1. UVOD
1.1. OPENITO O DIZAJNUDizajn proizvoda kao dio procesa razvoja
proizvoda je vrlo kreativno podruje koje zahtjeva suradnju
marketinkih strunjaka koji otkrivaju potrebe, oekivanja i zahtjeve
kupaca koje dizajn treba zadovoljiti, dizajnera koji e oblikovati
proizvod i dati preporuke za njegovo poboljanje. Oblik i izgled
proizvoda su poticajni imbenici u procesu odluivanja o kupovini, a
nerijetko su presudni faktor odluivanja jer se kupci lake odluuju
na kupovinu dobro dizajniranog i uz to funkcionalnog proizvoda.
Osim to dizajn mora biti estetski privlaan, mora omoguiti
ispunjavanje ostalih zahtjeva i funkcija koje kupci oekuju od
proizvoda. Dobar dizajn preduzeu moe donijeti brojne prednosti od
kojih se najvie istiu poveana prodaja proizvoda, konkurentska
prednost, jedinstven imid, brzo uoavanje i pamenje od strane kupaca
te zadravanje u njihovoj memoriji, jedinstveno pozicioniranje
proizvoda i preduzea kao cjeline na tritu. S druge strane, lo i
neodgovarajui dizajn moe prouzrokovati neuspjeh proizvoda na
tritu.Ovisno o fazi ivotnog ciklusa u kojem se proizvod nalazi,
dizajn proizvoda je potrebno prilagoavati namjeni proizvoda i
oekivanjima kupaca kroz istraivanje potreba i zahtjeva ciljnog
trita. Definicije dizajna proizvoda su brojne ali u osnovi sve
istiu kako je dizajn proces zadovoljenja zahtjeva trita kroz proces
oblikovanja prizvoda i njegovog izgleda. Ukljuuje oblikovanje
imena, pakovanja i ambalae proizvoda, etikete, odabir boja i
materijala, to utie na imid proizvoda. Dizajn proizvoda se nalazi
unutar trokuta ogranienja:- krajnja upotreba kojoj je proizvod
namijenjen- materijali od kojih je proizvod proizveden- oprema i
procesi koji se primjenjuju u proizvodnji
Slika 1. Razliit dizajn proizvoda koji imaju istu namjenu
1.2 TA JE DOBAR DIZAJN?
Dobar dizajn mora ispunjavati uvjete vezane za:a) upotrebljivost
proizvodab) ergonomsku prilagodljivostc) tehniku/ekonomsku
pouzdanostd) estetsku senzibilnoste) dosljednost imagea
1.2.1. Upotrebljivost proizvoda
Temeljni zahtjev koji se postavlja pred dobar dizajn jest
osigurati upotrebljivost proizvoda. Dobar, praktian dizajn mora se
isticati po tome da odgovara svrsi. Naime potroa/korisnik ne mora
znati, razumjeti ili brinuti kako proizvod funkcionira ali u svakom
sluaju oekuje da funkcionira. Treba biti jednostavan za
instalaciju, koritenje, odravanje i eventualno odlaganje.
1.2.2. Ergonomska prilagodljivostProizvod mora biti prilagoen
fizikim i psiholokim potrebama ljudi. Dobar dizajn mora ponuditi
maksimalno mogue: lakou upotrebe, komfor, sigurnost. Takoer, za
trajne proizvode dobar dizajn treba omoguiti skraenje vremena
potrebnog za uenje o upotrebi proizvoda. Uredski sto npr. moe biti
dizajniran s posebnom panjom posveenom smanjivanju umora uredskog
radnika. Teina sjedala moe bitno smanjiti smetnje koje prednji rub
izaziva za nogu. Konfiguracija naslona moe dati dobru podrku leima
za vrijeme rada za stolom.
1.2.3. Tehnika/ekonomska pouzdanost Proizvod, osim to mora biti
koristan, mora biti i dostupan u ekonomskom smislu. Za proizvode
koji spadaju u kategoriju potronih dobara, potroa obino posmatra
troak po jedinici upotrebe, za trajne proizvode troak pribavljanja
i troak funkcionisanja koji ukljuuje potronju energije i
odravanje.Trajnost proizvoda je takoer vana kategorija a ovisna je
o pogodnosti koritenih materijala i nainima njihovog
kombiniranja.
1.2.4 Estetska senzibilnostObiljeja materijala i metode obrade
moraju biti usklaeni s onim to e trite prihvatiti. Izgled proizvoda
se oreuje prvenstveno temeljem preferencija potroaa/korisnika.
Sposobnost proizvoda da izazove i odrava interes potroaa voena je
novitetom njegovog dizajna. Dobar dizajn izaziva ugodan doivljaj.
to su proizvodi tehniki superiorniji, vea je potreba da ih se uini
razumljivim i poeljnim. Zbog toga je estetska senzibilnost vaan
zahtjev koji dobar dizajn mora ispunjavati.
1.2.5. Dosljednost image-aPotroa esto bira proizvod koji e
izraziz njegov socijalni status drugim ljudima npr. odjea sa
istaknutim imenom ili inicijalima dizajnera je samo jedna od takvih
manifestacija.
Slika 2. Dizajn prvih mobitela
Slika 3. Dizajn sadanjih mobitela
2. ESTETSKI I ERGONOMSKI DIZAJN2.1. VEZA ESTETIKE I
ERGONOMIJEErgonomija se najjednostavnije moe definisati kao
kategorija funkcionalnog i praktinog. Istovremeno, estetika
podrazumeva kategoriju lijepog. Veza estetike i ergonomije
objanjava se kroz injenicu da obe naune discipline slue oveku sa
istim ciljem. Svrha im je poveanje kvaliteta ivota. Pri
projektovanju bilo kog proizvoda (radne maine, alata, nakita...),
posveuje se panja samo jednoj od ovih naunih disciplina,
zanemarujui drugu. Zato se i sreemo sa mnogim proizvodima koji su
nadasve praktini, ali neprikladnog izgleda, odnosno oblika koji
odbija. Takoer, ogroman je broj veoma lijepih proizvoda koji su
poprilino nepraktini i neprikladni za upotrebu. To i ne bi bio
preveliki nedostatak kada ove dve naune discipline ne bi bilo mogue
uskladiti. Meutim, ne samo da ih je mogue uskladiti, ve se mogu
svrstati u zajedniku kategoriju, kategoriju ugodnosti. Ukoliko se
eli postii kvalitetan oblik proizvoda i njihovih komponenti ove
naune discipline su nezaobilazne.Ergonomija omoguava da se
kvalitetno radi, povea proizvodnost, smanji broj profesionalnih
oboljenja i unaprijedi efikasnost i sigurnost upotrebe proizvoda.
Dizajn ne moe menjati ovjeka, ali putem ergonomije stie saznanja o
injenicama koje su mu potrebne. Upravo ergonomija omoguava
dizajneru da prilagoava ili mijenja proizvod tako da bude u
najprikladnijoj konfiguraciji za ovjeka. Idealno bi bilo da dizajn
nekog proizvoda pone od ovjeka, ali najee se dogaa suprotno.
Ergonomija kao nauka daje principe oblikovanja i dimenzionisanja
proizvoda sa kojima korisnik dolazi u dodir. Ergonomski principi
trebali bi se potovati u svim podrujima ljudske aktivnosti i
neaktivnosti: u radnom procesu, sportu i odmaranju, zdravlju i
sigurnosti. Oprema i radni uvjeti koji se deklariraju kao
ergonomini moraju zadovoljavati odreene norme. Cilj tih normi je
poveanje produktivnosti, ouvanje zdravlja, poticanje osobne
motivacije, kreativnosti, postizanje zadovoljstva u radu, smanjenje
uestalosti pogreaka..
Slika 4. Ergonomski mi Slika 5. Ergonomsko kuhalo
Poznavanjem ljudskih potreba iogranienja mogue je proizvod
prilagoditi krajnjim korisnicima. Pri ergonomskom dizajniranju se u
obziruzimaju graa i funkcija ovjeka. No,potrebno je poznavati i
pokrete kojeovjek radi pri izvravanju svakodnevnih
zadataka.Potrebno je znati statike dimenzije tijela,ali i
amplitudepokreta u zglobovima, dohvatnopolje i miinu snagu
urazliitim poloajimatijela.Naravno,antropometrijske mjere koje su
vane za ergonomiju razliite su zarazne vrste aktivnosti i
proizvoda. Izbor ergonomskih antropometrijskih mjerenja ovisi o
oblikustroja i/ili proizvoda, osobikoja e tu raditi ilipredmet
upotrebljavati, dijelovima tijela koji e dolaziti u izravan odnos
sproizvodom. Potrebno je omoguiti najpogodniji poloaj i kretanje u
nekom prostoru, a za to su vane dimenzije prostora, stroja,
pomagala i proizvoda. Ukoliko se ne obratipozornost na ergonomsku
prikladnost radnog mjesta, kaoposljedica moe se pojavit neugoda i
nezadovoljstvo, ali takoer ibolovi u odreenim dijelovima tijela
(npr. rukama ili leima, ovisno o radnom zadatku i mjestu), au
krajnjim sluajevima mogu se javit i neke kronine bolesti. U zadnje
vrijeme u medicini se sve ee govori o novo definiranim
"kompjuterskim" bolestima. Javlja se, na primjer, CTS ili
CarpalTunnel Syndrome (sindrom karpalnog tunela ili tzv.
kompjuterska aka) i RSIili RepetitiveStress Injuries (povrede
izazvane stresomkojeg izaziva uestalo ponavljanje). Protiv ovih
bolesti i neugodnosti, samo je jedan nain uspjene borbe:
ergonomija. Slika 6. Primjena ergonomije na proizvodima
Estetika se najee definie kao nauka o lijepom. To je nauka o
neemu to se opaa bez posredovanja logikog miljenja. Pojam estetike
se odnosi iskljuivo na neposredni osjeajno-opaajni utisak koji
izazivaju pojave iz okoline. Upravo taj utisak estetika nastoji
objasniti. Pored toga to eli da objasni strukturu lijepog, estetika
nastoji da definie i strukturu estetskog doivljaja. Iako se
estetske norme razlikuju u svakoj kulturi, svima je zajednika
potreba estetskog oblikovanja-potreba koja odgovara strukturi
ljudskog bia. Estetika i potreba zalijepim je prisutna usvim
aspektima naeg ivota: pokuavamo ostvarit ljepotu odjee, obue,
stanova, strojeva, alata, automobila, parkova, zgrada i gotovo sveg
ostalog sto nas okruuje. Velike su prednosti i estetski ureene
radne okoline:toje ini ugodnijom ipodnoljivijom, olakava rad,
'veseli oko', ukratko, poveava kvalitetu ivota. Estetski oblikovani
proizvodi su vee trine vrijednosti !!!
Slika 7. Primjer estetski oblikovanih proizvoda
Slika 8. Primjer estetski oblikovanih proizvoda2.2 SPOJ ODLINE
ESTETIKE I USPJENE ERGONOMIJE
Poslednjih godina mi je postao kljuni ureaj za veinu raunarskih
programa kao i za surfanje na internetu. Kako su korisnici raunara
postali suvie zavisni od mia broj obolelih od RSI-a (Repetative
Strain Injury) zbog koritenja mia je porastao. Do veine ozleda
dolazi zbog pogrenih pokreta i krivog poloaja pri dranju mia.
Najvie stradaju zglobovi, podlaktice, laktovi, ramena i vrat.
Slika 9. Primjer estetski i ergonomski oblikovanih proizvoda
Prednosti mieva na slici 2. su da sjajno lee u ruci, veliki su
pa su svi dugmii na njima lako dostupni. Primjeri su uspjeno
dizajniranog proizvoda a ujedno potpuno ergonomski ostvarenog
ureaja.
Slika 10. Boja ima snaan uticaj na izbor proizvoda
2.3 PRIMJER NEERGONOMSKOG PROIZVODA NEUSPJENE ESTETIKE
Za unos informacija u raunar najee se koristi tastatura, to znai
da su ruke vrlo intenzivno koritene na radnom mjestu. Kod koritenja
neergonomski oblikovanih tastatura dolazi do pojave bola u ruci i
aci. Materijali koji se koriste za izradu tastatura moraju biti
takvi da spreavaju pojavu bljetanja ili odraza okolnog svetla, jer
se na taj nain poveava vidni napor. Dananja standardna tastatura
vrlo lii tastaturi pisae maine koja se nije menjala od pronalaska
tog ureaja. Istraivanja su pokazala da takva tastatura nepotrebno
optereuje muskulaturu ruku, a dua razdoblja rada na tastaturi
raunara, naroito u nezgodnim poloajima, mogu doprineti zdravstvenim
problemima.
Slika 11. Neergonomski proizvod neuspjene estetike
Iako se ova tastatura hvalizbog brojnih ergonomskih prednosti
kao to je ugodan poloaj ruku, mora se priznati da ergonomski oblik
kojem se teilo ba i nijepostignut. Naalost, dizajner se previe
zaigraopa je pretjerivanjem napravioproizvod koji zahtijeva poloaj
ruku kakav veini ljudi ipak ne odgovara.Uz to se morapriznati da
njen dizajn bai nije okuugodan. Ovo je tipian primjer neuspjene
tenje izrade dobrog ergonomskog proizvoda, s nedostatkom smisla
zaestetiku.
Slika 12. Ergonomski proizvod uspjene estetike
Za razliku od gornjeg primjera, proizvoa ove tastature je uspio
u svomproizvodu uspjeno spojit estetski izgled sa zadovoljenjem
estetskih normi. Tako ovdje imamo primjer proizvoda koji pokazuje
da tajspoj ne samo danije nemogu, ve i da ga nije tako teko
ostvariti u praksi.
1