-
EVROPSKA POVELJAO RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI
NA LOKALNOM NIVOU
Namenjena lokalnim i regionalnim upravamau cilju usmeravanja
njihovih snaga
i partnerstava ka postizanju vee ravnopravnosti
Program PODRKA LOKALNIM SAMOUPRAVAMA U SRBIJI U PROCESU
EVROPSKIH INTEGRACIJA
-
Povelju sastavio i predstavio Savet evropskih optina i regiona
(CEMR) sa partnerima
EVROPSKA POVELJAO RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI
NA LOKALNOM NIVOU
Namenjena lokalnim i regionalnim upravamau cilju usmeravanja
njihovih snaga
i partnerstava ka postizanju vee ravnopravnosti
-
3
Predgovor
Rodna ravnopravnost pretpostavlja da mukarci i ene imaju jednake
preduslove za ostvarivanje ljudskih prava, da postoje jednake
mogunosti za mukarce i ene da doprinesu kulturnom, politikom,
ekonomskom, socijalnom i nacionalnom napretku, kao i da imaju ide
ntine anse da uivaju sve koristi od napretka jedne zajednice.
Upravo iz ovih razloga, Savet evropskih optina i regiona (CEMR),
asocijacija lokalnih i regionalnih vlasti iz vie od trideset
zemalja Evrope, usvojio je 2006. godine Evropsku povelju o rodnoj
ravnopravnosti na lokalnom nivou.
Kada je Stalna konferencija gradova i optina (SKGO) prvi put
prevela i objavila Evropsku povelju o rodnoj
ravnopravnosti na lokalnom nivou 2009. godine, u Predgovoru je
pisalo da je Povelju potpisalo 256 evropskih gradova, optina i
regionalnih uprava. U ovom trenutku, Povelja ima vie od 1330
potpisnica iz 30 zemalja Evrope.
U meuvremenu, CEMR je konstatovao da su gradovi i optine, i
pored dobre volje, esto suoene sa nedostatkom ekspertize i dobrih
primera iz prakse kako bi u punoj meri primenili Povelju. U elji da
prati i olaka njenu primenu, CEMR je na sastanku Izvrnog odbora 28.
septembra 2011. u Varavi usvojio odluku da za ovu svrhu osnuje
Opservatoriju1. Rad Opservatorije finansijski pomae Vlada vedske
kroz vedsku asocijaciju lokalnih vlasti i regiona (SALAR) u periodu
od tri godine.
1. http://www.charterequality.eu
-
4
Glavni cilj Opservatorije je da pomogne gradovima i optinama
potpisnicama Povelje u njenoj primeni, tako to e im omoguiti
razmenu ideja i primera iz prakse, metodoloku podrku za pisanje
akcionih planova, kao i monitoring njihove ostvarenosti i uticaja
na terenu. Opservatorija je, takoe, zaduena za promociju Povelje i
uspostavljanje veza izmeu po tpisnica.
Odlukom Politikog komiteta CEMR iz dece mbra 2011. godine, Odbor
za ene izabrane na lokalnom i regionalnom nivou postao je Sta lni
odbor za ravnopravnost ena i mukaraca na lokalnom nivou. Sastavljen
je od izabranih predstavnica i predstavnika koje nominuju
asocijacijelanice CEMR. Uloga ovog tela je da odluuju o glavnim
ciljevima Opservatorije i da prati njen rad. Na elu Stalnog odbora
u ovom trenutku je Eva Samuelson, zamenica gradonaelnika
Stokholma.
Osim ovog tela, Opservatorija je uspostavila i mreu nacionalnih
koordinatora i koordinatorki koji rade na primeni Povelje u
asocijacima lanicama CEMR. Ova mrea zaduena je za podrku
aktivnostima Opservatorije i praenje primene Povelje na nacionalnom
nivou, kroz odravanje kontakata izmeu potpisnica i Opservatorije i
prenoenje informacija o Povelji.
Stalna konferencija gradova i optina krajem 2011. godine zapoela
je realizaciju trogodinjeg programa pod
nazivom Podrka lokalnim samoupravama u Srbiji u procesu
evropskih integracija koji finansira Kraljevina vedska, a sprovodi
u saradnji sa vedskom asocija cijom lokalnih vlasti i regiona.
Jedna od pet programskih komponenti upravo je posveena rodnoj
ravnopravnosti na lokalnom nivou.
Glavni cilj SKGO u okviru ove programske komponente jeste da
ojaa kapacitete lokalnih samouprava i tela za rodnu ravnopravnost u
primeni principa ravnopravnosti u svakodnevnom radu, u svim
politikama i uslugama na lokalnom nivou. U tu svrhu osnovana je
Radna grupa i Ekspertski tim za rodnu ravno pravnost SKGO,
formirana je baza podataka o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom
nivou, a u cilju unapreenja i promocije rodne ravnopravnosti meu
gradovima i optinama redovno se organizuju obuke, okrugli stolovi i
strune konferencije.
SKGO takoe aktivno sarauje sa CEMR Opservatorijom i uestvuje u
svim aktivnostima koje se tiu promocije i praenja primene Povelje o
rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou.
ore Stanii, generalni sekretar SKGO
-
5
Uvod
Evropska Povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou
namenjena je lokalnim i regionalnim upravama Evrope, koje se njenim
potpisivanjem javno obavezuju da e slediti principe rodne
ravnopravnosti i sprovoditi odredbe propisane Poveljom u svojim
sredinama.
U cilju pruanja podrke primeni ovih principa, svaka potpisnica
Povelje e pripremiti akcioni plan, kojim e odrediti prioritete,
aktivnosti i sredstva za njegovo sprovoenje.
Potpisnice e, takoe, biti u obavezi da se poveu sa svim
relevantnim institucijama i organizacijama u svojoj zemlji kako bi
u najveoj meri promovisale najbolje prakse u pogledu istinske
ravnopravnosti.
Povelja je sastavljena u okviru ciljeva projekta (20052006)
Saveta evropskih optina i regiona u sara
dnji sa dole navedenim partnerima. Projekat je finansirala
Evropska komisija, kroz svoj Peti program rodne ravno
pravnosti.
* * * * * * * * *
Rodna ravnopravnost predstavlja fundamentalno pravo za sve i od
sutinskog je znaaja za svaku demokratsku sredinu. Da bi ovo pravo
bilo ostvareno, ono mora biti ne samo prepoznato s pravne strane,
ve i uspeno primenjeno na sve aspekte politikog, ekonomskog,
drutvenog i kulturnog ivota.
Uprkos brojnim primerima zvaninog priznanja i pomaka na tom
polju, rodna ravnopravnost jo nije prisutna u svakodnevnom ivotu. U
praksi, ene i mukarci nemaju ista prava. Drutvene, politike,
ekonomske i kulturne
-
6
nejednakosti su i dalje prisutne primer za to su razlike u
platama i nejednaka zastupljenost u politikom ivotu.
Ove neravnopravnosti rezultat su drutveno uslovljenih rodnih
uloga, nastalih na osnovu brojnih stereotipa koji su prisutni u
porodici, obrazovanju, kulturi, medijima, sferi rada i organizaciji
drutva, u mnogim oblastima u kojima je mogue delovati kroz
usvajanje novog pristupa i uvoenje strukturalnih promena.
Lokalna i regionalna vlast, budui da predstavljaju nivoe vlasti
sa kojima su graani u najneposrednijem kontaktu, najpogodnije su
tlo za borbu protiv upornog irenja neravnopravnosti, kao i za
promovisanje istinski ravnopravnog drutva. One su u poziciji da
kroz nadlenosti i saradnju sa najrazliitijim lokalnim akterima,
preduzmu konkretne korake ka postizanju ravnopravnosti izmeu ena i
mukaraca.
Princip supsidijarnosti od posebnog je znaaja za praktinu
primenu prava na rodnu ravnopravnost. Ovaj princip odnosi se na sve
nivoe vlasti evropsku, dravnu, regionalnu ili lokalnu. Iako se
odgovornosti lokalnih i regionalnih vlasti razlikuju irom Evrope,
zajedniko im je da mogu i moraju igrati pozitivnu ulogu u promociji
ravnopravnosti u praksi i na taj nain uticati na svakodnevni ivot
svojih graana.
Naela lokalne i regionalne samouprave takoe su usko povezana sa
principom supsidijarnosti. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi
Saveta Evrope iz 1985. godine, koju je potpisala i ratifikovala
veina evropskih zemalja, stavlja akcenat na pravo i sposobnost
lokalnih vlasti da u skladu sa zakonom reguliu i upravljaju znatnim
delom javnih poslova u skladu sa interesom lokalnog stanovnitva.
Sprovoenje i promovisanje prava na ravnopravnost mora predstavljati
sr ovog koncepta lokalne samouprave.
Lokalna i regionalna demokratska vlast mora izabrati
najbolja reenja kada je re o najvanijim aspektima svakodnevnog
ivota kao sto su stanovanje, sigurnost, javni saobraaj, sfera rada
ili zdravstvo.
Takoe, vee uee ena u razvoju i sprovoenju javnih politika na
lokalnom i regionalnom nivou vlasti omoguava da njihovo ivotno
iskustvo, sposobnost i kreativnost budu uzeti u obzir.
Ako elimo da stvorimo drutvo zasnovano na ravnopravnosti, veoma
je vano da lokalna i regionalna vlast uzmu u obzir rodni aspekt pri
kreiranju strategija, voenju svojih organizacija, kao i u
svakodnevnoj praksi. A u dananjem i sutranjem svetu, pravo na
ravnopravnost izmeu mukaraca i ena takoe je klju naeg ekonomskog i
drutvenog uspeha ne samo na evropskom i dravnom nivou, ve i na
nivou regiona, u gradovima i u lokalnim zajednicama.
* * * * * * * * *
Savet evropskih optina i regiona, kao i njegov Odbor ena
izabranih predstavnica lokalnih i regionalnih vlasti, godinama
aktivno promoviu ravnopravnost ena i mu karaca na lokalnom i
regionalnom nivou. Savet je 2005. godine pokrenuo konkretnu
inicijativu name njenu loka lnim i regionalnim vlastima u Evropi
Grad za ravno pravnost. Promocijom dobrih praksi odreenih evro
pskih gradova i optina, inicijativa Grad za ravnopravnost predlae
naine sprovoenja strategija koje se tiu ro dne ravnopravnosti na
lokalnom i regionalnom nivou. Ova Povelja nadovezuje se na ta
dostignua.
Uloga lokalnih i regionalnih uprava u promociji rodne
ravnopravnosti utvrena je Svetskom deklaracijom Meunarodnog saveza
lokalnih vlasti (IULA) o enama u lokalnoj upravi koja je usvojena
1998. godine. Jedan od glavnih ciljeva nove svetske organizacije
Ujedinjeni gradovi i lokalne vlasti, upravo je ravnopravnost izmeu
ena i mukaraca.
-
7
PreambulaSavet evropskih optina i regiona, koji predstavlja
evropske lokalne i regionalne uprave, sarauje sa sledeim
partnerima:
Nacionalna asocijacija optina u Republici Bugarskoj (National
Association of Municipalities in the Republic of Bulgaria)
Savez kiparskih optina Savez gradova i zajednica Republike eke
(SMO CR) Asocijacija finskih lokalnih i regionalnih vlasti
Francuski sektor CEMR (AFCCRE) Nemaki sektor CEMR (RGRE) Centralni
savez optina i zajednica Grke (KEDKE) Maarska nacionalna
asocijacija lokalnih vlasti
(TOOSZ) Italijanski sektor CEMR (AICCRE) Toskanska federacija
AICCRE Asocijacija gradova i optina Luksemburga (SYVICOL)
Asocijacija gradova Poljske (ZMP) panska federacija optina i
pokrajina (FEMP) Baskijska asocijacija optina (EUDEL) Grad Be Grad
Sen an de la Ruel Grad Frankfurt na Majni Grad Cartagina Grad
Valensija Agencija za vreme i mobilnost BelfortMonbejar Stalni
odbor Evromediteranskog partnerstva loka
lnih i regionalnih vlasti (COPPEM)
Imajui na umu da su Evropska zajednica i unija utemeljene na
fundamentalnim pravima i slobodama ukljuujui i zalaganje za rodnu
ravnopravnost, kao i da
je evropsko zakonodavstvo osnova napretka postignutog u ovoj
oblasti u Evropi;
Pozivajui se na meunarodni pravni okvir za ljudska prava
Ujedinjenih nacija i posebno na Optu deklaraciju o ljudskim pravima
i Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena, usvojenu
1979. godine;
Naglaavajui bitan doprinos Saveta Evrope promociji
ravnopravnosti ena i mukaraca i lokalne samouprave;
Uzimajui u obzir da ravnopravnost ena i mu karaca podrazumeva
elju da se sprovedu aktivnosti na tri dodatna aspekta za njeno
postizanje, tj. eliminacija dire ktne neravnopravnosti,
iskorenjivanje indirektne neravnopravnosti i izgradnja politike,
pravne i drutve ne sredine koja e podravati proaktivni razvoj
ravnopravne demokratije;
-
8
Osuujui jaz izmeu de jure prepoznavanja prava na ravnopravnost i
stvarne i uspene primene tog prava;
Imajui u vidu da lokalne i regionalne uprave u Evropi igraju i
moraju igrati kljunu ulogu u primeni prava na ravnopravnost svojih
graana i stanovnika, naroito ena i mukaraca, u svim domenima
njihove odgovornosti;
Imajui u vidu da je ravnopravno uee i prisustvo ena i mukaraca u
upravi i na vodeim pozicijama od sutinskog znaaja za
demokratiju;
Vodei se primerom Konvencije o eliminaciji svih oblika
diskriminacije ena iz 1979. godine, Pekinkom
deklaracijom i platformom za aktivnosti UN iz 1995., i
Rezolucijom 23. specijalne sednice Generalne skuptine iz 2000.
(Peking+5), Poveljom osnovnih prava Evro pske unije, Preporukama
Saveta iz decembra 1996. o ravno pravnom ueu ena i mukaraca u
procesima odluiva nja i Svetskom deklaracijom meunarodne unije
lokalnih vlasti o enama u lokalnoj upravi iz 1998;
Sa eljom da obelei 25. godinjicu stupanja na snagu Konvencije UN
o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena septembra 1981.
godine, donosi ovu Evropsku povelju o ravnopravnosti ena i mukaraca
na lokalnom nivou i poziva lokalne i regio nalne uprave u Evropi da
potpiu i sprovedu ovu Povelju.
-
9
I DEO
Naela
Potpisnice ove Povelje o ravnopravnosti ena i mukaraca na
lokalnom nivou prepoznaju sledea naela kao fundamentalna za nae
aktivnosti:
1. Ravnopravnost ena i mukaraca je fundamentalno pravo
Lokalne i regionalne uprave moraju ovo pravo
sprovoditi u svim domenima svoje odgovornosti, ukljuujui obavezu
da eliminiu sve oblike diskriminacije, bila ona direktna ili
indirektna.
2. Da bi rodna ravnopravnost bila zagarantovana, moraju se
reavati pitanja viestruke diskriminacije i nepovoljnog poloaja
-
10
Viestruka diskriminacija i nepovoljni poloaj bazirani, osim na
rodnim, i na razlikama u rasi, boji koe, etnikoj i drutvenoj
pripadnosti, genetskim karakteristikama, jeziku, veri ili
uverenjima, politikom ili drugom miljenju, pripadnosti nacionalnoj
manjini, imovini, roenju, invaliditetu, starosti, seksualnoj
orijentaciji ili drutvenoekonomskom statusu, moraju takoe biti
uzeti u obzir prilikom reavanja pitanja ravnopravnosti izmeu ena i
mukaraca.
3. Podjednako uese ena i mukaraca u procesima odluivanja je
preduslov za demokratsko drutvo
Pravo na ravnopravnost ena i mukaraca zahteva da lokalne i
regionalne vlasti preduzmu sve odgovarajue mere i usvoje sve
potrebne strategije u cilju promovisanja podjednake zastupljenosti
i uea ena i mukaraca u svim sferama uprave.
4. Eliminisanje rodnih stereotipa je od kljunog znaaja za
postizanje ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca
Lokalne i regionalne vlasti moraju podsticati eliminaciju
stereotipa i prepreka na kojima se temelje nejednakosti u pogledu
statusa i poloaja ena i koji dovode do nejednakog vrednovanja uloga
ena i mukaraca u politikom, ekonomskom, drutvenom i kulturnom
smislu.
5. Ukljuivanje rodne perspektive u sve aktivnosti lokalne i
regionalne uprave je neophodno u procesu poboljanja ravnopravnosti
izmeu ena i mukaraca
Princip rodne ravnopravnosti mora biti uzet u obzir prilikom
sastavljanja strategija, metoda i instrumenata koji utiu na
svakodnevni ivot lokalnog stanovniva na primer, kroz primenu
tehnika uvoe
nja principa rodne ravnopravnosti u javne politike (na
engleskom: gender mainstreaming)1 i rodno odgovornih budeta2.
Iskustvo ena na lokalnom nivou, ukljuujui i njihove ivotne i radne
uslove, moraju biti analizirani i uzeti u obzir.
6. Akcioni planovi i programi za koje su obezbeena odgovarajua
sredstva neophodan su alat za unapreivanje rodne ravnopravnosti
Lokalne i regionalne uprave moraju sastaviti akcioni plan i
program ravnopravnosti, koji ukljuuje i dovoljno finansijskih i
ljudskih resursa koji su potrebni za njegovo sprovoenje.
Ova naela ine osnovu odredaba navedenih u III delu ovog
dokumenta.
1. Uvoenje principa rodne ravnopravnosti u javne politike ili
gender mainstreaming: u julu 1997. godine, Savet UN za ekonomiju i
drutvo (ECOSOC) definisao je koncept gender mainstreaminga na
sledei nain: podrazumeva proces procenjivanja posledica svake
planirane akcije, ukljuujui zakonodavstvo, politike i programe, po
ene i mukarce, u svim oblastima i na svim nivoima. To je strategija
koja uzima u obzir interese i iskustva ena i mukaraca, i integrie
ih u procese kreiranja, realizacije, monitoringa i evaluacije
politika i programa u svim politikim, ekonomskim i drutvenim
sferama, tako da ene i mukarci ostvaruju ravnopravnu dobrobit i
neravnopravnost se ne reprodukuje. Krajnji cilj je ostvarivanje
rodne ravnopravnosti. Citirano u: Ka politici rodnog budetiranja u
Vojvodini, Pokrajinski sekretarijat za rad, zapoljavanje i
ravnopravnost polova: 2009, str. 8.
2. Rodno budetiranje (gender budgeting), definicija Saveta
Evrope: Rodno budetiranje predstavlja uvoenje principa rodne
ravnopravnosti u budetske procese. Ono podrazumeva rodno zasnovanu
procenu budeta, ukljuivanje rodne perspektive na svim nivoima
budetskog procesa i restruktuiranje prihoda i rashoda u cilju
unapreenja rodne ravnopravnosti. Citirano u: Ka politici rodnog
budetiranja u Vojvodini, Pokrajinski sekretarijat za rad,
zapoljavanje i ravnopravnost polova: 2009, str. 8.
-
11
II DEO
Implementacija Povelje i njenih odredabaPotpisnice se obavezuju
da e preduzeti sledee korake u cilju implementacije odredaba
Povelje:
1. Svaka potpisnica Povelje e, u prihvatljivom vremenskom okviru
(ne vie od dve godine od datuma potpisivanja) razviti i usvojiti
akcioni plan ravnopravnosti i nadalje ga primenjivati.
2. Akcioni plan ravnopravnosti e definisati ciljeve i prioritete
potpisnica, zatim mere planirane za sprovoenje, kao i dodeljena
sredstva za sprovoenje Povelje i njom propisanih ciljeva. Plan e
takoe definisati i vreme za implementaciju. Ako potpisnik ve
poseduje akcioni plan ravnopravnosti, u tom sluaju e ga samo
uskladiti sa relevantnim pitanjima koja se obrauju u Povelji.
3. Svaka potpisnica e vriti detaljne konsultacije pre usvajanja
svog akcionog plana ravnopravnosti, a nakon usvajanja e ga i
predstaviti razliitim stranama. Takoe e redovno izvetavati javnost
o napretku postignutom kroz implementaciju plana.
4. Svaka potpisnica e vriti reviziju svog akcionog plana u
skladu sa situacijom i sastavie plan za svaki naredni period.
5. Svaka potpisnica se slae da e u naelu delovati u skladu sa
odgovarajuim sistemom evaluacije koji e biti uspostavljen kako bi
se omoguila procena napretka u sprovoenju Povelje, kao i da prui
pomo lokalnim i regionalnim upravama irom Evrope pri meusobnoj
razmeni iskustava o efektnim nainima postizanja vee ravnopravnosti
izmeu ena i mukaraca. Potpisnica e takoe omoguiti da njen akcioni
plan i svi drugi relevantni javni materijali budu dostupni u te
svrhe.
6. Svaka potpisnica e pismeno obavestiti Savet evropskih optina
i regiona o potpisivanju Povelje i datumu potpisivanja, kao i o
kontaktu za buduu saradnju vezanu za Povelju.
-
12
Demokratska odgovornostlan 1
Potpisnica priznaje da je pravo na ravnopravnost ena i mukaraca
fundamentalni preduslov demokratije i da demokratsko drutvo ne moe
priutiti da se sposobnost, znanje, iskustvo i kreativnost ena
zanemari. S tim u vezi, potpisnica mora na osnovu ravnopravnosti
obezbediti ukljuenje, prisustvo i uese ena iz razliitih miljea i
starosnih grupa u sve sfere politikog i javnog odluivanja.
Potpisnica, kao demokratski izabrano telo odgovorno za
obezbeivanje blagostanja svojih graana i oblasti, obavezuje se da e
se zalagati i unaprediti praktinu primenu ovog prava u svim sferama
aktivnosti kao demokratski predstavnik lokalne zajednice, telo koje
obezbeuje i prua usluge, planira i regulie, kao i u svojstvu
posloda vca.
Politika ulogalan 2 Politiko uee
1. Potpisnica priznaje jednako pravo ena i mukaraca da glasaju,
budu kandidati i vre funkciju na koju su izglasani.
2. Potpisnica priznaje jednako pravo ena i mukaraca da uestvuju
u izradi i sprovoenju strategija, da vre javne funcije i sve druge
funkcije na svim nivoima uprave.
3. Potpisnica priznaje princip podjednakog uea u svim izabranim
i javnim upravnim organima.
4. Potpisnica se obavezuje da e preduzeti sve prihvatljive mere
u cilju obezbeivanja podrke svim gore navedenim pravima i
principima, ukljuujui:
III DEO
-
13
Podsticanje ena da se prijavljuju za glasanje, da koriste svoja
glasaka prava i da se kandiduju za javnu funkciju;
Podsticanje politikih partija i grupa da usvoje i sprovedu naela
podjednakog uea ena i mukaraca;
Podsticanje politikih partija i grupa da preduzmu sve zakonske
korake, ak i usvajanjem kvota tamo gde je potrebno, kako bi se
poveao broj kandidovanih, a potom i izabranih predstavnica u
lokalnim telima;
Regulisanje sopstvenih procedura i standarda poslovanja, tako da
potencijalni kandidati i izabrani predstavnici/ce ne budu stavljeni
u nepovoljan poloaj zbog stereotipnih oblika ponaanja i jezika, ili
uznemiravanja;
Usvajanje mera koje omoguuju izabranim predstavnicima da usklade
svoj privatni, poslovni i javni
ivot, kroz na primer obezbeivanje takvog rasporeda radnih
obaveza i metoda da svaki izabrani predstavnik ili predstavnica ima
priliku da u potpunosti uestvuje.
5. Potpisnica se obavezuje da e promovisati i primenjivati naela
jednakog uea ena i mukaraca u svojim upravnim i savetodavnim
organima, kao i eksternim telima.
Meutim, tamo gde trenutno ne postoji jednako uee ena i mukaraca,
uprava e sprovesti gore navedeno po nita manje povoljnom osnovu za
manjinski pol od trenutnog odnosa izmeu polova.
6. Potpisnica se dalje obavezuje da e obezbediti da nijedna
javna ili politika pozicija na koju bira ili postavlja predstavnika
nije, u naelu ili praksi, ograniena ili predviena za samo jedan
rod, zbog stereotipnih stavova.
-
14
lan 3 Uee u politikom i graanskom ivotu
1. Potpisnica priznaje pravo graana da uestvuju u radu javnih
poslova kao fundamentalno demokratsko naelo, kao i to da ene i
mukarci imaju pravo podjednakog uea u upravi i javnom ivotu
njihovih regiona, optina i lokalnih zajednica.
2. U odnosu na razliite oblike uea u javnim poslovima, na primer
preko savetodavnih odbora, saveta suseda, elektronskog uea ili vebi
planiranja uea, potpisnica se obavezuje da e se zalagati za
ravnopravno uee ena i mukaraca u praksi. Tamo gde postojei
oblici uea ne vode do pomenute ravnopravnosti, potpisnica se
obavezuje da e razviti i testirati nove metode.
3. Potpisnica se obavezuje da e promovisati aktivno uee u svom
politikom i graanskom ivotu ena i mukaraca iz svih sektora
zajednice, naroito onih ena i mukaraca iz manjinskih grupa koji
inae ne bi bili ukljueni.
lan 4 Javno obavezivanje na ravnopravnost
1. Potpisnica e se kao demokratski voa i predstavnik svoje
zajednice i teritorije, formalno javno obavezati da e sprovoditi
principe ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca na lokalnom nivou,
ukljuujui:
Objavu potpisivanja ove povelje, a zatim i debate i usvajanja od
strane svog najvieg predstavnikog tela;
Obavezivanje da e ispuniti sve odredbe ove povelje i da e javno
podnositi redovne izvetaje o postignutom napretku pri sprovoenju
svog akcionog plana za ravnopravnost;
Obavezivanje da e potpisnica i njeni izabrani lanovi biti
dosledni i podravati obrasce dobrog ponaanja, u odnosu na rodnu
ravnopravnost.
2. Potpisnica e u toku svog demokratskog manda
-
15
ta nastojati da podstakne druge politike i javne institucije,
privatna tela, kao i graanske organi
zacije, da se prikljue praktinoj primeni prava na rodnu
ravnopravnost.
lan 5 Saradnja sa partnerima na obezbeivanju ravnopravnosti
1. Potpisnica e saraivati sa svim svojim partnerima, od dravnog
i privatnog sektora do organizacija civilnog drutva, kako bi se
obezbedila vea ravnopravnost izmeu ena i mukaraca u svim ivotnim
aspektima u toj oblasti.
2. Potpisnica e se konsultovati sa svojim partnerskim telima i
organizacijama, ukljuujui i svoje drutvene partnere, oko razvoja i
izrade svog akcionog plana za ravnopravnost, kao i drugih vanih
pitanja vezanih za ravnopravnost.
lan 6 - Suprotstavljanje stereotipima
1. Potpisnica se obavezuje da e, koliko je to mogue, spreavati i
boriti se protiv predrasuda, praksi i upotrebe jezika i predstava
baziranih na ideji superiornosti ili inferiornosti jednog od dva
pola, ili na stereotipnim ulogama ena ili mukaraca.
2. S tim u vezi, potpisnica e se postarati da je njena javna i
interna komunikacija potpuno u skladu sa ovom odredbom, kao i da
promovie pozitivne rodne primere i vizuelne predstave.
3. Potpisnica e takoe pomoi svom osoblju, kroz treninge i druga
sredstva, da prepozna i eliminie stereotipne stavove i ponaanja, i
prema tome prilagodi obrasce ponaanja.
4. Potpisnica e sprovesti aktivnosti i kampanje u cilju
podizanja svesti graana o tetnoj ulozi rodnih stereotipa u
postizanju ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca.
-
16
lan 7 Dobra uprava i savetovanje
1. Potpisnica priznaje pravo ena i mukaraca da se njihova
pitanja reavaju ravnopravno, nepristrasno, pravino i u
prihvatljivom roku, ukljuujui:
Pravo da se njihova re uje pre donoenja bilo kakve individualne
odluke nepovoljne po njih;
Dunost nadlenog organa da obrazloi svoju odluku;
Pravo na informaciju od vanosti o stvarima koje se na njih
odnose.
2. Potpisnica prihvata da e se irom sfere njenih nadlenosti,
kvalitet strategija i upravljanja najverovatnije poboljati ukoliko
svi na koje se one odnose budu imali priliku da u odluujuoj fazi
budu konsultovani, kao i da je vano da enama i
mukarcima u praksi bude dat jednak pristup relevantnim
informacijama i podjednaka mogunost reagovanja.
3. Potpisnica se stoga obavezuje da e sprovoditi sledee korake
ukoliko se ukae potreba:
Omoguiti da plan pruanja informacija uvrsti potrebe ena i
mukaraca, ukljuujui i njihove metode pristupa informacijama i
komunikacionim tehnologijama;
Onima iji stavovi imaju najmanje prilike da se uju obezbediti
ravnopravno uee u procesu konsultacija, i shodno tome sprovesti
zakonite aktivnosti koje e to i omoguiti;
Po potrebi obavljati posebne konsultacije za ene.
-
17
Opti okvir za ravnopravnostlan 8 Opte odredbe
1. U skladu sa svojim nadlenostima, potpisnica e priznati,
potovati i primenjivati relevantna prava i principe ravnopravnosti
izmeu ena i mukaraca i boriti se protiv nepovoljnog poloaja i
diskriminacije na osnovu pripadnosti polu.
2. Odredbe propisane ovom Poveljom primenjuju se na potpisnicu
samo tamo gde one ili njihovi relevantni aspekti, potpadaju pod
njene pravne moi.
lan 9 Rodna procena/analiza
1. Potpisnica se obavezuje, u skladu sa svojim nadlenostima, da
e vriti rodnu procenu3, kao to je utvreno ovim lanom.
2. U tu svrhu, potpisnica e sastaviti program sprovoenja rodnih
procena/analiza, u skladu sa svojim prioritetima, sredstvima i
vremenskim okvirom koje e uvrstiti ili uzeti u obzir u svom
akcionom planu za ravnopravnost.
3. Rodna procena/analiza e ukljuiti sledee korake kao
relevantne:
Reviziju postojeih strategija, procedura, praksi, metoda i obima
upotrebe, a kako bi se procenilo da li postoji bilo kakva
nepravedna diskriminacija, da li su bazirane na rodnim stereotipima
i da li na adekvatan nain uzimaju u obzir sve specifine potrebe ena
i mukaraca;
Reviziju raspodele sredstava, finansijskih i onih drugih, u gore
navedene svrhe;
Identifikaciju prioriteta i, po potrebi, ciljeva, kako bi se
reavala relevantna pitanja proistekla iz ovih revizija, kao i uvela
vidljiva poboljanja u pruanju usluga;
U ranoj fazi, procenjivanje svih znaajnih predloga novih
strategija ili izmena ve postojeih; zatim procedura i izmena u
raspodeli sredstava, kako bi se utvrdio njihov potencijalni uticaj
na ene i mukarce i donele konane odluke u svetlu ovako donesenih
zakljuaka;
Uzimanje u obzir potreba ili interesa onih koji su iskusili
viestruku diskriminaciju ili se nalaze u nepoljnijem poloaju po vie
osnova.
3. Procenu u smislu iz gore navedene definicije UNa:
procenjivanj[e] posledica svake planirane akcije, ukljuujui
zakonodavstvo, politike i programe, po ene i mukarce, u svim
oblastima i na svim nivoima.
-
18
lan 10 Viestruka diskriminacija ili nepovoljan poloaj
1. Potpisnica prepoznaje da je zabranjena diskriminacija po
svakom osnovu, kao to je pol, rasa, etnika pripadnost ili poreklo,
genetske karakteristike, jezik, religija ili verovanje, politiko
ili drugo miljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina,
roenje, invaliditet, godite ili seksualna orijentacija.
2. Potpisnica dalje prepoznaje da je, uprkos ovoj zabrani, mnogo
ena i mukaraca viestruko diskriminisano ili stavljeno u nepovoljan
poloaj, ukljuujui i drutvenoekonomski, to direktno utie na njihovu
mogunost da koriste druga prava utvrena i propisana Poveljom.
3. Potpisnica se obavezuje da e, u domenu svojih nadlenosti,
preduzeti sve prihvatljive mere u borbi protiv posledica viestruke
diskriminacije ili nepovoljnog poloaja, ukljuujui:
Uzimanje u obzir pitanja viestruke diskriminacije ili
nepovoljnog poloaja u svom akcionom planu za ravnopravnost i rodnim
procenama;
Mogunost da se pitanja koja proistiu iz viestruke diskriminacije
ili nepovoljnog poloaja uzmu u obzir prilikom sprovoenja aktivnosti
ili mera utvrenih drugim lanovima Povelje;
Sprovoenje kampanja javnog informisanja u borbi protiv
stereotipa i promovisanje jednakog tretmana za one ene i mukarce
koji su moda bili rtve viestruke diskriminacije ili se nalaze u
nepovoljnom poloaju po vie osnova;
Primena posebnih mera kako bi se odgovorilo na specifine potreba
ena i mukaraca migranata.
-
19
Uloga poslodavcalan 11
1. Potpisnica u ulozi poslodavca priznaje pravo ro dne
ravnopravnosti u svim aspektima zapoljavanja, ukljuujui
organizaciju i uslove rada.
2. Potpisnica priznaje pravo na usklaivanje profesionalnog,
drutvenog i privatnog ivota, pravo na dostojanstvo i bezbednost na
radnom mestu.
3. Potpisnica se obavezuje da e preduzeti sve prihvatljive mere,
ukljuujui pozitivne mere u okviru svojih pravnih moi, u cilju
pruanja podrke gore navedenim pravima.
4. Mere iz stava 3 podrazumevaju i sledee:
a) Reviziju relevantnih strategija i procedura vezanih za
zapoljavanje u svojoj organizaciji, kao i razvoj i sprovoenje dela
o zapoljavanju iz svog
akcionog plana za ravnopravnost u cilju reavanja
neravnopravnosti u prihvatljivom vremenskom periodu, posveujui
panju, izmeu ostalog:
Jednakim platama, ukljuujui jednake plate za rad od jednake
vrednosti,
Reviziji plata, nagrada, platnog sistema i honorara,
Merama kojima se obezbeuje fer i jasno unapreenje i razvoj
karijernih prilika,
Merama kojima se obezbeuje podjednako uee ena i mukaraca na svim
nivoima, naroito kojima se reava svaka nejednakost na viim
upravljakim nivoima,
-
20
Merama kojima se reava svako razdvajanje posla bazirano na polu,
kao i mere kojima se ohrabruju zaposleni da se bave
netradicionalnim vrstama zaposlenja,
Merama kojima se obezbeuje poteno zapoljavanje,
Merama kojima se obezbeuju adekvatni, zdravi i bezbedni uslovi
za rad,
Procedurama konsultacija sa zaposlenima i njihovim sindikatima
ime se omoguava podjednako uee ena i mukaraca u svim savetodavnim
pregovarakim telima.
b) Protivljenje seksualnom uznemiravanju na radnom mestu,
stavljajui jasno do znanja da je takvo ponaanje neprihvatljivo,
pruajui podrku
rtvama, uvodei i sprovodei jasne strategije obraunavanja sa
prestupnicima i podiui svest radnika o ovom problemu;
c) Tenju ka takvoj radnoj snazi na svim nivoima organizacije
koja e reflektovati drutvenu, ekonomsku i kulturnu raznolikost
njihovog lokalnog stanovnitva;
d) Mogunost usklaivanja profesionalnog, drutvenog i privatnog
ivota:
Predstavljanjem strategija koje omoguavaju, gde je to mogue,
prilagoavanje radnog vremena i dogovora oko nege osoba zavisnih od
zaposlenih,
Ohrabrivanjem mukaraca da iskoriste svoje pravo odsustva radi
nege zavisnih osoba.
Javne nabavke i ugovaranjelan 12.
1. Potpisnica je duna da u procesu sprovoenja zadataka i obaveza
vezanih za javne nabavke, ukljuujui i ugovore sa dobavljaima,
pruanje usluga ili izvedbu radova, zagovara rodnu
ravnopravnost.
2. Pomenuta dunost potpisnice je od posebnog znaaja tamo gde
ugovorom preputa drugom pravnom licu pruanje relevantnih javnih
usluga, za ta je potpisnica odgovorna po zakonu. U takvim
sluajevima, potpisnica nastoji da pravno lice koje dobije
posao (nezavisno od vrste vlasnitva) ima iste obaveze po pitanju
zalaganja za rodnu ravnopravnost kao da je potpisnica direktno
pruala tu uslugu.
3. Potpisnica se dalje obavezuje da sprovede, gde god je to
primenjivo, sledee korake:
a) Za svaki posao od vanosti koji eli da sklopi, da razmotri
relevantne rodne implikacije i prilike da zagovara
ravnopravnost;
-
21
b) Da omogui da ugovorne odredbe obuhvate ciljeve rodne
ravnopravnosti;
c) Da omogui da ostali uslovi propisani ugovorom koji se odnose
na relevantan posao obuhvate i reflektuju te ciljeve;
d) Da iskoristi nadlenost propisanu zakonima o javnim nabavkama
Evropske unije da utvrdi uslove rada i uinka koji obuhvataju
pitanja od socijalnog znaaja;
e) Da osoblje ili savetnici budu odgovorni za poslove javnih
nabavki, a ugovorni partneri svesni rodne ravnopravnosti u svom
poslu, ukljuujui organizovanje treninga u te svrhe;
f ) Da odredbe glavnog ugovora ukljue i uslov da su i podizvoai
duni da rade u skladu sa obavezom da zagovaraju rodnu
ravnopravnost.
Uloga pruanja uslugalan 13 Edukacija i doivotno uenje
1. Potpisnica priznaje pravo na edukaciju, kao i pravo na
pristup svim strunim i stalnim obukama.
Potpisnica priznaje bitnu ulogu edukacije u pruanju jednakih
mogunosti, sticanju neophodnih
-
22
ivotnih i radnih sposobnosti, kao i u obezbeivanju novih
mogunosti za profesionalno i struno usavravanje u svim ivotnim
dobima.
2. Potpisnica se obavezuje da e u okviru svojih nadlenosti,
obezbediti ili zagovarati jedaku mogunost edukacije, strune i
stalne obuke za ene i mukarce, devojice i deake.
3. Potpisnica prepoznaje potrebu da eliminie svako stereotipno
shvatanje uloge ena i mukaraca u svim oblicima edukacije. Da bi to
postigla, potpisnica se obavezuje da e sprovoditi ili zagovarati
sledee mere:
Reviziju materijala, kolskih i drugih obrazovnih pro
grama i predavakih metoda, kako bi se spreilo stereotipno
ponaanje i delovanje,
Sprovoenje posebnih aktivnosti kojima se podstie netradicionalni
izbor karijere,
U okviru kurseva za edukaciju graana, posebno ukljuiti elemente
koji istiu znaaj jedakog uea ena i mukaraca u demokratskim
procesima.
4. Potpisnica priznaje da naini na koji su ureene kole i druge
obrazovne ustanove predstavljaju vane modele za decu i mlade. Stoga
se obavezuje da e zagovarati podjednako uee ena i mukaraca na svim
nivoima kolske organizacije i uprave.
lan 14 - Zdravstvo
1. Potpisnica priznaje pravo svih na visoki nivo fizikog i
mentalnog zdravlja i utvruje da je pristup kvalitetnom zdravstvu i
leenju, kao i preventivnoj nezi za ene i mukarce od velike vanosti
za ostvarivanje ovog prava.
2. Potpisnica priznaje da lekarske i zdravstvene uslu ge moraju
uzeti u obzir razliite potrebe ena i mukaraca kako bi se obezbedile
jednake mogunosti za njihovo zdravlje. Potpisnica takoe priznaje da
ove potrebe ne proizilaze samo iz biolokih razlika, ve i iz
razliitih ivotnih i radnih uslova i stereotipnih ponaanja i
pretpostavki.
3. Potpisnica se obavezuje da u okviru svojih dunosti preduzme
sve odgovarajue aktivnosti, kako bi promovisala i svojim graanima
obezbedila najvii nivo zdravstvene zatite. U tu svrhu, potpisnica e
sprovoditi ili zagovarati sledee mere:
Ukljuiti princip rodne ravnopravnosti i rodne osetljivosti u
planiranje, finansiranje i pruanje zdravstvenih i medicinskih
usluga,
Postarati se da aktivnosti za promovisanje zdravstva, ukljuujui
i one koje imaju za cilj podsticanje zdrave ishrane i vanost fizike
aktivnosti, ukljue i prepoznavanje razliitih potreba i poloaja ena
i mukaraca,
Postarati se da zdravstveni radnici, ukljuujui i one koji
uestvuju u promovisanju zdravstva, prepoznaju naine na koje rod
utie na medicinsku i zdravstvenu zatitu, kao i da uzmu u obzir
razliita iskustva ena i mukaraca u tom domenu,
Postarati se da ene i mukarci imaju pristup odgovarajuim
informacijama o zdravstvu.
-
23
lan 15 Socijalna zatita i usluge
1. Potpisnica priznaje pravo svih na nunu socijalnu zatitu, kao
i na socijalnu pomo u sluaju potrebe.
2. Potpisnica priznaje razliite potrebe ena i mukaraca koje mogu
da proisteknu iz razlika u njihovim drutvenim i ekonomskim
prilikama i drugih faktora. Stoga, da bi osigurala jednako pravo
ena i mukaraca na socijalnu zatitu i socijalne usluge, potpisnica e
sprovesti sve mogue korake da:
Ukljui princip rodne ravnopravnosti i rodne osetljivosti u
planiranje, finansiranje i pruanje usluga socijalne zatite,
Obezbedi da oni koji pruaju socijalnu zatitu i usluge prepoznaju
naine na koje rod utie na ove usluge, kao i da uzmu u obzir
razliita iskustva ena i mukaraca u tom domenu.
lan 16 Briga za decu i deja zatita
1. Potpisnica priznaje vanu ulogu koju imaju kvalitetne i
pristupane jaslice, obdanita i druge ustanove za brigu o deci,
dostupne svim roditeljima i starateljima bez obzira na njihovu
finansijsku situaciju, u zalaganju za pravu ravnopravnost
izmeu ena i mukaraca i mogunosti da usklade svoj profesionalni,
javni i privatni ivot. Potpisnica takoe priznaje doprinos koji
takve ustanove daju ekonomskom i drutvenom ivotu i strukturi
lokalne zajednica i drutvu uopte.
-
24
2. Potpisnica se obavezuje da joj jedan od prioriteta bude
pruanje takvih usluga, odnosno podrka takvim uslugama, direktno ili
kroz druge izvore. Dalje se obavezuje da podstakne pruanje takvih
usluga od strane drugih, ukljuujui i lokalne poslodavce.
3. Potpisnica takoe priznaje da je odgajanje dece zajednika
odgovornost ena i mukaraca i drutva uopte, i obavezuje se na borbu
protiv rodnog stereotipa da je briga o detetu u glavnom dunost i
odgovornost ena.
lan 17 Staranje o drugim izdravanim osobama
1. Potpisnica priznaje odgovornost ena i mukaraca da se staraju
o drugim izdravanim ili nemonim osobama osim dece i da ta
odgovornost moe uticati na njihovu ulogu u ekonomskom i drutvenom
ivotu.
2. Potpisnica takoe priznaje da su te obaveze neproporcionalno
podeljene, te stoga predstavljaju prepreku postizanju pune
ravnopravnosti izmeu
ena i mukaraca.
3. Potpisnica se obavezuje da e se boriti protiv
neravnopravnosti tako to e:
Jedan od njenih prioriteta biti da obezbedi i promovie visoki
kvalitet odgovarajue zatite za nemona lica, direktno ili putem
drugih izvora,
-
25
Obezbediti pomo i mogunosti za lica koja su se nala u drutvenoj
izolaciji zbog staranja o nemonim licima,
Sprovoditi kampanje protiv stereotipa koji podrazumevaju da je
staranje o nemonim osobama prvenstveno dunost ena.
lan 18 Drutvena ukljuenost
1. Potpisnica priznaje pravo svih na zatitu od siromatva i
drutvene iskljuenosti, kao i da su ene uopte sklonije da budu
drutveno iskljuene zato to imaju manje pristupa sredstvima, robi,
uslugama i povoljnim prilikama od mukaraca.
2. Potpisnica se stoga obavezuje da e kroz svoje aktivnosti i
usluge, i u saradnji sa drutvenim partnerima, preduzeti mere u
okviru sveobuhvatnog i usklaenog pristupa da:
Potpomogne efikasni pristup zaposlenju, stanovanju, obukama,
obrazovanju, kulturi, informacionim i komunikacionim tehnologijama,
socijalnoj i zdravstvenoj pomoi svim licima koja ive ili rizikuju
da se nau u drutvenoj iskljuenosti ili siromatvu,
Prepozna posebne potrebe i poloaj ena koje su iskusile drutvenu
iskljuenost,
Potpomogne integraciju ena i mukaraca migranata, u odnosu na
njihove specifine potrebe.
-
26
lan 19 - Stanovanje
1. Potpisnica priznaje pravo na stanovanje kao i da pristup
kvalitetnom stanovanju predstavlja jednu od najosnovnijih ljudskih
potreba, neophodnih za dobrobit osobe i njene porodice.
2. Potpisnica priznaje da ene i mukarci esto imaju specifine i
jasne potrebe vezane za stanovanje koje moraju biti u potpunosti
uzete u obzir, ukljuujui i injenicu da:
a) U proseku ene imaju manje prihoda i sredstava od mukaraca, te
stoga trae smetaj koji sebi mogu da priute;
b) ene su glave domainstava u veini porodica sa jednim
roditeljem, kojima je potreban drutveni smetaj;
c) Ugroeni mukarci su esto i najbrojniji meu beskunicima.
3. Potpisnica se stoga obavezuje da e, ukoliko je to mogue:
a) Omoguiti ili potpomoi pronalaenje smetaja adekvatne veliine i
standarda, sa pristojnim ivotnim uslovima za sve i dostupim
najnunijim uslugama;
b) Preduzeti korake u spreavanju beskunitva, a posebno pruiti
pomo beskunicima, u skladu sa kriterijumima potrebe, stepena
ugroenosti i nediskriminacije;
c) U skladu sa mogunostima, pomoi plaanje smetaja onima bez
adekvatnih sredstava;
4. Potpisnica se takoe obavezuje da e obezbediti ili zagovarati
jednako pravo ena i mukaraca da budu stanari, imaoci ili na neki
drugi nain vlasnici svojih domova, kao i da, u tu svrhu, koristi
svoje moi ili uticaj da omogui da ene imaju jednako pravo na
hipoteku i druge oblike finansijske pomoi i kredita u svrhu
obezbeivanja stambenog prostora.
lan 20 Kultura, sport i rekreacija
1. Potpisnica priznaje pravo svih da uestvuju u kulturnom ivotu
i uivaju u umetnosti.
2. Potpisnica takoe priznaje ulogu sporta koju on ima kada je u
pitanju doprinos ivotu jedne zajednice i obezbeivanje prava na
zdravstvo shodno lanu 14. Takoe priznaje da ene i mukarci imaju
isto pravo na ravnopravan pristup kulturnim, rekreativnim i
sportskim aktivnostima i objektima.
3. Potpisnica priznaje da ene i mukarci mogu ima
ti razliita iskustva i interese po pitanju kulture, sporta i
rekreacije, i da to moe biti rezultat rodnog stereotipnog
razmiljanja i delovanja, pa se stoga obavezuje da e sprovoditi i
promovisati mere koje ukljuuju, po potrebi:
Obezbediti da ene i mukarci, deaci i devojice imaju podjednak
pristup sportskim, rekreativnim i kulturnim objektima i
aktivnostima,
Podsticati ene i mukarce, deake i devojice da
-
27
ravnopravno uestvuju u sportskim i kulturnim aktivnostima,
ukljuujui i one koje se tradicionalno smatraju enskim ili
mukim,
Podsticati umetnike, kao i kulturna i sportska udruenja, da
promoviu kulturne i sportske aktivnosti
koje osporavaju stereotipne stavove o enama i mukarcima,
Podsticati javne biblioteke da osporavaju rodne stereotipe
izborom knjiga i drugih materijala.
lan 21 Sigurnost i bezbednost
1. Potpisnica priznaje pravo svake ene i mukarca na bezbednost i
slobodu kretanja, kao i da ova prava ne mogu biti slobodno ili
jednako sprovoena ukoliko ene i mukarci nisu sigurni ili bezbedni,
bilo u privatnom ili javnom sektoru, ili ako se ne oseaju sigurno
ili bezbedno.
2. Potpisnica takoe priznaje da se ene i mukarci,
delom zbog razliitih obaveza ili ivotnog stila, esto suoavaju sa
razliitim problemima u pogledu sigurnosti i bezbednosti, koji se
moraju reavati.
3. Potpisnica se stoga obavezuje da e:
a) Iz perspektive roda analizirati statistiku koja se tie broja
i modela incidenata (ukljuujui
-
28
ozbiljne prekraje protiv pojedinaca) koji utiu na bezbednost ili
sigurnost ena i mukaraca kao i da, ukoliko smatra da je prikladno,
izmeri stepen i prirodu straha ili prekraja ili drugih izvora
nesigurnosti;
b) Razviti i sprovesti planove, strategije i ak
tivnosti, ukljuujui i odreena poboljanja stanja ili ureenja
lokalne sredine (na primer, saobraajne raskrsnice, parkiralita,
ulina rasveta), ili upravljakih i srodnih slubi, u cilju poboljanja
praktine bezbednosti i sigurnosti ena i mukaraca, kao i da tei da
smanji njihov doivljaj nedovoljne sigurnosti i bezbednosti.
lan 22 Rodno zasnovano nasilje
1. Potpisnica priznaje da nasilje, zasnovano na rodnim
razlikama, koje vie ugrova ene, predstavlja krenje osnovnih
ljudskih prava i ruenje dostojanstva i fizikog i emocionalnog
integriteta ljudskog bia.
2. Potpisnica priznaje da rodno zasnovano nasilje proistie iz
ideje prestupnika da je jedan pol superiorniji u odnosu na drugi u
kontekstu nejednakog odnosa snaga.
3. Potpisnica se stoga obavezuje da ustanovi i podri strategije
i akcije protiv rodno zasnovanog nasilja, ukljuujui i da:
Obezbedi ili potpomogne podrku rtvama,
Informie javnost, na svim relevantnim jezicima, o pomoi koja je
obezbeena u toj oblasti,
Omogui da profesionalni kadar proe obuku o prepoznavanju rtava i
pomoi,
Omogui efektnu saradnju izmeu relevantnih slubi i policije,
zdravstvenih i stambenih slubi,
Promovie kampanje o podizanju svesti graana i edukativnih
programa usmerenih ka potencijalnim i stvarnim rtvama i
prestupnicima.
lan 23 Trgovina ljudima
1. Potpisnica priznaje da kriminalna radnja trgovine ljudima,
koja vie ugroava ene i devojke, predstavlja krenje fundamentalnih
ljudskih prava i naruavanje dostojanstva i fizikog i emocionalnog
integriteta ljudskog bia.
2. Potpisnica se obavezuje da ustanovi i podri strategije i
akcije u cilju prevencije trgovine ljudima ukljuujui i:
Kampanje irenja informacija i podizanja nivoa
svesti graana,
Programe obuke za profesionalne kadrove odgovorne za
prepoznavanje i pruanje podrke rtvama,
Mere u cilju obeshrabrivanja potranje,
Odgovarajue mere pomoi rtvama ukljuujui mogunost leenja,
adekvatnog i sigurnog smetaja i prevodilakih usluga.
-
29
Planiranje i odrivi razvojlan 24 Odrivi razvoj
1. Potpisnica priznaje da u strategijama planiranja i razvoja
svojih regiona u budunosti, principi odrivog razvoja moraju biti u
potpunosti potovani, obuhvativi ravnomernu integraciju ekonomske,
drutvene, ekoloke i kulturne dimenzije, i da posebno ukljuuju
potrebu za promocijom i posti
zanjem ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca.
2. Potpisnica se stoga obavezuje da uvrsti princip
ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca kao fundamentalnu dimenziju u
svoje planiranje ili razvoj strategija za odrivi razvoj svog
regiona.
lan 25 Urbanizam i lokalno planiranje
1. Potpisnica prepoznaje vanost svog prostornog, transportnog,
ekonomskog razvoja i strategije korienja zemljita i planova za
stvaranje uslova u okviru kojih pravo na ravnopravnost izmeu ena i
mukaraca na lokalnom nivou moe biti u potpunosti primenjeno.
2. Potpisnica se obavezuje da e prilikom sastavljanja, usvajanja
i sprovoenja takvih strategija i planova:
Uzeti u obzir potrebu da zagovara efektivnu ravno
pravnost u svim aspektima ivota u lokalnoj zajednici,
Uzeti u obzir posebne potrebe ena i mukaraca vezane za, na
primer, zapoljavanje, pristup uslugama, kulturni ivot, obrazovanje
i porodine obaveze, i to na osnovu relevantnih lokalnih i drugih
podataka, ukljuujui i rodnu procenu/analizu koje je sama
sprovela,
Da usvoji visoko kvalitetna projektna reenja koja uzimaju u
obzir posebne potrebe ena i mukaraca.
lan 26 Mobilnost i transport
1. Potpisnica priznaje da su mobilnost i pristup prevoznim
sredstvima nuan uslov u primeni prava, zadataka i aktivnosti ena i
mukaraca, ukljuujui i zapoljavanje, edukaciju, kulturu i pristup
neophodnim slubama i uslugama. Takoe priznaje da odrivost i uspeh
optine ili regiona u mnogome zavisi od stepena razvoja efektivne,
visokokvalitetne transportne infrastrukture i usluga javnog
prevoza.
2. Potpisnica takoe priznaje da ene i mukarci esto u praksi
imaju razliite potrebe i modele korienja mobilnosti i transporta, a
koje su bazirane na faktorima kao to su primanja, starateljske
obaveze ili radno vreme, kao i da zbog toga proporcionalno ima vie
ena korisnika javnog prevoza nego mukaraca.
3. Potpisnica se stoga obavezuje:
a) da e uzimati u obzir relevantne potrebe i
-
30
modele korienja transporta ena i mukaraca, ukljuujui i
stanovnike gradskih i ruralnih sredina;
b) da e omoguiti da transportne usluge dostupne graanima u datoj
oblasti zadovoljavaju posebne i zajednike potrebe ena i mukaraca,
kao i postizanje prave ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca na
lokalnom nivou.
4. Potpisnica se dalje obavezuje da e se zalagati za progresivan
napredak usluga javnog prevoza prema i unutar optine, ukljuujui i
inter modalne veze, u cilju zadovoljavanja posebnih i optih potreba
ena i mukaraca za redovnim, jeftinim, sigurnim i dostupnim
prevozom, kao i u cilju doprinosa odrivom razvoju.
lan 27 Ekonomski razvoj
1. Potpisnica priznaje da je uravnoteen i odriv ekonomski razvoj
vitalna komponenta uspene optine ili regiona, kao i da njene
aktivnosti i usluge u ovoj oblasti mogu znaajno da doprinesu
napretku u ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca.
2. Potpisnica prepoznaje potrebu da povea brzinu i kvalitet
zaposlenja ena, a takoe priznaje i da
je stepen rizika od siromatva, povezan sa dugoronom nezaposlenou
i neplaenim poslom, naroito visok kod ena.
3. Potpisnica se obavezuje da e u potpunosti uvrstiti potrebe i
interese ena i mukaraca u svoje aktivnosti i usluge na polju
ekonomskog razvoja, kao i prilike da unapredi jednakost meu njima i
da
-
31
preduzme odgovarajue aktivnosti u tu svrhu. Te akcije mogu da
ukljue:
Pomo enama preduzetnicama,
Finansijsku i drugu pomo preduzeima u cilju promovisanja rodne
ravnopravnosti,
Podsticanje obuke ena pripravnika u sticanju vetina i
kvalifikacija za poslove koji se tradicionalno smatraju mukim ili
obrnuto,
Podsticanje poslodavaca da zapoljavaju ene pripravnike u skladu
sa njihovim vetinama, kvalifikacijama i pozicijama koje se
tradicionalno smatraju mukim i obrnuto.
lan 28 ivotna sredina
1. Potpisnica priznaje svoju dunost da radi u pravcu postizanja
visokog nivoa zatite i unapreenja kvaliteta ivotne sredine u svojoj
optini, ukljuujui lokalne strategije vezane za otpad, buku,
kvalitet vazduha, prirodne razlike i uticaj na klimatske promene.
Potpisnica priznaje jednako pravo ena i mukaraca da imaju korist od
usluga i strategija vezanih za ivotu sredinu.
2. Potpisnica priznaje da se ivoti ena i mukaraca umnogome
razlikuju, i da se ene i mukarci razli
kuju u korienju usluga i javnih ili otvorenih prostora na
lokalnom nivou, ili se suoavaju sa razliitim problemima vezanim za
ivotnu sredinu.
3. Potpisnica se u skladu sa tim obavezuje da e, prilikom
razvijanja svojih strategija i usluga vezanih za ivotnu sredinu, u
potpunosti i jednako voditi rauna o posebnim potrebama u ivotima
ena i mukaraca, kao i o principima solidarnosti meu
generacijama.
Uloga nadzornog telalan 29 Lokalna uprava kao nadzorno telo
1. Potpisnica prepoznaje, kroz sprovoenje svojih zadataka i
nadlenosti kao regulatornog tela relevantnih aktivnosti u svojoj
optini, vanu ulogu koju igra efektivna kontrola i zatita potroaa u
obezbeivanju sigurnosti i dobrobiti lokalnog stanovnitva, kao i da
tako ureene aktivnosti mogu
imati razliit uticaj na ene i mukarce.
2. Potpisnica se obavezuje da e, u okviru sprovoenja svojih
nadzornih zadataka, uzeti u obzir posebne potrebe, interese i
poloaj ena i mukaraca.
-
32
Bratimljenje (twinning) i meunarodna saradnjalan 30
1. Potpisnica prepoznaje znaaj povezivanja i evropske i
meunarodne saradnje sa lokalnim i regionalnim vlastima na
zbliavanju graana i promociji zajednikog uenja i razumevanja irom
nacionalnih granica.
2. Potpisnica se obavezuje da e kroz svoje aktivnosti u oblasti
povezivanja i evropske i meunarodne saradnje:
Ravnopravno ukljuiti ene i mukarce razliitih poloaja u pomenute
aktivnosti,
Iskoristiti svoje veze i evropska i meunarodna partnerstva kao
platformu za razmenu iskustava i zajednikog uenja o pitanjima koja
se tiu ravnopravnosti ena i mukaraca,
Uvrstiti dimenziju rodne ravnopravnosti u svoje aktivnosti
decentralizovane saradnje.
-
Kratak test za optineProverite da li ste napredni u primeni
Povelje o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou:
Da li je grad/optina usvojio/la Povelju o rodnoj ravnopravnosti
na lokalnom nivou?
Da li je javnost o tome obavetena?
Da li je odreena osoba za komunikaciju sa SKGO i CEMR?
Da li je o usvajanju obaveten SKGO i CEMR?
Da li je kroz proces konsultacija s javnou napravljen akcioni
plan za primenu Povelje?
Da li su predvieni resursi za primenu akcionog plana:
finansijski, materijalni, ljudski, vremenski?
Da li se akcioni plan primenjuje?
Da li se prati primena akcionog plana kroz merljive
indikatore?
Da li postoje izvetaji o primeni akcionog plana?
Da li se javnost informie o primeni akcionog plana?
Da li se razmenjuju iskustva sa drugim potpisnicama iz Srbije i
Evrope?
Da li se sopstveni primeri i materijali razmenjuju sa drugima
kroz komunikacione kanale Opservatorije?
Da li su podaci o optinipotpisnici Povelje aurni na sajtu
Opservatorije (charterequality.eu ) i sajtu SKGO (rr.skgo.org)?
-
akedonska 22/VIII11000 Beograd
Tel: 011 3223 446Faks: 011 3221 215
e-mail: [email protected]
www.skgo.orgeuintegracije.skgo.org
www.facebook.com/skgo.sctmwww.twitter.com/skgo_sctm