom kolu prvak je ostva-
rio samo remi protiv Sloge u
Bijeqini, ali je i to bilo do-
voqno za titulu, s obzirom na
poraz glavnog konkurenta, eki-
pe BSK.
U ovom kolu sigurne pobjede
ostvarili su Podriwe, Kolek-
tiv i Partizan, koji gaji nadu da
bi u trci sa Gr~icom mogao obez-
bijediti ostanak.
Rezultati 28 kola: PRIBOJ:
Priboj - Majevica 1:3, JAWA,
Podriwe - Sloboda 3:1, TRNO-
VA: Partizan - Piperci 5:2,
@ABARI: Crvena zvezda AP -
Drina 0:3, VELIKA OBARSKA:
Mladost - BSK 2:1, ME\A[I:
Kolektiv - Gr~ica 2:0, BIJEQI-
NA: Sloga - Jedinstvo 0:0. Slo-
bodan Zadrugar.
Plasman: Jedinstvo 71 boda,
BSK 62, Podriwe 48, Zadrugar
47, Drina 46, Sloga 40, Majevica
39, Sloboda 37, Piperci 35, Ko-
lektiv 35, Mladost 34, Crvena
zvezda AP 34, Gr~ica 26, Parti-
zan 25, Priboj 11. ¥ M. J.
KOZARSKA DUBICA - U
pretposqedwem kolu Tre}e fud-
balske lige, grupa Prijedor, do-
ma}ini su bili nemilosrdni pre-
ma gostima. Od {est susreta
ostvarili su pet pobjeda, dok je
susret izme|u Omarske i Kozare
odgo|en za srijedu.
Va`nu pobjedu ostvario je
Kne`opoqac, pobijediv{i na
svom terenu Borac iz Drvara sa 2:1
i tako izbjegao ispadawe iz lige.
Rezultati 25 kola: KNE-
@ICA: Kne`opoqac - Borac 2:1,
PRIJEDOR: Gomjenica - @ito-
promet 3:2, RASAVCI: Rasavci
- Podgrme~ 5:1, PRIJEDOR: Sla-
vija - Potkozarje 4:0, KOZARAC:
Bratstvo - Sloga 2:0, OMARSKA:
Omarska - Kozara odgo|eno. Slo-
bodna je bila ekipa Ravnica.
Plasman: Omarska 54 boda,
Slavija 44, Bratstvo 41, Borac
39, Sloga 36, Potkozarje 34, Go-
mjenica 32, Kozara 30, Kne`opo-
qac 26, Rasavci 25, @itopromet
24, Podgrme~ 21, Ravnice 17.
¥ S. S.
ISTO^NO SARAJEVO -
U derbiju posqedweg kola Tre-
}e fudbalske lige Republike
Srpske, podru~ja Isto~no Sara-
jevo - Hercegovina, sastali su se
Han Pijesak i @eqeznica iz Tr-
nova. Zlata vrijednu pobjedu (3:1)
ostvarili su doma}ini, jer je ovaj
susret direktno odlu~ivao o no-
vom {ampionu. Tako je ekipa Han
Pijeska osvojila titulu i od idu-
}e sezone }e se takmi~iti u Dru-
goj ligi Republike Srpske, gru-
pa jug.
U ovoj rundi takmi~ewa slo-
bodna je bila ekipa Rudara iz
Miqevine. ¥ G. I.
ISTO^NO SARAJEVO
PRIJEDOR
^ELNICI SAVEZA SRPSKE IDU DO KRAJU U ISTJERIVAWU FUDBALSKE PRAVDE
KRIVCE PRONA]I I KAZNITINe pada nam na pamet da stanemo na pola puta,jer se moraju na}i odgovorni za sve ono {to se de{avalona utakmici Rudar - Budu}nost i @eqezni~ar - @ep~e,ka`e Milan Jeli}
Slobodan Te{i}, Milan Jeli}, Rodoqub Petkovi}: Stop fudbalskim me{etarima (Snimio R. [IBAREVI])
TRE]E FUDBALSKE LIGE REPUBLIKE SRPSKE
NEREGULARNOST- Ono {to me brine je izjava
aktuelnog predsjednika Fudbal-
skog saveza BiH Iqe Dominkovi-
}a iz Ora{ja. On tvrdi kako je sve
pro{lo regularno, dok i ptice na
grani znaju da je sezona u potpuno-
sti neregularna. Kao da ga ne zani-
maju svi oni dokazi koju su ponu|e-
ni od strane Fudbalskog kluba Bo-
rac - naglasio je Slobodan Te{i}.
PODR[KA- Posqedwih dana na na{u
adresu sti`e sve ve}a podr{ka
od strane ~asnih qudi, kako iz
Republike Srpske, isto tako i
Federacije BiH. Svi oni nas
podr`avaju u na{im namjerama
da ra{~istimo sve ono {to ne
vaqa u fudbalu na ovim pro-
storima - rekao je Milan Je-
li}.
PRVA FUDBALSKA LIGA SRPSKE
Avdi} kraq strijelaca
BAWA LUKA - Zavr{en je
fudbalski {ampionat Republi-
ke Srpske. Ve} odranije se zna-
lo da je {ampion Radnik i da
elitu napu{taju Hercegovac i
Lokomotiva, a u posqedwih 90
minuta pala je odluka o tome ko
}e im praviti dru{tvo me|u dru-
goliga{ima. Zla sudbina zade-
sila je Drinu HE i Hercegovac.
dan crveni. ¥ D. P.
Aleksi} (Drina) 8, Vasi}
(Jedinstvo) 8, Gavrilovi} (Dri-
na) 8, Divqanovi} (Jedinstvo)
8, [odi} (Rudar Prijedor) 8,
Obradovi} (Mladost) 8, \or|i}
(Napredak) 8, @igi} (Sloga) 8,
Nikoli} (Qubi}) 9, Miqato-
vi} (Rudar Prijedor) 9, Boji}
(Jedinstvo) 8.
Najboqi igra~ 30. prven-
stvene runde je fudbaler Jedin-
stva Mirko Vasi}. Ovaj iskusni
fudbaler je u 45. minutu me~a
sa Glasincem postigao drugi gol
za Br~ake. To nije bilo kakav
pogodak, ve} gol, koji je ovom
klubu osigurao opstanak u pr-
voliga{kom dru{tvu.
16 golova - Avdi} (Rad-
nik),
13 golova - Perovi} (Mla-
dost), Gaji} (Drina),
11 golova - Boji} (Jedin-
stvo), Zeqkovi} (Qubi}), Ko-
ji} (Radnik),
10 golova - Novakovi}, Zdje-
lar (Lakta{i), Vujovi} (Drina
HE), Popovi} (Sloboda), Niko-
li} (Qubi}),
9 golova - Blagojevi} (Koza-
ra), Stanivukovi} (BSK "Crni
\or|e#), @igi} (Sloga)...
Na osam prvoliga{kih su-
sreta postignuto je 25 golova
(3,12 utakmici). Me~eve 30. ko-
la posmatralo je ~ak 4.100 gle-
dalaca (513 u prosjeku), {to je
apsolutni rekord u ovom prven-
stvu. ^ak na dvije prvenstvene
utakmice okupilo se po 1.000
qubiteqa najva`nije sporedne
stvari na svijetu. Rije~ je o utak-
micama u Bijeqini i Prijedo-
ru u kojima su se sastali Radnik
- Drina HE, odnosno Rudar Pri-
jedor - BSK "Crni \or|e#. Po-
kazano je samo 19 `utih karto-
na (2,37 po utakmici) i nijedan
crveni.
¥ D. P.
STATISTIKA
LISTA STRIJELACA
IGRA^ KOLA
TIM KOLA
NOVI GRAD - U Novom Gra-
du radost poslije opstanka u prvo-
liga{kom dru{tvu jo{ se nije ni
sti{ala, a ve} su stigle optu`be
iz rukovodstva Drine HE. Vi{e-
gra|ani prst upiru na neregular-
nost utakmice Lakta{i - Sloboda
(0:0).
- Iznena|eni smo optu`bama
od strane rukovodstva Fudbalskog
kluba Drina HE, koje su objavqe-
ne u sredstvima informisawa - ka-
`e predsjednik Slobode Mitar La-
zi}.
- Mi smo u zavr{nici prven-
stvene sezone ulo`ili maksimum
truda kako bismo odr`ali mladi
tim na okupu zbog te{ke nov~ane
situacije. U proqe}nom dijelu ima-
li smo nepredvi|enih pote{ko}a,
jer su nam se povrijedili iskusni
fudbaleri Vrane{evi}, Da{i} i
Bosan~i}. Zbog nediscipline smo
pri kraju sezone morali iz kluba
da iskqu~imo Sunda}a i Miki}a,
{to nam je dodatno komplikovalo
situaciju u borbi za opstanak. Mi
smo klub sa dugogodi{wom tradi-
cijom i uspjeli smo, na sre}u, sve
to da prebrodimo.
Pored svih muka, Novogra|ani
su u Lakta{ima nastupili bez po-
vrije|enog kapitena Da{i}a i po-
`utjelog Kova~evi}a.
- Izborili smo ~asno nerije-
{en rezultat. Lakta{i su protiv
nas nastupili u oslabqenom sasta-
vu zbog suspendovanih igra~a, ali
to je wihov problem, koji sami tre-
ba da rije{e. Kada su u prvom di-
jelu sezone u punom sastavu nastu-
pili na "Mlakvama# pora`eni su
od Slobode sa 1:4.
U Slobodi isti~u da su nasto-
jali na svim utakmicama fer i ko-
rektno bodove da osvoje na terenu,
no bilo je me~eva u kojima su o{te-
}eni. Stru~ni {tab i uprava o to-
me su blagovremeno upozoravali
nadle`ne organe Saveza.
- ̂ iwenica je da je bilo nepra-
vilnosti u takmi~ewu, kojem su pri-
je svega doprinosili klubovi i slu-
`bena lica, posebno sudije. Me|u-
tim, to su pita-
wa o kojima Fud-
balski savez Repu-
blike Srpske mora da
vodi ra~una i izna-
|e najpovoqnija
rje{ewa. Sa-
mo na taj
na~in
fudbal mo`e da se dovede na ve}i
nivo od sada{weg. Nama je ̀ ao {to
su se na{i sportski prijateqi iz
Vi{egrada na{li u ovakvoj situa-
ciji, ali je i to sastavni dio spor-
ta. Mi smo klub sa dugom tradici-
jom, igrali smo na raznim nivoima
takmi~ewa i znamo {ta zna~i pre-
seliti se u ni`i rang - dodao je La-
zi}. ¥ V. BABI]
U SLOBODI IZNENA\ENI OPTU@BAMA IZ VI[EGRADA
^ASTAN REMII pored svih problema, uspjeli smo po{tenoda izborimo nerije{en rezultat u Lakta{imai tako obezbijedimo opstanak,rekao je Mitar Lazi}
BAWA LUKA - U sali Gradske
uprave danas }e biti odr`ana Skup-
{tina Sportsko-fudbalskog predu-
ze}a Borac (po~etak u 18 ~asova).
Tom prilikom bi}e izabran pred-
sjednik, a u ovom trenutku nije po-
znato ko }e biti na ~elu pomenutog
preduze}a. Kako smo nezvani~ni sa-
znali, za ovu funkciju i daqe je naj-
ozbiqniji kandidat Qubomir ^u-
bi}.
- Nadamo se da }e na sjednici
biti izabran prvi ~ovjek Sport-
sko-fudbalskog preduze}a Borac.
Na ovom sastanku bi}e razmotrena
novonastala situacija, s obzirom
na to da jo{ nije poznato da li }e-
mo ostati u Zajedni~koj ligi ili }e-
mo idu}e sezone nastupiti u elit-
nom dru{tvu Srpske - rekao je vr-
{ilac du`nosti direktora Mio-
drag Ili}. ¥ S. B.
SPORTSKO-FUDBALSKO PREDUZE]E BORAC
Skup{tina bira predsjednika
BAWA LUKA - Tre}a sjednica
Organizacionog odbora Evropskog
rafting prvenstva "Bawa Luka - Vr-
bas 2005#, koje je na programu od 7.
do 10. jula, odr`a}e se danas sa po-
~etkom u 14 ~asova u Gradskoj skup-
{tini Bawe Luke. Na ovom sastan-
ku najvi{e govora bi}e o tome {ta
su do sada obavili radni timovi i
{ta jo{ treba da se uradi do po~et-
ka takmi~ewa kako bi se ono do~e-
kalo spremno. U ~etvrtak, sa po~et-
kom u 12 ~asova, u Me|unarodnom
pres-centru odr`a}e se konferenci-
ja za novinare na kojoj }e ~lanovi
Organizacionog odbora upoznati
predstavnike sedme sile o svim de-
taqima kada je ovo prvenstvo u pi-
tawu, odnosno terminima odr`ava-
wa pojedinih vo`wi. ¥ S. P.
EVROPSKO PRVENSTVO U RAFTINGU
Pune ruke posla
BAWA LUKA - ^lan Kik-boks
kluba Sektor Denis Marjanovi} u
nedjequ }e biti na novom ispitu. U
uvodnoj borbi "K-1# turnira u Za-
grebu on }e se sastati sa hrvatskim
reprezentativcem Frawom Radni-
}em.
- Rije~ je o borbi u lou-kiku do
75 kilograma. Radni} je moj stari
znalac. Sa wim sam se ve} tri pu-
ta susretao i nijednom nisam pobi-
jedio. Dva puta je bio boqi od me-
ne, a jedan me~ je zavr{en nerije{e-
no. U dobroj sam formi i nadam se
da je do{lo vrijeme za vra}awe du-
gova - istakao je jedan od najboqih
boraca Sektora Denis Marjanovi}.
¥ D. P.
Marjanovi} u Zagrebu
ISPIT ZA ^LANA KIK-BOKS KLUBA SEKTOR
Mitar Lazi}:Sve bilo regularno
Jedinstvo drugoliga{
srijeda, 15. jun 2005. SPORT
3
FOTO-@URNAL IZ "BORIKA"
Polaznici kampa "Rastimo": Pokazali najvi{e
Igra~i Cepelina "plavi": Sedmercima do tre}eg mjesta
Vitomir ]etkovi} i Luka
Cvek: Priznawe za dobre
odbrane
Dra{ko Prtina i Marko Krsman-
~i}: Pehar najboqem igra~u
Robert ^ufar (Termo): Poklekli u finalnoj utakmici
(Snimio R. [IBAREVI])
BAWA LUKA - Proteklih
pet godina rukomet na prostoru
Republike Srpske je nazadovao naj-
vi{e zahvaquju}i qudima, koji su
ga vodili. To tvrdi nekada{wi
predsjednik Rukometnog saveza Re-
publike Srpske Miodrag Ra|a.
- Umjesto da se napravi napre-
dak na svim poqima, a posebno u or-
ganizaciji na{ rukomet je posqed-
wih godina pao na najni`e grane.
Rad Saveza je gotovo zamro i sko-
ro je uni{teno sve {to je muko-
trpno stvarano ratnih i poratnih
godina, kada se kudikamo kvalitet-
nije radilo i to u mnogo te`im
uslovima. Ono {to bih istakao da
je nazadovawe po~elo onda kada je
na ~elo nekada{weg Ministarstva
sporta Republike Srpske do{ao
Milorad Karali} - naglasio je Mi-
odrag Ra|a.
Ovaj dugogodi{wi sportski i
rukometni radnik pesimista je i
vjeruje da se ni{ta ne}e promije-
niti ni poslije dana{we Izborne
skup{tine Rukometnog saveza Re-
publike Srpske.
- Me|u kandidatima za ~elne
funkcije saveza su qudi koji su ve}
godinama u rukometu, a rezultati
wihovog rada bili su porazni. Bi-
}e najve}a katastrofa, ako ponovo
budu izabrani, a sve su prilike da
}e biti tako - pesimista je Ra|a.
Po wegovim rije~ima krajwe je
vrijeme za uzbunu.
- Stvari se moraju mijewati iz
korijena i u rad struktura uvesti
red. Me|utim, po meni najve}i pro-
blem je {to je malo novih qudi i
novih rje{ewa pogotovo u bawo-
lu~kom rukometu, koji bi trebao
biti nosilac ovog sporta u Repu-
blici Srpskoj. Imam izuzetno mi-
{qewe o Rukometnom klubu Bo-
rac, ali ne i o qudima koji ga vo-
de. Siguran sam da bi se sa poboq-
{awem situacije u ovom klubu do-
{lo do stabilizacije i u rukomet-
nom sportu Srpske. Zato bi svi
trebalo da dobro razmisle {ta im
je ciq. Nadam se da }e ~lanovi
Skup{tine to dobro izvagati i da
}e postaviti qude koji }e raditi
za dobro rukometa, a ne za svoj li~-
ni interes. A takvih je u posqed-
we vrijeme bilo ba{ mnogo. Vi{e
su vodili ra~un o sebi nego o ru-
kometu i zato su ga i doveli na ova-
ko niske grane - istakao je na kra-
ju Ra|a. ¥ D. PA[AGI]
BAWA LUKA - Danas }e Ru-
kometni savez Republike Srpske
dobiti novog predsjednika. Nai-
me, u amfiteatru Tehni~ke {ko-
le odr`a}e se Izborna skup{ti-
na Rukometnog saveza Republike
Srpske.
- Jo{ uvijek nismo odlu~ili
sa kojim prijedlogom }emo iza}i
pred Skup{tinu. U "igri# su tro-
jica kandidata: Quban Krwaji},
Aleksandar Miqu{ i Zdravko
Mili}evi}. Jedan od wih trojice
sasvim sigurno }e biti na{ kan-
didat za predsjednika rukometne
asocijacije Srpske - rije~i su pr-
vog ~ovjeka Regionalnog saveza
Prijedor Zorana Basraka.
Kao {to je poznato, kandidat
Regionalnog saveza Bawa Luka je
Petar Milanovi}, dok su se Do-
bojlije odlu~ile za Mirka Stoj-
~inovi}a, ina~e prvog ~ovjeka
Sloge. Regionalni savez Bijeqi-
ne, jo{ uvijek se nije oglasio oko
prijedloga za predsjednika ruko-
metne asocijacije Republike Srp-
ske.
Osim izbora ~elnog ~ovjeka
ove asocijacije pred rukometnim
poslenicima bi}e jo{ 19 ta~aka
dnevnog reda. Izme|u ostalog iza-
bra}e predsjednika Skup{tine sa-
veza, ~lanove Upravnog odbora
Rukometnog saveza Srpske, tri
predstavnika Republike Srpske
u Izvr{nom odboru Rukometnog
saveza BiH.
Izborna skup{tina Rukomet-
nog saveza Republike Srpske za-
kazana je za 13 ~asova.
¥ T. P. X.
RUKOMET
Benfika zove
Qubi{i}a
BAWA LUKA - Jedna od naj-
boqih portugalskih rukometnih
ekipa, lisabonska Benfika baci-
la je oko na standardnog golmana,
~uvara mre`e, Borca Telekom Srp-
ske Bojana Qubi{i}a.
- Rije~ je o klubu, koji je u ne-
davno zavr{enom prvenstvu zauzeo
{estu poziciju. Me|utim, ambici-
je u narednom periodu su im mno-
go ve}e i ̀ ele da poja~aju svoje re-
dove. Kontaktirali su me ve} ne-
koliko puta, ali se jo{ ni{ta ni-
smo dogovorili. Istina, blizu smo
kona~nog sporazuma, me|utim, jo{
uvijek je sve otvoreno - istakao je
Qubi{i}. ¥ D. P.
BAWA LUKA - Iako je bi-
lo planirao da treniraju do 20.
juna, rukometa{ice Borca Srp-
ske po{te, koje su minuloj sezo-
ni u Zajedni~koj ligi BiH po-
stigli zapa`en uspjeh, oti{le su
na odmor.
- Mislili smo da radimo do
20. juna, ali smo odlu~ili da eki-
pu raspustimo. Kod rukometa{i-
ca je bio primjetan umor od na-
pornih prvenstvenih me~eva, a
za sve ono {to su pru`ili pro-
tekle sezone zaslu`ili su da ra-
nije odu na odmor - rekao je tre-
ner Borca Srpske po{te Rade
Un~anin.
Bilo je planirano da pro-
zivka budu 1. avgusta, ali zbog ra-
nijeg odmora sada }e i tu do}i do
pomjerawa.
- Planiramo da sa priprema-
ma po~nemo 25. jula. Najvjerovat-
nije }emo jedan dio priprema oba-
viti na planini, ali do po~etka
sve }e biti poznato. Ciq nam je
i da u narednom rukometnom {am-
pionatu BiH igramo zapa`enu
ulogu - istakao je Un~anin.
¥ T. P. X.
BAWA LUKA - [kola ruko-
meta Cepelin bila je uspje{an
organizator Drugog me|unarod-
nog turnira na kojem su u~estvo-
vale 24 ekipe. Do{le su rukomet-
ne nade iz Novog Sada, Budve,
[kofja Loke, Zagreba, Saraje-
va...
- Velika je stvar na jednom
mjestu okupiti ovoliki broj mla-
dih igra~a ~ije vrijeme tek dola-
zi. Cepelin, a i Bawa Luka mora-
ju da budu ponosni na ovu smotru.
Svaki klub trebalo bi da ima pi-
onire, kadete, juniore, jer bez wih
ni jedan nema budu}nost. Zbog sve-
ga toga Cepelin je zaslu`io po-
hvale, on treba mnogim rukomet-
nim klubovima da slu`i za pri-
mjer. Osim toga organizacija je
bila na visini kako na na terenu
tako i van wega, pa i za to doma-
}ini zaslu`uju pohvale i ~estit-
ke - naglasio je rukometni rad-
nik Branko Jankovi}, koji je sva-
kodnevno posmatrao ovu smotru.
Doma}in i organizator, Cepe-
lin, je nastupio sa ~ak {est sasta-
va: u svakoj uzrasnoj kategoriji
imao je po dvije ekipe. Ukupno je
150 dje~aka igralo je za [kolu ru-
kometa Cepelin.
- Htjeli smo da {to vi{e kli-
naca igra, da osjete takmi~arski
duh. Osim toga `eqa nam je bila
da vidimo gdje smo u odnosu na
ostale ekipe, koliko su djeca na-
predovala. Sigurno da su nam ove
provjere dobro do{le - naglasio
je jedan od trenera Cepelina Slo-
bodan \uki}.
¥ T. PAPI]-XAKULA
UNIVERZITETSKE
SPORTSKE IGRE
Filozofi
na pravnike
BAWA LUKA - Preko penala
do finala. Naime, polufinalne
utakmice u malom fudbalu Uni-
verzitetskih sportskih igara "Ba-
wa Luka 2005# izme|u Filozof-
skog i Tehnolo{kog fakulteta,
odnosno Ekonomskog i Pravnog za-
vr{ene su tek poslije izvo|ewa
udaraca sa bijele ta~ke. Studenti
filozofije slavili su sa 4:3, a
pravnici 9:8. Poznati su i ko{ar-
ka{ki finalisti, a to su: Fakul-
tet fizi~ke kulture i sporta 1 i
Arhitektonsko-gra|evinski fa-
kultet kod mu{karaca, dok }e u
`enskoj konkurenciji o pobjedni-
ku igara odlu~ivati Tehnolo{ki
i Fakultet fizi~ke kulture i
sporta. Prema planu i programu
danas je na rasporedu finale u ko-
{arci za `ene (16 ~asova), te me-
~evi koji odlu~uju tre}eplasira-
nim u ostalim sportovima.
Rezultati: polufinale mali
fudbal: Filozofski fakultet -
Tehnolo{ki fakultet 4:3 (pena-
lima), Ekonomski fakultet - Prav-
ni fakultet 8:9 (penalima), polu-
finale ko{arka mu{karci: Fa-
kultet fizi~ke kulture i sporta
1 - Fakultet fizi~ke kulture i
sporta 2 46:36, - Vi{a {kola Mi-
nistarstva unutra{wih poslova
43:34, polufinale ko{arka `ene:
- Arhitektonsko-gra|evinski fa-
kultet 20:18, Fakultet fizi~ke
kulture i sporta - Ekonomski fa-
kultet 20:0 (p. f.). ¥ D. C.
MIODRAG RA\A, RUKOMETNI RADNIK
VRIJEME ZA PROMJENEUmjesto da se napravi napredak na svim poqima,
a posebno u organizaciji na{ rukomet je posqedwih
godina pao na najni`e grane, rekao je Miodrag Ra|a
DANAS IZBORNA SKUP[TINA RUKOMETNOG SAVEZA SRPSKE
Krwaji}, Milanovi}, Stoj~inovi}...
PRVOTIMKE BORCA SP VI[E NE TRENIRAJU
Prozivka 25. jula
ORGANIZATOR POLO@IO ISPIT
KAD BI DRUGI
KAO CEPELINDoma}in smotre
"Vi{e od rukometa"
zaslu`io sve pohvale i mnogima
bi trebao da bude primjer
KRIZAKoliko je velika kriza u
rukometnom sportu govore i
sqede}e rije~i Miodraga Ra|e:
- Umjesto da nam klubovi ja-
~aju, oni su sve lo{iji. To naj-
boqe pokazuju nastupi u Zajed-
ni~koj ligi BiH, gdje smo osta-
li samo sa tri kluba - razo~a-
ran je Ra|a.
KAMPKao i svake godine i ove je
[kola rukometa Cepelin or-
ganizovala kamp. Oko 100 dje-
~aka prove{}e po sedam dana
na moru.
- Prva grupa je oti{la u
ponedjeqak u Igalo. Wu sa~i-
wavaju oni najmla|i od 11 go-
dina. Igra~i }e biti raspore-
|eni u ~etiri smjene, a posqed-
wa }e biti u Crnoj Gori od 3.
do 10. jula - istakao je \uki}.
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
POLUFINALE
ZA TRE]E MJESTO
srijeda, 15. jun 2005.SPORT4
DVORANA: "Inter hala# u Bratislavi, gledalaca: 300, su-
dije: Sudek i Jana~ (Slova~ka).
NOVI SAD: Perkovi~, Ani~i} 16, gaji} 8, Jovan~evi} 8, Ele-
priprema materijale za sastanke direktora i zamjenika direktora, prima sortira i arhivira po{tu
naslovqenu na direktora i zamjenika direktora, zakazuje sastanke rukovodstva Direkcije, odgovoran je za
uspostavqawe i razvoj sistema informisawa rukovodstva Direkcije u ciqu pra}ewa i poboq{awa efikas-
nosti rada Direkcije, u~estvuje u izradi programa obuke zaposlenih u Direkciji, obavqa i druge poslove
koje mu odredi direktor i zamjenik direktora;
5.d. Pomo}nik direktora za gotovinske prodaje koordinira rad na nivou sektora, priprema godi{wi i
mjese~ni plan prodaje, analizira i kontroli{e ostvarewe planova, priprema prijedlog ~lanova komisi-
je, priprema sve informacije o radu Sektora, kontaktira sa potencijalnim investitorima i u~estvuje u
pregovorima sa kupcima, obavqa ostale aktivnosti u okviru Sektora, a za svoj rad neposredno je odgovo-
ran direktoru i/ili zamjeniku direktora. Obavqa i druge poslove po nalogu rukovodioca Sektora.
5.|. Vi{i stru~ni saradnik za prodaje priprema javne pozive za u~e{}e na gotovinskim prodajama, konk-
takt osoba za informacije o predmetima prodaje, u~estvuje u pripremi preduslova za provo|ewe go-
tovinskih prodaja, priprema rje{ewe o imenovawu komisije za gotovinske prodaje, prikupqa dokumentaciju
za izradu posebnih privatizacionih programa, priprema informativne memorandume, po potrebi u~estvu-
je u procjewivawu kapitala u preduze}ima, predla`e izradu strategije privatizacije za pojedina~na pre-
duze}a, konktakt je osoba za davawe informacija, u~estvuje u radu komisija i pregovara~kih timova, po
potrebi asistira prilikom izrade ugovora, radi ostale poslove na pripremi i provo|ewu tendera, sara|uje
sa finansijskim savjetnicima i donatorima, priprema prospekte preduze}a ~iji se kapital prodaje na berzi,
saradwa sa brokersko-dilerskim ku}ama i drugim institucijama tr`i{ta kapitala, analizira i a`uri-
ra rezultate prodaje, obavqa sve druge aktivnosti u vezi gotovinskih prodaja, a za svoj rad neposredno je
odgovoran pomo}niku direktora za gotovinske prodaje. Obavqa i druge poslove po nalogu rukovodioca
Sektora.
5.e. Pomo}nik direktora za pravna pitawa obavqa najslo`enije stru~ne poslove iz oblasti Sektora, ko-
ordinira radom Sektora, ostvaruje saradwu sa drugim sektorima, organima i preduze}ima, ustanovama i
drugim subjektima u okviru izvr{avawa programa rada Sektora, vr{i kontrolu i organizuje pravne po-
dr{ke rada Direkcije, vr{i pravnu ocjenu nacrta akata koje predla`e i donosi Direkcija, vr{i pravnu
ocjenu nacrta i propisa koji tretiraju svojinsku transformaciju a predlo`eni su od strane bilo koje na-
dle`ne institucije, vr{i kontrolu nad poslovima upravnog rje{avawa sporova i poslovima uprave koji
se odnose na rad Direkcije, prati i predla`e mjere za racionalnije i efikasnije obavqawe poslova,
edukativni poslovi u skladu sa fazama razvoja projekta, drugi poslovi i zadaci iz djelokruga struke, dru-
gi poslovi iz djelokruga Sektora koje mu odredi direktor i zamjenik direktora;
5.`. Vi{i stru~ni saradnik obavqa najslo`enije stru~ne poslove iz oblasti Sektora, izrada akata koje
predla`e i donosi Direkcija, vr{i pravnu ocjenu nacrta i propisa koji tretiraju svojinsku transfor-
maciju, a predlo`eni su od strane bilo koje nadle`ne institucije, pru`a aktivnu podr{ku sektorima pri
prodajama dr`avnog kapitala i aktivno u~estvuje u prodajama dr`avnog kapitala, izrada ugovora o pro-
daji i pra}ewe realizacije ugovora sa akcentom na me|unarodnim ugovorima, pravna pomo} u procesu ko-
rporatizacije, izrada prijedloga za upravqawe dr`avnim akcijama, izrada koncepta i u~e{}e u ak-
tivnostima prodaje imovine iz pasivnog podbilansa, drugi poslovi i zadaci iz djelokruga struke koje mu
u zadatak stavi direktor, zamjenik direktora i rukovodilac Sektora;
5.z. Vi{i stru~ni saradnik za pravnu podr{ku vodi upravni postupak iz nadle`nosti Direkcije, pravnu
pomo} u slu~aju potrebe promjene zakonske regulative, priprema nacrte propisa koji se ti~u privati-
zacije, pravna podr{ka ostalim organizacionim jedinicama pri wihovim redovnim poslovima, u~e{}e u
provo|ewu metoda gotovinske prodaje, stru~na priprema i pravna podr{ka aktivnostima svih organiza-
cionih jedinica Direkcije (rad za potrebe Savjeta za privatizaciju, resornim ministarstvima, Sekre-
tarijatom Vlade), pravna pomo} i korespodencija sa strankama, drugi poslovi i zadaci iz djelokruga
struke koje mu u zadatak stavi direktor, zamjenik direktora i rukovodilac Sektora.
5.i. Vi{i stru~ni saradnik za pravne i personalne poslove samostalno i sistematski radi upravno nad-
zorne poslove i poslove vezane za izradu svih vrsta propisa i akata u Direkciji i slo`ene analiti~ke
materijale od zna~aja za funkcionisawe Direkcije koji zahtijevaju samostalnog u radu i {ire poznavawe
problematike iz oblasti privatizacije i u vezi sa privatizacijom i oblasti funkcionisawa upravnih
organizacija. Obavqa i druge poslove ~ije izvr{ewe mu povjere direktor, zamjenik direktora i stru~ni
savjetnik za pravna pitawa.
IIIIzvr{ioci posla na radnim mjestima ozna~enim brojem 1,2,3,4 i 5 imaju status dr`avnog slu`benika.
Izvr{ilac posla na radnom mjestu ozna~enom brojem 4.a prije postavqewa u dr`avnu slu`bu na navede-
no radno mjesto prove{}e 60 dana na probnom radu po planu koji donosi Agencija. Prilikom prijema na
probni rad kandidati }e se upoznati sa sadr`ajem poslova i zadataka radnog mjesta kao i na~inom pra}ewa
i ocjewivawa rezultata wihovog rada. Ukoliko ocjena rada kandidata bude zadovoqavaju}a Agencija }e
potvrditi postavqewe dr`avnog slu`benika, a ukoliko ocjena rada bude nazadovoqavaju}a Agencija }e
razrije{iti du`nosti dr`avnog slu`benika koji time gubi svoj status bez primawa naknade. Po`eqni
uslovi kod radnih mjesta navedenih u ta~ki 5 su uslovi ~ije je ispuwewe po`eqno ali nije obavezno. Is-
puwewe po`eqnih uslova ne daje obaveznu prednost kandidatima prilikom izvora u odnosu na ostale kan-
didate koji ispuwavaju op{te i posebne uslove.
Op{ti uslovi za prijem dr`avnog slu`benika u radni odnos
1. da je dr`avqanin Republike Srpske ili BiH i da ima prebivali{te u Republici Srpskoj;
2. da je stariji od 18 godina;
3. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost;
4. da je po svojim radnim i qudskim kvalitetima dostojan ugleda dr`avnog slu`benika;
5. da nije osu|ivan za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est mjeseci ili za krivi~no
djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u organu dr`avne uprave.
Posebni uslovi:
Za radno mjesto ozna~eno brojem 1.a.
- visoka stru~na sprema, elektrotehni~ki ili ma{inski fakultet, najmawe osam godina radnog iskustva
u struci ili pet godina radnog iskustva u organima dr`avne uprave, polo`en dr`avni ispit za rad u or-
ganima dr`avne uprave i poznavawe rada na ra~unaru;
Za radno mjesto ozna~eno brojem 2.a.
- visoka stru~na sprema, pravni fakultet, najmawe osam godina radnog iskustva u pravosu|u ili pet god-
ina radnog iskustva u organima dr`avne uprave, polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne uprave;
Za radno mjesto ozna~eno brojem 3.a.
- Visoka stru~na sprema, pravni fakultet, tri godine radnog iskustva u struci ili dvije godine radnog
iskustva na poslovima u organima dr`avne uprave, polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne up-
rave.
Za radno mjesto ozna~eno brojem 4.a.
- Visoka stru~na sprema, fakultet ekonomskog ili pravnog smjera, najmawe tri godine radnog iskustva u
struci ili dvije godine na poslovima u organima dr`avne uprave, te polo`en stru~ni ispit;
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.a.
- Visoka stru~na sprema, zavr{en pravni fakultet, osam godina radnog iskustva u struci ili pet godina
radnog iskustva u organima dr`avne uprave i polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne uprave.
Po`eqni uslovi: polo`en pravosudni ispit ili stru~no zvawe specijaliste iz oblasti privrednog pra-
va, poznavawe jednog svjetskog jezika i radnog iskustvo na privatizacionom procesu;
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.b.
- Visoka stru~na sprema, zavr{en ekonomski fakultet, tri godine radenog iskustva u struci ili dvije go-
dine radnog iskustva u organima dr`avne uprave, zvawe ovla{tenog revizora i polo`en stru~ni ispit za
rad u organima dr`avne uprave;
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.v.
- Visoka stru~na sprema, zavr{en fakultet iz oblasti dru{tvenih nauka, najmawe tri godine radnog
iskustva u struci ili dvije godine radnog iskustva u organima dr`avne uprave, polo`en stru~ni ispit za
rad u organima dr`avne uprave. Po`eqni uslovi: poznavawe jednog svjetskog jezika i radno iskustvo na
privatizacionom procesu.
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.g.
- Zavr{ena vi{a {kola dru{tvenog smjera, tri godine radnog iskustva u struci ili dvije godine radnog
iskustva u organima dr`avne uprave, polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne uprave. Po`eqni
uslovi: poznavawe jednog svjetskog jezika.
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.d.
- Visoka stru~ne sprema, zavr{en ekonomski fakultet, osam godina radnog iskustva u struci ili pet go-
dina radnog iskustva u organima dr`avne uprave i polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne up-
rave. Po`eqni uslovi: znawe engleskog jezika i radno iskustvo na privatizacionom procesu.
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.|.
- Visoka stru~na sprema, zavr{en ekonomski ili pravni fakultet, tri godine radnog iskustva u struci
ili dvije godine radnog iskustva u organima dr`avne uprave, polo`en stru~ni ispit za rad u organima
dr`avne uprave. Po`eqni uslovi: znawe engleskog jezika.
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.e.
- Visoka stru~na sprema, zavr{en pravni fakultet, osam godina radnog iskustva u struci ili pet godina
radnog iskustva u organima dr`avne uprave, polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne uprave.
Po`eqni uslovi: polo`en pravosudni ispit ili stru~no zvawe specijaliste iz oblasti prava i radno iskust-
vo na privatizacionom procesu.
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.`.
- Visoka stru~na sprema, zavr{en pravni fakultet, tri godine radnog iskustva u struci ili dvije godine
radnog iskustva u organima dr`avne uprave i polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne uprave.
Po`eqni uslovi: polo`en pravosudni ispit ili posebna specijalisti~ka znawa.
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.z.
- Visoka stru~na sprema, zavr{en pravni fakultet, tri godine radnog iskustva u struci ili dvije godine
radnog iskustva u organima dr`avne uprave, polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne uprave.
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.i.
- Visoka stru~na sprema, zavr{en pravni fakultet, tri godine radnog iskustva u struci ili dvije godine
radnog iskustva u organima dr`avne uprave, polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne uprave.
Po`eqni uslovi: poznavawe jednog svjetskog jezika i radno iskustvo na privatizacionom procesu.
IVSvi kandidati koji ispuwavaju op{te i posebne uslove podlije`u javnom testirawu. Javno testirawe po-
drazumijeva razgovor-intervju sa ~lanovima izborne komisije. O vremenu i mjestu javnog testirawa svi
kandidati bi}e blagovremeno obavije{teni. Rezultati javne konkurencije, u smislu ~lana 43 stav 2 Za-
kona o administrativnoj slu`bi u upravi Republike Srpske bi}e objavqeni na veb sajtu Agencije.
VPrijava na konkurs dostavqa se na propisanom obrascu za prijavu koji je dostupan na veb sajtu Agencije,
www.adu.vladars.net, a mo`e se dobiti i u Agenciji. Uz prijavu na konkurs, kandidati su obavezni prilo`iti
dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova. Prijave se mogu dostavqati li~no ili putem po{te na
adresu: Agencija za dr`avnu upravu, ulica Kraqa Petra I Kara|or|evi}a broj 103. Prijave se mogu
dostavqati i na e-mail: aduprs›blic.net sa naznakom ta~nog mjesta za koje se podnosi prijava. Kandidat ko-
ji podnosi prijavu putem e-mail adrese obavezan je dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslo-
va u roku od 7 dana od dana prijave.
Rok za podno{ewe prijava je 30 dana od dana objavqivawa javnog konkursa.
Rok za podno{ewe prijave te~e od dana objavqivawa u dnevnom listu "Glas Srpske#.
Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe u smislu obavqawa razgovora-inter-
vjua sa kandidatima.
VIJavni konkurs }e se objaviti u dnevnom listu "Glas Srpske#, "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i
"Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine#.
DIREKTOR
Dragomir Kutlija
Na osnovu ~lana 45 stav 1 Zakona o administrativnoj slu`bi u upravi Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 16/02, 62/02, 38/03 i 42/04) i ~lana 3 Pravilnika o jedinstvenim pravilima i
proceduri provo|ewa javne konkurencije za zapo{qavawe, imenovawe i postavqewe dr`avnih slu`benika ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 84/03), Agencija za dr`avnu upravu, raspisuje
Mjesto izvla~ewa: Studio RTRS; 20:05 ~asova; (direk-tan TV prenos).Regularnost izvla~ewa pratila je komisija u sastavu:1. Sabqi} Vojka, predsjednik2. ^oli} Zagorka, ~lan3. [kobi} Mira, ~lanSvi dobitnici nagrada, ukqu~uju}i i glavne robne na-
grade, premiju Bingo i Xek pot-ove, za sve informa-cije o na~inu preuzimawa nagrada, treba da se jave nabrojeve telefona Lutrije RS 051/322-000, i 051/322-030,ili da do|u u prostorije Lutrije RS (adresa: Ul. Vla-dike Platona br. 6, Bawa Luka), ili da se jave na pro-dajna mjesta Lutrije RS. U Bawoj Luci,
13.6.2005.
SLU@BENI IZVJE[TAJ123. kola TV BINGA koje je odigrano 13.6.2005.
2. TOMBOLSKI DIO:
Izvu~eni brojevi po redoslijedu izvla~ewa:
1. ROBNO-NOV^ANE NAGRADE
Pregled izvu~enih brojeva:
Ekstra peterac 1.000,00 KM do dobitkaEkstra deseterac 2.000,00 KM do dobitka
400.000,00 KM do 35. izvu~ene loptice300.000,00 KM do 36. izvu~ene loptice200.000,00 KM do 37. izvu~ene loptice100.000,00 KM do 38. izvu~ene loptice
XEK POT 20.000,00 KM do 39. izvu~ene lopticeBINGO 11.000,00 KM do dobitka
Fond za 14 pogodaka 3.000,00 KM
Fond za igra~e sa 14 pogodaka: 3.000,00 KM
Ukupan broj dobitnika: 13
Iznos premije po dobitniku: 230,77 KM
3. Mawa - ve}a:
IZNOSU KM
Ser. Broj kartice Mjesto015 7049885 M. Grad015 7041817 Bawa Luka015 7041878 Bawa Luka
Dobitne kartice za sqede}e kolo:
4. Mawa - ve}a sqede}e kolo:
1. 60.00 KM TRI ZADWA BROJA 504 BROJ DOBITNIKA 412. 50.00 KM TRI ZADWA BROJA 420 BROJ DOBITNIKA 483. 40.00 KM TRI ZADWA BROJA 983 BROJ DOBITNIKA 494. 30.00 KM TRI ZADWA BROJA 396 BROJ DOBITNIKA 505. 20.00 KM TRI ZADWA BROJA 052 BROJ DOBITNIKA 476. 10.00 KM DVA ZADWA BROJA 84 BROJ DOBITNIKA 4817. 5.00 KM DVA ZADWA BROJA 59 BROJ DOBITNIKA 4858. ZAMJENA DVA ZADWA BROJA 32 BROJ DOBITNIKA 481