EUROPSKA POVIJEST SREDNJEG VIJEKA
I. KOLOKVIJSEOBA NARODA Franci su bili Germansko pleme koje je
nastanjivalo podruje dananje Francuske i Njemake. Sastojali su se
od nekoliko plemena, a najznaajnija podjela je bila na Ripuarske i
Salijske Franke. U 4.st. Salijski Franci su nastanjivali sjeverno
podruje rijeke Rajne, dok su Ripuarski Franci su nastanjivali
srednji tok Rajne. Frenci prvi put stupaju na tlo Rimskog Carstva
357.g. Goti su bili Germansko pleme koje potjee iz Skandinavije,
tonije iz Gotlanda. Prvi put su napali teritorij Rimskog Carstva
sredinom 3.st. Djele se na istone Gote (Ostrogote) i zapadne Gote
(Vizigote). Granica njihovih podruja je bila rijeka Dnjipro u
dananjoj Ukrajini. U 4.st. Huni rue Ostrogotsko kraljevstvo, a
Vizigote tjeraju u bjeg na zapad. Vizigoti prelaze Dunav i 378.g. u
bitci kod Hadrijanapola pobjeuju rimljane i ubijaju cara Valensa.
Zatim naseljavaju donju Meziju, a 395.g., pod vodstvom Alarika,
pljakaju Grku. Nakon toga kreu dalje na zapad te 410.g. pljakaju
Rim. Nakon toga osnivaju svoje kraljevstvo i sredinjoj panjolskoj i
junoj Francuskoj, sa sreditem u Toulousu. Godine 507. nakon poraza
od Klodviga i Franaka naputaju Galiju. Vizigotsku dravu su poetkom
8.st. unitili Arapi. Ostrogoti su bili Hunski podanici do sredine
5. st. kada se oslobaaju njihove vlasti. Nakon toga postaju
bizantski saveznici i naseljavaju podruje Panonije. Bizant 488.g.
alje Ostrogote, pod vodstvom Teodorika, u Italiju da preuzmu vlast
od Odoakara. Godine 493. Teodorik u Italiji i Iliriji osniva
Ostrogotsko Kraljevstvo. Teodorik umire 526.g., a od 535. do 553.g.
traje Gotski rat. Bizantski car Justinijan I. alje vojskovou
Belizara sa vojskom u Italiju da pokori Ostrogote. Konanu pobjedu
Bizanta nad Gotima donosi vojskovoa Narzes 553.g. Vandali su
Germanski narod koji je u 2.st. naseljavao prostor izmeu rijeka
Labe i Wisle. U 4.st. naseljavaju Panoniju, a poetkom 5.st. pustoe
panjolsku. Tu trpe gubitke te se ujedinjuju sa Alanima pod vodstvom
dinastije Hastinga. Godine 429. pod vodstvom Gajzerika 80.000
Vandala prelazi u Afriku. Godine 439. osvajaju Kartagu i osnivaju
Vandalsko Kraljevstvo. Okreu se gusarenju te osvajaju otoke
Siciliju, Sardiniju, Korziku i Baleare, a 455.g. napadaju Rim te ga
pljakaju dva tjedna. Gajzerik umire 477.g. Godine 533. bizantska
vojska pod vodstvom vojskovoe Belizara unitava Vandalsko
Kraljevstvo. Vandali su bili Germanski narod koji je na svom
seljekanju, iz pradomovine u Skandinaviji pa do sjevera Afrike,
prevalio najdui put. Angli i Sasi su bili Germanski narod koji je
naseljavao podruje dananje Danske i sjeverozapadne Njemake. Oni
izmeu 3. i 5.st., preko Sjevernog mora, dolaze na Britansko otoje.
Tu se sukobljavaju sa Keltima koje potiskuju na zapad i sjever
otoka (Wales i kotska), te osnivaju svoja kraljevstva. Alemani su
bili savez Germanskih plemena koji su u 3.st. naseljavali podruje
dananje jugozapadne Njemake. Rije Alemani znai svi ljudi (eng.
all-man). Krajem 5.st. Alemane je pokorio Franaki kralj Klodvig.
Langobardi su bili Germanski narod podrijetlom iz Skandinavije. Od
svojih seljakanja, od sjevera prema jugu, u drugoj polovici 6.st.,
pod vodstvom Albiona, naseljavaju sjevernu Italiju, koja danas
svoje ime zahvaljuje upravo njima (Lombardija). Do 8.st. proirili
su se po cijelom Apeninskom poluotoku. Na papin poziv, krajem 8.st.
njihovo kraljevstvo je unitio Karlo Veliki koji tada uzima naslov
kralj Franaka i Langobarada. Ime Langobardi znai ljudi sa dugom
bradom (eng. long-beard). Burgundi su bili Germansko pleme
podrijetlom iz Skandinavije. Poetkom 5.st. postaju rimski federati
te naseljavaju podruje dananje jugoistone Francuske (Burgundija),
gdje osnivaju svoje kraljevstvo. Poetkom 6.st. pokorili su ih i
asimilirali Franci pod Merovinkom dinastijom. Sva Germanska plemena
svoje podrijetlo vuku iz podruje june Skandinavije i Danske.
Germani su u 4.st. prihvatili arijanizam, te su bili nemalo
iznenaeni kad su naselivi podruja Rimskog Carstva uvidjeli da ih se
smatra krivojercima. Huni su bili narod Mongolsko-Turkmenskog
podrijetla. Bili su nomadi te vrsni konjanici i ratnici. Godine
395. prodiru u Europu kroz ''Vrata naroda''. To se smatra glavnim
razlogom i poetkom seobe naroda. Godine 434. pobjeuju Gote na
podruju dananje Ukrajine. Sredinom 5.st. Huni se ujedinjuju pod
vodstvom Atile. On je stvorio veliku Hunsku dravu na podruju od
Rajne i Dunava pa do Baltika i junoruskih stepa, sa sreditem u
dananjoj Maarskoj, odakle su esto kreali u pljakake pohode na
podruje Rimskog Carstva. Godine 451. Aecije pobjeuje Hune u bitci
na Katalunskim poljima. Huni nisu tada potpuno poraeni, ali taj
poraz oznaava slabljenje njihove moi. Nakon toga Huni pljakaju
podruje sjeverne Italije. Godine 453. umire Atila a Hunska drava se
raspada. Avari su nomadski narod podrijetlom iz sredinje Azije.
Poznati su i pod imenom Obri. Prvi put se spominju u 5.st. osniva
Avarske drave, na podruju Panonije, je bio Bajan 567.g. Avari
podinjavaju Slavenska plemena na podruju Panonije pod svoju vlast.
Godine 582. osvajaju Sremsku Mitrovicu, a 626.g. neuspjeno
opsjedaju Carigrad. Godine 796. konano ih unitava Karlo Veliki.
Bugari su nomadski narod koji se u 2.st. iz sredinje Azije preselio
na podruje sjeverno od Kavkaza. U prvoj polovici 5.st. zajedno sa
Hunima prodiru u Europu. U 7.st. Bugari se nastanjuju na podruju
jugoistonog Balkana. Tu se mjeaju sa Slavenima. Bugarsko ime
ostaje, ali zbog veinskog slavenskog stanovnitva prihvaaju
slavenski jezik. Godine 680. stvaraju prvu Bugarsku dravu, koja jaa
za vrijeme kana Kruma poetkom 9.st. Pokrteni su za vrijeme cara
Borisa u drugoj polovici 9.st. Borisov sin Simeon, krajem 9. i
poetkom 10.st., vodi ratove protiv Bizanta, te proiruje Bugarsku
dravu. Prvotna bugarska prijestolnica je bio grad Pliska, a kasnije
to postaje grad Preslav. Atila je bio Hunski voa sredinom 5.st.
Poznat je i kao ''Bi Boji''. Bio je jedan od najveih osvajaa u
povijesti, i najuveniji meu barbarskim voama u doba velike seobe
naroda. Na vlast je doao ubivi svog brata Bledu 445.g., koji mu je
do tada bio suvladar u jednom hunskom plemenu. Atila tada
ujedinjuje hunska plemena i osniva veliku Hunsku dravu od Rajne i
Dunava pa do Baltika i junoruskih stepa. Sredite te drave je bilo u
dananjoj Maarskoj. Atila je sa svojim ratnicim esto upadao na
podruje Rimskog Carstva, te su mu rimski carevi ak plaali i danak.
Godine 451. Rimski vojskovoa Flavije Aecije je porazio Atilu u
bitci na Katalunskim poljima u dananjoj Francuskoj. Nakon toga,
452.g., Atila pljaka sjevernu Italiju. Unitava Akvileju i dolazi
sve do Rima, ali se zbog gladi i bolesti, koja je izbila meu
hunskim vojnicima, povlai. Atila umire 453.g. u svom sreditu u
Panonskoj nizini. Nakon njegove smrti Hunska drava se podjelila i
konano raspala. Odoakar je bio Germanski vojskovoa iz 5.st. On je
476.g. sa rimskog prijestolja svrgnuo Romula Augustula. Taj in se u
modernoj historiografiji doivljava kao pad Zapadnog Rimskog
Carstva. Odoakar je formalno priznavao vlast careva, a car Zenon ga
je proglasio za vojnog zapovjednika Italije. Godine 480. Odoakar se
proglaava kraljem Italije. Godine 493. ubio ga je Teodorik.
Teodorik Veliki je bio kralj Ostrogota u drugoj polovici 5. i prvoj
polovici 6.st. Podrijetlom je bio Got. Kao djeak boravi kao taoc u
Carigradu. Tu se obrazuje, a sa 20 godina se vraa meu Ostrogote. U
to vrijeme Ostrogoti su naseljeni na podruju Istonog Rimskog
Carstva. Godine 488. Teodorik postaje kralj Ostrogota. Bizantski
car Zenon ga alje u Italiju da svrgne Odoakara. On to ini, te
493.g. osobno ubiva Odoakara. Nakon toga Teodorik na podruju
Italije, te rimske Panonije i Dalmacije osniva ostrogotsku dravu,
koja je ubrzo nakon njegove smrti osvojena od strane Bizanta.
Gajzerik je bio kralj Vandala i Alana u 5.st. Godine 429. 80.000
Vandala pod njegovim vodstvom prelazi sa Pirinejskog poluotoka u
Afriku. Pobjeuju rimsku vojsku, a 439.g. osvajaju Kartagu, gdje
osnivaju Vandalsko Kraljevstvo. Godine 455. Gajzerik, zajedno sa
svojim Vandalima, dva tjedna pljaka Rim. Vandalska drava, pod
Gajzerikom, je bila jaka pomorska sila koja se uspjeno suprostavila
i Bizantu. Vandali su osvojili otoke Siciliju, Sardiniju, Korziku i
Baleare. Gajzerik umire 477.g., a Vandalsko Kraljevstvo unitavaju
Bizantinci 533.g. Vrata naroda su prostor izmeu Urala i Kaspijskog
jezera, koji je bio pogodan za prelazak nomadskih naroda iz Azije u
Europu.
CRKVA I REDOVNITVO
Manihejstvo je bila vjera koju je propovjedao sveenik Manije u
3.st. u Perziji. To je mjeavina staroperzijskog vjerovanja sa
kranstvom i idovstvom. Jedno od osnovnih naela te vjere je
postojanje vjenog dobra i zla. Manihejci ovaj svijet smatraju
stvorenim od strane vjenog zla. Sveti Antun Pustinjak ili sv. Antun
Opat je ivio u Egiptu u drugoj polovici 3. i prvoj polovici 4.st.
Smatra ga se ocem redovnitva. Bio je imunog podrijetla. Svo svoje
bogatsvo je razdjelio i otiao ivjeti u pustinju. Arijanstvo je
kristoloki nauk to ga je irio sveenik Arije koji je ivio i nauavao
u ranom 4.st. u Aleksandriji. Prema ovom nauku boanska narav
Isusova podreena je naravi Boga Oca. Arijev je nauk osuen kao
hereza na 1. Nicejskom saboru 325.g., kojega je sazvao Konstantin
Veliki. Arijanstvo su prihvatili stari germanski narodi.
Monofizitizam je vjera koja je bila posebno rairena u kranstvu u
4.st. Monofiziti dre da Isus nije Bog, ve samo Boji sin. Osniva ove
vjere je Eotih. Vulfila je bio arijanski misionar. ivio je u 4.st.,
a podrijetlom je bio Got. Neko vrijeme boravi u Rimu, nakon ega se
vraa meu Gote gdje propovjeda arijanstvo. Vulfila je adaptacijom
grkog alfabeta i latinskih slova osmislio gotsko pismo, nakon ega
prevodi bibliju na gotski jezik. Sveti Augustin je ivio u drugoj
polovici 4. i prvoj polovici 5.st. Roen je u sjevernoj Africi. Iako
mu je majka bila kranka primio je pogansku naobrazbu. Studirao je
knjievnost i pravo. Kao mladi postaje manihejac, a nakon 9 godina i
kranski pravovjerac. Bio je prvi kranski teolog, te jedan od
najznaajnijih filozofa i pisaca u povijesti crkve. Sveti Jeronim je
ivio u drugoj polovici 4. i prvoj polovici 5.st. rodio se u
Stridonu, na granici izmeu rimskih provincija Dalmacije i Panonije.
Autor je prijevoda biblije na latinski jezik. Sveti Patrik je roen
krajem 4.st. u kotskoj. Roditelji su mu bili krani. Kad mu je bilo
16 godina oteli su ga Irski gusari. U Irskoj je ivio kao rob i
pastir. Nakon 6 godina ropstva bjei u Galiju i zareuje se za
sveenika. Nakon nekog vremena vraa se u Irsku te propovjeda
kranstvo i osniva biskupije. Irska je jedna od rijetkih zemalja
koja je prihvatila kranstvo bez proljevanja krvi. Benedikt iz
Nursije se smatra ocem zapadnog redovnitva i utemeljiteljem
redovnikog reda benediktinaca. Roen je oko 480.g., a umro je 543.g.
Kao djeak je boravio u mjestu Subiacu pokraj Rima. Nakon toga
odlazi u mjesto Monte Cassino koje se nalazi izmeu Rima i Napulja.
Tu 529.g. osniva redovniki samostan, pod geslom ora et labora (moli
i radi), te parolama siromatva, poslunosti i kreposti. Kasnije
benedektinci postaju nositelji kulture u zapadnoj Europi. Benedikt
je danas svetac zatitnik Europe. Sveti Kolumban je Irski sveenik iz
6.st. On je zasluan za pokrtavanje sjevernih djelova kotske. Grgur
I. Veliki je bio rimski papa od 590. do 604.g. roen je u istaknutoj
senatorskoj obitelji u Rimu. Dobio je najbolje obrazovanje, te kao
mladi postaje prefekt grada Rima. Iznenada se povlai iz politike,
te razdjeljuje svoje bogatstvo za potrebe osnivanja samostana, gdje
odlazi ivjeti kao redovnik. Zbog svog obrazovanja napreduje u
crkvenoj hijerarhiji, te postaje papin izaslanik u Carigradu, da bi
590.g. i sam postao papa. Sveti Bonifacije je roen kao Winfrid u
kraljevini Wessex u Engleskoj. ivio je u krajem 7. i prvoj polovici
8.st. Bio je misionar koji je irio kranstvo meu germanskim
narodima. U dananjoj Njemakoj je preobratio mnotvo naroda te je
dobio titulu nadbiskupa. Bio je prvi nadbiskup Mainza. Ubijen je
755.g. u Friziji (sjeverozapadna Njemaka). Danas se slavi kao
svetac zatitnik Njemake. iril i Metod su bili kranski misionari iz
Soluna u Grkoj. ivjeli su u 9.st. i bili su braa. iril se prije
zareenja zvao Konstantin. Njihov otac je bio visoko pozicionirani
bizantski vojni zapovjednik. Na molbu moravskog kneza Rastislava
iril i Metod odlaze propovjedati evanelje meu slavenskim narodima.
iril je sastavio prvo slavensko pismo glagoljicu, a Metod prevodi
bibliju na slavenski jezik. Kasnije je crkva nastojala iskorjeniti
liturgiju na slavenskom jeziku, te dolazi do progona irilovih i
Metodovih uenika. iril i Metod su udarili temelj slavenskoj
pismenosti. Aja Sofija ili crkva sv. Mudrosti je izgraena u
Carigradu, za samo pet godina, od 532. do 537.g., za vrijeme cara
Justinijana. Izgraena je na mjestu stare crkve koja je bila unitena
u pobuni Nika. Aja Sofija je bila posveena Kristu kao
personifikaciji sv. Mudrosti. Svojevremeno je bila najvea crkva u
Bizantu, visine 55 m. Kasnije su je Turci pretvorili u damiju, a
danas je muzej. Askeza je svjesno odricanje od materjelnih i
tjelesnih potreba. Papa Nikola I. (papa od 858. do 867.g.) je bio
plemikog podrijetla i velikih sposobnosti. Godine 863. nareuje
Fociju, da zbog podmiivanja, ode sa poloaja carigradskog
patrijarha. Nato je Focije optuio rimsku crkvu za herezu. Focija je
svrgnuo Bazilije I. Taj dogaaj je u modernoj historiografiji poznat
kao Focijeva shizma. Ikonoklastiki sukob je struja u crkvi koja se
protivila prikazivanju i tovanju slika svetaca. Ikonoklazam je
ukinut 843.g. u Carigradu.
BIZANT
Godine 330. car Konstantin premjeta prijestolnicu iz Rima u po
njemu nazvan Konstantinopol, poznat i pod imenom Carigrad. Taj grad
se nalazio na mjestu stare grke kolonije Bizancij, na vrlo
povoljnom stratekom poloaju, kontrolirajui trgovinu izmeu istoka i
zapada te uvoz ita iz Ukrajine. Godine 395. Teodozije djeli carstvo
na dva dijela, a 476.g. je svrgnut posljednji zapadnorimski car.
Stanovnici Istonog Rimskog Carstva sebe su nazivali Romajci, a tek
se kasnije uvrijeio naziv Bizantinci. Slubeni jezici Bizantskog
Carstva su bili grki (narodni) i latinski (administrativni).
Carstvo je obuhvaalo podruje junog Balkana, Male Azije, Sirije,
Palestine i Egipta sa povremenim kontroliranjem Afrike, Dalmacije i
Italije. Carstvo je postojalo sve do 1453.g. i turskog osvajanja.
Justinijan I. Veliki je roen krajem 5.st., a vlada kao bizantski
car od 527. do 565.g. Njegovi vojskovoe su bili Belizar i Narzes, a
pravnik Tribonijan. Stupivi na prijestolje Justinijan nasljeuje
snano, bogato i sreeno carstvo. On kree u proirivanje svoga carstva
te rui Ostrogotsku i Vandalsku dravu te osvaja Afriku, Ilirik,
Italiju i junu panjolsku. Ove uspjehe mogao je ponajprije zahvaliti
svojim sposobnim generalima Belizaru i Narzesu. Osvajanja su
iscrpila Justinijanovu dravu te je on bio prisiljen na poveanje
poreza i plaanje danka Perzijancima. Justinijanova ena je bila
carica Teodora koja je snano utjecala na njega, te je najzaslunija
za gaenje pobune Nika 532.g. Justinijan je 542.g. prebolio kugu, a
uz pomo Tribonijana je kodificirao rimsko pravo, te je uredio
kodeks koji je sainjavala zbirka carevih odredaba do njegova
vremena. Pobuna Nika je izbila 532.g. u Carigradu, za vrijeme
vladavine cara Justinijana. Pobuna je zapoela na hipodromu gdje su
udruene stranke izvikivale nika (pobjeda). Zaetnici pobune su bile
deme. To su bile frakcije koje su podupirale razliite timove u
sportskim natjecanjima. Najznaajnije frakcije su bili plavi
(aristokrati, pravovjerci) i zeleni (bogati trgovci sa istoka).
Uzrok pobune je bilo nezadovoljstvo uzrokovano poveanjem poreza i
openito loe politiko i ekonomsko stanje u dravi. Zbog te pobune
Justinijan je htio ak i abdicirati, no u tome ga je sprijeila
carica Teodora. U toj pobuni je unitena i stara crkva sv. Mudrosti.
Dolo je do velikog pokolja gdje je general Belizar, po Teodorinom
nalogu, pobio izmeu 30 i 50.000 ljudi. Tim inom su se Justinijan i
Teodora odrali na vlasti. Bizantski car Maurikije je smaknut 602.g.
u pobuni izazvanoj pokuajem financijske tednje nad vojskom i
dravnim aparatom. Posljednji car iz Justinijanove dinastije bio je
Foka, koji je vladao od 602. do 610.g. Heraklije je bio bizantski
car od 610. do 641.g. On uvodi drutvenu reformu, temate i
Egzarhije. Nomizma je bizantski zlatnik. Egzarh je bizantski
zapovjednik na odreenom podruju. On predstavlja vojnu i sudsku
vlast. Konstantin VII. Porfirogenet je bio bizantski car od 913. do
959.g. Napisao je knjige ''O upravljanju carstvom'' i knjigu ''O
ceremonijama''. On takoer pie i o susjednim narodima, pa nam tako
daje izvjetaj o doseljenju Hrvata i o kralju Tomislavu. Bazilije
II. je bio bizantski car koji vlada od 976. do 1025.g. On je u ratu
sa Bugarima stekao nadimak Bugaroubojica. Vanije bizantske
dinastije su bile Izaurijska, Justinjanska i Makedonska
dinastija.
MUHAMED I ARAPSKA OSVAJANJA
Muhamed je roen oko 570.g. Bio je skromnog podrijetla, te je
odrastao kao pastir. U svojoj 25-oj godini oenio je bogatu udovicu
Hadidu, te se poeo baviti trgovinom i putovati. U svojoj 40-oj
godini imao je viziju arhanela Gabrijela koji mu je rekao da mora
prenositi Boju rije, te tada on poinje propovjedati. Muhamed je
tvrdio da je Boji prorok, da je samo ovjek i da nema nikakvih
nadnaravnih moi. U poetku je imao jako malo pristaa, ali s vremenom
je postajao sve popularniji. Meka je u to doba bila vano trgovako
sredite na Crvenom Moru. U gradu se nalazila velika bogomolja, aba,
sa slikama 360 idola, ukljuujui i Krista. Tu su Arapi ve stoljeima
tovali i veliki crni meteorit. U Meki se podigla opozicija protiv
Muhameda, te on 622.g. bjei u Medinu. Njegov bjeg oznaava poetak
muslimanske ere. Za vrijeme boraka u Medini Muhamedova mo postupno
raste, te on sa svojim pristaama 630.g. osvaja Meku, te isti abu od
lanih idola. Osvajanje Meke je ostavilo snaan utisak na Arape, te
oni masovno pristupaju novoj vjeri. Muhamed umire 632.g. Abu Bekr
je bio Muhamedov prijatelj koji je skupio njegove izjave u Kuranu.
On je takoer od 632. do 634.g. dovrio ujedinjenje Arabije.
Nasljednik Abu Bekra je bio kalif Omar. On vlada od 634. do 644.g.
U njegovo vrijeme su osvojena podruja Sirije, Palestine, Armenije i
Egipta. Ubrzo je do 642.g. osvojena i Perzija, te su se Arapi
proirili sve do Tripolija u Africi. Razlog tako brzog arapskog
irenja je bio u tome to arapski vjernici nisu morali plaati porez,
te to su stanovnici Bizanta i Perzije bili nezadovoljni svojim
nasilnim i nesposobnim vladarima. Sredinom 7.st. su u opticaju bili
i drugi primjerci prorokovih izjava, pa su ubrzo izbili sporovi o
tome koja je verzija prava. Rasprave su konano zavrene u vrijeme
kalifa Osmana (644-656.g.), koji je napravio mjerodavan izvor, te
naredio da se ostale verzije unite. Osmanov izbor je ostao gotovo
nepromjenjen do dananjih dana. Nijedna druga vjera nije sauvala
tako cjelovito svjedoanstvo o tome to je njezin osniva govorio.
Osmana su ubili nezadovoljni vjernici, smatrajui da favorizira
dinastiju Omejada. Alija je bio Muhamedov neak. On vlada kao kalif
od 656. do 661.g. On je propustio kazniti ubojice kalifa Osmana, te
tada izbija pobuna koju vodi Muhamedova udovica Aja. Alija je uspio
uguiti pobunu, ali ga ubija Osmanov roak Muavija 661.g. Godine 661.
na vlast u Arabiji dolazi dinastija Omejada. Kalif Muavija premjeta
prijestolnicu iz Meke u Damask. Godine 680. izbija borba za vlast,
i od tada dravom vlada stara arapska aristokracija, a ne vie bliski
prorokovi sljedbenici. Nakon zavretka graanskog rata, krajem 7.st.
poima druga faza arapske ekspanzije. Kartaga je osvojena 697.g., a
do 708.g. je osvojena itava sjeverna Afrika. Godine 711., pod
vodstvom Tarika, Arapi osvajaju Pirinejski poluotok. Njihovo
daljnje irenje u Europi je sprijeio Karlo Martel pobjedivi ih
732.g. u bitci kod Poitersa. Kalif je titula duhovnog poglavara
muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda. Kalifi su vrili
svjetovnu i vjersku vlast u prvim dravama koje su stvorili Arapi
poslije Muhamedove smrti.
MEROVINZI I KAROLINZI
Merovinzi su kraljevska dinastija koja je vladala Franakom od
481. do 751.g. Osniva te dinastje je Merovin koji je vladao
Salijskim Francima sredinom 5.st. Merovinzi jaaju pod Hiderikom I.,
nakon to pobjeuju Vizigote, Sase i Alemane. Ponekad su ih nazivali
dugokosi kraljevi, jer su imali dugu kosu i bradu koji su bili
simbol njihove moi. Klodvig je bio Hilderikov sin. Vlada od 481. do
511.g. On je ujedinio Salijske i Ripuarske Franke i potinio pod
svoju vlast itavu Galiju. Bio je prvi franaki kralj koji je
prihvatio kranstvo. Krten je 496.g. Poslije njegove smrti
kraljevstvo je podjeljeno izmeu njegova 4 sina. Lotar I. 558.g.
ponovno ujedinjuje Franako kraljevstvo. Franako kraljevstvo se
djeli na vojvodstva i grofovije, a najznaajniji poloaj poslije
kralja ima majordom, koji je bio upravitelj kraljevog imanja. Prvi
veliki majordom je bio Pipin, koji je vladao od 687. do 714.g.
Njega na poziciji majordoma nasljeuje Karlo Martel. Karlo Martel
vlada kao majordom od 714. do 741.g. Dinastija Karolinga je upravo
po njemu dobila svoje ime. On je ostao poznat po bitci kod Poitersa
732.g. i pobjede nad Arapima, ime je sprijeio njihov daljnji prodor
u Europu. Za opremanje svoje vojske, u toj bitci, Karlo Martel je
iskoristio crkvene posjede, i to neki povjesniari smatraju kao
poetak feudalizma. Ta zemlja je otuena od crkve i data Karlovim
vazalima na koritenje, ali je slubeno i dalje ostala u vlasnitvu
crkve. Karlo je takoer sklopio savez sa Langobardima, te se ogluio
na papin poziv da ih napadne. Njegov nadimak Martel znai eki. Pipin
Mali je bio sin Karla Martela i otac Karla Velikog. Bio je
majordom, a 751.g. uz papino odobravanje postaje Franaki kralj,
poto je ionako majordom do tada bio moniji od kralja. Pipin Mali
ratuje sa Langobardima, a nakon 2 pohoda 756.g. sveano predaje
kljueve grada Ravene papi (Pipinova donacija). Pipin Mali umire
768.g. a nasljeuju ga sinovi Karlo i Karloman. Karlo Veliki dolazi
na vlast 768.g. zajedno sa svojim bratom Karlomanom, nakon smrti
njihova oca Pipina Malog. Karloman umire 771.g. pod nerazjanjenim
okolnostima, te Karlo ostaje jedini vladar Franaka. Karlo je bio
oenjen keri langobardskog kralja Deziderija, no kada je Deziderij
napao talijanske gradove, koje je 756.g. njegove vlasti oslobodio
karlov otac pipin Mali, Karlo je odluio raskinuti svoj brak, te je
na papin poziv 774.g. napao i porazio Deziderija, te se proglasio
kraljem Franaka i Langobarda. Na papin zahtjev Karlo je obnovio
donaciju svojega oca, te je simboliki donio papi u Rim kljueve
gradova koje su Langobardi napustili. Najvei Karlov osvajaki
pothvat je bio pokoravanje Sasa. Rat sa Sasima je, uz prekide,
trajao od 772. do 804.g. Karlo je takoer 796.g. unitio Avarsku
dravu. Meutim njegov pohod za oslobaanje Pirinejskog poluotoka od
Arapa nije bio tako uspjean, ali je ipak na prostoru izmeu Ebra i
Pirineja uspio stvoriti panjolsku marku, koja je djelila Franaku
dravu od Arapa. Na moru Franci nisu predstavljali neku znaajniju
silu. Za boi 800.g. papa Leon III. je u crkvi sv. Petra u Rimu
okrunio Karla za cara. Tu krunu nije priznavao Bizant, koji je
smatrao da moe postojati samo jedan car i samo jedno carstvo. Ipak
812.g. dolazi do mira u Achenu, gdje Bizant priznaje Karla za cara,
ali samo kao cara Franaka, dok zauzvrat Franaka priznaje bizantsku
vlast nad Venecijom i Dalmacijom. Karlo Veliki je imao 3 funkcije;
vojnu, sudsku i tititi crkvu. On je takoer izgradio baziliku u
Achenu. Njegov ivotopis je pisao benediktinac Einhard. Karlo umire
814.g., a nasljeuje ga sin Ludovik Poboni. Ludovik Poboni je
okrunjen za cara 816.g. Ludovik umire 840.g., a carstvo se djeli
izmeu njegova 3 sina, Karla, Lotara i Ludviga. Godine 841. dolazi
do bitke kod Puisaya, izmeu Karla elavog i Ludviga Bavarskog.
Godine 843. sporazumom u Verdumu braa se dogovaraju da Karlo,
kasnije prozvan elavim, dobiva Akvitaniju (zapad), Ludvig dobiva
Bavarsku (istok), a Lotar, koji je bio najstariji, dobiva titulu
cara i najvei dio, tj. sredinji dio drave, od Sjevernog mora do
Italije. Lotar umire 855.g. a za njegovo nasljedstvo se izborio
Karlo elavi, koji se 875.g. u Rimu kruni za cara. Ludvig Njemaki
umire 876.g., a Karlo elavi umire 877.g. Na vlasti su ostali Karlo
Debeli (Ludvigov sin) i Karlo Bezazleni (sin Karla elavog). Kako je
Karlo Bezazleni bio dijete, plemstvo je prihvatilo Karla Debelog za
svog vladara. On je okrunjen za cara 881.g., a umire 888.g., kao
posljednji vladar ujedinjenog Franakog Carstva.
NORMANI, SARACENI I MAARI
Saraceni su bili arapski gusari preteito iz sjeverne Afrike.
Harali su Sredozemljem od 7. do 10.st. U tom periodu su osvojili
junu Italiju te otoke Cipar, Kretu, Siciliju, Sardiniju, Korziku i
Baleare. Godine 871. su potjerani iz Barija zahvaljujui savezu
Franaka, Bizantinaca i Hrvata. Potkraj 9.st. muslimani su posve
istisnuti sa Apeninskog poluotoka, ali su neki Sredozemni otoci
ostali pod njihovom kontrolom sve do 11.st. Normani ili Vikinzi su
bili gusari koji su na svoja osvajanja krenuli iz Skandinavije.
Najveu tetu su nanjeli Irskoj, Britaniji i sjevernoj Francuskoj.
Naziv Vikinzi se koristi u razdoblju kada pljakaju neka podruja, a
Normanima se nazivaju kada naseljavaju odreena podruja. Miroljubivo
su naselili Farske otoke, Island i Grenland, a oko 1000.g. su ak
doli i do Sjeverne Amerike. Njihovi napadi po Europi traju od kraja
8. Pa sve do 11.st. Vrhunac njihovih napada je bila druga polovica
9.st. Danski Vikinzi su napadali Englesku i Francusku, Norveani
Irsku, a veani su kontrolirali trgovaki put uzdu Volge, od Baltikog
mora do Kaspijskog jezera. Rusi su ih nazivali Varjazi. Oni su
organizirali slavenske narode na podruju Rusije. Normani su upadali
i na Mediteran. Zahvaljujui svojim brodovima, drakarima, koji su
bili dugaki do 23 metra te mogli primiti od 20 do 40 ljudi, plovili
su i rijekama. Bili su vrsni moreplovci, ratnici i trgovci. Njihove
baze su bile obino na uu neke rijeke. Naselili su podruje sjeverne
Francuske, koje se po njima naziva Normandija. Do kraja 11.st. su
se potpuno asimilirali na osvojenim podrujima. Maari su provalili u
Europu u 9.st., zbog pritiska od Hazara i Peenega. Oni su bili
nomadi iz Azije, vjeti konjanici i ratnici. U savezu sa Bizantom su
potukli Bugare. Nakon toga bugarski car Simeon je sa Bizantom
sklopio mir, pa je zajedno sa peenezima potukao Maare. Tako je
Maare prisilio da krenu dalje na zapad. Godine 905. Maari su sruili
Velikomoravsku kneevinu, a sljedee godine su teko porazili njemaku
vojsku. Godine 925. su napali Hrvatsku ali ih je hrvatski knez
Tomislav uspio poraziti. Godine 937., preko Bavarske i vapske,
upadaju u Francusku. Nakon toga, u irokom luku, zaobilaze Alpe i
pljakaju sjevernu Italiju, te potom ponovno dolaze u Panoniju.
Godine 955. Njemaki car Oton ih je teko porazio u bitci na Lekom
polju. Od tada se trajno naseljavaju u Panonskoj nizini, gdje su
asimilirali slavensko stanovnitvo. Time su razdvojili zapadne
Slavene od onih junih. Oko 1000.g. situacija u Europi se potpuno
stabilizirala. Svi su napadai bili ili odbaeni ili asimilirani, i
tada zavrava posljednja faza velike seobe naroda.
RUSI, ESI I POLJACI
Slavenska plemena u Rusiji su organizirali vedski vikinzi, koje
su Slaveni zvali Varjazi. Prvi takav vladar je bio Rjurik u drugoj
polovici 9.st., u Novgorodu. Rusija je u 9.st. bila zemlja kneevina
kojima su vladali varjaki ili slavenski vojskovoe sa titulama
kneza. Sve su kneevine do kraja 9.st. bile povezane u labavi savez
pod vodstvom kijevskog kneza Olega. Rusi oko 860.g. pustoili
okolicu Carigrada. Tada se u Rusiji poinje iriti bizantski utjecaj
kao i kranstvo. Rjurikovi nasljednici, poevi od Olega, vladaju
Rusijom sve do 16.st. Olegov nasljednik Igor, u prvoj polovici
10.st., organizira ponovni pohod na Carigrad, pri emu je od Bizanta
dobio povoljan trgovaki ugovor. Igor je ubijen sredinom 10.st., a
nasljedila je njegova udovica Olga. Ona je 957.g. u Carigradu
prihvatila kranstvo i uzela ime Helena. Svjatoslav je u drugoj
polovici 10.st. pobjedio Hazare i Bugare. Na taj nain Kijevska
Rusija dobiva na vanosti. Vrhunac moi Kijevska Rusija postie za
vrijeme Svjatoslavova sina Vladimira, koji vlada od 980. do 1015.g.
On je proirio Rusiju do njezinih prirodnih granica te je uspostavio
vrstu hijerarhiju. U prvi mah Vladimir je nastojao uspostaviti
jedinstvenu slavensku vjeru, sa Perunom kao glavnim bogom. No kako
nije uspio u svom naumu, 989.g. poziva carigradskog patrijarha da
pokrsti one Ruse koji jo nisu bili kreni. Vladimirov sin Jaroslav
Mudri vlada u prvoj polovici 11.st. On je prodro u baltike zemlje i
porazio je Peenege. U njegovo vrijeme napisan je i najstariji ruski
zakonik nazvan Ruska pravda. Jaroslav je imao 12 sinova, te se
nakon njegove smrti 1054.g., njegova drava poima raspadati na vie
manjih kneevina. Poetkom 12.st. raspadanje drave je samo privremeno
zaustavio Vladimir Monomah. Rusiju su u 13.st. osvojili Mongoli.
Velikomoravska kneevina traje od 830. do 905.g., kad su je sruili
Maari. Najznaajniji vladar je bio knez Rastislav, koji vlada od
846. do 870.g. On poziva irila i Metoda da propovjedaju kranstvo u
njegovoj dravi i tada dolazi do masovnog pokrtavanja na podruju
dananje eke. Rastislav je potjecao od dinastije Pemislovia, koju je
osnovao Pemislav. Pemislavova ena Libua se smatra osnivaicom grada
Praga. eka je kroz 10., 11. i 12.st. bila u vazalnim odnosima sa
Svetim Rimskim Carstvom Njemakog Naroda. Poljska je dobila ime po
jednom slavenskom plemenu koji su se nazivali Poljani. To pleme je
nastanjivalo prostor oko grada Poznana. U 9.st. djelovi Poljske su
bili pod vlau velikomoravskog kneza, te se tada na Poljsku iri
kranstvo. U tom je razdoblju na podruju Poljske ivilo 20-ak
slavenskih plemena, meu kojima je bilo i pleme Poljana. U 10.st.
pod dinastijom Pjastovia djelovi Poljske se ujedinjuju te dobivaju
naziv Velika Poljska. Boleslav I. Hrabri vlada Poljskom na
prijelazu iz 10. u 11.st. On je ojaao i proirio dravu na eku,
Slovaku, a nakratko ak i na Kijev. Godine 1025. Boleslav se
proglasio neovisnim od njemakog cara, te iste godine uzima titulu
kralja.
SVETO RIMSKO CARSTVO NJEMAKOG NARODA
Sveto Rimsko Carstvo Njemakog Naroda je nastalo raspadom
Franakog carstva. Bilo je podjeljeno na vojvodstva, od kojih je
najznaajnije bilo Sasko. Zauzimalo je prostor dananje Njemake,
Austrije, Slovenije, vicarske, eke, sjeverne Italije te zemalja
Beneluksa. Prvi vladar je bio Arnold Karantanski ili Arnulf. On
vlada od 888. do 899.g., a 895.g. je u Rimu okrunjen za cara.
Posljednji Karoling na Njemakom prijestolju je bio Ludvig IV.
Dijete. On vlada od 900. do 911.g. Rodonaelnik Saske dinastije bio
je Henrik I. Ptiar. On vlada u prvoj polovici 10.st. On je
primjenjivao politiku irenja na istok (drag nach osten) napadajui
Slavene izmeu Labe i Odre. Godine 933. je dva puta pobjedio Maare.
Henrik nije imao najbolje odnose sa crkvom. Njega sredinom 10.st.
nasljeuje njegov sin Oton I. Veliki (936.-973.g.). Za njegove
vladavine Saska dinastija doivljava vrhunac svoje moi. On je
obnovio savez sa crkvom, a okrunjen je za cara 962.g. On je prvi
vladar koji je itavo carstvo drao pod kontrolom. Godine 955. je
zadao odluujui udarac Maarima u bitci na Lekom polju. Oton je
takoer proirio svoju vlast na sjevernu Italiju i smatralo ga se
obnoviteljem Zapadnog Rimskog Carstva. Otona I. Velikog 973.g.
nasljeuje Oton II., a nakon njega na vlast dolazi Oton III. Konrad
II. vlada od 1024. do 1039.g. Srednjovjekovno Njemako Carstvo
doivljava svoj vrhunac za vrijeme Konradovog sina Henrika III. On
vlada od 1039. do 1056.g. On je proirio utjecaj carstva na jug i
istok, te je postavio za papu Klementa II. (1046.-1047.g.).
FEUDALIZAM
Feudalizam je pojam feudalno-vazalskih odnose u srednjem vijeku.
Feudalizam ine feudalci (plemii) i kmetovi (seljaci). Feudalci su
vlasnici zemlje koji je daju kmetovima na koritenje, a oni im
zauzvrat daju dio prihoda. Feudalizam u irem smislu je pojam koji
oznaava ''feudalno drutvo''. Zgon je vlasnikov posjed koji kmet
mora obraivati. Leno je naziv za imanje. Senior je gospodar. Vazal
je slobodan ovjek koji stupa u feudalni odnos. Senior i vazal
sklapaju vazalski ugovor u kojemu je vazal duan vojno pomagati svog
gospodara te mu davati svoj glas prilikom nekih izbora, zauzvrat
senior je duan tititi svog vazala. Kmet je seljak koji je ovisan o
gospodaru. Beneficij je svaki posjed koji se dobiva na koritenje.
Imunitet je upravna ovlast na nekom podruju. Pronia je bizantski
tip feudalizma. Komutacija je pretvaranje naturalne i radne obaveze
kmetova u novana davanja. U sjevernoj Europi je bilo uobiajeno
tropoljno obraivanje zemljita, dok je u junoj Europi bilo uobiajeno
dvopoljno obraivanje zemljita. U karolinkom razdoblju je bilo
uobiajeno davanje crkvene desetine. Feudalni sustav je bio ustaljen
kao piramida, sa kraljem na vrhu. Minesterijali su sloj neslobodnih
ljudi u vazalnoj upravnoj slubi na pojedinom posjedu. Poetkom
feudalizma se smatra zapljena crkvenog zemljita od strane Karla
Martela 732.g., za potrebe opremanja njegovih vojnika u bitci
protiv Arapa. Fudalizam se iri u doba Karolinga. Feudalizam je u
Francuskoj ukinut 1789.g., a u veini Europe 1848.g.
Hazari su sredinom 7.st. bili savez nomadskih turskih i iranskih
plemena na podruju sjeverno od Kavkaza. Bili su bizantski
saveznici. Godine 737. su katastrofalno poraeni od Arapa. Tada je
unitena i njihova prijestolnica Sarkel. Tada se sredite Hazarske
drave premjeta sjevernije. To je bila multinacionalna drava
temeljena na vojnoj moi turskih i iranskih konjanika te iskustvu
idovskih trgovaca. U dilemi dali prihvatiti islam ili kranstvo, dio
vladajueg sloja prihvatio je idovsku vjeru. Hazari su ouvali snagu
drave tjekom 9.st., ali u sljedeem stoljei znatno su oslabili i
konano nestali. Hazarski se element ubrzo asimilirao u okolne
narode. Venecija je nastala polovicom 5.st. kada se stanovnitvo
doline rijeke Po sklonilo od Huna na lagune u sjevernom Jadranu.
Dolaskom Langobarada sredinom 6.st. broj stanovnika laguna se
viestruko poveao. Tada Venecija postaje dio Ravenskog egzarhata pod
bizantskom kontrolom. Prvi izabrani dud (voa) je bio Orso, 727.g.,
kao simbol otpora Bizantu. Do kraja 11.st. Venecija se osamostalila
i postupno je postala mona republika, ponajprije zahvaljujui svojim
trgovakim sposobnostima i jakoj mornarici. Tada stvara posjede i na
istonoj obali Jadrana. Venecije ime zahvaljuje rimskoj pokrajini
Veneto.
Sedam Engleskih kraljevstava u ranom srednjem vijeku su bili
Essex, Sussex, Wessex, Kent, Mercija, Lindsey i Anglija. Flavije
Biambo je prvi uveo pojam srednji vijek (15.st.). Mediavisti su
povijesniari u srednjem vijeku. Beda Vanerablis je najstariji
engleski historiar. Paulin je prvi nadbiskup od Yorka. Maral je
prvotno bio konjuar. Senal je bivi rob. Peharnik je robopodrumar.
Majordom je glavar posluge. Referendij je bio na elu pisara.
Kompugacija je pozivanje ljudi na prisegu. Boji sudovi traju do
13.st. Missi su bili inspektori. Scabini su posebna skupina sudaca
Maior ili vilicus je nadzornik sela. Protestat je plaeni inovnik
komune. Alkuin i Hraban Maur su uitelji i pisci iz 9.st. Scola
Platina je dvorska kola u Achenu. Rimski povjesniar Tacit je
napisao djelo Germanija. Pavle akon je napisao djelo Historia
Langobardum.
KRONOLOGIJA
313.- Milanski edikt 325.- Nicejski sabor 330.- Konstantin seli
prijestolnicu u Carigrad 357.- Franci prvi put stupaju na tlo
Rimskog Carstva 375.- Huni prodiru u Europu 378.- Bitka kod
Hadrijanopola (Vizigoti i Bizantinci) 395.- Teodozije djeli Rimsko
Carstvo na dva dijela 410.- Vizigoti pljakaju Rim 429.- Vandali
prelaze u Afriku 439.- Vandali osvajaju Kartagu 451.- Bitka na
Katalunskim poljima (Huni i Rimljani) 453.- Umire Atila 455.-
Vandali pljakaju Rim 476.- Pad Zapadnog Rimskog Carstva 480.- Roen
sv. Benedikt 481.- Klodvig stupa na Franako prijestolje 493.-
Teodorik osniva Ostrogotsko Kraljevstvo 527.- Justinijan I. Veliki
stupa na Bizantsko prijestolje 529.- Sveti Benedikt osniva samostan
Monte Cassino 532.- Pobuna Nika u Carigradu 533.- Bizant rui
Vandalsko Kraljevstvo 537.- Izgraena Aja Sofija u Carigradu 553.-
Bizant rui Ostrogotsko Kraljevstvo 567.- Bajan osniva Avarsku dravu
570.- Roen prorok Muhamed 582.- Avari osvajaju Sremsku Mitrovicu
590.- Grgur I. Veliki postaje papa 597.- Opat Augustin poslan u
Englesku 622.- Muhamed prelazi iz Meke u Medinu 626.- Avari
napadaju Carigrad 632.- Umire Muhamed 634.- Abu Bekr ujedinjuje
Arabiju 697.- Arapi osvajaju Kartagu 711.- Arapi osvajaju panjolsku
732.- Bitka kod Poitersa (Franci i Arapi) 755.- Ubijen sv.
Bonifacije 768.- Karlo Veliki stupa na prijestolje 774.- Karlo
veliki se proglaava kraljem Langobarada 796.- Franci rue Avarsku
dravu 800.- Okrunjen Karlo Veliki 804.- Franci pokoravaju Sase
812.- Mir u Achenu izmeu Franake i Bizanta 814.- Umire Karlo Veliki
840.- Rat trojice brae 841.- Bitka kod Puisaya (Karlo elavi i
Ludvig Bavarski) 843.- Sporazum u Verdumu 871.- Bari osloboen od
Arapa 888.- Umire Karlo Debeli 905.- Maari rue Velikomoravsku
kneevinu 955.- Bitka na Lekom polju (Njemci i Maari) 989.- Bizant
pokrtava Rusiju 1025.- Boleslav se proglaava Poljskim kraljem
II. KOLOKVIJCRKVA Nepotizam je zasipanje novcem i visokim
crkvenim slubama bliih i daljnjih roaka te izvanbrane djece.
Simonija je prodaja crkvenih slubi. Nikolatizam je enidba sveenika.
Inkvizicija je sud katolike crkve koji je imao zadatak da pronalazi
i kanjava heretike. Konkordati su formalni ugovori prema kojima su
se crkveni prihodi djelili u skladu sa stvarnim odnosima pape i
pojedinog vladara. Ekskomunikacija ili izopenje je mjera kojom se
neku osobu izopuje iz lanstva neke vjerske organizacije.
Investitura je srednjovjekovna praksa prema kojoj su svjetovni
vladari dodjeljivali crkvene slube. Samostan u Clunyu u Burgundiji
osnovao je Akvitanski vojvoda Vilim 910.g. Samostan je prihvatio
regulu sv. Benedikta. Cilj mu je bio obnova nekadanjeg redovnikog
ivota. Glavni problem je bio simonija i nikolatizam. Sveti Dunstan
je bio nadbiskup Canterburya u Engleskoj od 960. do 988.g. Roen je
909.g. Nastojao je reformirati crkvu i dravu. Gerbert D'Aurillaca
(940.-1003.g.) je bio Francuz, sin siromanog seljaka. On se zaredio
i postao jedan od najobrazovanijih ljudi svoga vremena. Papa ga
preporuuje Otonu I. kao savjetnika. Studira filozofiju u Reimsu i
postaje ef katedralne kole. Oton II. ga postavlja za opata u
samostanu Bobio. Hugo Kapetovi ga imenuje nadbiskupom Reimsa. Oton
III. ga 999.g. imenuje papom. Uzima ime Silvester II. Veliki
crkveni raskol Papa Lav IX. je odrao niz crkvenih sinoda na kojima
je osuivao svjetovnjake investiture, simoniju i nikolatizam. Takva
su se shvaanja sukobila sa miljenjem carigradskog patrijarha
Mihaela Celularija. Godine 1054. papa Lav IX. alje u Carigrad
izaslanike na elu sa kardinalom Humbertom. Njima je zadaa bila
dobiti priznanje rimskog prvensrva u crkvi. Papini su poslanici
prekinuli pregovore i na oltar crkve sv. Sofije u Carigradu poloili
papinsku bulu o izopenju patrijarha Celularija i svih njegovih
sljedbenika iz crkve. Nato je patrijarh izopio papu. Tako je dolo
do podjele crkve na zapadnu (katoliku) i istonu (pravoslavnu).
Grgur VII. je roen u Toskani u 11.st. Rodno ime mu je bilo
Hildebrand. Bio je papa od 1073. do 1085.g., kada i umire. Sukobio
se sa njemakim vladarom Henrikom IV. Sukob je bio vezan uz
investituru. Borba za investituru je sukob izmeu pape Grgura VII. i
njemakog vladara Henrika IV. Henrik je pismom smjenio papu, nato je
papa izopio Henrika iz crkve. Henrik IV. je bio suoen sa pobunama
te se 1077.g. pokajao pred papom u Canossi. Nakon guenja pobune
Henrik IV. napada Rim. Papa Grgur VII. ga ponovno izopuje iz crkve,
te poziva u pomo Normane sa juga Italije. Normani su spasili papu
od Njemaca ali su pritom opljakali Rim. Zbog nezadovoljstva rimskih
graana papa Grgur VII. se sklanja u Salerno gdje i umire 1085.g.
Investitura je konano ukinuta Wormskim konkordatom 1122.g. Wormski
konkordat je ugovor sklopljen 1122.g. izmeu pape Kalista II. i
njemakog cara Henrika V. Njime je konano dokinuta svjetovna
investitura. Bernard iz Clairvauxa je francuski sveanik i teolog.
ivio je krajem 11. i u prvoj polovici 12.st. Bio je redovnik
cistercitskog reda, koji se njegovim djelovanjem znatno proirio.
Imao je kljunu ulogu u organizaciji II. kriarskog rata. Jedan od
prvih voa krivovjeraca u Italiji bio je Arnold iz Brescie (12.st.),
iji su sljedbenici bili poznati kao arnoldisti ili siromasi. Najvei
protusveeniki pokret pokrenuo je Petar Vald, bogati trgovac iz
Lyona. Njegovi sljedbenici su se nazivali valdenezi ili lyonski
siromasi. Bili su miljenja da i ene mogu propovjedati, te da nije
potrebna crkva, ve da se moe propovjedati bilo gdje. Proirili su se
od panjolske do eke. Petar Vald je pokuao od dvojice papa dobiti
priznanje svojega reda, ali je bio odbijen zbog premalog potovanja
crkvene hijerarhije. Na III. lateranskom koncilu 1179.g. konano je
odbaen valdeneki red, kao krivovjerje. etvrti lateranski koncil je
sazvan 1215.g. Presjedao mu je papa Honorije III. i na njemu su
donesene neke vane odluke, kao to su zabrana sveenicima da
sudjeljuju na sudskim dvobojima. idovima su odreene razliite
obaveze, kao to su noenje idovskih oznaka na odjei. Takoer su
franjevci i dominikanci dobili potvrdu o osnivanju crkvenih redova.
Dominik de Guzman je bio panjolac koji je sudjelovao na IV.
lateranskom koncilu 1215.g., gdje je dobio pravo da osnuje novi
crkveni red dominikanaca. Dominikanci su potovali zavjet potpunog
siromatva, te nisu imali privatnog vlasnitva ni prihoda. Franjo
Asiki je roen u sredinjoj Italiji. On 1215.g. na IV. lateranskom
koncilu dobiva potvrdu o osnivanju novog crkvenog reda franjevaca.
Papa Bonifacije III. je zastupao teoriju o prvenstvu papinstva, ime
je izazvao svjetovne vladare. Francuski kralj Filip IV. sazvao je
dravno vijee na kojem je njegov glavni slubenik, Nogaret, sastavio
listu brojnih tekih grijeha i zloina pape Bonifacija III. Papa je
uhien, a ubrzo nakon toga, 1303.g., i umire. Avignonsko suanjstvo
(1308.-1377.g.) papa Klement V. 1308.g. donosi odluku o naputanju
Rima i izabire Avignon, u junoj Francuskoj, kao novo papinsko
sredite. Papa Grgur XI. se 1377.g. ponovno vraa u Rim.
Ekspektancija je mogunost kandidiranja za odreenu visoku crkvenu
slubu, pomou novca, nakon odlaska ili smrti predhodnika, pod
uvjetom da netko drugi u meuvremenu nije ponudio veu svotu novca.
Javlja se u vrijeme Avignonskog suanjstva, u 14.st. Cilj koncil u
Konstanzu je bio reformiranje crkve i uklanjanje krivovjerja. Papa
Ivan XXIII. i igmund Luksenburki su se sastali 1414.g. igmund je
pozvao Jana Husa. Hus je uhvaen i spaljen na lomai. U ekoj je
izbila velika pobuna, tzv. Husitski pokret, uperen protiv igmunda i
katolike crkve. Godine 1418. koncil u Kostanzu je bio rasputen.
Frequens je odredba koja je donesena u razdoblju kad nije bilo
pape, tj. od 1415. do 1417.g. Tada je propisano da se koncil mora
sastajati u redovitim razmacima, ak i ako ga papa ne eli sazvati
Najvei krivovjerci su bili husiti pod vodstvom eha Jana Husa u
prvoj polovici 15.st. Flagelanti su vjerski red fanatika koji su
bievali sami sebe kao pokoru za svoje grijehe. Posljedice vjerskih
obnova su kriarski ratovi, poetak romanike, te porast interesa za
obrazovanje. Tri hodoasnika mjesta u razvijenom i kasnom srednjem
vijeku su bili Rim, Jeruzalem i Santiago de Campostela. Hodoasnici
su se nazivali romeji (Rim), palimeri (Jeruzalem) i pelegrini
(Santiago de Campostela), ovisno o mjestu hodoaa. ENGLESKA I
FRANCUSKA
Hugo Kapetovi je bio rodonaelnik francuske dinastije Kapetovia.
On vlada kao francuski kralj od 987. do 996.g. Engleska je u 10.st.
bila podjeljena na grofovije (shire), a grofovije na kotareve. Tim
je podrujima upravljao kraljev namjesnik (sheriff), u ime kralja.
Knut je bio danski kralj koji je poetkom 11.st. priznat za
engleskog kralja. Vladao je do 1035.g., a pod njegovom kontrolom su
se nalazili Danska, Engleska, Norveka, kotska, Irska i slavenski
Pribaltik. Danegeld je bio porez koji su englezi plaali dancima.
Vilim Osvaja je bio normandijski vojvoda (sjeverna Francuska) koji
je 1066.g., u bitci kod Hastinga, pobjedio engleskog kralja Harolda
II., i ubrzo osvojio Englesku. Za engleskog kralja je okrunjen za
Boi 1072.g., u Londonu. Vilim I. Osvaja je slomio otpor plemia u
Engleskoj i u potpunosti je uveo feudalni sustav. Umire 1087.g., a
nasljeuje ga sin Vilim II. Rii. Bitka kod Hastinga Godine 1066., u
junoj Engleskoj, su se sukobili normanski vojvoda Vilim Osvaja i
engleski kralj Harold II. Harold se je stacinirao na brdu, ali ga
je Vilim zbog bolje vojne taktike pobjedio. Knjigu stranog suda je,
1086.g., dao sastaviti Vilim Osvaja. Ona je pomogla u poveanju
kraljevih prihoda i utvrivanju osobnog vlasnitva svakog pojedinca.
Witan je skuptina ''mudrih ljudi'' (kraljeva obitelj, biskupi,
veleposjednici), koji su savjetovali kralja. Henrik I. je bio
engleski kralj iz prve polovice 12.st. bio je sin Vilima Osvajaa i
brat Vilima II. Rieg. Izdao je ''Povelju o slobodama'', koja je
bila podloga kasnije ''Velike povelje slobode'' ili ''Magne
Carte''. Vlada od 1100. do 1135.g. Calderonska konstitucija je
sukob izmeu Henrika II. Plantagenata i Canteburyskog nadbiskupa
Thomasa Brecketta. Henrik je 1164.g. sazvao koncil u Calderonu i
zatraio da se pismeno utvrdi englesko obiajno pravo. Tu je
konstituciju Breckett odbio priznati, jer je ila u pravcu
smanjivanja prava engleske crkve. Henrikovi vitezovi su ubili
Brecketta, nato se Henrik pokajao i dao javno izbievati u znak
kajanja. Breckettovo ubojstvo je dalo povod nezadovoljnom plemstvu
za ustanak protiv kralja. Richard Lavljeg Srca je bio engleski
kralj u drugoj polovici 12.st. Nadimak ''lavljeg srca'' je dobio
zbog ratnikog umjei i hrabrosti u bitkama. Bio je jedan od kljunih
sudionika III. kriarskog rata. Po povratku iz III. kriarskog rata
zarobio ga je austrijski vojvoda Leopold, te ga je pustio dvije
godine kasnije uz otkupninu od 150.000 maraka. Richard je poginuo
1199.g., prilikom opsade jednog dvorca u Francuskoj. Nije imao
djece, te ga je nasljedio brat Ivan. Ivan Bez Zemlje je bio
engleski kralj u prvoj polovici 13.st. Godine 1215. donosi Veliku
povelju slobode, tj. Magna Cartu. Time poinje proces ograniavanja
kraljevske vlasti u Engleskoj. Prema povelji kralj je bio duan
potovati zakone i moe biti kanjen ako ih ne potuje. Velikai su duni
nadgledati potuje li kralj zakone. Stogodinji rat izmeu Engleske i
Francuske traje od 1337. do 1453.g. Povod ratu je bilo pitanje
nasljeivanja francuskog prijestolja. Na prijestolje u Francuskoj
dolazi Filip VI. Nato engleski vladar, Edvard III., poima isticati
pravo nasljedstva na krunu, te se proglaava Francuskim kraljem.
Francuski odgovor na taj potez Edvarda III. je bio zapljena svih
Engleskih posjeda u Francuskoj, ime je zapoeo stogodinji rat. Na
kraju rata u engleskim rukama, od svih posjeda na francuskom tlu,
ostao je samo Clais. To je bio prvi sukob u povijesti gdje je dolo
do masovne uporabe topnitva. Ivana Orleanska je bila rodom iz
Domereya u Francuskoj. Tjekom stogodinjeg rata predvodila je
francusku vojsku koja je pobjedila Engleze kod Orleansa, 1429.g.,
ime je zaradila nadimak Orleanska. Na njezin nagovor Karlo se
okrunio za francuskog kralja, kao Karlo VII. Pobjednik. Englezi su
je zarobili i spalili na lomai 1431.g. Rat dviju rua je bio
isprekidani graanski rat koji se vodio oko engleskog prijestolja,
izmeu sljedbenika kue Lancaster i kue York. Obje su kue bile
ogranak kraljevske loze Plantagenet. Rat je trajao od 1455. do
1485.g. Crvena rua je bila simbol kue Lancaster, a bijela rua je
bila simbol kue York. Posljedice graanskig rata su bile pad
dinastije Plantagenet i stupanje dinastije Tudor na englesko
prijestolje. Rat je takoer oslabio i engleski utjecaj na
kontinentalni dio Europe. Edvard I. (1239.-1307.g.) se nazivao
engleskim Justinijanom. akerija je francuski naziv za seosko
stanovnitvo.
KRIARSKI RATOVI
I. kriarski rat (1096.-1099.g.) II. kriarski rat (1147.-1149.g.)
III. kriarski rat (1187.-1192.g.)
Poetak kriarskih ratova Godine 1095., na koncilu u Piacenzi,
pojavili su se poslanici bizantskog cara Aleksija I. Komnena, koji
su traili pomo zapada u borbi proziv Arapa. Papa Urban II. je iste
godine sazvao koncil u Cleremontu i odrao jedan od najpoznatijih
govora u povijesti papinstva, gdje je pozvao ljude u kriarski pohod
i oslobaanje ''Svete zemlje'' od muslimana. Prvi kriarski rat traje
od 1096. do 1099.g. Kriari su zauzeli Nikeju 1097.g. Povod II.
kriarskom ratu je bio pad Edeske grofovije u ruke muslimana 1144.g.
II. kriarski rat traje od 1147. do 1149.g. Kriare su predvodili
francuski kralj Luj VII. i njemaki car Konrad III. U bitci kod
Galilejskog jezera 1187.g. kriari su potueni, a Jeruzalem pada u
muslimanske ruke. Saladinova desetina je bio jedinstveni porez za
financiranje III. kriarskog rata, koji traje od 1187. do 1192.g.
Taj porez su podravali pape, a plaali su ga ak i sveenici.
Nastavljen je skupljati i poslije III. kriarskog rata. Tri viteka
reda su bili Templari, Teutonci i Ivanovci. Templari su viteki red
osnovan, od strane 8 francuskih vitezova, nakon I. kriarskog rata.
Cilj im je bio tititi hodoasnike na putu u svetu zemlju. Francuski
kralj Luj IV. Lijepi i papa Klement V. su ukinuli Templarski red
1312.g., optuujui ga za herezu. Pravi razlog ukidanja reda je bio
taj to su templari postali suvie moni, ugrozivi ak i interese
francuskog kralja i crkve. Ivanovci su viteki red koji je drao
hospital sv. Ivana za bolesne hodoasnike u Svetoj zemlji. Bili su
suparnici Templara. Kasnije su postali Malreki viteki red.
Teutonski red je njemaki viteki red nastao nakon III. kriarskog
rata. Sredite mu je bilo na baltikom podruju. Na putu za svetu
zemlju prilikom IV. kriarskog rata Kriari i Mleani 1202.g. osvajaju
Zadar. Godine 1204. osvajaju i Carigrad te uspostavljaju Latinsko
Carstvo. Na elu tom carstvu je bio Balduin Flandrijski. Izniklo je
puno malih dravica, kao to su npr. Nikejsko Carstvo i Epirska
Despotovina. Godine 1261. Latinsko Carstvo prestaje postojati, a
Bizantsko Carstvo je obnovljeno. Rekonkvista je ponovno osvajanje
panjolske i protjerivanje muslimana, od strane krana. Godine 1291.
Muslimani osvajaju Akru, posljednje kriarsko uporite u ''Svetoj
zemlji''.
Vilim eljezne Ruke i Drogon su bili braa i normanski ratnici
koji su u potrazi za pustolovinom doli u junu Italiju. Vilim
1043.g. postaje grofom Apulije. Robert Guiscard je bio Norman koji
je 1071.g. osvojio junu Italiju istjeravi Bizantince i Arape.
Njegov brat Roger je 1091.g. osvojio Siciliju. Normanski vladar
Roger II. je 1127.g. ujedinio junu Italiju i Siciliju. Jedan
papinski kandidat ga priznaje za kralja 1130.g., a drugi papinski
kandidat, poto je bio zarobljen od strane Rogera II., ga priznaje
za kralja 1039.g. Tako nastaje Kraljevstvo Obiju Sicilija. Na
podruju Poljske u 12.st., zbog slabljenja vlasti Boleslava III.
Krivoustog, dolazi do mrvljenja sredinje vlasti. Boleslav je zemlju
podjelio petorici sinova, a sredinom 13.st. na podruju Poljske je
bilo 20 kneevina. Fridrik I. Barbarossa je bio njemaki vladar u
drugoj polovici 12.st. Lombardska liga je bio politiki savez
gradova sjeverne Italije u 12.st. Cilj saveza je bio
suprostavljanje Fridriku I. Barbarossi. Mir u Konstanzu je
sklopljen 1183.g. izmeu Fridrika I. Barbarosse i Lombardskog
saveza. Sicilska veera Godine 1282. Kralj Aragon dolazi na sicilsko
prijestolje. Papi to nije odgovaralo, pa je pozvao na kriarski rat
protiv Aragona. Uspio je nagovoriti francuskog kralja Filipa III.
na pohod, ali je taj pohod zavrio neuspjehom. Gradovi Hanze Do
sredine 14.st. stvoren je vrst savez gradova, nazvan Hanzeatska
liga. Gradovi Hanze obuhvaali su prostor Baltikog mora pa do ruskog
Novgoroda. Cilj saveza je bio monopol na trgovini sjevernjakih
proizvoda, kao to su riba, krzno i vosak. Taj monopol su i
uspjevali ostvariti. Hanzeatski savez je na vrhuncu moi imao i do
80-ak gradova, koje bi po potrebi izbacivali iz saveza ''zbog
neposluha''. Mo saveza je slabila poetkom 16.st., jer je neke
gradove preuzela Njemaka, a neki su gradovi djelovali kao
samostalni gradovi - drave. Skandivizam je zamisao o politikom
ujedinjenju Danske, Norveke i vedske, pod jednim vladarom. ''Crna
smrt'' je naziv za kugu koja je opustoila Europu sredinom 14.st.
Zaraza je prenesena sa istoka, vjerovatno od Tatara na Krimu.
Leprozij je hospitalizacija za gubavce. Posljednji bizantski car je
bio Konstantin XI. Dragas, sin Emanuela II. i keri Konstantina
Dejanovia. Prva rtva Rudolfa Habsburgovca bio je eki kralj Premysl
Otoakar II. Rudolf je 1274.g. u Nunbergu dobio ovlasti zauzeti
Otoakarova podruja u Austriji. Primogenitura je obiaj gdje kraljev
prvoroenac nasljeuje krunu. Pristae Hohenstaufovaca su se nazivali
Gibelini, a pristae Lotara su se nazivali Gvelfi. Dingis-kan je
utemeljitelj Mongolskog Carstva. ivio je u drugoj polovici 12. i
prvoj polovici 13.st. Zlatna Horda je naziv za Batu-kanov dio
Mongolskog Carstva, koji se prostirao od ua rijeke Dunava i rijeke
Ob, pa sve do Kavkaza te Crnog i Kaspijskog mora. Jarlik je povelja
koju su Mongoli dodjeljivali Rusima, kao odobravanje njihovog
izbora kneza. Prva velika pobjeda Rusa nad Mongolima zbila se
1380.g., kada su Rusi, na elu sa Dimitrijem Donskim, unitili
mongolsku vojsku u bitci na Kulikovu polju kraj Dona. Ta ruska
pobjeda je oznaila poetak procesa raspadanja mongolske vlasti nad
ruskim zemljama. Pomjestije je doivotno dodjeljivanje posjeda kao
plaa za slubu velikom ruskom knezu. ''Crna zemlja'' je ruski naziv
za dravnu zemlju, a stanovnitvo koje je obraivalo tu zemlju
nazivalo se ''crni ljudi''. Volosi je ruski naziv za seoske opine u
srednjem vijeku. Holopi je ruski naziv za seoske robove u srednjem
vijeku. Kremlj je utvreni dio ruskog grada. Pasad je naseljeni dio
ruskog grada. Sultan Osman I. je bio osniva Osmanlijskog Carstva,
koje je ime dobilo upravo po njemu. ivio je u drugoj polovici 13. i
prvoj polovici 14.st. Godine 1453. Osmanlije pod vodstvom Mehmeda
II. osvajaju Carigrad, i rue Bizantsko Carstvo koje je uspjevalo da
se odri vie od 1000 godina. Crambaiska liga je naziv za koaliciju
koju je protiv Mletake Republike, optuenom da tei dominaciji na
Apeninskom poluotoku, organizirao papa Julije II., poetkom 16.st. U
savezu su uz papu bili francuski kralj Luj XII. i car Svetog
Rimskog Carstva Maksimilijan I. Najznaajniji talijanski gradovi
drave u kasnom srednjem vijeku bili su Venecija, Genova, Milano i
Firenca. Prvim svjetskim sveuilitem smatra se Bolonjsko sveuilite,
osnovano 1088.g. Oxford i Cambrige su engleska sveuilita nastala po
uzoru na Pariko sveuilite. Oxford je osnovan u 11., a Cambrige u
13.st. Dante Alighieri je talijanski knjievnik iz druge polovice
13. i prve polovice 14.st. Najpoznatije djelo mu je ''Boanska
komedija''. Francesco Petrarca je talijanski humanist iz 14.st.
Johanes Gutenberg je izumitelj tiskarskog stroja. Bio je Njemac i
ivio je u 15.st. Prva knjiga koja je tiskana bila je Biblija,
1455.g. Sandro Botticelli je talijanski renesansni slikar iz druge
polovice 15. i prve polovice 16.st. Roen je u Firenci. Michelangelo
Buonarrotti je talijanski humanist, umjetnik i kipar iz druge
polovice 15. i prve polovice 16.st.KRONOLOGIJA 910.- Osnovan
samostan u Clunyu 987.- Hugo Kapetovi dolazi na francusko
prijestolje 999.- Silvester II. postaje papa 1054.- Veliki crkveni
raskol 1066.- Bitka kod Hastinga 1072.- Vilim I. Osvaja se kruni za
engleskog kralja 1077.- Henrik IV. se pokajao u Canossi 1085.-
Umire papa Grgur VII. 1086.- Knjiga stranog suda 1095.- Koncil u
Claremontu (papa Urban II. poziva na kriarski rat) 1097.- Kriari
zauzimaju Nikeju 1122.- Wormski konkordat (ukinuta svjetovna
investitura) 1127.- Utemeljeno Kraljevstvo Obiju Sicilija 1144.-
Pad Edeske grofovije u ruke muslimana 1164.- Koncil u Calderonu
1179.- III. lateranski koncil 1183.- Mir u Costanzu 1187.-
Muslimani osvajaju Jeruzalem 1199.- Pogiba Richard Lavljeg Srca
1204.- Kriari i Mleani zauzimaju Carigrad 1215.- Ivan Bez Zemlje
izdaje Magna Cartu 1215.- IV. lateranski koncil 1261.- Latinsko
Carstvo prestaje postojati 1282.- Sicilska veera 1291.- Muslimani
osvajaju Akru 1308.- Papa prelazi u Avignon 1312.- Ukinut
Templarski red 1337.- Poetak stogodinjeg rata 1371.- Poraz krana na
Marici 1377.- Zavretak ''Avignonskog suanjstva'' 1380.- Rusi
pobjeuju Mongole u bitci na Kulikovu polju 1389.- Bitka na Kosovu
polju 1396.- Bitka kod Nikopolja 1414.- Spaljen Jan Hus 1431.-
Spaljena Ivana Orleanska 1444.- Bitka kod Varne 1453.- Zavretak
stogodinjeg rata 1453.- Turci osvajaju Carigrad 1455.- Rat dviju
rua 1458.- Zavretak rata dviju rua 1459.- Turci osvajaju
Srbiju20