ETNO SELO KARANAC- opina Kneevi vinogradi (4km) u
Osjeko-baranjskoj upaniji; Beli Manastir (15km)- podruje se poelo
naseljavati u 17. stoljeu dolaskom Nijemaca u vrijeme cara Leopolda
I., a potom i Josipa I, Karla VI, Marije Terezije- zavretkom Prvog
svjetskog rata, u Karanac doseljavaju Srbi iz maarske Baranje- po
zavretku Drugog svjetskog rata, njemake kue naseljavaju kolonisti
iz Dalmacije, Meimurja i Banije- od 1953. naseljavaju Hercegovci-
od 1961 naseljavaju Srbi iz Bosne
- prvi put se spominje sredinom 14. stoljea pod imenom Karancs u
darovnici Ljudevita Anuninca - status kraljevskog sela- darovnicama
Matije Korivna (1468 i 1474) Karancs se spominje kao grad, a ne kao
selo- turskim pohodima nastaju tri sela: Arki, Rev i Karana, da bi
se po odlasku Turaka opet zvala Karacs- 1830. godine gradi se
kapela koja 1878 godine postaje katolika crkva posveena sv. Donatu-
vlastelin Kazmer je 1916. godine bio prisiljen prodati
vlastelinstvo maarskoj agrarnoj i rentnoj banci u Budimpeti zbog
financijskih potekoa- u vrijeme Dom. rata podruje je bilo pod
velikosrpskom okupacijom i izloeno etnikom ienju - magnet za
turiste zbog gastronomske i turistike ponude Baranje- okosnica sela
je turizam, a ivi oko 1000 stanovnika- odie ugoajem davnih vremena-
jahanje konja, autentino ureene sobe i kokoinjci- iskljuivo domaa
hrana- 20km sjeverno od Osijeka, ispod Banovog brda i blizu PP
Kopai rit i brojnih vinskih podruma- pripadao vlastelinstvu Darda-
prije 1/3 su pokrivali vinogradi i ume- danas se jo uvijek uva
tradicija proizvodnje vina- stare panonske kue i jedinstvena
betonska cesta; tri crkve- najdulji drvored treanja
- u blizini dvorac Eugena Savojskog u Bilju, spomenik u Batini,
dvorac obitelji Habsburg u Tikveu
PP KOPAKI RIT- krajnji sjeveroistok Hrvatske, nizinski dio izmeu
Drave ma jugu i Dunava na istoku- utemeljen 1976- 177 km2;
specijalni zooloki rezervat 80km2- ime: kapocs= kopa i ret=movarna
livada- ima veliko turistiko znaenje- rezultat rada vode, kako
rijeke tako i poplavnih voda- cijelo podruje ima izgled delte- zbog
svog oblika i fenomena koje stvaraju rijeke ovo je jedinstven
svjetski sluaj- bogata bioloka raznolikost- tijekom godine znaajno
mijenja svoj izgled ovisno o plavljenju, preteito iz Dunava- najvee
rastilite i mrijestilite slatkovodne ribe u Podunavlju- najvaniji
ornitoloki rezervat u Hrvatskoj
- bijele vrbe, crne topole, hrast lunjak, velika utilovka, grab-
som, tuka, aran, smu, jelen, srna, divlja svinja, divlja maka,
jazavac, aplje, galeb, bjelobrada igra, orao tekavac, crne rode,
stepski sokol, bijele aplje, divlje guske, patke njorke
- od 1993 uvren u Popis movarnih i vlanih podruja meunarodnog
znaaja- 293 vrste ptica i 54 vrste sisavaca- dozvoljen
portsko-rekreacijski ribolov na odreenim lokacijama
OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
Gastronomija- poznate slavonske delicije- prigodna jela pri
etvenim radovima, roenjima, zarukama, vjenanjima, blagdanima-
obanac, riblji paprika, pilei paprika, variva od povra, kulen,
unka, kobasice
Etnologija- specifina nonja gdje je tkanina preteito bijele
boje- razlike od sela do sela (akovo zlatni vez)
akovaka ergela- osnovali bosansko-srijemski biskupi na posjedima
u akovu koju im je darovao hrvatsko-ugarski kralj Koloman 1239.
godine, a darovnicu je 5g kasnije potvrdio kralj Bela IV- prvi
pisani tragovi iz 1374 godine, povodom vjenanja bosanskog bana
Tvrtka s bugarskom princezom Dorotejom- 1506 osnovana Ergela, koja
se tada sastojala od 90 arapskih konja, a izgonom Turaka (1687) uro
Patai je 1706 godine obnovio ergelu- ergela bila poznata u cijeloj
Austro-Ugarskoj Monarhiji- ergela je najstrija uzgojno-selekcijska
ustanova u Republici Hrvatskoj. Danas Ergela akovo uva izuzetno
vrijedan genetski materijal, kojim s uspjenom selekcijom popravlja
populaciju konja, lipicanske pasmine. Tako vrijedan uzgojni
materijal za Hrvatsku je i kulturno dobro, kojim pokazujemo svijetu
da su nai prethodnici znali dugogodinjim radom na uzgoju konja
sauvati i unaprijediti stanje u konjogojstvu.
OSIJEK I TVRA
Tvra je povijesna jezgra Osijeka, ostatak nekadanje osjeke
tvrave koji je postupno prerastao u gradski prostor. Podignule su
je austrijske vojne vlasti nakon osloboenja od Turaka 1687. godine,
kao sjedite generalata i vanu obrambenu toku jugoistonog dijela
carstva.Sredinji trg u Tvri je Trg sv. Trojstva na kojemu se istiu
barokne zgrade. Najznaajnija je palaa Slavonske Generalkomande,
zdanje podignuto za sjedite generalata i Zemaljsku upravu
Slavonije. Nije poznat arhitekt ove graevine, ali se zna da je
graena po nalogu kneza Eugena Savojskog od 1724. do 1726. godine. S
lijeve strane trga je zgrada Glavne strae (danas Arheoloki muzej),
podignuta za tvravsku strau, i karakteristina po zvoniku s terasom
s koje se pruao pogled na cijelu okolicu. S druge strane trga
uglovno je smjetena zgrada Gradskog magistrata iz 1702. godine,
odnosno biva gradska vijenica, a danas Muzej Slavonije.[11] Uz
spomenute, cijelom Tvrom dominiraju jednostavne barokne zgrade 18.
stoljea, s nizovima prozora i arkadama prema dvoritu, koje su
sluile kao vojarne i vojna spremita. Od manjih objekata nalazimo i
nekoliko baroknih kua iz 18. stoljea, meu kojima se naroito istie
kua Plemi (Franjevaka 5), s proeljem u motivima rokajnih koljki, u
duhu rokokoa.Sredinom Trga sv. Trojstva uzdie se Kuni pil, odnosno
spomenik Presvetog Trojstva, podignut u znak zavjeta protiv kuge
koja je ranije esto pogaala Slavoniju. Dala ga je izraditi
1729.-1730. godine Marija Ana Petra, supruga zapovjednika osjeke
tvrave, o emu svjedoi natpis na postolju. Spomenik se sastoji od
sredinjeg dijela s kipovima svetaca zatitnika protiv kuge, sv.
Sebastijana, sv. Franje Ksavera, sv. Karla Boromejskog i sv.
Rozalije, dok je na vrhu stupa Presveto Trojstvo s kipovima Boga
Oca i Krista te Duha Svetog prikazanog u liku golubice. Spomenik
predstavlja kvalitetno kiparsko djelo baroknog doba, a pripisuje se
osjekom kiparu Josipu Gerupu.0U Tvri se nalaze i dvije vane
sakralne graevine. upna crkva sv. Mihovila (1725.-1748.) barokna je
crkva s dva zvonika graena za osjeke isusovce. U njoj su bogati
oltari i oltarne pale austrijskog slikara Franza Xavera
Wagenschna.[13] Druga je franjevaka crkva uz koju se nalazio i
samostan, kasnije pretvoren u vojarnu.[14] Samostan je znaajan po
tome to je u njemu djelovali studiji filozofije i teologije
(1709.-1735.), nakon ega je tu osnovana prva visoka kola u
Slavoniji - teoloki fakultet, kao i prva tiskara.[15]Gornji
gradGornji grad je urbano sredite Osijeka. Ondje je glavni gradski
trg trokutnog oblika - Trg Ante Starevia. Gornji je grad izgraen
najveim dijelom krajem 19. i poetkom 20. stoljea, pa ga
karakterizira arhitektura historicizma. Najistaknutija graevina je
upna crkva sv. Petra i Pavla, graena 1894. do 1899. u neogotikom
stilu, prema projektu njemakog arhitekta Franza Langenberga, a na
poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera.[16] U blizini je
neoklasicistika Palaa upanije (1834.-1846., arhitekt N. Hild), te
Hrvatsko narodno kazalite s elementima pseudomaurske arhitekture.
Od baroknih graevina moe se istaknuti kapucinski samostan
(1706.-10.) s crkvom sv. Jakova (1723.-27.), te manja crkva sv.
Roka, kojoj je naknadno poetkom 19. stoljea dodan proelni
zvonik.[17]Osjeki se Gornji grad ponosi vrhunskom arhitekturom
secesije. U tom je pogledu znaajna Europska avenija,
reprezentativna avenija s raskonim secesijskim palaama podignutima
za osjeke industrijalce i ugledne graane poetkom 20. stoljea. Od
zgrada u blizini, najoriginalnije secesijsko ostvarenje je Kino
Urania, djelo arhitekata Viktora Axmanna iz 1912. godine, te palaa
Glavne pote iz iste godine.Europska avenija ima najdulji secesijski
niz u jugoistonoj Europi.Donji gradDonji grad obuhvaa velik istoni
dio Osijeka. Iako je zaet u ranije vrijeme, obiljeila ga je
arhitektura 19. stoljea. Znaajna je barokna crkva Preslavnog Imena
Marijina. Tu je i kua kotlara Kragujevia, lijep primjer
malograanske prizemnice s arkadama iz 18. stoljea. Na istom trgu
nalazi se kapela sv. Roka (1742.-44.) i barokni kip Blaene Djevice
Marije (1757.)RetfalaNajzapadnija etvrt u gradu Osijeku. Broji oko
14.000 stanovnika i vie od 5000 kuanstava. Dan gradske etvrti je
14. rujna. Takoer se tamo i nalazi se znameniti klasicistiki dvorac
obitelji Pejaevi.
KulturaOsijek je najvee kulturno sredite Slavonije.Prve kazaline
predstave odravale su se u baroknom Osijeku jo u 18. stoljeu, a
prva kazalina zgrada, Hrvatsko narodno kazalite, sagraena je 1866.
godine.[18] HNK je i danas najznaajnija kazalina ustanova u
Slavoniji. Osim nje, u gradu djeluje i Djeje kazalite u
Osijeku.[19]U Osijeku su dva muzeja od nacionalnog znaenja: Muzej
Slavonije,[20] u zgradi biveg Gradskog magistrata u Tvri, gdje se
uvaju bogate zbirke predmeta vezanih za povijest Slavonije, te
nedavno otvoreni Arheoloki muzej u zgradi nekadanje Glavne strae. U
jednoj od bivih tvravskih vojarni, pisano blago slavonske povijesti
uva Dravni arhiv u Osijeku.[21] Od drugih muzejskih ustanova, tu je
Galerija likovnih umjetnosti,[22] u kojoj je vrijedna zbirka
slikarstva od 18. do 20. stoljea. Konjika vojarna u ulici Kamila
Firingera 3 zatieno je kulturno dobro.[23]Niz manjih galerija izlae
veinom suvremenu umjetnost, poput Izlobene dvorane Waldinger,
Galerije L, Leonardo, Galerije umjetnina Sretne ulice, HDLU Osijek
- galerija Kazamat, Galerije Pegaz, te Galerije karikatura Osijek.U
gradu su dva kina, Kino Urania u povijesnoj secesijskoj zgradi, te
Kino Europa.Najvea knjinica je Gradska i sveuilina knjinica
Osijek.Od 2004. godine odrava se glazbeni festival Urban fest
Osijek iji je cilj promoviranje mladih neafirmiranih sastava i DJ-a
iz regije.U Osijeku se odrava Djeji glazbeni festival Zeko.
ZNAMENITOSTI
GRADSKE ZIDINE I VODENA VRATA - 1722 dovrene, ulaz u Tvru imao
je 4 vrata- jedna od najveih i najmodernijih vojnih utvrda u
srednjoj Europi- graena iskljuivo u baroknom stilu- danas postoji
tek manji dio zidina jer su poetkom 20. stoljea sruili veinu-
zidine koje su ostale prema rijeci s Vodenim vratima i kulom
(vodotoranj)- graane zbog obrane od Turaka koji su grad drali pod
okupacijom od 1526 do 1687- gradnju je vodio general Johann Stephan
von Beckers, a vjeruje se da je tijelo zazidano u zidine- nakon
zalaska sunca nisu nikome otvarali vrata, tako ni caru Josipu II
koji je 1768 morao prespavati izvan zidina
GENERAL VOJARNA REKTORAT SVEUILITA
- godine 1726. na Trgu Sv. Trojstva u Tvri izgraena je
monumentalna renesansno-barokna zgrada General-vojarne. - kako i
samo ime kae, zgrada izgraena po nalogu velikog austro-ugarskog
vojskovoe princa Eugena Savojskog, sluila je za potrebe carske
vojne uprave u istonoj Hrvatskoj (Slavoniji i Srijemu). - od 1975.
godine, poznata je kao Rektorat Sveuilita Josipa Jurja
Strossmayera, biskupa i utemeljitelja Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti u Zagrebu. - tradicija visokog obrazovanja u Osijeku
postoji jo od 1707. godine, a danas je osjeko sveuilite sa 17
fakulteta i odjela jedno od najvanijih znanstvenih sredita u
Hrvatskoj. - zanimljivo je da je zgrada General-vojarne zajedno s
oblinjim kipom Sv. Trojstva prikazana na novanici od 200 hrvatskih
kuna.
CRKVA SV. MIHAELA ARKANELA
- Odmah po osloboenju od Turske vlasti, krajem 17. stoljea,
mnoge osjeke damije pretvorene su ponovno u katolike crkve. - Jedna
od njih je i upna crkva Sv. Mihaela arkanela. - Ovu baroknu crkvu
su od 1725. do 1748. godine gradili Isusovaki redovnici. - Danas s
dva 47 metara visokim tornjevima dominira panoramom Tvre, a njena
zvona jo i danas svakoga petka u 11 sati podsjeaju na trenutak
osloboenja od Turaka 29. rujna 1687. godine. - Slika na glavnom
oltaru pokazuje upravo taj dogaaj. - Zanimljivo je kako su osjeani
s vremenom zaboravili pravi razlog zvonjave crkvenih zvona u 11
sati te su izmislili vlastito objanjenje. Naime, kako bi ruak
petkom bio gotov do podneva, omiljene knedle poeli bi izraivati tek
nakon to im sve crkve tako kau te su taj jedanaesti sat petkom
prozvali knedl sat. Na trgu ispred crkve utim ciglama iscrtani su
temelji nekadanje turske Kasim-paine damije, a na sredini trga
stoji kip Sv. Ivana Nepomuka, zatitnika svih koji ive i rade uz
vodu. Poto je Osijek esto bio izloen varljivoj udi rijeke Drave,
kipovi ovoga sveca nalaze se na nekoliko mjesta u gradu.
CRKVA UZVIENJA SV. KRIA
- Franjevaki redovnici u Tvri 1732. godine grade barokni
samostan i crkvu Uzvienja Sv. Kria i to na temeljima nekadanje tri
bogomolje: romanike i gotike crkve te turske damije. - Glavni oltar
krasi kip posveen Majci Bojoj osjekoj, koji je u 18. stoljeu pred
Rkoczijevom bunom spaen iz junomaarskog svetita Marija Jud. Navodno
ga tamonji Franjevci i dan danas trae natrag. - Ipak oltar najdrai
Osjeanima je onaj Sv. Antuna Padovanskog. - Upravo se zato jo od
1727. godine na njegov blagdan 13. lipnja u Tvri odrava crkveno
protenje, kirvaj. Na popratnom velikom sajmu moe se pronai za
svakoga poneto, od igraaka do runih radova. Posebno se istiu
tandovi s runo raenim svijeama te proizvodima od meda poput
tradicionalnih hrvatskih medenjaka licitara uvrtenih na UNESCO-vu
listu svjetske nematerijalne batine.
TRG SV. TROJSTVA
- Glavnim trgom u starom gradu, Tvri, dominira barokni kip Sv.
Trojstva. Izgraen je 1729. godine, kao zavjetni kip Osjeana dragom
Bogu da se kuga koja je prethodno poharala grad vie nikada ne
vrati. - Legenda pak kae da su gradske takore pa time i kugu
istrijebile simpatine ivotinjice koje su osjeani u velikom broju
naselili u grad kune! Po mnogima ovaj kip je najljepi barokni
spomenik u Hrvatskoj. - Slini zavjetni kipovi postoje u mnogim
gradovima pa i selima u Slavoniji i Baranji te diljem nekadanjeg
Austro-ugarskog carstva. - Na istonom uglu trga stoji zgrada Glavne
gradske strae s tornjem-straarnicom izgraena poetkom 18.stoljea, a
u njoj se danas nalazi Arheoloki odjel Muzeja Slavonije.
Dijagonalno na uglu nalazi se Muzej Slavonije. - Ispred njega raste
prastaro stablo ginka, ostatak nekadanjeg velikog parka. Na
suprotnoj zapadnoj strani trga na uglu nalazi se Glazbena kola
Franje Kuhaa. Roeni Osjeanin, Kuha je u drugoj polovini 19. stoljea
postao poznat kao sakuplja slavenske glazbene narodne batine.
EUROPSKA AVENIJA
- Po secesiji, stilu vrlo popularnom u cijelom nekadanjem
Austro-ugraskom carstvu, Osijek je posebno poznat. - Velianstvene
gradske palae u Europskoj aveniji, danas veinom raskoni uredski
prostori, graene su na samom poetku 20. stoljea u stilu tzv. beke
secesije dok je najvea meu njima, Potanska palaa, izgraena u stilu
maarske secesije. - U istoj ulici nalazi se i niz klasicistikih
zgrada iz 19. stoljea s monumentalnom Sudbenom palaom. - Od svih
kua u ovoj ulici vjerojatno je najposjeenija ona Muzeja likovnih
umjetnosti. U njenom se fundusu nalazi cijelo bogatstvo umjetnikih
slika i skulptura. - Neke od najzanimljivijih slika su portreti
slavonskih plemikih obitelji iz 18. i 19. stoljea te romantini
pejzai Slavonije i Barane djela utemeljitelja osjeke crtake kole
Huga Conrada Von Htzendorfa i Adolfa Waldingera.
KON-KATEDRALA SV. PETRA I PAVLA
- Prema inicijativi biskupa Josipa Jurja Strossmayera, 1894.
godine zapoela je izgradnja crkve Sv. Petra i Pavla, kon-katedrale
akovako-osjeke nadbiskupije. - Upravo zato ju Osjeani nazivaju
jednostavno katedralom. - Nakon ruenja starije barokne crkve,
dovrena je u samo etiri godine te je od 1898. godine panorama
Osijeka ne zamisliva bez njezinog 90 metara visokog zvonika i danas
drugog po visini u Hrvatskoj i jugoistonoj Europi. - Graena je u
neo-gotikom stilu, a graditelji su bili njemaki arhitekti Franz
Langenberg i Richard Jordan.- Crkva ima pet zvona. Najvee ujedno i
tree po veliini u Hrvatskoj mase vie od 2,5 tone posveeno Sv. Petru
i Pavlu nalazi se u glavnom tornju iznad sata. - U ratu 1991. i
napadima jugoslavenske vojske katedrala je pogoena vie od stotinu
puta te je u tijeku cjelovita obnova. Zanimljivo je da se u
njemakom gradu Klnu nalazi neto novija crkva Srca Isusova koja je
gotovo kopija osjeke katedrale.EURODOM I ALOSNA KAPELICA
- Juno od osjekog starog grada Tvre nalazi se trgovako-kulturni
centar Eurodom. Ovaj stakleni neboder kojega osjeani nazivaju i
tornjevima blizancima visok je 61 metar to ga nakon Hotela Osijek
(62 metra) i Katedrale (90 metara) ini treom najviom zgradom u
gradu i srednjedunavskoj regiji. Zgrada se nalazi na mjestu
starijeg Radnikog doma, monumentalne multufunkcionalne zgrade s
poekta 40-ih godina 20. stoljea za koju se sumnjalo da je graena u
svrhu jaanja osjeaja pripadnosti Treem Reichu u vrijeme okupacije
grada u Drugom svjetskom ratu.
VISEI MOST I SECESIJSKI ZDENAC
- Vjerojatno najei motiv na razglednicama Osijeka je sljedei:
pogled na grad s lijeve dravske obale s viseim pjeakim mostom te
zvonikom katedrale i staklenim tornjem hotela uz pozadini. Most
Mladosti izgraen je 1980. godine, a danas je omiljen meu
zaljubljenim parovima koji na njegovu ogradu stavljaju tzv.
ljubavne lokote. Vjeruje se da e njihova ljubav biti sigurna sve
dok je klju lokota duboko na dnu rijeke Drave. Na dijelu dravske
promenade izmeu viseeg mosta i Zimske luke nalazi jo jedan simbol
Osijeka, veliki secesijski zdenac, poklon grofovske obitelji
Pejaevi gradu Osijeku iz 1903. godine.
UPANIJSKA ULICA
- Od glavnog gradskog trga prema jugu protee se upanijska ulica.
U njoj se nalaze dvije vane institucije, zgrada upanijske skuptine
poznata kao upanijska palaa izgraena u klasicistikom stilu 1842.
godine, te zgrada Hrvatskog narodnog kazalita izgraena u
vencecijansko-maurskom stilu 1866. godine. - Predstave u kazalitu u
poetku su izvoene na Njemakom, a od 1907. na Hrvatskom jeziku. -
Desno od kazalita do Drugog svjetskog rata nalazila se idovska
sinagoga na to danas podsjea spomen ploa. - Tijekom etnje ulicom
zanimljivo je potraiti odbjeglu topovsku kuglu. Vjerojatno sredinom
19. stoljea iz starog grada Tvre grekom je ispucana topovska kugla
te se zaustavila upravo u podnoju zida upanijska palae.
CRKVA SV. JAKOVA I KAPUCINSKA ULICA (KORZO)
Na samom poetku korza, na spoju glavnog trga i Kapucinske ulice,
nalazi se barokna crkva Sv. Jakova Apostola te pripadajui
Kapucinski samostan graeni poetkom 18. stoljea. Iako je fasada
crkve vrlo jednostavna, unutranjost je bogato ukraena freskama i
slikama koje prikazuju za ono vrijeme uobiajenu sliku, sukob
Kranstva i Islama. Neto dalje niz ulicu nalazi se nekadanji hotel
Royal iz 1905. godine. Ova historicistika zgrada moda je
najpoznatija po priama o jednome od njenih najvjernijih
posjetitelja iz prve polovine 20. stoljea, razbojniku arugi. On je
naime volio objedovati samo u najfinijim restoranima, a sam je sebe
nazivao slavonskim Robinom Hoodom s jednom ipak bitnom razlikom
svoj plijen nije rado dijelio sa siromanima.
TRG ANTE STAREVIA (GLAVNI TRG)
- Glavni trg u Gornjem gradu nosi ime dr. Ante Starevia,
hrvatskog politiara iz 19. stoljea voenog idejom o hrvatskoj
samostalnosti. Uz njegov spomenik, na trgu se nalazi i osjeanima
vjerojatno omiljeni kip grupa graana koji predstavlja same Osjeane
sa svim svojim razliitostima. - Samim trgom uz Katedralu dominiraju
dvije neo-renesansne graevine, s june strane zgrada upanijskog
poglavarstva poznata kao palaa Normann iz 1890. godine te na
zapadnoj strani tzv. Gradska kua iz 1873. godine. - Preko puta ove
zgrade, na krianju trga s Ribarskom i amakom ulicom nalazi se
lijepa barokna uglovnica s kipiem slona na proelju. Postavio ju je
osjeki trgovac Ivan Leipzig ne bi li privukao kupce u svoju
trgovinu robom iz dalekih istonih krajeva. Mogui razlog
postavljanju kipa bilo je i praznovjerje kako statua slona donosi
sreu. Naime, u trgovini se mogla odigrati i vrlo popularna Ugarska
lutrija. U dananje vrijeme trg je omiljeno sastajalite osjeana, od
svakodnevnih prijateljskih susreta do velikih proslava meu kojima
se istie proslava Nove Godine, redovito uz pjenuac, veliki vatromet
i tradicionalni beki valcer.
TRG SLOBODE
- U samom sreditu grada nalazi se Trg Slobode, dio pjeake zone
koja povezuje Ulicu Hrvatske Republike s korzom i glavnim trgom. -
Ovdje se nalazi vjerojatno najpoznatija osjeka robna kua, popularni
Supermarket otvoren davne 1967. godine. Na sjevernom spoju trga s
korzom nalaze se dva spomenika. U prolazu uz Kapucinski samostan
stoji kip Franje Kreme poznatog osjekog i hrvatskog skladatelja i
violinista koji je u svojoj kratkoj karijeri uspio postati
koncert-majstorom Bilse orkestra, pretee berlinske filharmonije. -
Sljedei spomenik podignut je u sjeanje na prvog hrvatskog
predsjednika dr. Franju Tumana, utemeljitelja slobodne i
demokratske hrvatske drave 1990. godine. - Na alost put
razdjeljenja od komunistike Jugoslavije protekao je u ratnim
okolnostima. Upravo na to podsjea trei spomenik na ovome trgu
smjeten na njegovom junom dijelu. Spomenik braniteljima i rtvama
Domovinskog rata za neovisnost podignut je 2005. godine. Do njega
se nalazi i etvrti kip, omiljeni osjeki eta knjievnik August
Cesarec.
DVORAC PEJAEVI
Poznata hrvatska plemika obitelj, grofovi Pejaevi imali su
posjede po itavoj Hrvatskoj. Iz ove je obitelji potekla i prva
hrvatska skladateljica Dora Pejaevi. Muki lanovi obitelji obnaali
su dunost hrvatskog bana, danas bismo rekli premijera, a njihov
politiki i gospodarski utjecaj irio se diljem nekadanjeg
Austro-ugarskog carstva. Nakon 1945. godine, lanovi ove obitelji iz
jedine preivjele naike grane bili su prisiljeni napustiti Hrvatsku
pod pritiskom komunistikih vlasti. Na podruju Slavonije posjedovali
su tri velika dvorca, meu kojima i ovaj u osjekoj gradskoj etvrti
Retfala. Dvorac je graen na prijelazu iz 18. u 19. stoljee u
barokno-klasicistikom stilu. Od poetka 20. stoljea dvorac je u
vlasnitvu Drube Marijinih sestara od udotvorne medaljice, a u
jednom dijelu danas se nalazi privatna klinika. Zanimljivi i
ivopisni opisi dvorca i njegovih stanovnika mogu se pronai u
popularnom povijesno-ljubavnom romanu Marije Juri Zagorke Vitez
slavonske ravni.
CRKVA PRESLAVNA IMENA MARIJINA
Jedna od najraskonijih baroknih crkvi u Osijeku nalazi se u
Donjem gradu, u blizini dravske obale. Crkva Preslavna imena
Marijina izgraena je 1732. godine. U donjogradskoj upi nalaze se
dva vrlo zanimljiva dijela inventara, instrument slian orguljama
tzv. pozitiv iz 1674. godine, izraen u Grazu te kip Majke Boje
Snijene izraen prema originalu iz austrijskog marijanskog svetita
Mariazell, poklon jednoga vojnika. U blizini crkve, zapadno niz
ulicu prema bolnici nalazi se kapela posveena Sv. Roku. Izgraena je
1744. godine, kao zavjet graana koji su preivjeli kugu. Uz kapelu
se nalazi i barokni zavjetni kip Majci Bojoj te lijepa prizemnica s
arkadama, jedna od najstarijiih graanskih kua u Osijeku.
TRG BANA JOSIPA JELAIA
Glavni trg u Donjem gradu nosi ime po najpoznatijem i
omiljenijem hrvatskom banu, barunu Josipu Jelaiu. On je tijekom 19.
stoljea pomogao uguiti maarsku revoluciju u sklopu Austro-ugarskog
carstva ime je ujedno usporio maarska nastojanja za prevlast na
podruju Hrvatske. Na jelaievom trgu nalazi se osjeko Djeje kazalite
te lijepa crkvica Snijene Gospe. Izgraena je 1898. godine u
neo-gotikom stilu na mjestu starije kapele. Na trgu se nalazi i
neobian kip jajeta napuklog u dva dijela to simbolizira mjesto
roenja Osijeka. Stari rimski grad Mursa ovdje se nalazio od 1. do
5. stoljea nakon Krista, a njegovi ostaci danas se mogu pogledati u
arheolokom odjelu Muzeja Slavonije.
ATRAKCIJE
KOMPA Kada ste u Osijeku, Dravu moete prijei mostom poput
elegentnog viseeg Mosta Mladosti ili kompom, skelom. Kompa je u
Osijeku poela prometovati 1916. godine, a ne provozati se njom s
jedne na drugu obalu rijeke bilo bi ravno posjetu Zagrebu i ne
provozati se uspinjaom. Uz to, Osjeanima je kompa omiljeno
prijevozno sredstvo za posjet zoolokom vrtu i lijepom parku koji ga
okruuje.
ZOO VRT
Osjeki zooloki vrt osnovan je 1955. godine. Zahvaljujui lokaciji
udaljenoj od gradske buke, savreno je mjesto za mirni boravak 80-ak
vrsta ivotinja u kavezima i u otvorenim nastambama. U akvariju i
terariju ivi jo 20-ak vrsta riba i gmazova, a ukupno u parku ivi
650 jedinki ivotinja. Uz povrinu od 11 hektara, osjeki zoo jedan je
od veih parkova u srednjem podunavlju, a velika vrijednost parka je
upravo u njegovoj lokaciji.
PERIVOJ KRALJA TOMISLAVA I PARKOVI OKO TVRE
Kau da je Osijek najzeleniji grad u Hrvatskoj, a tu ete tvrdnju
najlake provjeriti ako proeete jednim od 17 parkova. - Najvei je
Perivoj kralja Tomislava izmeu Gornjeg grada i Tvre nastao jo
poetkom 18. stoljea, a do njega se nalaze Park Kralja Petra
Kreimira etvrtog i Park Kralja Drislava. - Razlog postojanju ovoga
zelenog prstena oko stare Tvre je zapravo vrlo jednostavan. Odreeno
je naime da se Gornji te Donji grad moraju pomaknuti tono kilometar
daleko od gradskih zidina, a koliko je bio domet tadanjih topova.
Na prostoru parkova oko Tvre nalazi se niz spomenika poput spomen
ploe sa stablom lipe posaenom na obljetnicu tiruu godina Hrvatskog
kraljevstva 1925., spomen ploe osloboenju Osijeka od nacistike
vlasti 1945., fontana prijateljstva gradova Peuha i Osijeka izraena
od poznate peuke Zsolnay keramike i Spomenik Umirui vojnik izgraen
1898. godine. - Spomenik je djelo poznatog umjetnika Roberta
Frangea Mihanovia, a podsjea na poginule osjeke vojnike u velikom
Austrijsko-pruskom ratu 1866. godine. - Tijekom Domovinskog rata
1991., dobio je dodatno znaenje kao spomen na poginule za hrvatsku
samostalnost. - Na jugoistonom kraju Tvre nalazi se jedan od
najmlaih parkova, Park Mladenaca. Tijekom 1980-ih mladi brani
parovi ovdje su sadili stabla kao simbol njihove vjene ljubavi.
SAKUNTALA PARK
- U drugoj polovini 19. stoljea zasaen je po mnogima
najromantiniji park u Osjeku nazvan prema kipu Sakuntale, djevojke
iz indijske mitologije koja je ivjela u skladu s prirodom.
MAKAMAMA
Vjerojatno najpopularnija osjeanka bila je i do danas ostala
barunica Paulina Hermann, velika dobrotvorka. Kau da nitko u
potrebi od nje nije otiao praznih ruku, no ipak je najpoznatija
ostala po velikoj ljubavi prema ivotinjama, posebice makama. Kada
je 1925. godine u gradskoj etvrti Industrijska etvrt izgradila novu
vilu gradom se odmah proulo kako s njom ivi veliki broj maaka i
pasa, a prialo se da posjeduje ak i lava. Upravo zato osjeani su ju
prozvali Makamamom. U sjeanje na poznatu sugraanku ispred dvorca
postavljen je hrastov kip barunice okruene makama, djelo osjekog
umjetnika Mate Tijardovia.
RONDEL VELIKANA
Na junom ulazu u stari grad Tvru 2006. godine podignut je na
inicijativu Drube Brae Hrvatskog Zmaja tzv. Rondel velikana. U
sreditu spomenika je fontana uokolo koje se nalaze biste poznatih
osjeana, biskupa Josipa Jurja Strossmayera utemeljitelja Hrvatske
akadamije znanosti i umjetnosti, graditelja osjeke i akovake
katedrale te dvaju hrvatskih kemiara kolovanih u Osijeku Lavoslava
Leopolda Ruike dobitnika Nobelove nagrade 1939. i Vladimira Preloga
dobitnika Nobelove nagrade 1975.
TRAMVAJ
Dana 10. rujna 1884. u Osijeku je poeo prometovati konjski
tramvaj, jedan od prvih u srednjoj i jugoistonoj Europi. Od veih
gradova u regiji jedino su Be, Budimpeta, Graz i Bukuret tramvaj
dobili prije Osijeka dok su ga gradovi Zagreb, Bratislava, Sofia i
Beograd uveli kasnije. Unato velikim eljama da prestignu Osjeane, u
Sarajevu je tramvaj zakasnio tri mjeseca. Mnogi gradovi svijeta
danas ponovo uvode tramvaje u sustav javnog prijevoza, a Osijek je
meu rijetkim "malim" gradovima koji se mogu pohvaliti njegovim
neprekinutim postojanjem i proirenjem. Na osjekim se ulicama
trenutno moe vidjeti etiri razliita modela tramvaja od kojih je
najstariji onaj iz 1926. godine te slui za turistike vonje gradom.
Zanimljivo je kako je prvi tramvaj iz 1884. bio crvene boje,
navodno po elji cara Franje Josipa kako bi sliio bekim tramvajima.
Danas su tramvaji bijelo - plavi, u gradskim bojama.
RODINA GNIJEZDA U CENTRU GRADA
Osijek je grad okruen dravskim poplavnim umama i oranicama, a
gotovo na rubu grada zapoinje i podruje parka prirode Kopaki rit.
Tako nije neobino u blizini samog glavnog trga vidjeti gnijezda
bijelih roda. Trenutno su aktivna dva, na dvorinoj strani biveg
hotela Royal i na vrhu tornjia zgrade Ipk na poetku korza. Do
nedavno je aktivno bilo i gnijezdo na samoj Katedrali, a graciozne
velike bijele ptice bile su zanimljiv kontrast stranim gargolijama,
vodorigama.
SPOMENIK CRVENOM FII
Graani Hrvatske su 1990. na referendumu odluili iskoristiti
pravo koje je pruao ustav komunistike republike Jugoslavije te je
odlueno da Hrvatska nakon 45 godina ponovno postane samostalna
drava s demokratskim ureenjem i slobodnim tritem. Na alost vodstvu
Jugoslavenske Narodne Armije ta se ideja nije nimalo svidjela te su
1991. godine zapoeli rat protiv Hrvatske. Prije zahuktavanja rata
Armija je odluila pokazati svoju snagu (radilo se o jednoj od
najveih europskih vojnih sila) izlaskom tenkova na ulice Osijeka.
Dana 27. lipnja 1991. za vrijeme divljanja tenkova gradskim ulicama
sugraanin Branko Breki pokuao ih je zaustaviti parkirajui posred
raskrija Trpimirove i Vukovarske ulice svoj auto, popularni
jugoslavenski model Fiat 500 zvan Fio. Tenk ga je smrkao u komadie
otetivi tako oblinji autobus.
COPACABANA I KRUNSKA UTVRDA
Svi koji su tijekom odravanja Svjetskog nogometnog prvenstva
2014. godine s tugom prihvatili injenicu da su Brazil, Rio i
tamonja popularna plaa Copacabana nedostino daleko, ako su
posjetili Osijek mogli su odahnuti. Naime najvee i najposjeenije
dravsko kupalite izgraeno 1965. nosi naziv upravo po toj poznatoj
plai, od milja u skraenoj domaoj varijanti zvanoj Kopika. 1! U
blizini kupalita nalazi se i neslubeno no ipak omiljeno izletite
kod katakombi, smjeteno u Krunskoj utvrdi sjevernom dijelu osjeke
tvrave. Ovdje je zasigurno najveselije tijekom mjeseca rujna u
vrijeme odravanja omiljenih Dana prvog hrvatskog piva.
UTVRDA KOROGYVAR
Korogyvar (Korograd) srednjovjekovna tvrava (wasserburg) iz 13.
stoljea, okruena veinom isuenom movarom, nalazi se nadomak Osijeku
izmeu sela Ivanovac i epin. Do nje se moe lako doi biciklistikom
stazom iz osjeke Industrijske etvrti ili automobilom. Ova ciglom i
kamenom graena kruna utvrda dugo je bila vlasnitvo srednjovjekovnih
osjekih vladara, obitelji Korogy, a od 16. stoljea i ratovima s
Osmanskim carstvom stoji u ruevinama. No unato ruevnom stanju i
dalje je meu lokalnim stanovnitvom omiljeno izletite, a prie i
legende o skrivenom blagu baruna Trenka, o njegovoj uvarici
zmijskoj djevojci i krikovima u noi koji lede krv u ilama i danas
se sa strahopotovanjem prepriavaju. U jesen 2014. godine ovdje je
odran srednjovjekovni sajam te viteki turnir koji e zasigurno
prijei u zanimljivu tradiciju.
Biciklisti i etaiKrenete li istraivati Osijek imat ete nekoliko
opcija za kretanje gradom - tramvajem, autobusom, taksijem ili kao
mnogi od nas biciklom i pjeice. Osijek je ravniarski grad kao
stvoren za bicikliranje, a vie od 30 km oznaenih staza omoguit e
vam ne samo da se lako kreete od znamenitosti do znamenitosti ve i
da s lakoom obavite sve dnevne obaveze.
Essekeri od A do WPitate se tko su Essekeri? Esseker je zapravo
opisni pridjev, a sama rije dolazi od njemakog naziva za grad
Esseg. Oni su rekli bismo pravi osjeani koji ovdje ne moraju nuno
imati duboke korijene, dovoljno je da vole Osijek i da rade za
boljitak grada.
ovjek TuljanNa sugraanin 70-godinji Duko Rude ve tri desetljea
odrava zanimljivu tradiciju kupanja u Dravi na Silvestrovo. Zovemo
ga od milja Tuljan jer ba poput tih vrsto graenih ivotinja kao od
ale i esto kroz led odolijeva hladnoj vodi Zimske luke. Od nedavno
mu se pridruio mladi sugraanin Jurica Konda.
VUKOVARPoloajVukovar je smjeten u sjeveroistonom dijelu
Republike Hrvatske i sjedite je Vukovarsko-srijemske upanije.
Nalazi se na granici povijesnih pokrajina istone Slavonije i
zapadnog Srijema. Grad lei na vanim prometnim pravcima. Od
pamtivijeka je dolinom Dunava kroz vukovarsko podruje tekao promet
od sjeverozapada prema jugoistoku. Uvoenjem parobroda od sredine
19. stoljea, a danas dolaskom turistikih brodova, Vukovar je
povezan s Budimpetom i Beom uzvodno i sve do Rumunjske nizvodno.
Vukovarska luka vana je uvozna i izvozna postaja. Dunav je bio i
ostao veza Vukovaraca s Europom i svijetom.UkratkoPodruje Vukovara
oduvijek je bilo sjecite putova, mjesto dodira razliitih kultura,
ali i poprite ratova. Naseljenost vukovarskog kraja prati se kroz
pet tisua godina u kontinuitetu kroz brojne arheoloke lokalitete.
Za ovaj kraj posebno je znaajna Vuedolska kultura koja je dobila
ime po lokalitetu Vuedol, smjetenom pet kilometara nizvodno na
Dunavu. Vuedolska golubica, pronaena 1938. godine, postala je
simbol grada. Takoer, jednako veliko znaenje i vuedolski Orion koji
se smatra najstarijim europskim kalendarom.U vukovarskom kraju
nalaze se brojna arheoloka nalazita iz bronanog, starijeg i mlaeg
eljeznog doba koja svjedoe o ivotu Ilira i Kelta. Rimljani su u
osvajakim pohodima u posljednjim desetljeima prije Krista izbili na
Dunav. Izgradili su brojna utvrenja kao granicu (limes) prema
barbarskim plemenima. Rimska civilizacija u ovim krajevima utjecala
je na unapreivanje gospodarstva: movare su isuivane i zasaeni su
prvi vinogradi. Nakon propasti rimskog carstva velika seoba naroda
i avarsko-slavenska ekspanzija od estog stoljea nadalje dovela je
do velikih promjena. Meurijeje Dunava i Save postalo je poprite
velikih sukoba i interesa monih drava tog vremena. U to vrijeme
ovdje se naseljavaju Hrvati. U sauvanim dokumentima Vukovar se
spominje ve poetkom 13. stoljea pod imenom Volko, Walk, Wolkow, te
na kraju pod hrvatskim imenom Vukovo. Od 14. stoljea sve ee se
upotrebljava pomaareni naziv Vukovar. U to vrijeme Hrvatska je bila
u dravnopravnoj zajednici s Ugarskom. Vukovar, kao i susjedni Ilok,
u tom razdoblju postaju uvari hrvatskog identiteta u
dunavsko-savskom meurijeju. 1231. godine, kao jedan od prvih
gradova u tadanjoj dravi, Vukovar dobiva status slobodnog
kraljevskog grada poveljom hercega Kolomana. U Vukovaru je tada
sjedite velike Vukovske upanije, koja se protezala izmeu Dunava i
Save.Nakon turske vladavine (16. i 17. stoljee) veliki dio
vukovarskog podruja kupuju njemaki grofovi Eltz, koji e u naredna
dva stoljea imati znaajan utjecaj na gospodarski i kulturni ivot
Vukovara. U to vrijeme doseljavaju Nijemci, Maari, idovi, Rusini,
Slovaci i Ukrajinci. Tako ovo hrvatsko podruje postaje
vienacionalno, a Vukovar 1745. godine postaje sjedite velike
Srijemske upanije. Nakon Drugog svjetskog rata Vukovar se razvio u
mono sredite tekstilne i prehrambene industrije i time postao jedan
od najrazvijenijih gradova bive drave, Jugoslavije. Dominantan
stilski sloj povijesnog Vukovara zasigurno je zaokruena barokna
cjelina s brojnim arhitektonskim spomenicima iznimno velike likovne
i ambijentalne vrijednosti.A onda je dola 1991. godina. Poetak
oruanog napada na Vukovar dogodio se 02. svibnja 1991. godine kada
je u Borovu selu ubijeno 12 hrvatskih policajaca. Napad na Vukovar
zapoeo je 24. kolovoza 1991. godine i od tada je grad tri mjeseca
bio pod opsadom. Dana 18. studenog 1991. godine Vukovar je izgubio
bitku i postao je vojno okupiran. Nesrpsko stanovnitvo (oko 22
tisue ljudi) protjerano je iz grada, a vie od 6 tisua Vukovaraca
odvedeno je u brojne logore u Srbiji. Mnogi od njih bili su
zlostavljani, a neki od njih nikada nisu izali ivi. Grad je 1991.
godine razoren. Pristup obnovi polazio je od stajalita kako gradu
treba vratiti najmarkantnije toke stare ulice i trgove koji e gradu
na Dunavu dati onaj njegov prepoznatljiv zapadnoeuropski, barokni
tih. 1997. godine zapoeo je proces mirne reintegracije. Gradska
uprava ostvarila je uvjete za povratak institucija i prognanika i
od tada Vukovar svakim danom sve vie dobiva svoj nekadanji
identitet. Vukovar je simbol otpora, nepobjedivosti i opstojnosti.
Ujedno, Vukovar je i simbol mira kojemu hrabrost, portvovnost i
veliina njegovih branitelja daju uzvieno mjesto u stvaranju
samostalne Republike Hrvatske.
Dunav i VukaRijeke su oduvijek znaile ivot i od davnina ljudi su
naseljavali doline velikih rijeka. Vukovar ima tu privilegiju da
ima svoje dvije rijeke: Dunav i Vuku. Iako je Dunav druga najvea
europska rijeka i naa poveznica Europom i svijetom, Vukovarci nita
manje ne vole ni Vuku. Rije je o maloj, udljivoj rijeci gdje dolaze
lokalni ribii u ljetne dane, a zimi ju Vukovarci koriste kao
klizalite. Jo u 18. stoljeu Vukovar je bio znaajna rijena luka, a
posljednjih godina vraa mu se to znaenje kroz dolazak velikih
turistikih brodova. Ve nekoliko godina Vukovarci mogu ljeti na
kupanje na rijeni otok od milja nazvan Vukovarska ada, na Dunavu.
Nae rijeke bogate su ribom i pravi su raj za ribolovce. Duga je i
poznata ovdje i veslaka tradicija. Stoga doite i uvjerite se u
bogatstvo naih rijeka.
Povijesni barokni centar Vukovara, koji gradu daje
prepoznatljivu vizuru, ire je podruje i obuhvaa Ulicu dr. Franje
Tumana, u Starom Vukovaru na desnoj obali Vuke, te ulice Josipa
Jurja Strossmayera i upanijsku u Novom Vukovaru na lijevoj obali
Vuke. Ue sredite zatieno je kao urbana povijesna cjelina.
Sredite Starog Vukovara prepoznatljivo je po kuama s baroknim
lukovima graenim u tipinom stilu marijaterezijanskog provincijskog
baroka. Neko su to bile obrtnike radionice i trgovine koje su
rjeito govorile o ekonomskoj moi bogatijeg sloja vukovarskog
graanstva. Istodobno s prepoznatljivom baroknom izgradnjom Starog
Vukovara tijekom 18. st., uz zamjetnu stilsku distinkciju, razvija
se i prostor Novog Vukovara. Veina graevina u tom dijelu grada na
lijevoj obali Vuke nosi oznake istog i suzdranog kasnobaroknog
klasicizma. Tako zaokruena barokna cjelina do danas je ostala
dominantan stilski sloj povijesnog Vukovara, s brojnim
arhitektonskim spomenicima iznimno velike likovne i ambijentalne
vrijednosti.
Diliansna pota - Zgrada je nastala u drugoj polovici 18. st.
istiui se elegancijom duge kolonade stupova. U toj je zgradi bio
Gradski muzej Vukovar, a nakon preseljenja zaviajnih zbirki u
dvorac Eltz tu su sve do 1990. djelovale Zbirka Bauer i Galerija
umjetnina. Tijekom Domovinskog rata zgrada je pretrpjela znatna
oteenja. Danas obnovljena, ponovno je zablistala nekadanjom
ljepotom.
Dvorac Eltz - Gradnju Dvorca poeo je 1749. godine vlasnik
vukovarskog feuda grof Anzelmo Kazimir Eltz. U poetku je bio
izgraen samo sredinji dio, a kasnije je Dvorac vie puta dograivan.
Ve 1781. izvreno je prvo vee proirenje, a konaan izgled dobio je
poetkom 20.st. po nacrtima bekog arhitekta Siedeka. Velikih je
dimenzija, raskone koncepcije, obiluje bogatstvom stilskih detalja,
ali zadrava skladne odnose. Ubraja se meu najreprezentativnije
objekte baroknog razdoblja na hrvatskom tlu. Od 1968. godine u
Dvorcu Eltz smjeten je Gradski muzej Vukovar. Zgrada je 1991.
pretrpjela strana oteenja a dvorac je u cjelini obnovljeno u sklopu
projekta Savjeta Europe i Ministarstva kulture RH 'Vukovar - Vuedol
- Ilok: Istraivanje - Obnova - Revitalizacija'
Kapela sv. Roka - Smjetena je u upanijskoj ulici, glavnoj ulici
Novoga Vukovara. Kapela je skladno uklopljena u dvorski kompleks
Eltz, iako je nastala devet godina prije Dvorca i nije njegov
sastavni dio. Graena je donacijom Antuna Phra de Rosenthalla 1740.
kao zavjetna (kuna) kapela i ujedno kao filijalna crkva za njemake
naseljenike u tom dijelu grada. Isticala se slikom sv. Roka, sv.
Sebastijana i sv. Rozalije, zatitnika od kuge, koja se nalazila na
oltaru. Prvotni barokni korpus kapele u klasicistikoj je obnovi
1805. godine proiren bonim oratorijem i sakristijom i dograen je
slikoviti zvonik pokriven indrom. Kasnije obnove izvedene su 1858.
i 1904.g. te nakon II. svjetskog rata. Donator obnove nakon
Domovinskog rata je ibensko-kninska upanija.
Bearski kri - Najstarije i najvee vukovarsko ulino raspelo dalo
je naziv cijelom dijelu Starog grada - Kod bearskog kria. Raspelo
je podignuto 1805. godine kao prvi kameni javni kri u gradu
(stariji, iz 18.st., bili su drveni). Jo krajem 19. st. oko raspela
je stajala kovana eljezna ograda unutar koje su rasla patuljasta
stabla. Svojim mjerilom i rustikalnom zanatskom obradom Bearski se
kri doimao kao element puke javne plastike, iako njegove klasne
profilacije i uresi nose jasan klasicistiki kod. Lokalne srpske
vlasti sruile su raspelo 1996.g. Ovaj spomenik velike simbolike i
ambijentalne vrijednosti nuno je faksimilno rekonstruirati.
Crkva Sv. Filipa i Jakova i Franjevaki samostan - Franjevci su
na vukovarskom podruju tijekom mnogih stoljea imali vrlo vanu ulogu
i ostavili su neizbrisiv trag ne samo u vjerskom odgoju ve i u
prosvjeti i kulturnom razvoju ovoga kraja. Franjevci borave na ovim
prostorima ve u srednjovjekovnom razdoblju, kada je u Vukovskoj
upaniji bilo sedam franjevakih samostana.
Posebno je vaan bio rad franjevaca u vrijeme turske vlasti, jer
su cijelo vrijeme ostali sa svojim vjernicima. Neposredno nakon
rata za osloboenje od Turaka franjevci se vraaju u nekadanje
postojbine i osnivaju svoje rezidencije te vrlo vrijedno djeluju
sve do danas.Peujski biskup Nesselrod dao je 1723. godine doputenje
franjevcima da se u Vukovaru moe podii crkva i samostan. Tada
zapoinje i izgradnja monumentalnog franjevakog kompleksa,
najstarije i najmarkantnije graevine baroknog Vukovara. U bitnim
dijelovima cjelina ovog sklopa dovrena je tijekom 13 godina
gradnje, no zbog kasnijih dograivanja samostanskih katova radovi su
se protegli tijekom cijelog 18. stoljea. Oko 1760. Ambrozije
Jankovi radi uljene slike na crkvenom oltaru. Svoj konani oblik
vukovarski je franjevaki samostan sa crkvom sv. Filipa i Jakova
dobio nakon historicistike obnove i proirenja crkve od 1896. do
1897. godine, izvedene prema projektu arhitekta R. Jordana. Tada je
prvotna jednobrodna barokna crkva produljena i proirena dvama bonim
brodovima kapelama.Franjevaki samostan u Vukovaru bio je rasadite
vjere, obrazovanja i kulture. Franjevci su bili neposredni
nositelji pukog kolstva za katoliku mlade. Uprava Franjevake
provincije ve je 1733. godine u vukovarskom samostanu otvorila
provincijski studij filozofije koji je djelovao pedeset godina.
Jedan od poznatih lektora na Franjevakom filozofskom uilitu bio je
i Vukovarac fra Josip Jankovi. Zahvaljujui svom utjecaju u Rimu
dobio je od pape Benedikta XIV. tijelo sv. Bone Muenika, koje je
prenijeto u Vukovar i sahranjeno u franjevakoj crkvi sv. Filipa i
Jakova. Od 1804.-1900. godine, s veim i manjim prekidima, u
samostanu djeluje fakultet teologije.
Vrijedni su franjevci skupljali kroz stoljea razno umjetniko
blago: slike, kipove, arhivalije, knjige i liturgijsko posue.
Bogata i vrlo vrijedna samostanska knjinica, po svom fondu jedna od
najvrednijih starih knjinica u Hrvatskoj, posjedovala je 17.000
svezaka, a u samostanskoj se riznici nalazilo bogato srebrno i
pozlaeno liturgijsko posue umjetnike izrade od 16.st. pa sve do
20.st. Umjetnike slike baroknih i novijih majstora resile su
oltare, zidove crkve i samostanske prostorije.
Do razaranja tijekom Domovinskog rata, kada je crkva sruena i
franjevci prognani, franjevaki samostan s crkvom sv. Filipa i
Jakova bio je najstariji ouvani barokni spomenik i uope najstarija
vukovarska graevina. Kompleks je danas obnovljen i registriran kao
spomenik kulture A kategorije. Obnova je izvedena donacijom
Zagrebake upanije.Vukovarska crkva je s 58 metara duine trea najvea
crkva u Hrvatskoj, iza zagrebake i akovake katedrale
Kua Lavoslava Ruike - Franjevci su na vukovarskom podruju
tijekom mnogih stoljea imali vrlo vanu ulogu i ostavili su
neizbrisiv trag ne samo u vjerskom odgoju ve i u prosvjeti i
kulturnom razvoju ovoga kraja. Franjevci borave na ovim prostorima
ve u srednjovjekovnom razdoblju, kada je u Vukovskoj upaniji bilo
sedam franjevakih samostana.
Vodotoranj - Vukovarski Vodotoranj, visok 50 m i obujma 2200
prostornih metara vode, izgraen je potkraj ezdesetih godina u
tadanjem gradskom perivoju i izletitu tzv. "Najpar-bai", na ulazu u
vukovarsko naselje Mitnicu. Prema zapremnini i veliini bio je jedan
od najveih objekata tog tipa u Europi. Sve do rata, na vrhu
Vodotornja nalazio se restoran s vidikovcem na Vukovar, Dunav i
okolno srijemsko vinogorje. Tijekom srpske agresije na Vukovar,
Vodotoranj bio je jedna od najeih meta neprijateljskog topnitva
koje mu je nanjelo vie od est stotina oteenja,a danas predstavlja
simbol pobjede i novog ivota. Objekt se nee obnavljati u izvornu
funkciju nego e postati Memorijalno podruje koje e podsjeati na
patnje i boli koje je Vukovar proivio.
Crkva sv. Nikolaja - Parohijska pravoslavna crkva sv. Nikolaja
izgraena je u periodu od 1733.-1737. s elementima provincijskog
pukog baroka. Ikonostas je postavljen 1757., a rezbarije je izveo
osjeki kipar Firtler. Crkva je dograivana i preureivana u vie
navrata za potrebe dodatne kapele sv. Velikomueniku Georgiju,
proirenog kora za srpsko pjevako drutvo Javor i sl. Posljednja
znaajna preinaka datira iz 1935. godine. U tornju do kora nalazi se
prostorija u kojoj se uvaju crkvene knjige i stari uredski spisi od
1732.g. nadalje.
LEGENDE
Pria o kapelici kamenog Kria
Nekada je na prostoru buduega vanoga gradskog sredita bilo javno
stratite s vjealima oblinje tvrave i mjesto za protenja. Navodno je
bilo i mnogo grobnih humaka koji su poravnani za gradnje eljeznike
pruge prema Dalju. Tu je bilo i kameno raspelo oko kojega je
naknadno, 1780. izgraena kapelica Kamenitog kria, nazvana i
Kapelicom nesretnih ljubavi.Podigao ju je jedan trgovac u spomen na
legendu o osjekom Romeu i Juliji, zapravo na smrt mladia kojega su
panduri uhvatili u kasnim nonim satima i optuili za ubojstvo u
blizini. Mladi je nijekao zloin, ali je odbio rei gdje je bio kako
bi zatitio ast djevojke s kojom je proveo no. Ona je meutim
prekasno sve priznala da bi sprijeila vjeanje svoga ljubljenoga
mladia.Kapelici se hodoastilo sa svih strana i zabiljeeno je da se
od prikupljenih milodara uzdravala prva osjeka bolnica, sadanji Dom
za stare u Gradskom vrtu. ak je 1814. bio izraen i projekt kojim je
kapelici trebalo dograditi i crkvenu lau, ali je bila napravljena
samo eljezna ograda.
Raspelo je prije poetka radova na centru Eurodom prebaeno u
restauratorsku radionicu Konzervatorskog odjela u Osijeku gdje e
biti obnovljeno. U kapelici e biti restaurirani kameni kri i
izvorna krabica, a postavit e se i metalna vrata te dio drvoreda
koji je tu stajao prije probijanja Trpimirove ulice.
tovie, uz pomo investitora cijela e se pria o nesretnim osjekim
ljubavnicima pokuati spasiti od zaborava. Valja svakako dodati da
je na tom neobinom mjestu na negdanjem rubu grada 2. prosinca 1786.
odrana narodna sveanost i skuptina vezana uz nastanak grada
Osijeka, zapravo ujedinjenja triju gradskih naselja (Tvre, Gornjega
grada i Donjega grada) u zajedniku opinu.
Legenda o Katici
Za turskog paaluka u Vukovaru ivio je ondje estiti kranin Marko
Luki, te je imao u sretnome braku jedinicu Katicu.
Zamalo umre on i ena mu, te sirota Katica ostade sama kao prst.
Kako je bila pobona, zavjetovala se dragoj Gospi da e ostati
djevicom.
Da si pribavi svagdanji kruac, sakupljala je jagode, ljekovito
bilje i korijenje u umi.
S vremenom se djevojica razvila, da je bila uvena zbog svoje
ljepote u Vukovaru i okolici.
Jednoga e dana po obiaju kupiti jagode u umici kraj sela Luca.
Nuto na svoj uas najednom spazi kraj sebe vukovarskog kajmakama
(naelnika) Hasana, poturicu ljutu.
Ovaj je stade odmah salijetati grijenim ponudama, no naa Katica,
ta vukovarska Suzana, zagrabi kao srna u bijeg. Na njenu sreu
izmilie najedno iz one umice dva kranina, koji jadnicu jedva
osokolie i umirie.
Postieni Hasan stade tuliti od jada i bjesnila, zagrozivi joj
se, da se sutradan imade zacijelo stvoriti u spomenutoj umici, ako
joj je ivot mio.
Ona dva potenjaka dovedoe svu druu Katicu do neke kolibice.
Sutradan ujutru eka Hasan nestrpljivo na djevojku, ali nju ne bi
sada nikakva paklena sila u Luac dopremila.
Hasan se sve pjeni od srdbe, to mu tako siguran plijen umae, te
stade od vaja i oaja guliti i upati rusu bradu svoju i o paklenoj
osveti razmiljati. Naloi svome sluzi Ibrahimu neka Katici, kada poe
u nedjelju u crkvu, potajno podmetne njegov dragocjen prsten u
dep.
Poslije slube Boje, stvori se kao iz oblaka pred drvenom
crkvicom vukovarskom Hasan ljuti te zagrmi: Tko se to usudio od vas
aurske tenadi ukrasti moj skupocjeni prsten; drim da e ta drskost
tog lupea haka (sigurno) glave stajati!
Ibrahim, loi sluga jo loijeg gospodara, stade sada svima depove
prevrtati dok konano ne nae taj kobni prsten u depu prestravljene
Katice. Jao i pomagaj sada njojzi!
Svjetina se sada stade kameniti od uda: ta kako bi mogla estita
Katica najedno biti podla tatica!
Hasan je smjesta dade uhititi, te je baci u tamnicu ljutu.
Kada se je sirotica osvijestila preporui se suznim oima Pomonici
krana dragoj Gospi.
Hasan je ponovno u tamnici napastvovae, te joj obea bregove i
planine zemaljskih uitaka, ali naa Katica nepomina kao hrid,
odoljevae neprestanim zamamnim obeanjima rasputenika i prevjernika,
Hasana ljutog.
Bijesan i oajan zbog njene postojanosti, dade nevinu djevojku
pogubiti, te mrtvo joj mueniko tijelo baciti pred gladne pse.
Meutim, poboni vukovarski krani iskupie za skupe novce njene
muenike ostatke od krvnika, te je nou u najveoj tiini ukopae ba na
onome mjestu gdje je danas crkvica Svete Petke na Dobroj vodi.
Uskoro se razglasi po Vukovaru i cijeloj okolici da je na onomu
mjestu, gdje je jadnica ukopana, najedno prokljuao izvor bistre i
ljekovite vode, te da ondje nou neka tajanstvena svjetlost gori.
Poboni krani nad njenim grobom podigoe crkvicu: i to ba nad onim
izvorom koji i dandanas ondje tee.
Tijekom vremena pripadne ta crkvica pravoslavnoj crkvenoj
optini, koja ju posveti 'prepodobnoj' majci Paraskevi,
Sv.Petki.
Godine 1830. kopajui vinograd na Dobroj vodi, nali su ljudi
ljudske kosti i temelje stare kapelice s kalvarijom. Odavle
nasluuju, da je ondje neko moralo biti groblje i grobljanska
crkvica.14