EUROPA DANAS Buonarro: “Svaki komad kamena u sebi sadrži kip, a kiparova je zadaća otkri taj kip. ” Ekskluzivni intervju s Crijevićem! Turska prijetnja: “Mi im nismo ništa krivi, neka odu i puste nas na miru.” Kuga udara Firencu! UREDNICA: MIRTA SABOL
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
EUROPA DANAS
Buonarroti: “Svaki komad kamena u sebi sadrži kip,
a kiparova je zadaća otkriti taj kip.”
Ekskluzivni intervju s Crijevićem!
Turska prijetnja: “Mi im nismo ništa krivi, neka odu i puste nas na miru.”
Kuga udara Firencu!
UREDNICA: MIRTA SABOL
Mračni je oblak nad nama. Smrt čuči iza svakog
ugla. Jesu li to četiri jahača apokalipse koji kasne ili
samo Božja volja? Što god da jest, uzrokovalo je
veliku kugu.
U mnogim gradovima, pa i
prekrasnom Dubrovniku, osnivaju
se karantene. Svi ljudi zaraženi
kugom stavljaju se u karantene i
ostavljaju da umru. Mnoge su
nesuglasice u vezi s tim. Njihovi
najmiliji protive se takvim
postupcima, a ostali gledaju
zaražene kao mrtvace koji će za
sobom u grob povesti još žrtava.
Kuga ne samo da ubija ljude diljem
Europe nego i stvara mnoge sukobe
i razdore među ljudima. Što smo
Bogu skrivili da nas tako kazni? Ne
znamo čime smo zaslužili tu nesreću. Kuga nije
nastala u Europi, došla je izvana. Europa kao da je
cijelo vrijeme bila okružena remenom smrti koji je
čekao da bude stegnut. Naša silna osvajanja na
istoku, križarski ratovi, jeftina trgovanja s Afrikom i
Azijom, sve to u našu korist kako bismo se uzdigli.
Dobro nam je išlo. Malo smo se i previše uzdigli
nad ostalim svijetom koji nam je i poslao tu
pošast. Moglo bi se reći da je to Božja kazna za
našu pohlepnost ili samo
najobičniji princip ravnoteže na
ovome svijetu. Kada se nešto
previsoko uzdigne, nisko pada.
Kuga je naš dvosjekli mač. Težili
smo bogatstvu, moći i kontroli
pa nas je s druge strane
posjekla kuga u vlastitim
redovima. Čini se da je zasjekla
malo prejako. Po proračunima
liječnika kuga je eliminirala
dvije trećine europskog
stanovništva. Je li blagostanje i
šačice bahatih, onih malo viših od
nas, zaista vrjednije od života toliko nevinih ljudi?
Da, nadmašili smo ostatak svijeta, sagradili smo
kulu koju Babilonci nisu uspjeli. Babilonska je kula
previsoka i lagani je povjetarac može srušiti.
Taknuli smo Boga za bradu i vjetar si je dao
zamah. Naš dvosjekli mač bio je malo preoštar na
jednome dijelu.
Liječili smo mnoge
bolesti, možemo i kugu.
Gradovi sakupljaju sve
više liječnika koji ju
pokušavaju izliječiti.
Prepoznatljivi su po
kostimima Charlesa de
l'Ormea. Nose crne
kapute s kapuljačom i
imaju maske vrana. U
„kljunu“ se nalazi
ljekovito bilje koje
sprječava zarazu. Za
sada nije izliječen ni
jedan pacijent, ali vrane
se ne predaju. Iako ne
uspijevau izliječiti kugu,
siju nadu među
zaraženima i barem
nešto opstaje u velikoj
pošasti. Ono što umire
posljednje. Nada.
Dvosjekli mač Europe M A L E V I J E S T I :
Osnovano Karlovo
sveuöilište u Pragu
Laura de Sade umire
od kuge
Dolazi do primirja
između Engleske i
Francuske
Papa brani Židove od
popularnog mišljenja
da su odgovorni za
kugu
Nada u vranama
Kostim liječnika kuge
Europa danas
Teško je naći osobu koja
nije vidjela kugu na djelu ili
bar čula o njoj. Mi iz
'Europa danas' ne znamo
je li kuga došla kao Božja
kazna ili kao rad zemaljskih
sila, ali možemo vas
obavijestiti o sadašnjoj
situaciji. Kuga je prije
mjesec dana stigla u
Firencu i u tom je vremenu
poharala velik dio
stanovnika i unijela strah u
živote zdravih. Danas nam
se za intervju pridružuje
hrabra djeva Pampinea, koja živi u Firenci unatoč
svemu.
Dobrodošla, Pampinea.
Hvala! Uzbuđena sam što sam tu.
Koliko dugo živite u Firenci?
Rodila sam se u Firenci i otada sam ovdje. To znači da
u Firenci živim već dvadeset i osam godina.
Lijepo! Recite nam nešto više o sebi. Kakav Vam je
bio život bio prije kuge?
Prije kuge živjela sam normalan život. Smatram da
sam vrlo spontana osoba - uživam iskoristiti
svaku priliku za avanturu i novo iskustvo.
Nažalost, u zadnje vrijeme ovdje se nema što
raditi osim moliti se Bogu da kuga što prije
prođe.
Možete li mi reći kako je kuga utjecala na
Vas i Vaš život?
Kuga je potpuno promijenila moj život,
nadam se da to razumijete. Još uvijek sam
ista osoba kao i prije kuge, ali mi je teže
pratiti društvena i moralna pravila kada svaki
dan ljudi oko mene umiru i dopuštaju si
griješiti protiv Boga. No, ponosim se svojim
postupcima - na pobožan način, dostojan gospe
poput mene, nosim se s teretom kuge.
Prekrasno rečeno. Za kraj, možete li nam reći kakvi
su Vam planovi za budućnost?
Iskreno, nemam pojma što ću. Imam imanje izvan
Firence koje bi trebalo biti sigurno od kuge. Mada bih
mogla sama otići, neću imati što tamo raditi. Ako se
prikaže prilika da povedem neke prijatelje sa sobom,
odmah ću biti spremna otići.
Dobar plan. Pampinea, hvala Vam puno na Vašem
interesantnom pogledu na situaciju. Mi iz Europe
Danas nadamo se da ćete i Vi i Vaši bližnji ostati
zdravi i preživjeti ovo strašno
stanje.
Kuga udara Firencu—Intervju s mladom djevom
Stanovnici Firence svakodnevno su suočeni sa strašnim
prizorima smrti i bolesti. Umjetnička ilustracija.
Europa danas
Izradili: Lovro Grgić i Karlo Štefić, 2. d
Do prije dvjestotinjak godina
Europljani su poznavali sa-
mo sjeverni dio Afrike i dio
Azije. Nakon križarskih rato-
va, koji su potaknuli Eu-
ropljane na putovanja i
upoznavanje novih krajeva,
nekoliko je pustolova zapo-
čelo putovanja prema
a z i j s k i m z e m l j a m a .
Najslavniji među njima bio
je Marko Polo, rođeni Korču-
lanin. Put ga je odveo u
Kinu, do dalekog Pekinga,
gdje je punih 17 godina
radio u službi velikog Kublaj-
kana. Nakon 24 godine
vratio se u Veneciju s
m n o g i m „ č u d e s i m a “
istočnoga svijeta.
Najveći val geografskih ot-
krića, koji je započeo prije
pedesetak godina i traje još
i danas, posljedica je
čovjekove znatiželje, ali i
potrebe pronalaska pomor-
skog puta prema Indiji. Iako
je ovo članak kojim želimo
barem malo skrenuti pozor-
nost s crnih dana osman-
lijske okupacije naših pro-
stora, ipak se moramo
dotaknuti i naših zlih okupa-
tora. Naime, nakon što su
Osmanlije 1453. prekinuli
kopnene putove prema Da-
lekom istoku, arapski trgovci
više nisu mogli dopremati
Europi toliko potrebnu svilu,
porculan i začine. Stoga se
europski čovjek odlučio
odvažiti na pomorska
putovanja.
koji je doplovio do krajnjeg
juga Afrike 1487. bio je Bar-
tholomeo Dias. Krajnju točku
do koje je Dias stigao portu-
galski kralj nazvao je Rt do-
bre nade, uvjeren da je ot-
kriven put za Indiju. Drugi
portugalski pomorac, Vasco
da Gama, oplovio je Rt dobre
nade i 1498. stigao do Cali-
cuta na jugozapadu Indije.
Uz obalu Afrike i Indije Portu-
galci osnivaju svoje kolonije,
naselja trgovaca.
Dok su Portugalci plovili na
istok, Španjolci su se otisnuli
na zapad.
Krajem 14. stoljeća Portugal
je stekao nezavisnost od
Španjolske. Portugalski kralj
Henrik zvan Pomorac
utemeljio je 1415. godine
prvu pomorsku školu i u njoj
okupio najbolje europske
pomorce i geografe. Portu-
galske pomorske ekspedicije
kretale su se uz zapadnu
obalu Afrike i otkrile da se
oplovljivanjem Afrike može
stići do Indije. Prvi pomorac
V E L I K A G E O G R A F S K A O T K R I Ć A
P O R T U G A L – D O M O V I N A P R V I H V E L I K I H P O M O R A C A N A Š E G D O B A
“Nakon što su
Osmanlije 1453.
prekinuli
kopnene putove
prema Dalekom
istoku, arapski
trgovci više nisu
mogli
dopremati
Europi toliko
potrebnu svilu,
porculan i
začine”
Pišu: Antonio Međurečan i Matej Resler
SAD JE SIGURNO – OKRUGLA JE!
Iz Španjolske nam stiže vijest da se 6. rujna brod Victoria, jedini od pet brodova koji su krenuli na put oko svijeta, sretno
vratio. Time je potvrđena teorija da je Zemlja okrugla, kao i Kolumbova ideja o zapadnom putu do Indije. Doznajemo i
da se Fernando Magellan, vođa ekspedicije oko svijeta, nažalost nije uspio vratiti.
Ovo putovanje oko svijeta vrhunac je dosadašnjih geografskih otkrića. U prijašnjim brojevima izvještavali smo o mnogi-
ma, a u ovom broju prisjetit ćemo se najvažnijih
U Z R O C I O T K R I Ć A
Marko Polo
Henrik Pomorac
nato. Nakon dvomjesečnog putovan-
ja Kolumbo je stigao do otoka ko-
jemu je nadjenuo ime San Salvador
(Sveti Spasitelj) uvjeren da je stigao
do Indije. Zbog toga je i do-
morodačko stanovništvo nazvao
Indijancima. Kristofor Kolumbo umro
je 1506. godine ne znajući da je ot-
krio novi kontinent.
Nešto kasnije drugi je talijanski po-
morac, Amerigo Vespucci, istražujući
ušće velike rijeke Amazone, otkrio da
zemlja u koju je stigao Kolumbo nije
Indija nego — ni više ni manje — novi
kontinent. Amerigu u čast, njemački
je kartograf Waldseemuller novom
kontinentu dao ime Amerika.
carstva amer ičkih do-
morodaca – Maja, Inka i Aste-
ka – posljednjih su godina
prolazila kroz razdoblja suko-
ba i polaganog propadanja.
Dolaskom konkvistadora za-
dan im je posljednji udarac.
Konkvistador Hernan Cortes
Posljednjih godina u Novi
svijet iz Španjolske dolaze
osvajači, konkvistadori, da bi
Novi svijet podčinili ili da bi
ga, potaknuti pričama o ve-
likom bogatstvu, opljačkali.
Postavlja se pitanje: „Koliko je
to ispravno i moralno?“ Velika
uništio je državu Asteka dok
je Francisco Pizarro na
najboljem putu da to učini s
Inkama. Novi su gospodari
osvojene zemlje pretvorili u
kolonije u službi španjolske
krune.
Magellanov prolaz. Potom je
uplovio u novi ocean koji je
tijekom cijelog putovanja bio
miran pa ga je nazvao Tihi
ocean. Nakon toga ekspedici-
ja dolazi do otoka Maktan
gdje se sukobljava s do-
morodcima. Na veliku žalost,
21. travnja 1521. u bitci,
zajedno s još trojicom subora-
ca, pogiba Fernando Magel-
lan. Njegovi su mornari nas-
tavili put i preko Rta dobre
nade i nakon tri godine
putovanja 6. rujna tekuće
1522. godine s brodom Victo-
ria doplovili u Španjolsku.
Malo-pomalo stigli smo i do
putovanja koje nas je ponu-
kalo na ovaj članak.
Portugalac Fernando Magel-
lan, u službi španjolskoga
kralja, 20. rujna 1519. godine
s pet je brodova krenuo ju-
gozapadnim putem preko
Atlantika s ciljem dolaska do
Indije. Plovio je uz obalu
Južne Amerike te otkrio prolaz
koji će, kako sada stvari stoje,
po njemu dobiti i ime –
O T K R I Ć E A M E R I K E
P O S L J E D I C E V E L I K I H G E O G R A F S K I H O T K R I Ć A
P R V O P U T O V A N J E O K O Z E M L J E
L i s t o p a d , 1 5 2 2 .
“U bitci s
domorodcima
21. travnja
1521. godine
pogiba
Fernando
Magellan”
Prihvativši mišljenje da je Zemlja
okrugla, talijanski pomorac Kristofor
Kolumbo bio je uvjeren da se na
istok može stići u smjeru zapada.
Svoj plan utemeljio je na procjeni
Paola Toscanellija da je udaljenost
do Indije samo 5600 kilometara
(kasnije će se ispostaviti da je procje-
na bila pogrešna). Portugal nije želio
financirati Kolumbovo putovanje te
se on okrenuo Španjolskoj gdje je,
zahvaljujući kraljici Isabelli, dobio
novčanu potporu. U kolovozu 1492. s
tri je broda krenuo na put u nepoz-Kolumbo na američkom tlu
F. Magellan
K A N I B A L I Z A M ? !
Članovi Magellanove posade koji su se sretno vratili u Španjolsku svjedoče o pojavi kanibala, ljudi
koji jedu druge ljude, na Dalekom istoku. Također, u spisima Ameriga Vespuccija, spominju se
„prašumski ljudi koji se hrane drugim ljudima“. Postoje li zaista kanibali? Jesu li nam prijetnja?
O toj temi moći ćete opširnije čitati u sljedećem broju.
H. Cortes
Uništio je državu
Asteka. Trenutačno
plovi uz zapadne
obale Amerike
Izradili: Antonio Međurečan i Matej Resler, 2. d
Nakon pristupanja Hrvat-
ske Habsburškoj Monarhiji
svjedoci smo mnogih pobu-
na i protesta. Naime, na
saboru u Cetingradu za kra-
lja Hrvatske izabran je Fer-
dinand Habsburški pod u-
vjetom da u Hrvatskoj drži
1000 konjanika i 200 pje-
šaka. Obećao je da će po-
slati vojsku u Hrvatsku da
brani Hrvatsku od Turaka!
Nezadovoljstvo je sve veće
jer ne izvršava svoja obeća-
nja. Njegov mandat curi, a
Turci su sve bliže.
Dosad smo vidjeli Turke
kako osvajaju dobar dio
Dalmacije i Bosne, a sada,
čini se, kreću u Slavoniju.
Tamo je bio i naš novinar
koji je razgovarao sa stano-
vnicima i uspio nam preni-
jeti stvarnu sliku rata.
Prisjetimo se prijašnjih do-
gađaja. Do sad su Turci uspje-
li okupirati veći dio hrvatskog
teritorija i nanijeti veliku šte-
tu.
Samo su se poneka mjesta
uspjela održati, a granica tre-
nutačno prolazi Klisom, Vele-
bitom, Krbavom, Kupom, Sa-
vom i Dunavom. Situacija je
prilično loša i većina stanovni-
ka u strahu je za vlastiti život.
“Napadi su nepredvidivi i pos-
taje nemoguće osigurati obra-
nu u tako kratkom vremenu”,
ispričao nam je stanovnik Kni-
na.
“Strah nas je i za našu djecu.
Mi im nismo ništa krivi, neka
odu do svog Beča i nas puste
na miru”, govori nam samoh-
rana majka troje djece čiji je
otac poginuo kad je branio
slavonske predjele.
Potresne priče, mnogobrojne
su i dok se mi još nismo opo-
ravili od posljednje bitke, Tur-
ci ponovno napadaju, a ovaj
put dolaze sve do Sigeta u ko-
je je poslan i naš predstavnik
N. Š. Zrinski.
Nismo mogli ni sanjati da će
Turci jednog dana doći ovako
daleko i uzrokovati ogromne
gubitke na području cijele
Habsburške Monarhije.
Dana 5. kolovoza započeli su
opsadu Sigeta, a naš novinar
ušao je u sam Siget kako bi
razgovarao s ljudima koji su se
“Mi im nismo ništa
krivi, neka odu i pu-
ste nas na miru.”
“Vi se svađajte, a mi ć emo
preuzeti teritorij”
N A Z I V P O S L O V A N J A
Turci pod Sigetom N. Š. Zrinski: “Ovo postaje neizdrživo.”
zatekli tamo. Razgovarao je i s
našim herojem Zrinskim koji
je uzeo obranu Sigeta u svoje
ruke.
“Postaje sve teže i teže, a glad
svakog dana uzima svoj da-
nak”, komentirao je Zrinski i
dodao: “Ne znam koliko ćemo
još dugo moći izdržati. Ako
uskoro ne pronađemo pamet-
no rješenje, morat ćemo na-
praviti proboj koliko god to
smrtonosno i ludo zvučalo.
“Zarobili su mi i sina, a sad
šalju pisma braniteljima da ne
gube uzalud glavu. Žele da im
predamo Siget pa će nas još i
nagraditi, ali ni jedan od nas
još nije ni pomislio na predaju
jer koliko god da nam nedos-
taju naše obitelji, čast i ljubav
prema domovini stavljamo na
prvo mjesto”, ispričao nam je
Zrinski i zamalo zaplakao.
“Ne previđa se skori kraj ovoj
bitci i ne zna se kako će završi-
ti. Stanovnici koji su ostali iz-
van kule bili su ubijeni ili su
uspjeli pobjeći, a Turci su pos-
tavili tabor ispred kule
daju stručnjaci.
Sve to došlo je svom kraju pa
su tako jučer, 7. rujna, Turci
zapalili Siget, a Nikola je sa
svojim braniteljima bio prisi-
ljen napraviti proboj.
“Najprije je pucao iz samokre-
sa, a zatim sjekao Turke sab-
ljom”, ispričao nam je jedan
od svjedoka tog povijesnog
događaja.
S i g e t — s t a n i c a d o B e č a
“Nisu imali izbora i njihova
će smrt uvijek biti zapamće-
na kao herojska smrt”, rekla
je Eva, žena Nikole Šubića
Zr inskog, pa dodala:
“Svjedoci govore da su ostali
branitelji stali uz njegovo tije-
lo kad je pao s konja, ali na-
silnici su bili toliko jaki da su
ih sve pobili i uzeli njegovo
tijelo. Sad je tko zna gdje, a
ja ga ne mogu dostojno ni
pokopati”, nije mogla suspre-
gnuti suze.
“Vjerojatno su uzeli tijelo za
trofej ili su ga poslali kao
upozorenje drugim narodima
koje žele pokoriti.”
Neslužbeno smo saznali da
mu je odsječena glava i po-
slana Sokolovićevu bratiću,
paši Mustafi, a daljnja joj se
sudbina ne zna.
Njegov život jedna je velika bitka puna pobjeda, a
ni ovo nije gubitak za njega jer je on moralni pobje-
dnik kojem ćemo jednog dana zahvaljivati na vlas-
titoj državi i svojim vladarima.
"Ja, Nikola knez Zrinski, obećavam najprije Bogu
velikomu, zatim njegovu veličanstvu, našemu sjaj-
nomu vladaru i našoj ubogoj domovini i va-
ma vitezovima da vas nikada neću ostaviti, nego
da ću s vama živjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti.
Tako mi Bog pomogao!"
Zavjetovao se i tako je i bilo. Ni u jednom trenutku
nije napustio svoju vojsku niti je pomišljao na to.
Nadamo se da će se tijelo vratiti u Hrvatsku, a obi-
telji izražavamo iskrenu sućut.
Autorica: Elizabeta Forjan, 2. d
zatekli tamo. Razgovarao je i s
našim herojem Zrinskim koji
je uzeo obranu Sigeta u svoje
Postaje sve teže i teže, a glad
svakog dana uzima svoj da-
komentirao je Zrinski i
Ne znam koliko ćemo
još dugo moći izdržati. Ako
uskoro ne pronađemo pamet-
no rješenje, morat ćemo na-
praviti proboj koliko god to
smrtonosno i ludo zvučalo.”
Zarobili su mi i sina, a sad
šalju pisma braniteljima da ne
gube uzalud glavu. Žele da im
predamo Siget pa će nas još i
nagraditi, ali ni jedan od nas
još nije ni pomislio na predaju
jer koliko god da nam nedos-
taju naše obitelji, čast i ljubav
prema domovini stavljamo na
ispričao nam je
Zrinski i zamalo zaplakao.
Ne previđa se skori kraj ovoj
bitci i ne zna se kako će završi-
ti. Stanovnici koji su ostali iz-
van kule bili su ubijeni ili su
uspjeli pobjeći, a Turci su pos-
tavili tabor ispred kule” , do-
daju stručnjaci.
Sve to došlo je svom kraju pa
su tako jučer, 7. rujna, Turci
zapalili Siget, a Nikola je sa
svojim braniteljima bio prisi-
ljen napraviti proboj.
Najprije je pucao iz samokre-
sa, a zatim sjekao Turke sab-
ispričao nam je jedan
od svjedoka tog povijesnog
Moda je u naše doba svojevrsni statusni simbol
B ogati građani i ple-
mići nose skupocje-
ne, vezom ukrašene
svilene haljine, krz-
no i pojaseve. Žene, kao i muš-
karci, dnevne haljine nose preko
lanenih košulja. One su najčešće
jednodijelne ili se sastoje od
dvaju dijelova. Jednodijelna ha-
ljina dugačka je od ramena do
stopala. Gornji dio haljine nači-
njen je od tvrdog materijala i sli-
či na muške prsluke, a sredinom
15. stoljeća zamijenjen je korze-
tom. Dvodijelna haljina sastoji
se od pothaljine (lanene košulje
i suknje) i raskošne glavne halji-
ne. Pufnasta pothaljina
nije strogo skrivena i ona se može
vidjeti ispod glavne haljine u pre-
djelu rukava i oko vrata.
Tijekom godina, glavni elementi od-
jeće ostaju isti, a mijenjaju se samo
detalji poput oštrine kroja, visine
kragne, punoće materijala, ovisno o
željama i prohtjevima kraljeva i kra-
ljica koji diktiraju tempo promjena
u modi. Žene se različito odijevaju
tijekom renesansnog razdoblja, a
najčešće varira stil ovratnika. Sredi-
nom 15. stoljeća okovratnici su vi-
soki i zaobljeni. Krajem 15. stoljeća
taj se stil mijenja pa postaje mode-
ran duboki 'V' izrez koji otkriva
gornji dio lanene košulje.
Slojevita odjeća raskošnih materijala kao statusni simbol
Kosa je kod aristokratskih žena skupljena u
pozamašne punđe, ukrašene biserima, ukos-
nicama ili malim šeširima koji dodaju visinu
punđi. Te krune na glavama gospoja čest su
motiv petrarkističke lirike.
Renesansni muškarci najčešće nose slojevi-
tu odjeću koja se sastoji od svilene košulje,
prsluka (doublet), ogrtača, kratkih hlača i
čarapa.
5 najzanimljivijih modnih komada
Autorice: Isabela Pernjak i Lucija Brkić, 2. D
Što nije u redu s Botticellijem?
Pravog imena Alessandro di Mariano Fili-
pepi, rođen je 1. ožujka 1445. godine, a
umire 1498. U dječačkoj dobi njegov ga je
otac povezao s fra Filippom Lippijem,
predstavnikom firen-
tinskog slikarstva ra-
ne renesanse, koji je
onda radio na jednoj
od svojih freski. Fra
Filippo Lippi ostvario
je snažan utjecaj na
mladog Botticellija.
Kasnije, Botticelli je
postao pripravnik u
radionici Andree del
Verrocchija, kipara,
zlatara i slikara koji je
utjecao na mnoge
talijanske umjetnike.
Botticelli je u del
Verrocchijevoj radio-
nici radio i s Leonar-
dom da Vincijem.
Prvo priznanje za
svoje radove dobio
je u crkvi Ognisanti
za djelo „Sveti Augustin“. Godine 1470.
otvorio je svoju radionicu. Papa Siksto IV.
zove Botticellija 1481. u Rim da oslika Sik-
stinsku kapelu.
Ubrzo nakon povratka iz Rima Botticellija
na dvor zovu Mediciji, tadašnji vladari Re-
publike Firence, da dođe raditi za njih. Za
to vrijeme nastala su neka od najpoznati-
jih Botticellijevih djela
poput „Primavere“ i
„Rođenja Venere“.
Botticelli se ostavio sa-
kralnih motiva i slikao
je mitološke i alegorij-
ske prizore. U „Alegoriji
proljeća“ vladaju nes-
tvarni likovi i Botticelli
potpuno zanemaruje
anatomiju. Slikanje na
takav način prati ga ci-
jeli život, ali pri kraju
života vraća se sakral-
nim temama iz kojih
nastaju mnoga prikazi-
vanja Bogorodice.
Botticelli se užasavao
brakova i tvrdio je da
mu pomisao na brak
stvara noćne more. Na-
vodno je patio od jed-
nostrane ljubavi prema Simmoneti Ves-
pucci, udanoj plemkinji za koju se kaže da
je bila model za „Rođenje Venere“.
On je jedan od najpoznatijih slikara svih vremena. On je simbol rane renesanse. On je Fi-
rentinac koji je naslikao neka od najpoznatijih umjetničkih djela. On je Sandro Botticelli