-
to znai odluka Brisela da pregovore sa Crnom Gorom otvori sa
najteim poglavljem
Dekan FDES-a, prof. dr orije Blai
Zato Pariz i Berlin jo ne dajuzeleno svijetlo Podgorici
Nauka ne stanuje na Balkanu
TEMA BROJA
intervju
analiza
region
Evropski pulsISSN 1800-7678
Elektronski mjesenik za evropske integracije - broj 73, oktobar
2011.
-
Uvodnik:
Vladan ugi
Napredak, ali i briga zbog Vijesti i korupcije / Parlamentarni
odbor za stabilizaciju i pridruivanje, koji ine poslanici Evropskog
parlamenta i Skuptine Crne Gore, na treem sastanku u Briselu
pozdravio je dobar napredak Crne Gore u ispunjavanju sedam uslova
EK. U zajednikoj Deklaraciji se, meutim, izraavaju zabrinutost zbog
nemogunosti organa za sprovoenje zakona da zaustave napade na
dnevni list 'Vijesti', kao i zbog korupcije koja je jo rairena u
mnogim oblastima.
Komisija preporuila otvaranje pregovora / Evropska komisija je
preporuila otvaranje pregov-ora sa Crnom Gorom. Taan datum poetka
pristupnih pregovora trebalo bi da odrede premijeri i efovi drava
lanica na sjednici Evropskog savjeta u decembru. Komisija je
istovremeno predloila novu strategiju na osnovu koje e prva
pregovaraka poglavlja biti 23. i 24, a koja se odnose na na oblasti
ljudskih prava, vladavine prava i borbu protiv korupcije i
organizovanog kriminala i sma-traju se najteim.
Bez datuma pregovora u decembru? / Premijer Igor Luki kazao da
je mogue da se zbog eko-nomskih problema sa kojim se suoava EU,
agenda proirenja, pa i dobijanja datuma pregovora za Crnu Goru, ne
nau na decembarskom zasijedanju Evropskog savjeta. Istvoremeno su
se pojavile spekulacije da se Njemaka i Francuska ne slau da Crna
Gora dobije datum pregovora na tom samitu.
Francuska kae da je kljuno uraeno / Francuski ministar spoljnih
poslova Alen ipe izrazio je uvjerenje da e Crna Gora naredne godine
poeti pregovore o lanstvu u EU. "Ono sto je kljuno ve je uinjeno i
vjerujem da emo 2012. poeti pregovore sa Crnom Gorom", kazao je ipe
poslije razgovora sa crnogorskim kolegom Milanom Roenom u
Parizu.
Njemaka trai hitne akcije / ef poslanikog kluba njemake vladajue
CSU tefan Majer poruio da su oekivanja Njemake da Crna Gora u
najkraem roku, do sredine novembra kada e Bundestag raspravljati o
preporuci EK, prui konkretan dokaz o postojanju politike volje i
profesionalne sprem-nosti policije i tuilastva da rade na evropski
nain, saoptili su lider PzP-a Neboja Medojevi, Nove Andrija Mandi i
poslanik SNP-a Predrag Bulatovi koji su boravili u zvaninoj posjeti
Berlinu.
Kalendar04. oktobar
12. oktobar
24. oktobar
27. oktobar
27. oktobar
Evropska komisija preporuila je 12. oktobra otvaranje
predpristupnih pregovora sa Crnom Go-rom. Malo ko je prije 10
mjeseci iskreno vjerovao da e, prije svega, Vlada i dravne
institucije ispuniti otre uslove EK ime je uspjeh vei. Meutim,
poetnu euforiju stiale su naznake i speku-lacije da pojedine lanice
EU, kao to su Njemaka, Francuska i Holandija, ne ele da na
decem-barskom samitu efova drava i vlada daju zeleno svijetlo Crnoj
Gori. Ta odluka, iz ugla evropski orjentisanih snaga u Crnoj Gori,
bila bi veoma pogrena. Do sada je EU mnogo puta nezaslueno
nagraivala crnogorske vlasti, na to su (in)direktno ukazivali
civilni sektor, mediji i opozicije. EU bi sada morala da zna da je
Crnoj Gori neophodo da zadri momentum na svom evropskom putu jer,
po prvi put od kada je krenula tom stazom, postoje jasno vidljive
promjene. Odluka po-jedinih lanica da blokiraju Crnu Goru, makar
samo do juna 2012, predstavlja veliku opasnost za uruavanje krhkog
procesa demokratskih reformi. Evropi se posljednjih mjeseci
spoitava da mora da sredi svoju kuu. To, valjda, podrazumjeva da
malo metlom sredi stanje na svom stepenitu ili u dvoritu koje je
zarobljeno u mrei kriminalaca, tajkuna i politiara koji su opasnost
po stabilnost zapadnog Balkana. Crnogorskim vlastima prije Savjeta
EU preostaje samo da privedu pravdi neku krupnu ribu, kao dokaz
svoje iskrenosti na putu EU.Ako bi vladajua elita i institucije u
Crnoj Gori bile spreme da se radi EU odreknu svojih finansijera ili
saboraca, to bi neminovno vodilo odreenim potresima u vladajuim
partijama, i Sarkozi bi mogao na proljeni predsjednikim iz-borima u
Francuskoj sebi dopustiti, vjerovatno, neznatak gubitak glasova
eurosketpika.
(Po)grena odluka
Evropski puls
www.cgo-cce.org
2
Uvodnik / Kalendar
-
Ovo je jo jedna vana godina za proirenje. Hrvatska je zakljuila
pregovore o pristupanju. Vidjeli smo dosta napretka i reformi i u
nekim drugim zemljama regiona. I posljednji bjegunci su privedeni
Meunarodnom tribunalu za ratne zloine u bivoj Jugoslaviji u Hagu.
Naalost, ne ide sve u pozitivnom smjeru. Odnosi izmeu Pritine i
Beograda su i dalje nategnuti, iako sada oekujemo da e pregovori
biti nastavlje-ni. Situacija izmeu Turske i Kipra je jo jedan
podsjetnik na potencijalne probleme u regionu. Transformacija koja
je u toku u zemljama u procesu proirenja polazi od istih osnova na
ko-jima je sagraena sama Unija. To najprije znai jaanje vladavine
prava i reformu javne uprave. Mnoge od zemalja su postigle napredak
u ovoj oblasti, ali to je dugoroni projekat i neophodan je dalji
rad u godinama koje dolaze.
Kako bi im u tome pomogli, elio bih da naja-vim novi pristup
pravosuu, osnovnim pravima i sudstvu. Namjera nam je da ovim
oblastima pristupimo veoma rano u procesu pregovo-ra, otvarajui
konkretna poglavlja u skladu sa akcionim planovima usvojenim od
strane pojedinanih vlada. To e biti i poglavlja koja e biti
zakljuena na samom kraju pregovora. Redovno emo izvjetavati o
primjeni reformi, ispunjavanju kljunih zadataka iz akcionih
pla-nova i dugoronog uinka reformskih mjera. Kada to bude
neophodno, predloiemo kore-ktivne mjere. Drugi temelj proirenja je
sloboda izraavanja u medijima. Bez slobode medija se ne moe
govoriti o istinskoj transformaciji. Vanost koju Komisija i
Evropski parlament pridaju ovom pitanju se najbolje vidi u
orga-nizaciji konferencije Digni glas! (Speak Up!) koju je Komisija
organizovala u maju ove go-dine. Zakljuci konerencije su poslati
svim premijerima zemalja u procesu pritupanja. Oekujemo da e se
preduzeti konkretni ko-raci, prije svega izmjena zakonodavstva koje
se tie medija kako bi se pruila vea zatita no-vinarima i tuiocima.
Trea bitna stavka u pro-cesu pristupanja je jaanje regionalne
saradnje i pomirenja na zapadnom Balkanu, kao jedan
od stubova procesa stabilizacije i proirenja: od saradnje u
energetici i zatiti ivotne sredine do rjeavanja pitanja izbjeglica
i ratnih zloina. Od svojih partnera traimo da preduzmu ko-rake u
rjeavanju bilateralnih pitanja to je prije mogue to su stvari koje
se ne smiju isprijeiti u pregovarakom procesu. Najzad, u ovom
procesu pokuavamo da postignemo odriv ekonomski oporavak,
prihvatanje ciljeva strategije Europe 2020 i proirimo saobraajne i
energetske mree. U veini zemalja u procesu pristupanja ekonomski
oporavak je ve na vi-diku. Sada jo treba osigurati stabilnu
razvojnu putanju i rast broja zapoljenih kako u zeml-jama
kandidatima tako i u samoj Uniji.
Proirenje je snana, kredibilna politika, poli-tika koja ima
transformacijski potencijal da promijeni drave na koje se
primjenjuje na nain koji e koristiti kako njihovim graanima tako i
samoj EU. Ovaj transformacijski poten-cijal procesa proirenja EU se
najbolje vidi na primjeru Hrvatske. Danas je Hrvatska potpuno
drugaija zemlja od one koja se prije deceni-ju prijavila za lanstvo
u Uniji. Zadovoljstvo mi je da vidim da je transformacijski procesa
proirenja zaivio i u drugim zemljama.
Autor je Evropski komesar za proirenje (Izvodi iz govora pred
Evropskim parlamentom o izvjetajima o napretku za drave zapadnog
Balkana)
Vana godina za proirenje
tefan Fule
Evropski puls
www.cgo-cce.org
3
Pogled iz EU
-
Tina Radulovi
Evropska unija ima novu strategiju za pregovo-re sa zemljama,
prvenstveno zapadnog Balkana, koje pretenduju na lanstvo najvei
problemi prvi su na listi za pregovarakim stolom. Ot-varanjem
poglavlja 23. (Sudstvo i osnovna prava) i 24.( Pravda, sloboda i
bezbjednost) na poetku pregovora, u Crnoj Gori bi se, sma-traju
poznavaoci evropskih integracija, pra-vovremeno rijeio veliki
problem malih zemalja - nezavisan rad pravosudnih organa. Stoga je
za oekivati da e vremenom graani sve manje brinuti ko stoji iza
koga, zato je neko osuen, a neko nije ni procesuiran, uprkos
umijeenosti u koruptivne poslove ili organizovani kriminal.
Crnogorskim vlastima odavno se spoitavaju problemi u ovim
oblastima, a i EU je nauila lekcije iz posljednja dva
proirenja.
Potpredsjednik Delegacije Evropskog parla-menta za saradnju sa
zemljama jugoistone Evrope, slovenaki poslanik Jelko Kacin istie da
je Komesar za proirenje tefan File upo-zorio zvaninu Podgoricu da
je EU na osnovu iskustava sa Hrvatskom odluila da se najtea
poglavlja otvaraju na samom poetku pregovo-ra kako bi bilo na
raspolaganju dovoljno vre-mena da se razviju institucije koje su
ukljuene u reforme u odreenim oblastima.
Govorimo o pravosuu, tuilatvu, o pitanjima osnovnih ljudskih
prava. To je sada nova strate-gija EU, da se ne bi zatezalo na
kraju, kada svi ure, kada hoe brzinu i nita ne postignu
u vremenskim okvirima koji im stoje na ra-spolaganju, pa da
poslije ulaska u EU imamo monitoring u dravi lanici. Strategija je
da se na samom poetku otvore ta teka poglavlja kako bi od samog
poetka Komisija imala uti-caj da se tu situacija popravi, objanjava
Kacin. Odgovarajui na pitanje da li e otvaranje po-glavlja koja se
tiu i korupcije i organizovanog kriminala, otvoriti novi zahtjev EU
- zvanini
Za nezavisno pravosue nee biti nedodirljivih
Zato je EK preporuila da pregovori sa Crnom Gorom ponusa najteim
poglavljima koja se odnose na vladavinu prava
Na pitanje da li e otvaranje poglavlja koja se tiu i korupcije i
organizovanog krimi-nala, otvoriti novi zahtjev EU - zvanini ili
nezvaniani - da se procesuiraju oni koji su prekrili zakon na
najviim nivoima vlasti, potpredsjednik Delegacije Evropskog
parla-menta za jugoistonu Evropu Jelko Kacin je odgovorio: Bez toga
nee moi napre-dovati nijedna drava, pa ni Crna Gora. im se pravosue
toliko jaa, onda vie nema nedodirljivih.
Vrijeme kad se gutaju velike abe Podsjeajui na pristup pokojnog
premi-jera Srbije Zorana inia ako mora da proguta abu, nemoj mnogo
da je gleda - progutaj je odmah, a ako mora da proguta nekoliko
aba, najveu progutaj prvu, Uljarevieva ocjenjuje da ovakav stav
prema problemima nikada nije bio dominantan u voenju politike u
Crnoj Gori. Samo zahvaljujui procesu evrop-skih integracija nai
donosioci odluka se bave i neprijatnim temema. To je jo uvi-jek
nedovoljno odluno i uinkovito. Da nije pritiska integracija, u
zemlji u kojoj institut odgovornosti zvaninika prema graanima ne
postoji, stvari bi bile daleko nepovoljnije, ocijenila je
Uljarevieva.
Evropski puls
4
www.cgo-cce.org
Tema broja
-
ili nezvaniani - da se procesuiraju oni koji su prekrili zakon
na najviim nivoima vlasti, Ka-cin je odgovorio: Bez toga nee moi
napre-dovati nijedna drava, pa ni Crna Gora. im se pravosue toliko
jaa, onda vie nema nedo-dirljivih.
Prema njegovom miljenju, na taj izazov treba gledati iz pozicije
graana Crne Gore. Rasprava o tim pitanjima je posljedica toga da u
zemlji koja ima ogranien broj stanovnika svako zna svak-oga, i onda
uvijek svi prave te socijalne mree, ko stoji iza koga, zato je neko
osuen, a zato neko uopte nije ni procesuiran. Zato smatram da
otvaranje ovih poglavlja na poetku, je veoma korisno i za
napredovanje Crne Gore ka EU, a na drugoj strani u funkciji he
jaanja povjerenja graana u institucije, ocjenjuje Kacin.
On je optimista da Crna Gora moe naprav-iti pomak u ovom dijelu.
Ovo kaem jer je u malim zemljama, kada se napravi proboj, taj
domino efekat veoma uoljiv i operativan, smatra Kacin dodajui da
Crna Gora u ovom momentu zasluuje povjerenje koje joj moraju
iskazati efovi drava i vlada 9. decembra i pot-vrditi datum poetka
pregovora, a onda je sve na crnogorskim vlastima i
institucijama.
Dravna sekretarka za evropske integracije u Ministarvu vanjskih
poslova i evropskih inte-gracija Slavica Milai smatra da je
vladavina prava temelj demokratije, preduslov odrivog ekonomskog
razvoja i napretka svakog drutva, pa i crnogorskog.
To je proces koji zahtijeva i vrijeme i stalne napore da bi se
izgradio sistem koji osigurava efikasnu i dosljednju primjenu
zakona, zatitu osnovnih i manjinskih prava, efikasnu borbu protiv
korupcije i organizovanog kriminala. tovie, ovaj posao se ne
zavrava ni lanstvom u EU, jer je potrebno osigurati odrivost
proc-esa i stalne napore koji vode sutinskim pozi-tivnim promjenama
u praksi i konkretnim re-zultatima, kae Milai.
Ona je podsjetila da je Evropska komisija, u cilju daljeg
unapreenja mjera za sprjeavanje i sankcionisanje korupcije, u junu
ove godine usvojila mehanizam periodinog izvjetavanja i procjene
stanja korupcije u lanicama i insti-tucijama EU:
Otvaranje pitanja iz najteih poglavlja olakava efikasno voenje i
okonanje pris-tupnih pregovora. To daje dovoljno vremena za
postizanje rezultata, naroito u pogledu sprovoenja zakonodavstva i
politika u oblasti vladavine prava. Time se eliminie rizik da se
zbog neispunjvanja svih mjerila za zatvaranje
U malim zemljama, kada se napravi proboj (u borbi protiv
korupcije i kriminala), taj domino efekat je veoma uoljiv i
operati-van, navodi Kacin
Otvaranje pitanja iz najteih poglavlja olakava efikasno voenje i
okonanje pris-tupnih pregovora, smatra Slavica Milai
Evropski puls
5
www.cgo-cce.org
Tema broja
-
pregovora u poglavljima koja se odnose na pravosue, pravdu,
slobodu i bezbjednost uspo-ri cjelokupni proces pristupanja, kae
Milai.
Meutim, direktorka Centra za graansko obrazovanje (CGO)
Daliborka Uljarevi upo-zorava da u pravosuu i policiji trenutno
vlada korupcija, a da se organizovani kriminal nevolj-no istrauje i
jo nevoljnije procesuira.
To, smatra ona, predstavlja ozbiljnu pri-jetnju ukupnoj
stabilnosti drutva, izgrad-nji demokratskih institiucija i
vladavini prava. Uljarevieva oekuje da e otvaranje upravo ovih
poglavlja znaajno ubrzati proces reformi, ali i proizvesti dosta
potekoa jer to ne ide u prilog mnogim parcijalnim interesima
kriminalno-politiko-poslovnih struktura oda-kle se mogu oekivati
pokuaji opstrukcije.
Zato e, kae Uljarevi, sposobnost svih ukljuenih predstavnika
drave i drugih zain-teresovanih strana, koje budu angaovane u
procesu pregovaranja, da prevaziu ovakve pokuaje usporavanja
procesa biti indikator profesionalizacije i spremnosti te
adminis-tracije da uspjeno vodi itav proces do samog pristupanja
EU.
Ukratko, ukoliko se ovom prvom zadatku od strane EU prie
ozbiljno i posveeno, lake emo napredovati dalje i graditi
kredibilitet u pregovaranju, zakljuuje ona.
Ukoliko se prvom zadatku od strane EU prie ozbiljno i posveeno,
lake emo na-predovati dalje i graditi kredibilitet u prego-varanju,
ocjenjuje Daliborka Uljarevi
Cijelo drutvo da pregovara Kacin smatra da je u pregovaraki
tim,
pored predstavnika Vlade, neophodno
ukljuiti i opoziciju i civilni sektor.
Civilni sektor mora biti ukljuen, ali u
konsultativnoj ulozi i gdje je to mogue, u
smislu pojedinanih kapaciteta u strunoj
ulozi, to e pokazati i stvarne mogunosti
mnogih organizacija civilnog drutva,
kae Uljarevieva.
Milai obeava da e svi drutveni inioci
biti ukljueni u proces pregovaranja: Vla-
da cijeni da u ovaj proces treba ukljuiti
sve strukture drutva. U EU ne ulazi samo
Vlada, parlament i druge dravne insti-
tucije, ve cijelo crnogorsko drutvo
Evropski puls
6
www.cgo-cce.org
Tema broja
-
Poslije euforije koju je Crnoj Gori darovala Ev-ropska komisija
preporukom da Evropska unija sa njom pone pregovore o lanstvu, doao
je hladan tu. Sve informacije za sada govore da efovi drava ili
vlada na decembarskom samitu nee uvaiti miljenje EK, ve da e
najvjerovat-nije Podgorica morati da eka jun 2012. Ako bi tek na
tom samitu lidera zemalja EU bili odobre-ni pregovori, to znai da
bi oni efektivno mogli poeti tek moda krajem 2013, to izaziva strah
da bi proces preureenja Crne Gore po mjeri vrijednosti zapadnih
demokratija mogao zastati, iako je izuzetno bitno da ba u ovom
momentu bude intenziviran.
Crna Gora je napravila snaan zamah nakon to joj je EK prole
jeseni ispostavila sedam us-lova. Iako su rezultati u borbi protiv
korupcije i organizovanog kriminala upitni, uslovi Brisela pomogli
su da se u Crnoj Gori politika kul-tura poinje mijenjati i da se
nezavisni mediji i kritiki nastrojene nevladine organizacije ponu
posmatrati kao partneri Vlade, a ne kao nepri-jatelji drave. Taman
kada se ispostavilo da se to nimalo ne svia bivem premijeru i
aktuel-nom efu vladajue partije Milu ukanoviu, koji otvoreno
zagovara povratak na staro, Brisel zastaje i tako omoguava ukanoviu
da se on ponovo razmahne. Zato Crna Gora moe skupo platiti politike
kalkulacije najmonijih lanica EU, poto nije tajna da Francuska koi
poetak pregovora sa Crnom Gorom, kao i da je to dio igre sa
Njemcima koji blokiraju kandidaturu Sr-bije. Pariz i Berlin
signalizirali su u vie navrata, otkako je EK preporuila da Crna
Gora pone pregovore o lanstvu u EU, da bi eljeli da se Podgorica
preskoi u narednom dijeljenju karata na Samitu EU u decembru.
Razlozi za vjerovatno odlaganje pregovora sa Crnom Gorom su
pove-zani sa napredovanjem Srbije, a dio sa brigom da nita ne
poremeti predsjednike izbore krajem aprila i poetkom maja u
Francuskoj. Mada je Crna Gora vrlo mala zemlja i smijeno je
mis-liti da bi nekoga ugrozila, postoje francuski birai
koji su alergini na samu rije "proirenje EU", pa je Nicolas
Sarkozy odluio da ih ne izaziva. Poto je Crna Gora, po generalnoj
ocjeni, jako dobro ispunila sedam zadataka Pariza moda ne bi
to-liko insistirao da Njemaka nije jako negativno raspoloena prema
Srbiji, pa su se dva dosijea povezala. Pariz bi htio da Beograd
dobije barem kandidaturu - a ako ne, njegova je poruka Ber-linu,
onda najbolje nikome nita. Formalno, Pariz smatra da Podgorica nije
demonstrirala dovoljno volje za uspostavljanje vladavine prava.
Kada e pregovori poeti mora biti ustanovljeno u svjetlu procjene
primjene traenih reformi, specijalno u pogledu jaanja vladavine
prava i pravosudnog sistema i borbe protiv organizovanog kriminala
i korupcije", pie na zvaninim stranicama fran-cuskog ministarstva
inostranih poslova.
Za to vrijeme ukanovi konstatno alje poruke Vladi Igora Lukia da
ne uri previe evropskim putem. Prema EU treba da ide zemlja koja
nema komplekse inferiornosti: Zato treba da imamo kapacitet da
upravljamo svojom budunou. Kao to smo mislili da Crnom Gorom ne
treba upravljati iz Beograda, to treba da vai i za os-tale adrese,
bez obzira koje one bile", bila je jedna od posljednjih ukanovievih
izjava. On time ponovo nagovjetava da bi se mogao staviti na elo
kolone protivnika ulaska u EU. Bez snane potpore evropskih
prijestonica, zagovornici pridruivanja Evropi kao uslovu za
transfomaciju Crne Gore u ureenu pravnu i ekonomski pros-peritetnu
dravu, nee moi da mu se odupru.
Neeljko Rudovi
Euroskeptici opet jau Zato Pariz i Berlin na decembarskom samitu
EUne ele da daju zeleno svijetlo za pregovore sa Crnom Gorom
Evropski puls
7
www.cgo-cce.org
Analiza
-
Dekan Fakulteta za dravne i evropske studijeo zahtjevima Brisela
za reform pravosua, orije Blai
Korupcija i organizovani kriminal najvei su problem crnogorskog
drutva, zbog ega nije udo to e Crna Gora poeti pristupne pregovore
od 23. poglavlja koje se odnosi na vladavinu prava, izjavio je dr
orije Blai, dekan Fakulteta za dravne i evropske studije. On je u
razgovoru za Evropski puls ocjenio da je Evropska komisija (EK)
prepoznala da balkan-ske drave nijesu napredovale u uspostavljanju
vladavine prava, zbog ega nije udno to e sve zemlje koje nakon
Hrvatske uu u pregovore poinjati od najteeg poglavlja. Blai smatra
da u Crnoj Gori ne postoji nezavisno suds-tvo, upozoravajui da puko
donoenje zakona to nee promjeniti. Razlozi zbog kojih je EK
promijenila pristup u pregovorima i odluila da ih ubudue poinje sa
poglavljima 23. i 24. su vie nego jasni. Oigledno je da je i EK
shvatila da su osnovni problemi Crne Gore vladavina prava,
korupcija i organizovani kriminal i po mom miljenju oni
predstavlaju 70% problema i konica u razvoju Crne Gore, kazao je
Blai.
Nedavno je zavrena javna rasprava o Nacrtu amandmana na odredbe
Ustava koje se tiu pravosua. Koje je, prema Vaem miljenju, najbolje
i najprimjerenije rjeenje za Crnu Goru kada je rije o izboru
Sudskog i Tuilakog savjeta, te predsjed-nika Vrhovnog suda?
Postoje razliita rjeenja u izboru sudskih i tuilakih kadrova.
Meutim, u drutvu u kojem dominantno vlada partitokratski reim ne
postoji sistem koji moe obezbijediti neza-visnost sudstva, jer itav
sistem izbora sudija poiva na ljudima i njihovim kriterijumima u
donoenju odluka. Ako je kriterijum donoenja odluka partijska
poslunost, to je vie nego oigledno, onda je svaki sistem ranjiv i
podloan zloupotrebama i blokadama.
Na koji nain se to moe izbjei?Sistemski i formalno pravno
posmatrano
cijenim, ma koliko i to bilo opasno u kon-stalaciji ovakvog
drutvenog politikog miljea, gdje je dominatan kriterijum izbora
kadrova
partijska lojanost i poslunost, a ne kompe-tentnost i
profesionalnost, neophodan je iri oblik javne kontrole izbora i
sudija i predsjed-nika sudija i tuilaca. To je sasvim kompati-bilno
sa principima podjele vlasti i sistemom meusobne kontrole
zakonodavne, izvrne i sudske vlasti. Pri tom kolikotoliko
parlamen-tarna kontrola izbora sudija sa 81 poslanikom i 2/3 veinom
pri izboru sudskih i tuilakih kadrova vie mogu garantovati
nezavisnost i profesionalnost sudstva nego desetak lanova sudskog
ili tuilakog savjeta koji e opet biti
Kod nas su poeljne samo sudije lojalne partijama
U drutvu u kojem dominantno vlada partitokratski reim ne postoji
sistem koji moe obezbijediti nezavisnost sudstva, jer itavi sistem
izbora sudija poiva na ljudima i njihovim kriteri-jumima u donoenju
odluka. Ako je kriterijum donoenja odluka partijska poslunost, onda
je svaki sistem ranjiv i podloan zloupotrebama i blokadama
Oigledno je da je i EK shvatila da su osnovni problemi Crne Gore
vladavina prava, korupcija i organizovani krimi-nal i po mom
miljenju oni predstavl-jaju 70% problema i konica u razvoju Crne
Gore
Evropski puls
8
www.cgo-cce.org
Intervju
-
birani na nain na koji se inae biraju nosioci javnih funkcija.
Podrazimijeva se i neophod-nost da se zakonom o sudovima ili
Ustavom precizno definiu kriterijumi za izbor kako bi se onemoguio
partijski uticaj.
Postoji li mogunost da, u sluaju da se sudije i lanovi savjeta
biraju 2/3 veinom, doe do blokade zbog izostanka dogovora vlasti i
opozicije o nekom personalnom rjeenju?
Samo iskljuivanje Skuptine iz izbora sudskih i tuilakih kadrova
dovodi u pitanje sistem podjele vlasti, jer tada sudska vlast nije
kontrolisana vlast. To je sistemski neprihvatlji-vo i otvara
pitanje sigurnosti graana i garan-cija da se sudska vlast ne
izdigne iznad zako-nodavne i izvrne, to predstavlja sistemsku
opasnost pojave sudokratije i drutvu.
Kakav je Va stav o prijedlogu da se ide na opti reizbor
sudija?
Nijesam saglasan sa reizborom sudija, jer je taj institut veoma
sporan sa ustavno pravnog aspekta. Meutim, sigurno treba pojaati
od-
govornost sudija i tuilaca i stvarati uslove za razrjeenja svih
sudija i tuilaca koji nemaju oekivane rezultate u pogledu kvaliteta
rada i profesionalni odnos prema svojim obavezama.
V..
Samo strunjaci da pregovaraju sa Briselom
Sve se ee licitira sa sastavom crno-gorskog pregovarakog tima sa
Brise-lom. Mislite li da bi e vladajue struk-ture, kao i u nekim
ranijim sluajevima, u prvi plan gurnuti svoje kadrove?
U crnogorskom timu, koji e pregov-arati sa Unijom, trebalo bi da
budu najemi-nentniji strunjaci, a ne partijski poslunici, jer to
nije reimski proces, ve naciona-lni interes. Pregovaraki tim veinom
mora biti sastavljen od profesionalaca iz razliitih oblasti, a
njegov manji dio treba da ine "dravno-partijski poslenici". Tim
treba da okupi civilni sektor, visoke pro-fesionalne slubenike
dravnih institucija, univerzitetske profesore, dakle eksperte iz
svih pregovarakih oblasti. Ovo nije pro-ces reima, ve nacionalni
interes svih do-bronamjernih graana.
Koji bi, prema Vaem miljenju, mogao biti optimalan broj lanova
pregovarakog tima?
To treba utvrditi nakon analize svih pregovarakih faza i do sada
ostvarenih us-pjeha u postupku pridruivanja. Znai da se po svakoj
pregovarakoj oblasti utvrdi struktura i kadrovski profil tima,
zatim i personalna rjeenja. Polazei od iskustava drugih zemalja na
pregovaraki tim bi mogao brojati od 300 do 350 lanova. Prvo bi
trebalo objaviti iri sastav tima, kako bi javnost mogla dati svoje
prijedloge, jer se u svakoj struci veoma dobro poznaju kapa-citeti
pojedinaca. Proces demokratinosti i transparentnosti veoma je vaan
u ovoj fazi za Crnu Goru i njene graane. Samo se tako moe
obezbijediti kompetentnost tima i podrka javnosti. Osim toga
glav-ni pregovara bi trebalo da bude veoma kompetentna linost
poznata javnosti i meunarodnim institucijama sa izraenim drutvenim
ugledom i u Crnoj Gori i meunarodnim institucijama.
Koji bi, prema Vaem miljenju, mogao biti optimalan broj lanova
pregovarakog tima?
To treba utvrditi nakon analize svih pregovarakih faza i do sada
ostvarenih us-pjeha u postupku pridruivanja. Znai da se po svakoj
pregovarakoj oblasti utvrdi struktura i kadrovski profil tima,
zatim i personalna rjeenja. Polazei od iskustava drugih zemalja na
pregovaraki tim bi mogao brojati od 300 do 350 lanova. Prvo bi
trebalo objaviti iri sastav tima, kako bi javnost mogla dati svoje
prijedloge, jer se u svakoj struci veoma dobro poznaju kapa-citeti
pojedinaca. Proces demokratinosti i transparentnosti veoma je vaan
u ovoj fazi za Crnu Goru i njene graane. Samo se tako moe
obezbijediti kompetentnost tima i podrka javnosti. Osim toga
glav-ni pregovara bi trebalo da bude veoma kompetentna linost
poznata javnosti i meunarodnim institucijama sa izraenim drutvenim
ugledom i u Crnoj Gori i meunarodnim institucijama..
Evropski puls
9
www.cgo-cce.org
Intervju
-
Dvoje balkanskih naunika, Miroslav Rad-man i Anita Krika,
otkrili su mogunost kako da sprijee oteenja koja uzrokuju smrt
stanica u ljudskom organizmu i njihovo divl-janje, karakteristino
za razvoj elija karcinoma. Rije je o dijetetskom proizvodu koji
bolje od bilo kojeg postojeeg ispunjava tri primarno zadana cilja:
tititi DNK, proteine i lipide od oksidacionog oteenja i na taj nain
sprijeava prijevremeno starenje stanica, a samim tim i razvoj
bolesti.
Ova vijest je dovoljan razlog da se podsjetimo da je prostor
drava Balkana uvijek svijetu davao znaajna imena iz nauke, ali i da
postavimo pi-tanje koliko sada drave zapadnog Balkana ulau u nauku,
kakve su veze sa svijetom, a kakva meusobna saradnja. Osim toga,
nauka bi bila prvo ili jedno od prvih pregovarakih poglavlje sa EU,
kao to je to bilo u sluaju Hrvatske ili Islanda, da Evropska
komisija nije promijenila strategiju prema kojoj e se budue lanice
prvo pozabaviti vladavinom prava, borbom protiv korupcije i
organizovanog kriminala. Prosjek ulaganja u nauku u dravama EU
tokom 2010. iznosio je oko 3% bruto nacionalnog dohotka (BDP), dok
na drugoj strani bive drave SFRJ ulau oko 0.5%. Kada je rije o
bivoj dravi treba da ostane zapisano da je SFRJ godinje izdvajala
vie od 6% BDP za nauku, mimo 11% za razvoj naunih dostignua u
oblasti vojne industrije.
Hrvatska posljednjih godina sve manje iz-dvaja za nauku, samo
0,6% BDP. Naunici u toj dravi istiu da su svi meunarodni uspjesi i
uee hrvatskih naunika u meunarodnim projektima rezultat napora
pojedinaca, a ni-kako dravne podrke ili strategije. Naunik u
Hrvatskoj je biti teko. Teko je to biti radi infrastrukture koja
zaostaje za zapadnoevrops-kim istraivakim centrima. Teko nam je
radi niskih plata, radi mogunosti koje se pruaju i radi naina na
koji se nauka finansira i radi u Hrvatskoj, kaemagistar Marko Pavi
iz Mree mladih znanstvenika Hrvatske koji na zagrebakom Prirodno
matematikom fakultetu, dovrava doktorat iz okeanografije u saradnji
s kolegama s okeanografskog Insti-tuta u Southamptonu. Hrvatska je,
istie Pavi, poprilino ukljuena u meunarodne projekte, ali ne
zahvaljujui samoj dravi ili sistemu, ve pojedincima. Apsurdno je,
kae on, da drava, kad i daje novce za projekte, ne pita vie za
njihovu sudbinu. Pavi se ne moe sjetiti kad je to od naunih
istraivanja primijenjeno u praksi.
Koliko para, toliko muzike Nauka ne stanuje na zapadnom
Balkanu
Prosjek ulaganja u nauku u dravama EU tokom 2010. iznosio je oko
3% BDP, dok na drugoj strani drave zapadnog Balkna ulau oko 0.5%
budeta. SFRJ je godinje izdvajala vie od 6% BDP za nauku, mimo 11%
za razvoj naunih dostignua u oblasti vojne industrije.
Evropski puls
10
www.cgo-cce.org
U fokusu
-
Srbija je donedavno imala strategiju kojom je bilo predvieno da
e postati drava nauke i znanja. Na drugoj strani, iz budetskih
sred-stava izdvaja se svega 3 promila za nauna istraivanja.
Ogranien broj izvora finansir-anja je itekako oteavajua okolnost za
razvoj nauke i istraivakog rada. Nedavno su se s time suoili
istraivai u Istraivakoj stanici Petnica, kae direktor ove ustanove
Vigor Maji: Mi se u ovom momentu nalazimo u jednoj tekoj situaciji
jer, recimo, Ministarstvo prosvete nije nijedan dinar ove godine
uplatilo, iako je ve kraj godine, a mi smo pre par meseci sa njima
potpisali i poslednji ugovor. Ta neoz-biljnost i neodgovornost koja
postoji u javnoj administraciji je moda i najgori problem sa kojim
se suoavamo. Kakav je pogled drave na nauku, najbolje ilustruje
injenica da se ovih dana navrava godinu dana od kako je, nakon 60
godina postojanja, ukinuto Ministarstvo nauke i pripojeno prosveti.
Naunici u Srbiji su tokom perioda od 2007. do 2010. godine
obja-vili 15.026 naunih radova.
BiH nema nadleno ministarstvo za nauku na nivou drave, nema
strategije razvoja, nema dovoljno kapaciteta da bi se naune
djelatnosti sprovodile, niko nije obavezan njegovati naune
discipline. Sve je iskljuivo na entuzijazmu nekolicine ljudi jer
se, prema nepreciznim procjenama, za ovu djelatnost odvaja tek
negdje oko pet miliona eura. Ukratko, ako je nauka, po definiciji,
organizovana ljudska djelatnost, onda ona u BiH ni ne postoji.
Nemamo osnovu na osnovu koje emo izgraditi samu nauku u BiH, pa ni
u Federaciji, ni u kantonima jer je nauka na nivou kantona. Problem
je previe malo iz-dvajanja, kae doktor Dejan Miloevi, profe-sor
teorijske fizike na Prirodno-matematikom fakultetu u Sarajevu.
Odavno nisam rekao da u staviti ruku u vatru, ali sam siguran i
mogao bih staviti ruku u vatru i rei da kada bi ova drava ulagala u
nauku i pojedine njene seg-mente, koji su BiH jako primamljivi i
jako bitni, to bi im se jako brzo vratilo. Ta ulag-anja ne bi bila
toliko velika, koliko se oekuje. Bosansko-hercegovaki naunici su
navikli da
iz malih ulaganja i grantova dobijaju velike re-zultate,
naglaava profesor Damir Marjanovi. Ekonomski analitiar Igor Gavran
kae da visokokolske ustanove, koje bi trebale biti jez-gro nauno
istraivakog rada, vrlo esto nijesu u stanju da opreme svoju osnovnu
laboratori-ju. Novih ulaganja nemamo. Istovremeno, u svakoj mjesnoj
zajednici imamo nove privatne fakultete koji su daleko od kvaliteta
i slue za serijsku proizvodnju diploma, dok se u stvarno znanje
malo ulae. Nai vrhunski strunjaci, koji se obrazuju i
osposobljavaju za najzahtjevnije poslove u inostranstvu, ako imaju
elje da se vrate u BiH, nemaju gdje da rade jer ue se na
tehnologijama koje u BiH nisu nigdje u prim-jeni. Prosto su
prinueni ostati u inostranstvu, kae Gavran.
Crna Gora je nakon vie decenija nebrige o razvoju nauke,
formiranjem aktualne Vlade, dobila Ministarstvo nauke koje je
pokrenulo izvjesne aktivnosti. Meutim, posmatrai pro-cesa smatraju
da se budetsko izdvajanje od 0.5% za nauku moe ocijeniti samo kao
neod-govorno i tetno. Ministarka Sanja Vlahovi kae da je meunarodna
i regionalna saradnja meu najvanijim prioritetima, te da se na tom
polju odvijaju veoma intenzivne aktivnosti na dva kolosjeka: kroz
bilateralnu saradnju, prvo sa zemljama regiona, a sada i sa SAD i
Kin-om, kao i kroz multilateralnu saradnju preko koje se otvaraju
velike mogunosti za domae istraivae kroz programe FP7, Kost i
Eureka.
Na strateki cilj je da spojimo nauku i ivot, odnosno, nauku i
biznis kao pokretaa mnogih procesa, rekla je Vlahovi, dodajui da je
vano animirati privredu da podrava nauku, ali i ani-mirati nauku da
bude u funkciji privrede jer e ta kopa obezbijediti kvalitetniji
razvoj drutva.
V..
Izvor Radio Slobodna Evropa
Evropski puls
11
www.cgo-cce.org
U fokusu
-
Valjda je ir panslavizma, ili neka intrerstelarna rusofilija
uinila da se iz moje domaje ka Zapa-du oduvijek gledalo s visina
indignacije. Prezreo sam tako jo u djetinjstvu njihove radne navike
i tvrdiluk u trebovanju prehrambenih proizvoda. Sluao sam da je
nekreativan duh u Slovenaca, pod ruku sa njihovim junatvom s kojim
se moe sprdati kada nema pametnijih tema.
Italijani su prosto zvuali neozbiljno. Lihtentajn uopte nije
zvualo loe. Bilo je jo par dravica, ali njih smo slistili u svakom
sportskom takmienju pa se Duh nacije nikad nije zamislio nad
njihovom gubitnikom egzis-tencijom. Na takvu zdravu ideoloku bazu
na-kalemila se 20 godina kasnije, empirija. Gleda trapave briselske
pisare koji govore engleski jezik ak slabije i od tebe samog, nose
bijele arape ispod sandalica i itaju knjiice dok ekaju ribu u
restoranu na Marezi. Nije neki prizor, ne treba da bude kralj
bitnika pa da se osjeti kao superiorno bie. Svi ti Belgijanci,
Austrougari, Luksemburani i ostali, realno su odbaeni iz kolektivne
svijesti mog naroda kao grupacije sklone klompama, kolaboraciji sa
Trojnim paktom, do gue izloene bijeloj kugi i aveti pederastije. A
moj narod, sa druge strane, je od onih guste krvi i prijekog suda,
leeran u svojim istorijskim zabludama iz kojih vrca istu poeziju i
blagi naklon ka stvaralakom haosu.
Ipak, kada se haos i desio u vidu masakra, poele su ideoloki da
se uobliavaju prve ode Zapadu, i to ba onom malom Zapadu koji ne
predstavlja Amerika, naa stara saveznica, niti Njemaka
respaktabilni dumanin. Iskosa i
neiskreno, ali javilo se blago spoznanje da tamo moda pripadamo,
moda jednom, za deset godina, ali dovoljno da makar dio ivota proe
u sreenim prilikama. Zapad je svojom dosa-dom poeo da plijeni ak i
obino puanstvo, pod uslovom da je politiki uzorak trijezan i ne dri
slovo na nekoj svadbi ili sahrani. Nakratko, poeli smo da
razmiljamo o Slovencima, brai od kojih se moe uiti. Holandija nam
je im-ponovala jednim zatvorom, makar mrskim ali iz kojeg niko nije
pobjegao. Norveki novac poeo je da kapka naokolo i podsjetio na
lekcije iz vedskog komunizma kao neega to nije za bait. Politiari
su krenuli u estoki agit-prop i dok si rekao pastrmka na
starobranderburki nain 80% graana se izjasnilo za pristup
Ev-ropskoj uniji, garantu stabilnosti u regionu.
I taman smo se zalaufali u novi trip, kad je poelo ovo sa
eurozonom. Nema para. ak ni tamo nema para! A samo smo htjeli da se
malo primaknemo postkolonijalnoj esi i oivimo uspomenu na normalan
standard. Veliki peh za jednu rovitu viziju. To se i pokazalo na
po-sljednjoj anketi na kojoj je broj sklonih Evrop-skoj uniji
znaajno opao. Paralelno sa tim, Otac
Brano Mandi
Kao da idemo na Zapad
Do sada je Otac nacije obino znao lijepo da se izraava, tako da
mu se rijei jednako mjere u Briselu i u Mojkovcu. Ovog puta na obje
adrese je poslao neku negativu, nesvojstvenu ekonomski razore-noj
dravici koja vapi da je odrasli prime u drutvo.
Evropski puls
12
www.cgo-cce.org
Evropski barometar u Crnoj Gori
-
nacije je poeo da se kuri u smislu, Evropa nije cilj sama po
sebi, neemo se nikom dod-voravati itd. Samo jo da je pomenuo
priuene kartografe Sve je tu, brkati ministar inostra-nih poslova,
kao da je pao s konja iz kakve Babeljeve pripovjesti, Otac nacije
prsat i dos-tojanstven, u fazonu Petra Velikog. Poeli smo da
sumnjamo u Evropsku uniju a da nijesmo ni poeli pregovore. U zao
as, javlja mladi premijer uoi Luindana, da moda u decem-bru neemo
dobiti datum pregovora, jer EU ima neki druge prioritete. U
prevodu, o svome su se jadu zabavili i moramo da ih razumijemo,
makar mi, prvaci svijeta u toj disciplini.
Povrh svega, ubie nam Gadafija, i to ne ubie nego masakr. Jo
jedna maska je pala: dakle to su nai prijatelji, takve se
revolucije trae, e se eree ljudi, pa se to jo snima i aplaudira
demokratiji!? Krenuli su internet komentari o mrskom bijelom ovjeku
koji nam se gadi, nama starim bluzerima, beraima pamuka i irokim
duama slovenskim. alosno je na kako tananim nogama je podrka
Crnogoraca EU nikla, a stvari su se poklopile da i to malo kopni,
to pametno targetira Otac nacije u svo-jim new edition govorima. to
mu to znai, je li ta retorika dio kakvog politikog masterplana ili
samo iivljavanje, stvarno nisam kadar da siguram. Do sada je Otac
nacije obino znao lijepo da se izraava, tako da mu se rijei
jed-nako mjere u Briselu i u Mojkovcu. Ovog puta na obje adrese je
poslao neku negativu, nesvo-jstvenu ekonomski razorenoj dravici
koja vapi da je odrasli prime u drutvo. Prije par godina na ovim
istim stranama sam lamentirao da u Crnoj Gori nema euroskepticizma,
onog zdra-vog koji bi pogurao diskurs, osvjeio ideju kroz
oponiranje, domislio hegelovsku trijadu, tako
da krajnji rezultat voistinu bude neka smislena sinteza. Istina
je da svaka propaganda, pa i ev-ropska, ima svoje granice, i da se
jedna apstrak-cija ne moe dovijeka pakovati na isti nain i biti
privlana. Zato je normalno da se pokoji glas podigne protiv obeane
zemlje, makar kao zdrava ironijska distanca, razuman prijedlog sa
etikete, da se boica dobro promuka prije nego je iskapimo. Poneki
univerzitetski profe-sor je zaorao tu brazdu i mogli smo uti bez
fanfara to slobodan pojedinac ima da zamjeri velikoj briselskoj
maineriji. Ali, kada su sum-njivi rezoni poeli da se javljaju na
partijskim sijelima, dakle politikim guvnima gdje sjede uglavnom
posluni ignoratni spremni da naue napamet voine rijei - stvari
postaju opasne. Jer nije se ovog puta otklon od evropske ide-je
javio iz nekog kabineta, ispod kape kakvog visokoelca i docenta,
nego u obliku politike parole (iri dalje!) da se neemo nikome
dod-voravati, zaboga! Narednih dana sa mnogo vie panje pratiemo
osrednje tihove naeg par-tijskog klera, da vidimo kako su oni
shvatili voine rijei. Oni e nam biti lakmus i odgovor na pitanje
mijenja li se politiki kurs. Brzo e i izbori, pa posluajmo paljivo
parole. Parole su znakovite i vane, posebno u drutvima u ko-jima
ine glavni dio politikog diskursa. Ono to je sigurno, evropska
pravna norma strana je mnogim crnogorskim politiarima i
biznis-menima, pa bi mnogi jedva doekati daak kontra-vjetra. Eto,
uporita za lijepu kampanju protiv EU. To je uvijek otvorena opcija.
Pa nis-mo Slovenci, majku mu!
Ono to je sigurno, evropska prav-na norma strana je mnogim
crno-gorskim politiarima i biznismen-ima, pa bi mnogi jedva doekati
daak kontra- vjetra. Eto uporita za lijepu kampanju protiv EU. To
je uvijek otvorena opcija. Pa nismo Slovenci, majku mu!
Evropski puls
13
www.cgo-cce.org
Evropski barometar u Crnoj Gori
-
Demokratija kao plijen transnacionalnih tritaVanredno vaan
dogovor je sklopljen u Briselu. Ponovo najavljuju spasenje. Koliko
e potra-jati? U narednih nekoliko dana ili mjeseci, fi-nansijska
trita e pokazati to misle o ovim komplikovanim mjerama, jedinim
moguim zbog sukobljenih nacionalnih politika razliitih evropskih
zemalja. Drava za dravom, par-lament za parlamentom uzvikuje: to je
to, dalje ne moe. Ali ono to jedna drava apso-lutno zahtijeva druga
ne moe ni da zamisli: njemako mora je grko ne moe ; ono to je za
Nicolasa Sarkozya osnovno za Angelu Merkel je nemogue, ono to je za
Slovaku linija preko koje ne moe prei, za paniju je goli minimum. I
dan za danom, ova kakofonija nacionalnih demokratija je plijen za
super-mona transnacionalna trita.
Nedavno sam gledao dvije fascinantne skuptinske rasprave o
Evropi: jednu u britan-skom parlamentu, drugu u njemakom
Bund-estagu. Na prvi pogled, najuoljivije su razlike: polirano drvo
i zelena koa suprotstavljenih klupa u Vestminsteru nasuprot
hladnim, sivim i plavim tonovima polukrune sale njemakog
parlamenta; staromodna odijela na tanke linije, pivski stomaii i
sone erilovske fraze en-gleskih konzervativaca nasuprot svijetlim
sivim odijelima njemakih parlamentaraca i njihovih karakteristinih
govora, pravolinijskih poput lego-kockica. Pa ipak, i jedni i drugi
su govo-rili o istoj stvari: o demokratiji. Bivi njemaki ministar
inostranih poslova i predstavnik so-cijaldemokrata Frank-Walter
Steinmeier je nazvao odnos Merkelove prema parlamentu po pitanjima
euro-krize sramotnim. Jedan za drugim, ukljuujui lidera Zelenih,
parlamen-tarci su insistirali ponekad udarajui pjesni-com o
elegantnu sivu i plavu govornicu da sve nove finansijske obaveze
koje Njemaka preuzme moraju biti raspravljene i ugovorene ovdje, u
njemakom parlamentu. ujem li ja to staromodno poujte, poujte iz
redova bri-tanskih konzervativaca? Na oba mjesta, kristal-
no je jasno da demokratska osnova za evropske odluke dolazi od
nacionalnih parlamenata, a ne od Evropskog parlamenta. I na oba
mjesta, iza insistiranja na pravima nacionalnog parla-menta lei
nezadovoljstvo javnosti, kanalisano i naraslo kroz medije, ali kroz
istraivanja javnog mnjenja, razgovore sa graanima na otvorenim
sjednicama, u kafanama i na ulicama, da ne pominjemo one koji
kampuju na trgu ispred katedrale svetog Pavla i na sva obeanja
otvrdle gomile ispred grkog parlamenta. Svi oni trae da se uje i
njihov glas. Problem je u tome da je ono to imaju da kau potpuno
suprotno on-ome to trae drugi narodi Evrope.
Rasprave o euru su upravo ono to EU treba ako jo ima vremena
Timothy Garton Ash
Autor je profesor evrop-skih studija Univerziteta
Oksford
Ono to jedna drava apsolutno zahti-jeva druga ne moe ni da
zamisli: njemako mora je grko ne moe ; ono to je za Sarkozya
osnovno za Merkel je nemogue, ono to je za Slovaku linija preko
koje ne moe prei je za paniju goli minimum. I dan za danom, ova
kakofonija nacio-nalnih demokratija je plijen za super-mona
transnacionalna trita
Evropski puls
14
www.cgo-cce.org
Izazovi u EU
-
Uzmite samo govor Angele Merkel. Nakon to je sa zakanjenjem
priznala da bi Njemaka morala da oda potovanje rtvama koje podnose
graani Grke, dodala je i da svako rjeenje grkih prob-lema zahtijeva
ne samo striktne uslove nego i stalni nadzor (berwachung). Samo
pokuajte da zamislite kako ta njemaka rije zvui Grcima, uz sva
iskustva iz prolosti. Onda je kategorino odbacila mogunost da bi
Evropska centralna banka mogla da preuzme funkciju posljednjeg
kreditora, koja bi je uinila istinskom centralnom bankom, poput
nacionalnih banaka, a ne samo kontrolorom inflacije. Njen govor je
doekan aplauzom u Bundestagu, iako je to upravo su-protno rjeenju
koje zatijeva Francuska, i koje bi moda jedino moglo ubijediti
trita da Evropa moe da se nosi sa problemima svojih lanica. Zatim
je naglasila da bi svako ozbiljnije rjeenje zahtijevalo izmjenu
ugovora u EU, i da nema razloga do to ponovo potraje itavu deceniju
konano, sporazumi o ujedinjenju Njemake su potpisani za nekoliko
mjeseci. Ta njena elja je, meutim, najvei komar Davida Camerona na
koji i njegova sopstvena partija vri priti-sak da raspie referendum
o poziciji Britanije u EU. Britanska vlada vrsto ostaje pri stavu
da e raspisati referendum u sluaju izmjene osnovnih ugovora. Jo
gore, njemaka elina ledi je dodala da Njemaka podrava porez na
finansijske tran-sakcije, to se nee dopasti Londonskim
finansi-jskim magnatima - najveim donatorima britan-ske
konzervativne stranke.
Ima li jo evropskih drava koje treba razjariti samo da bi se
njemaki glasai nagovorili da podre mjere koje nisu ni upola
dovoljne? Ah, da treba preduzeti vrste, konkretne mjere protiv
drava koje konstantno kre pravila eu-rozone, i meu kojima Grka nije
najgora...
jedan za tebe, caro Silvio (Berluskoni). I to je samo jedan
govor jedne evropske politiarke u jednoj zemlji, makar ona bila i
najvanija. Isto ete uti i od portugalskih, italijanskih,
fran-cuskih i britanskih lidera. Poenta nije u tome da su
demokratske rasprave o Evropi loa stvar. Upravo suprotno: predugo
smo na njih ekali. U Njemakoj su sve sumnje i pitanja o euru
predugo gurane pod tepih politike korektnosti. Britaniji je
neophodan referendum kako bi pre-ispitala svoj odnos prema EU, i
treba ga raspisati im se formulie odgovarajue pitanje na koje e
odgovor biti da li ne. Ono to konzervativci predlau je dimna zavesa
ako pitate ljude da li ele da se zadri status kvo ili da se
promi-jene odnosi izmeu EU i Velike Britanije, svi e glasati za
promjenu odnosa. Najrazumnije bi bilo da se saeka i vidi da li e
euro propasti ili ne, kakve e to posljedice imati na dubinu
eko-nomske i politike integracije drava eurozone, i na do koje
mjere e ostale lanice EU dozvoliti repatrijaciju kompetencija koju
bude traila Britanija. Pa onda pitati graane da ili ne, tamo negdje
2013 ili 2014 godine.
Ne samo da mislim da su ove nacionalne de-mokratske rasprave
dobre same po sebi - mislim i da bi, ako im se da dovoljno vremena,
argumenti u korist ujedinjene Evrope mogli pobijediti. Iako
pokrenute od strane skeptika euro-skeptika u Njemakoj i u Britaniji
ovakve rasprave su konano dovele do artikulisanja ubjedljivih
ar-gumenata za opstanak Evrope. Ne treba se bo-jati takvih
rasprava, naprotiv. Ono ega se treba bojati je da im nee biti dato
dovoljno vremena. Prije deset godina, imali smo vremena na pretek.
Da se radi samo o nacionalnim parlamentima i referendumima, imali
bi vremena jo uvijek. Ali vremena vie nema. Finansijska trita bi se
ve sjutra mogla okomiti na euro. Ve smo svjedoci masivnog porasta
rizika na kupovinu dravnih obveznica panije, Italije, pa ak i
Francuske. Jedna od ironija je da se trita ovako ponaaju dijelom i
da bi zatitila finansijske interese ev-ropskih penzionih fondova
drugim rijeima, dugoronih prihoda istih ovih ljudi koji danas, u
svojstvu glasaa, sprjeavaju svoje vlade da dou do sporazuma koji bi
umirio glasae. Ima li rjeenja?
Poenta nije u tome da su demokratske rasprave o Evropi loa
stvar. Upravo su-protno: predugo smo na njih ekali. U Njemakoj su
sve sumnje i pitanja o euru predugo gurane pod tepih politike
korektnosti. Britaniji je neophodan ref-erendum kako bi preispitala
svoj odnos prema EU, i treba ga raspisati im se formulie
odgovarajue pitanje
Evropski puls
15
www.cgo-cce.org
Izazovi u EU
-
Kao studentkinji evropskih studija na Fakultetu politikih nauka
u Podgorici esto mi bude post-avljeno ovakvo pitanje, bilo od
strane prijatelja, roaka ili jednostavno ljudi koji nijesu
upozna-ti sa temom i nemaju predstavu to je u stvari Evropska
unija. U sutini, za veinu graana Crne Gore, EU je totalna
nepoznanica, neto o emu se pria svakog dana i to se predstavlja kao
krajnji cilj crnogorske politike. Ipak, malo je onih koji na
jednostavan nain objanjavaju obinom graaninu Crne Gore ovaj
koncept. Kada pokuavam dati smislen odgovor na ovo pitanje govorim
o prvim rijeima koje mi padaju na pamet, a to su: sloboda,
konkurencija, rad, po-mirenje, dom.
Pod slobodom podrazumijevam, izmeu ostalog i etiri slobode koje
e nam jednoga dana biti dostupne kao graanima EU: slobodu kretanja
radnika, robe, kapitala i usluga. Prva sloboda oznaava mogunost
zapoljenja u bilo kojoj zemlji lanici EU pod jednakim uslovima. Moi
emo da radimo u Njemakoj, Italiji, Slovakoj, Kipru, isto kao i u
Crnoj Gori. Isto tako, slo-bodno kretanje robe znai da e proizvodi
koje uvozimo iz zemalja EU biti jeftiniji i bie ih vie jer smo i mi
dio trita EU i nee biti potrebe za dodatnim trokovima carina,
prevoza... Isto je i sa kapitalom i uslugama, svuda u EU jed-nak
pristup uslugama. To je i centralna zamisao EU - prostor bez
granica. Jedina loa stvar jeste ta da emo na potpuni pristup ovim
slobodama morati jo da priekamo. Pred nama je tek pro-ces
pregovora, zatim pristupanje, a postavlja se pitanje da li emo mi
kao jedna od zemalja zlo-glasnog Balkana imati odmah pristup ovim
slo-bodama. Primjer su zemlje istone Evrope koje imaju zabran od
sedam godina zbog bojazni od tzv. poljskog vodoinstalatera odnosno
pretjer-ane migracije radne snage iz ovih zemalja u stare lanice
EU, iako se taj strah ve pokazao neo-pravdanim. U ovaj okvir
stavljam i konkurenciju koja nas dalje tjera na rad. Taj takmiarski
duh koji podstie prosperitet i bogati na um, ali i novanik. EU nije
najjaa ekonomija na svijetu,
to znamo, ali ona podstie ljude da rade na tome da ona to
postane. Kada govorim o pomirenju mislim o onom konceptu EU koji je
pored eko-nomskog razvoja definitivno najpotrebniji ovim
prostorima. Pomirenje je i osnova nastanka EU. Sjetimo se kakva je
situacija vladala u Evropi nakon II Svjetskog rata i kolika je bila
boja-zan Francuske i drugih zemalja od moi i rasta Njemake. Kolike
su podjele bile u Evropi i ko-liko je bilo teko bilo predvidjeti
ono to su te dvije zemlje danas stubovi EU!
Postavlja se pitanje da li je mogue da se tako neto desi na
Balkanu. Naravno da je mogue. Cijela Evropa je izgraena iz pepela
na ovom konceptom, zato onda ne bismo mi prosti Balkanci dokazali
da moemo isto? Na kraju, Evropa nije tako savrena koliko je ja
predstav-ljam, ali ona jeste dom toliko nacija. Mi smo trenutno
negdje u zapeku tog doma kao loa djeca koja su pod ukorom
roditelja. EU nije obeana zemlja, ali ona ujedinjuje. Svi ljudi se
u njoj ne vole i nijesu svi svima braa, ali sam podatak da u EU
nije bilo ratova od II Svjetskog dovoljno govori. Nije sve sjajno i
nije sve prelij-epo, moraemo puno da radimo da bismo posti-gli ono
to elimo i to moramo sami. Evropa to nee uiniti umjesto nas, ona e
nam na osnovu svojih iskustava pokazati ono to na osnovu naih mi
treba da nauimo.
Milica Dragojevi
Autorka je saradnica u Institutu Alternativa i po-laznica X
generacije kole
evropskih integracija.
Slobode vrijedne ekanja
Evropski puls
16
www.cgo-cce.org
Zato elim da budem graanka EU?
-
Na nastavnika 15 osnovaca
U Evropskoj uniji broj uenika u odnosu na broj nastavnika u
osnovnom obrazovanju znatno varira od lanice do lanice, a u 2009.
je u pros-jeku iznosio 15 uenika po nastavniku. To je pokazalo
najnovije istraivanje o trendovima u obrazovanju u protekloj
deceniji u EU koje je sproveo Eurobarometar. U 2009. broj aka po
nastavniku u EU se kretao od, u proseku 10 aka po nastavniku na
Malti, u Litvaniji i Danskoj i Poljskoj, do gotovo 20 uenika po
nastavniku u Francuskoj i Britaniji. U EU je u prosjeku 29%
nastavnika bilo starije od 50 godina. Problem starijeg kadra
posebno je izraen u Njemakoj gdje je 49% nastavnika starije od 50
godina, vedskoj (48%) i Italiji (45%). Najmanje nas-tavnika
starijih od 50 godina zabiljeeno je na Kipru (3%), Poljskoj (13%) i
Sloveniji (18%). U 27 lanica EU ene su u 2009. dominirale nastavnim
kadrom u osnovnom obrazovanju sa udjelom od 86%, dok je u ekoj,
Sloveniji, Lit-vaniji i Maarskoj udio ena dostigao ak 95%. Samo u
Danskoj (69%) i paniji i Luksem-burgu (po 74%) udio ena je bio
manji od 3/4. U EU osnovno obrazovanje poinje zavisno od zemlje u
dobi izmeu 4 i 7 godina i traje obino 5 do 6 godina.
Razmislite o vonji taksijem
Stanje taksi usluga u Evropi je alarmantno, po-kazalo je
istraivanje u 22 velika evropska gra-da. Najee zamjerke odnose se
na ponaanje vozaa - poput nepotpunog ispunjavanja rauna, odsustva
mogunosti da se plati kredit-nom karticom, prekoraenja brzine i
visoke ci-jene zbog produavanja puta. U istraivanju je najloije
prola Ljubljana, koja ni u jednoj kate-goriji nije dobila dobru
ocjenu. Najbolji rezultat postigla je Barselona, sa ocjenom
"dobro", kao i Berlin, Keln, Lisabon, Milano, Minhen i Pariz. U
Barseloni su taksimetri uvijek bile propisno ukljueni, naplaen je
pravi iznos, prihvataju se platne kartice, vozai su uredni, srdani
i pomau,
a podaci o vozilu su jasno istaknuti. Barselona, ipak, nije
dobila najbolju ocjenu, "vrlo dobro", zato to mnogi vozai loe
govore engleski, a inspektori su dva puta odveeni na pogreno mesto.
Najloija vonja zabiljeene je u Rimu. Voza se dva puta izgubio, pa
je put produen za 60%. Cijena na taksimetru poveana je sa 50 eura,
koliko bi trebalo da iznosi, na 62,9eura, a voza je traio 69 eura.
Klima ureaja nije bilo, motor je bio glasan, prozor polomljen, a po
vozilu je bilo iskorienih maramica.
Prilino zadovoljni ivotom
Graani EU i dalje negativno ocjenjuju optu situaciju u svojim
zemljama, ali im se ini da se privreda oporavlja, pokazalo je
najnovije istraivanje Eurobarometara o drutvenim pri-likama u EU.
Istraivanje pokazuje da su graani u EU prilino zadovoljni svojim
ivotom. Graani su u istraivanju davali ocjene na skali do plus 10
za najvei stepen zadovoljstva, do minus 10 za najmanje
zadovoljstvo. Kad je rije o finansijskoj situaciji domainstava,
vedska je na prvom mjestu po nivou zadovoljstva sa ocjenom 5,
slijede Danska (4,7) i Luksemburg (4,6). Standard domainstava
najloije je ocijen-jen u Maarskoj (-2,5). Rezultati pokazuju da su
Evropljani najnezadovoljni nainom na koji se nejednakosti i
siromatvo tretiraju u njiho-voj zemlji (-2,5). Samo su anketirani u
Luk-semburgu pozitivno ocijenili kako se drava bori sa
nejednakostima, dok su ispitanici u Letoniji, Rumuniji, Grkoj i
Litvaniji bili iz-razito nezadovoljni (-5 ili gora ocjena). Kad je
rije o javnoj administraciji, Evropljani su, u prosjeku, prilino
nezadovoljni (- 1,4). Luk-semburg je dao najvie ocjene za
administraciju (2,4). Najnie ocjene dobile su administracije u
Grkoj (-5,9), Rumuniji (-5,8), Letoniji (-4,9), Irskoj (-3,8) i
Portugaliji (-3,4).
Evropski puls
17
www.cgo-cce.org
Zanimljivosti iz EU
-
Pljevljaci mahom za EU, Kolainci euroskeptici
to pokazuju rezultati istraivanja u okviru projekta Evropa u mom
gradu,koji realizuje CGO u saradnji sa CEMI i GI
Da se krajem ljeta odrao referendum o lanstvu Crne Gore u
Evropsku uniju priblino 7 od 10 graana bi bilo za ulazak nae drave
u Uniju, to je komparativno posmatrano veo-ma visoka vrijednost. Po
jedan graanin bi bio protiv ili ne bi izaao na referendum, odnosno
jo se dvoumi i nema definisan stav o ulasku u EU. To je pokazalo
istraivanje javnog mn-jenja koje je realizovao Centar za graansko
obrazovanje(CGO) u saradnji sa Centrom za monitoring (CEMI) i
Graanskim inicijati-vama (GI), a uz finansiju podrku Delegacije EU
u Podgorici. Istraivanje je obavljeno na uzorku od 3 621 graana u
devet crnogorski optina. Rije je o Bijelom Polju, Budvi, Cetin-ju,
Herceg Novom, Kolainu, Nikiu, Pljev-ljima, Podgorici i Ulcinju.
Ulazak Crne Gore u EU podrava najvie graana Pljevalja (83,2 %),
Bijelog Polja(81 %) i Ulcinja (80, 2 %). Unutar uzorka, za razliku
od graana drugih sedam optina u kojima je evropski put stvar
kvalifikovanog veinskog konsenzusa, u Herceg Novom (51, 4%) i,
posebno, Kolainu (46,6 %) evropske integracije podrava priblino
samo polovina ispitanika. Takoe, u Kolainu treina (34,7 %), odnosno
etvrtina graana u Herceg Novom (25,4 %) izraava protivljenje
lanstvu Crne Gore u EU.
Svim anketiranim EU prije svega znai poboljanje standarda i
izdaniju socijalnu zatitu. Na drugoj strani mali je, odnosno
jed-nocifren, procenat onih koji se plae moguih loih efekata ulaska
u EU loe kontrole granica, porasta kriminala, rasipanja novca,
bi-rokratije, rasta nezaposlenosti, pa i gubitka na-cionalnog
identiteta.
Unutar prihvatanja ostalih pozitivnih vrednosti uspostavljaju
se, od optine do optine razliiti visoki i naglaeni prioriteti
poput: mira (Cetin-je, Ulcinj, Podgorica), privrednog rasta i
pros-periteta i standarda graana (Niki, Kolain, Herceg Novi),
demokratije (Bijelo Polje) ili bolje meunarodne reputacije
(Podgorica). I kada se radi o sopstvenoj uoj sredini - optini,
graani ne oekuju znaajnije manifesovanje negativnih efekata EU
integracija. Jedini, tek djelimini izuzetak u ovom pogledu
predstav-lja strah graana Heceg Novog od mogueg uveanja
kriminala.
Oekivano, natprosjene koristi od razvoja tur-izma oekuju graani
iz primorskih optina Herceg Novog, Ulcinja, Budve, ali i Kolaina.
Kao i kod linih oekivanja, ispitanici iz Nikia i Bijelog Polja vie
od drugih prieljkuju vii standard i privredni rast.
Od ponuenih prepreka za prijem Crne Gore u EU anketirane graanke
i graani najee apostrofiraju visok stepen kriminala i korupcije,
nedovoljno osposobljenu domau administrac-iju, ali i sloene uslove
i pravila EU.
Svi ostali ponueni modaliteti: nesposobni politiari,
nenaklonjene pojedine lanice EU, nepotovanje ljudskih prava, kao i
sama ne-spremnost graana vide se kao znaajni, ali tek dopunski
faktori koji oteavaju mapu puta Crne Gore ka evropskim
integracijama.
Evropski puls
18
www.cgo-cce.org
Istraivanje
-
Istraivanje je dalje pokazalo da polovina graana eli vie da zna
o EU, treina je onih koji smatraju da ve dovoljno znaju, dok je
peti-na nezainteresovanih i neopredijeljenih. Anke-tirani u pogledu
poeljnosti obavjetavanja iz-vore informisanja o EU integracijama
dijele u tri grupe. U prvu grupu najpoeljnijih, i istovre-meno
najprisutnijih, spadaju TV i, ohrabrujue sa stanovita informatike
kulture, Internet. U sluaju ispitanika sa Cetinja internet se kao
poeljni izvor informisanja gotovo izjednaio sa televizijom.
Zanimljivo je, ilustracije radi, istai da je, za razliku od
Cetinjana kod kojih je internet gotovo dostigao poeljnost TV kao
iz-vora informisanja, prednost klasine televizije nad internetom
najvea meu ispitanicima iz Nikia. Drugu grupu, tek dopunskih i
korek-tivnih izvora informisanja o EU integracijama ine novine i
asopisi, javne tribine i radio. Posao, sastanci u mjesnim
zajednicama, ali ni nastavni proces nijesu izvori i sredine u
kojima se oekuju, pa ni naroito ele informacije o EU integracijama.
Mjera u kojoj se obrazovne institucije ne vide kao kanal
informisanja o EU naprosto zabrinjava. Rang izvora informisanja o
EU slijedi u potpunosti redoslijed i logiku odgovora o poeljnim
izvorima informisanja o EU integracijama Crne Gore.
Iako postoje znaajne varijacije izmeu od-govora anketiranih iz 9
optina generalno bi se moglo zakljuiti da graane Crne Gore najvie
interesuje ekonomska dimenzija EU integracija, odnosno znanja iz
oblasti politike zapoljavanja, kao i socijalno i ekoloki odrivog
razvoja socijalne, obrazovne, zdravstvene i politike zatite ivotne
sredine.
Izvjestan informacijski deficit kao i nedovolj-no znanje o
aktuelnom EU statusu Crne Gore dobro ilustruju nalazi ovog
istraivanja koji pokazuju da svaki esti- sedmi graanin misli da
Crna Gora i nema bilo kakav status u odno-su na EU, dok se najvei
broj graana dvoumi izmeu statusa potencijalnog i priznatog
kandidata za prijem u lanstvo EU. Istraivanje je pokazalo svijest o
rastuem znaaju EU za svakodnevni, privatni ivot graana. To dobro
ilustrije nalaz po kojem anketirani oekuju da e za 5 godina EU
igrati jo znaajniju ulogu u njihovim svakodnevnim ivotima.
Djelimian izuzetak u ovom pogledu predstavlju anketi-rani iz Herceg
Novog, kod kojih je udio onih koji misle da e rasti znaaj EU, neto
manji od zbira onih koji smatraju da e ostati isti, ili se ak neto
smanjiti i, posebno, Kolaina, gdje ak tri petine dri da e EU igrati
istu ulogu kao i sada. U pogledu vremena potreb-nog za prijem Crne
Gore u EU, uz priblinu po desetinu onih koji su (pretjerani)
optimisti misle da e Crna Gora Gora biti primljena za ve godinu ili
dvije ili pak pesimistiki koji dre da do lanstva nikada i nee doi,
veina ispitanika se moe podijeli na umjerene op-timiste, koji
prijem oekuju za tri do pet go-dina i skeptike ili realiste, koji
misle da e do punopravnog lanstva proi vie od 5 ili ak i 10 godina.
Kada govorimo o kvalitetu rada optinskih administracija u procesu
evropskih integracija, oni koji su upoznati sa njihovim radom, su
prilino kritini. Najkritiniji su Bjelopoljci i Cetinjani, pa
slijede Podgoriani. Kada je rije o prepoznatim projektima koji se
realizuju uz podrku EU primjetno je posto-janje tri grupe optina
prema odgovorima graana. Prva grupa, gdje su graani veoma
Trenutni status Crne Gore u procesu evropskih integracija
je:
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Niki
Herceg Novi
Cetinje
Pljevlja
Budva
Podgorica
Kolain
Bijelo Polje
Ulcinj
23,4%
18,9%
18,9%
16,9%
15,8%
12,9%
8,1%
7,2%
6,4%
64,4%
56,9%
56,1%
79,2%
46,9%
67,3%
82,1%
45,2%
43,3%
11,8%
23,0%
23,7%
2,6%
35,2%
12,0%
9,1%
45,8%
48,5%
0,4%
1,2%
1,3%
0,5%
2,2%
3,6%
0,6%
1,9%
1,8%
4,2%
Nema status u EU Potencijalni kandidat za lanstvo u EU Kandidat
za lanstvo u EU lan EU Ne zna
Evropski puls
19
www.cgo-cce.org
Istraivanje
-
dobro upoznati (Pljevlja i Bijelo Polje), druga gdje su srednje
informisani (Podgorica, Niki, Cetinje, Budva i Kolain) i posljednja
grupa gdje graani nijesu ba upoznati da se realizuju projekti EU u
njihovoj optini. Treba imati u vidu da autori istraivanja ne
raspolau po-dacima koliko se stvarno realizuje projekata uz podrku
EU, te ovaj podatak treba anal-izirati uz informaciju o stvarno
realizovanim, odnosno o projektima u realizaciji. Svakako da
u znaaju tih projekata Pljevlja i Bijelo Polje prednjae u odnosu
na odgovore ispitanika u drugim optinama. Ispitanici su veoma
pozi-tivni o projektima u ovim optinama. Pljevlja se dodatno
posebno izdvajaju.
Podaci u Bijelom Polju i dalje upuuju na vi-sok stepen
optimizma, te procjenu sopstvenih resursa kao dobro pripremljenih
za proces ev-ropskih integracija. Kao najspremniji akteri
prepoznaju se graani i lokalni preduzetnici. U Herceg Novom
ocjenjuju da je Vlada najsprem-nija, a najmanje spremni graani, to
ukazuje na potrebu za intezivnijom komunikacijom sa lokalnim
stanovnitvom. U Kolainu, kvali-fikovana veina nikome ne daje
prolaznu ocjenu. Za veoma nespremne, Kolainci sma-traju graane i
lokalne preduzetnike. U Nikiu smatraju da je Vlada djelimino ili
potpuno spremna dok graani, lokalni preduzetnici, lokalna
samouprava pa ni same nevladine or-ganizacije jo uvijek nijesu. I u
Pljevljima se smatra da je Vlada spremna da se ukljui, go-tovo
polovina graana smatra da su i NVO-i, dok graani jo uvijek nijesu u
dovoljnoj mjeri. Ulcinjani niti jednog drutvenog aktera nijesu
prepoznali kao iole spremnog da se aktivno ukljue. Ocjene su
prilino ujednaene, a izd-vajaja se izuzetno niska prevalanca
odgovra u potpunosti spremni.
U Podgorici se prepoznaju Vlada i NVO-i kao motivisani akteri
koji se ukljuuju u proces. Budvani su u odnosu na sve aktere stava
da post-oji prostor da se dokazuje motivisanost, izgrade
kapaciteti, te povea i stepen ukljuenosti svih. U ovoj optini
stavovi su se gotovo ravnomjerno rasporedili u kategorije djelimino
spremnih i djelimino nespremnij. I na Cetinju jedino spremnom
smatraju Vladu, dok su najmanje spremni lokalni privrednici. Unutar
otvorenih planetarnih kriznih procesa graanke i graani zadravaju
optimizam u pogledu budunosti EU. U ovom pogledu, neka vrsta
ampiona euro - optimizma (preko 60%) su Ulcinj, Bijelo Polje i
Pljevlja. Na drugoj strani, zbog velikog broja neodlunih, u Budvi
je manje od polovine optimista iako su oni na dalje u relativnoj
veini.
Kada mislite da e Crna Gora postati lanica EU?
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Podgorica
Niki
Cetinje
Budva
Ulcinj
Bijelo Polje
Kolain
Herceg Novi
Pljevlja
14,0%
12,4%
10,4%
9,4%
8,6%
7,9%
6,0%
5,9%
3,1%
32,7%
25,9%
37,1%
29,7%
31,5%
52,1%
42,1%
24,1%
28,5%
25,9%
33,3%
20,0%
16,7%
30,5%
19,5%
20,8%
20,5%
44,7%
8,5%
13,3%
9,4%
10,8%
21,0%
1,8%
14,1%
7,9%
12,2%
10,8%
9,5%
8,0%
14,8%
5,6%
6,4%
6,2%
13,4%
5,4%
8,1%
5,7%
15,0%
18,5%
2,8%
12,2%
10,7%
28,2%
5,1%
Za godinu do dvije Za tri do pet godina Za pet do deset
godina
Za vie od 10 godina Mislim da nee ui nikada Ne zna
Znate li neki evropski projekat koji se realizujeili je
realizovan u Vaoj optini?
0% 20% 40% 60% 80% 100%
Pljevlja
Bijelo Polje
Podgorica
Cetinje
Niki
Budva
Kolain
Herceg Novi
Ulcinj
81,1%
55,9%
43,3%
39,9%
28,2%
24,4%
23,4%
14,1%
3,6%
18,9%
44,1%
56,7%
60,1%
71,8%
75,6%
76,6%
85,9%
96,4%
Da Ne
Evropski puls
20
www.cgo-cce.org
Istraivanje
-
Hrvatskoj i Srbiji aplauz za borbu protiv kriminala Evropska
komisija (EK) je 12. oktobra pred-stavila "paket o proirenju" koji
sadri izvjetaje o napretku svih zemalja kandidata i potenci-jalnih
kandidata za lanstvo u EU.Evropski puls daje pregled najznaajnijih
ocjena EK za drave zapadnog Balkana.
Hrvatska je u proteklih godinu dana napravila veliki napredak,
posebno na planu pravosua i osnovnih prava, a preostali dio posla
treba da obavi do ulaska u EU 1. jula 2013. EK je u posljednjem
Izvjetaju o napretku za tu dravu dodala da se Hrvatska obavezala na
nastavak posla kako bi ostvarila odrive re-zultate, posebno u
oblasti reforme pravosua i javne uprave, borbe protiv korupcije,
manjin-skih prava, povratka izbjeglica i procesuiranja ratnih
zloina.
Srbija je na osnovu napretka postignutog u reformama, saradnje
sa meunarodnim tribunalom za bivu Jugoslaviju i regional-nog
pomirenja, dobila prijedlog EK da joj se dodijeli status kandidata,
pod uslovom da nastavi pregovore sa Kosovom i krene u prim-jenu
sporazuma koji su do sada postignuti. EK predlae i da se pregovori
o pristupanju otvore im Srbija postigne dalji napredak u naporima
da normalizuje odnose sa Kosovom. injenica da se ovo postavlja kao
jedina prioritetna oblast je samo po sebi pohvala reformama koje je
Srbija sprovela tokom prole godine u oblas-ti pravosua i vladavine
prava.
BiH Reforme su veoma ograniena, za njih nema politike volje,
slabe su institucije, nema dovoljno ljudi i sredstava, manjkava je
sarad-nja meu njima, kae se u izvetaju EK o toj dravi. Kao povoljni
rezultati se navode uki-danje viza za putovanja u zemlje EU. Pie da
i dalje ostaje problem "usaglaavanja Ustava BiH s Evropskom
konvencijom o ljudskim pravima, te da da je: "napredak u
vladavini
prava mali dok je korupcija ozbiljan problem ...u mnogim
obalstima".
Makedonija je od EK po trei put dobila poziv za poetak
pregovora, ali bez datuma poetka tog procesa. EK je konstatovala da
su odnosi Makedonije i Grke i dalje optereeni nerijeenim sporom oko
imena i da dvije zemlje o tome jo pregovaraju uz posredovanje UN,
te da je "ouvanje dobrosusjedskih odnosa i dalje od sutinskog
znaaja". Navodi se da je u toku proteklih godinu dana "bilo malo
progresa, te da kljuni izazovi ostaju nezavisnost sudstva, reforma
javnog sektora, borba protiv korupcije, kao i da stanje u medijskoj
oblasti izaziva oz-biljnu zabinutost.
Albanija Komisija u izvjetaju za ovu dravu podsjea da je prole
godine izdvojila 12 prior-itetnih oblasti u kojima je neophodno
preduze-ti znaajne napore da bi ova zemlja dobila status kandidata.
Naalost, politika blokada i bojkot parlamenta (od strane opozicije
koja ne priznaje izbore tvrdei da su pokradeni) umno-gome je
umanjio napredak navodi EK i ocjen-juje da se nedavno pojavili
pozitivni znaci da su politike partije voljne da ponovo zaponu
dijalog, to je neophodno kako bi se povratio i odrao nivo saradnje
koji je neophodan za dalji razvoj evropskih integracija.
Kosovo Organizovani kriminal i korupcija ostaju najvei izazovi.
Kosovo mora da ojaa javnu upravu, i pod hitno sprovede reformu
pravosua, pie u Izvjetaju o napretku. Situ-acija sa integracijom
kosovskih Srba, kako se navodi, znatno je bolja na jugu Kosova, dok
su tenzije na sjeveru poveane zbog ega je neophodno kreirati
sveobuhvatnu strategiju za sjever Kosova. Dijalog o vizama, obeala
je EK Kosovu, bie pokrenut krajem ove godine.
V..
to pie u izvjetajima o napretku za drave zapadnog Balkana
Evropski puls
21
www.cgo-cce.org
Dokumenti
-
Forum Omladinske grupe CGO-a
U Tivtu je od 13. do 16. 10. odran prvi Forum Omladinske grupe
CGO-a, na kojem je analiziran dosadanji rad grupe ali i budui
planovi. CGO je postao dio regionalnog programa ,,Obrazovanje za
ljudska prava i aktivno graanstvo u aprilu 2010. U maju iste godine
osnovana je i Omladinska grupa koja od tada djeluje kao sastvani
dio Centra. Tokom 2010. godine Omladinska grupa je re-alizovala
projekat ,,Putujui festival filma o ljudskim pravima i seriju
projekcija filmova praenih diskusijama na teme iz oblasti ljudskih
prava u okviru programa ,,Filmski petak, koji se nastavlja i u
2011. godini. U toku je realizacija projekta ,,Evropa i ja, uz
podrku Norvekog ministarstva inostranih poslova.
Prvi dio Foruma Omladinske grupe bio je posveen diskusiji o
samom funkcionisanju grupe i pravima i obavezama koje grupa ima u
okviru regionalnog programa, obavezama vezanim za izvjetavanje o
projektima. Goa Foruma je bila regionalna koordinatorka omladinskih
grupa Adela Galei koja je sa uesnicima razgovarala o dobrim i loim
stranama dosadanjeg rada grupe i nainima unaprijeenja rada. Na
osnovu razmijenjenih miljenja, lanovi Omladinske grupe su napravili
plana djelovanja grupe za naredni period. Drugi dio Foruma bio je
posveen pitanjima vanim sa aspekta izgradnje kapaciteta Omladinske
grupe u oblasti PR-a i pisanja i upravljanja projektima. Trening iz
osnova PR-a za lanove grupe realizovala je Mirela Rebronja iz CGO-a
Marina Vukovi iz CRNVO-a je odrala dvodnevni trening na temu
,,Tehnike pisanja i upravl-janja projektom.
Graansko u obrazovnom sistemu
Okrugli sto ,,Implementacija graanskog vaspitanja/obrazovanja u
obrazovni sistem Crne Gore odran je u Podgorici 31. 10. u
organizaciji CGO-a i Zavoda za kolstvo Crne Gore, a sa ciljem da
podstakne dijalog svih zainteresovanih strana o realizaciji ciljeva
Strategije i predmeta Graansko vaspitanje/obrazovanje (GV/O)
postignua i prepreka u realizaciji ciljeva kako bi se uoila
na-jprimjenjivija rjeenja. Uesnici okruglog stola su diskutovali o
statusu predmeta GV/O u obra-zovnom sistemu, o tome koliko su
vrijednosti graanskog drutva prisutne u ivotu kole, najveim
izazovima u nastavnom procesu, u kojoj mjeri je znaaj predmeta
prepoznat od nastavnika, roditel-ja i uenika, ulozi NVO sektora u
procesu implementacije GV/O i uincima strategije GV/O
(2007-2010).
Generalni zakljuak je da implementacija GV/O jo uvijek ne tee
glatko i da se suoava sa bro-jnim problemima. Jedan od najveih
problema je nedostatak obrazovanog kadra. Na Univerzitetu Crne Gore
jo uvijek ne postoji studijski odsjek ili specijalistike studije na
kojima bi se obrazovali nastavnici/profesori GV/O. U meuvremenu
nastavu graanskog dre nastavnici koji su proli bazinu obuku, a
kojima su drugi predmeti matini i veoma esto po tematici vrlo
udaljeni od sadraja graanskog. Dodatni problem je i nedostatak
prostora u kolama za izvoenje nastave GV/O, nedostatak udbenika za
GO u gimnazijama i jo nedovren proces uvoenja GO u nas-tavu u
srednjim strunim kolama. Nedostatak u implementaciji GV/O je i to
to se usljed nein-formisanosti, vrlo slabo ili uopte ne koristi
mogunost veeg uea roditelja, djece i NVO-a u ivotu kole kroz 20 %
slobodnog programa za sadraje graanskog vaspitanja/obrazovanja. U
ime CGO-a uesnicima se obratila Daliborka Uljarevi, izvrna
direktorka a koordinator programa Petar ukanovi je predstavio
program ,,Obrazovanje za ljudska prava i aktivno graanstvo na
zapadnom Balkanu.
Evropski puls
22
www.cgo-cce.org
Aktivnosti NVO
-
Crna Gora na putu ka EU: dokle smo stigli?Centar za graansko
obrazovanje (CGO), u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert (FES),
je 3.10. organizovao nacionalnu konferenciju o stepenu ispunjenosti
preporuka Evropske komisije: Crna Gora na putu ka EU: dokle smo
stigli?. Sam rad na ispunjavanju ovih preporuka EK je znaajno
mobilizirao razliite sektore u drutveno-politikom ivotu Crne Gore.
Koliko smo kao drutvo sazreli u prethodnih deset mjeseci? Da li smo
uspostavili odrive mehanizme koji e kontinuirano biti u slubi
ispunjavanja ovih preporuka? Ima li vidjivih rezultata? U kojim smo
oblastima najbolji, a u kojima se borimo za prelaznu ocjenu? Da li
je u Crnoj Gori zaivjela svijest o odgovornosti koju nose evropske
integracije? Moemo li govoriti o nezaustavljivom procesu reformi
ili je prethodnih deset mjeseci oznailo poetak i kraj aktivnosti u
toliko potrebnim promjenama? Jesmo li uspjeli nai nain da
prevaziemo podjele koje nas kao drutvo slabe i ujediniti postojee
resurse zarad zajednikog cilja. Ovo su neka od pitanja kroz koja su
uesnici iz Vlade i civilnog sektora dali osvrt na 4 oblasti za koje
je Vlada Crne Gore imala najdirektnije nadlenosti, a koje se odnose
na: reformu dravne uprave, jaanje antikorupcijskih okvira i praksi,
unaprijeenje medijskih sloboda i saradnje sa civilnim sektorom,
uspostavljanje antidiskriminacionih politika i praksi. Konferenciju
su otvorili: Daliborka Uljarevi, izvrna direktorka CGO-a, Duko
Markovi, potpredsjednik Vlade Crne Gore, Alberto Cam-marata, ef
sektora za politiku, evropske integracije i trgovinu u Delegaciji
EU u Crnoj Gori i dr Michael Ehrke, ef regionalne kancelarije
FES-a. Na sesijama koje su moderirali Boris Mari, vii pravni
savjetnik CGO-a i Nedjeljko Rudovi, urednik politike rubrike u
dnevniku Vijest, izlaganja su imali: Duko Markovi, potpredsjednik
Vlade Crne Gore i predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije i
organizovanog kriminala; Zlatko Vujovi, predsjednik UO CEMI i lan
Komisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala;
Veselin Vukevi, pomonik min-istra za dravnu upravu, Ministarstvo
unutranjih poslova i javne uprave; Stevo Muk, predsjed-nik Upravnog
odbora Instituta Alternativa; eljko Rutovi, pomonik ministra
kulture i medija; Mirjana Radovi, koordinatorka u Akciji za ljudska
prava; Danka Latkovi, efica Kancelarije za saradnju sa NVO; Ana
Novakovi, izvrna direktorka CRNVO i potpredsjednica Savjeta za
saradnju Vlade i NVO; Sabahudin Deli, pomonik ministra za ljudska i
manjinska prava i Alek-sandar Saa Zekovi, istraiva krenja ljudskih
prava. Na kraju su uesnici usvojili zakljuke, koji su dostupni u
detaljnom izvjetaju sa same konferencije.
Rasprava o UstavuU organizaciji Ministarstva pravde 27.10.
odrana je struna rasprava o Nacrtu amandmana na Ustav. Ispred CGO-a
na raspravi su uestvovali Boris Mari, Vii pravni savjetnik i Danilo
Ajkovi, PR/saradnik na programima koji su predstavili projedlog
amandmana CGO-a.
Intelektualci iz postjugoslovenskih zemalja za REKOMPismom, koje
je potpisalo vie od 150 intelektualaca uglavnom iz oblasti
umjetnosti iz svih zemalja bive Jugoslavije, otvoreno je pruena
podrka osnivanje REKOM-a i zatraeno od predsjednika svake od
zemalja da uine sve to je u njihovoj moi da komisija bude osnovana.
Inicijativa za REKOM je najbolja prilika da najzad prestanemo da o
prolosti govorimo i mislimo kao da ona jo uvijek traje, da se sa
njome suoimo, da ponemo da pamtimo i uimo iz nje, umjesto to
nastavljamo da je ivimo, kae se u pismu. Medju brojnim potpisnicima
nalaze se i publicita Andrej Nikolaidis, direktor CNP-a Janko
Ljumovi, profesorica knjievnosti Boena Jelui, no-vinar Dragoljub
Vukovi, glumac Slobodan Marunovi, glumice Varja uki i aklina Otir,
reditelji Branko Baleti i Marija Perovi, kao i kompozitor Leo okaj.
Pored potpisnika iz Crne Gore, na dugakoj listi se nalazi veliki
broj poznatih imena iz ostalih zemalja, meu kojima i Rade erbedija,
Mirjana Karanovi, Nikola uriko, Biljana Srbljanovi, Danis Tanovi,
Teofil Pani, Svetlana Slapak, arko Puhovski, Ura Raukar, itd. Pismo
je sredinom oktobra predato predsjednicima svih drava u regionu kao
i lanovima predsjednitva BiH.
Evropski puls
23
www.cgo-cce.org
Aktivnosti NVO
-
www.cgo-cce.org
Izdava: Centar za graansko obrazovanje (CGO)EIC Bilten -
Evropski puls - je elektronski asopis koji izlazi uz
podrkufondacije Friedrich Ebert. Zaveden je u Ministarstvu kulture
pod rednim brojem 578.Urednik: Vladan ugiUreivaki kolegijum: mr
Vera epanovi, Daliborka Uljarevi,mr Vladimir Pavievi, mr Dragan
Stojovi, mr Vladimir Vuini, Petar ukanoviPrevod i lektura: CGOArt
direktor: Ilija PeriIlustratorka: Dragana KoprivicaProdukcija:
identity & promotion
Adresa redakcije: Njegoeva 36/ITel/fax: +382 20 665 112, 665
[email protected], [email protected]
Evropski puls moete preuzeti svakog posljednjeg petka u mjesecu
na sajtu www.cgo-cce.org
Bachelor, Master & PhD Scholarships, NorwayThe Norwegian
government provides students from developing countries in the South
and coun-tries in the Western Balkans, Eastern Europe and in
Central Asia with financial support to study for a degree in Norway
under the Quota Scheme. The Quota Scheme currently provides funding
for a total of 1,100 students, 800 of them from developing
countries in the South and 300 from countries in the Western
Balkans, Eastern Europe and in Central Asia. The main objective of
the Quota Scheme is to contribute to capacity building through
education that will benefit the home country of the students when
they return. The Quota Scheme is also intended to strengthen
rela-tions between Norway and the selected countries and thus
contribute to internationalisation at Norwegian institutions of
higher education. The scheme normally includes courses at Masters
and Ph.D. level in addition to certain professional/Bachelors
degrees. Most of the Norwegian institu-tions offer courses and
educational programmes in English. The Quota Scheme will only
enroll students from institutions (organisations, universities,
au-thorities) which have collaboration agreements with Norwegian
universities or university colleges. Only in very special cases
free movers will be considered. To find out which institutions
collaborate with Norwegian institutions, please refer to the
websites of the Norwegian institutions. You could also ask your
home institution about whether they have any sort of collaboration
with Norwegian universities / university colleges from the list of
participating institutions.All candidates should typically have the
following basic qualifications: Secondary school certificates
Minimum two years of higher education from their home
country
Some exceptions apply for certain professional educational
courses at Bachelors level.
The GSU-list (has been compiled by the Norwegian Agency for
Quality Assurance in Education NOKUT) with the general entrance
requirements for applicants with higher education quali-fications
from abroad can be found here
(http://www.nokut.no/en/Foreign-education/General-recognition/Applicant/NOKUTs-administrative-procedure/GSU-list/).Most
of the study programmes offered under the Quota Scheme are taught
in English. Applicants who are not native English speakers
therefore must document their proficiency in English. All inquiries
should be directed to the International Office at the institution
in question. Applica-tions should be sent directly to the
institutions and SIU is not responsible for received
applications.For more information, please contact: Norwegian Centre
for International Cooperation in Higher Education (SIU), P.O. box
1093, N-5809 Bergen, Norway, Tel: +47 55 30 38 00, Fax: +47 55 30
38 01, Email: [email protected]
Evropski puls
www.cgo-cce.org
Preporuujemo