1 Uvod Zahvala pripada Svevišnjem Allahu, neka je salavat i selam na posljednjeg Allahovog Miljenika, Muhammeda s.a.v.s., njegovu časnu porodicu i uzorite ashabe r.a. Prevoditi sa drugih jezika o Kur'anu, posebno sa arapskog, na kojem je i objavljen, pisati i izučavati sve ono što ima veze sa Kura'nom predstavlja veliko zadovoljstvo. Upravo, cilj ovoga rada je prestaviti jedan od mnogih načina i metoda tumačenja Kur'ana, a to je sufijska škola tumačenja Kur'ana, koja među ostalim školama tumačenja zaokuplja posebnu pažnju. U ovom skromnom radu ću predstaviti jednog od najpoznatijih sufijskih mufesira, a to je imam Kušejrij. Ovaj produhovljeni mufesir je sastavio svoj mistični komentar pod nazivom „Letaifu-l-išarat“. Također ćemo se upoznati sa načinom tumačenja ostalih mufesira sufijske škole tefsira. U narednim stranicama govorit ću o samom imamu Kušejriju, načinu njegovog tumačenja Kur'ana, sufijskoj školi tefsira, te tumačenju ostalih mufesira sufijske škole tefsira. Na primjeru 186. ajeta sure Bekare konkretno ćemo se upoznati sa sufijskom školom tefsira. Navest ću i primjer tumačenja savremenijeg mufesira, Saida Nursija, koji po načinu tumačenja pripada ovoj školi tefsira. Vjerujem da će Uzviešni Allah biti zadovoljan uloženim trudom u ovaj rad, te da će ovaj rad bit od koristi meni i drugima.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
Uvod
Zahvala pripada Svevišnjem Allahu, neka je salavat i selam na posljednjeg Allahovog
Miljenika, Muhammeda s.a.v.s., njegovu časnu porodicu i uzorite ashabe r.a.
Prevoditi sa drugih jezika o Kur'anu, posebno sa arapskog, na kojem je i objavljen,
pisati i izučavati sve ono što ima veze sa Kura'nom predstavlja veliko zadovoljstvo.
Upravo, cilj ovoga rada je prestaviti jedan od mnogih načina i metoda tumačenja
Kur'ana, a to je sufijska škola tumačenja Kur'ana, koja među ostalim školama tumačenja
zaokuplja posebnu pažnju.
U ovom skromnom radu ću predstaviti jednog od najpoznatijih sufijskih mufesira, a to
je imam Kušejrij. Ovaj produhovljeni mufesir je sastavio svoj mistični komentar pod nazivom
„Letaifu-l-išarat“. Također ćemo se upoznati sa načinom tumačenja ostalih mufesira sufijske
škole tefsira.
U narednim stranicama govorit ću o samom imamu Kušejriju, načinu njegovog
tumačenja Kur'ana, sufijskoj školi tefsira, te tumačenju ostalih mufesira sufijske škole tefsira.
Na primjeru 186. ajeta sure Bekare konkretno ćemo se upoznati sa sufijskom školom
tefsira.
Navest ću i primjer tumačenja savremenijeg mufesira, Saida Nursija, koji po načinu
tumačenja pripada ovoj školi tefsira.
Vjerujem da će Uzviešni Allah biti zadovoljan uloženim trudom u ovaj rad, te da će
ovaj rad bit od koristi meni i drugima.
2
Biografija mufesira EL- KUŠEJRIJA
Abdul-Kerim b. Havzin b. Abdul-Melik b. Talha b. Muhammed El-Kušejri je rođen u
rebiul-evvelu 376/986. godine. Nadimak Kušejrij je, po jednima, dobio po mjestu Kušejr, a po
drugima, po vezanosti za porodicu Kušejr koja je bila ogranak plemena Kahtan.1
Među prvim je sufijama koji je nastojao da put tesavvufa osvijetli i sistematizira. Osim
tefsira „Letaifu-l-išarat“, poznata je i njegova risala, koja služi kao ključni udžbenik iz ove
oblasti. Umro je šesti dan rebiul-evvela 465. godine po hidžri. 2
Što se tiče naukovanja imama Kušejrija, ono je bilo svestrano i pred brojnim
učiteljima. Bio je poznat po svojim predavanjima. Tako, npr., Ebu Hasan Ali b. Hasan Buhari
ga spominje 462. g. H. i, ističući ljepotu njegovih predavanja, oduševljeno kaže: „Kada bi
kamen dodirnuo bićem svojih upozorenja, on bi se istopio, a Iblis, kada bi prisustvovao
njegovim predavanjima, pokajao bi se“.3
El-Kušejrij je Es-Sulejmanov učenik, teolog i sufija, čiji je mistični komentar „Letaifu-
l-išarat“ štampan u šest svezaka. Sam naziv ovog tefsira otkriva hermeneutički metod
tumačenja Kur'ana. Iz samog uvoda saznajemo da pisac istražuje skrivena značenja riječi ne
ograničavajući se isključivo na filološka pravila. U njegovom tefsiru postoji čvrsta veza
između teorije i prakse. Drugim riječima, Kušejrij pravi sintezu između osnovna dva
spoznajna stuba bez kojih nema duhovnog napredovanja.4
Imam Kušejrij, veliki znalac, poznavalac brojnih znanosti, napisao je brojna djela od
kojih su najpoznatiji: Ahkam nuššer' , Adabus-sufije, Erbeune fil-hadis, Istifadatul-muradat,
Bulgatul-mekasidi fit-tesavvuf, Et-tahbir fit-tezkir, Tertibus-suluki fi tarikillahi te'ala, Et-
Tevhidun-nebevijju, Tefsir fi 'ilmit-tefsir, i brojna druga djela koja govore o Allahovim lijepim
imenima, zikru itd. Nezaobilazno je spomenuti i njegovu risalu „Er-Risale Kušejrijje fi 'ilmit-
tesavvuf“ , koja brani pravi put u islamu onog koji odgovara duhu islama i koja služi kao
priručnik iz oblasti tesavvufa.
Neki od najpoznatijih njegovih učenika bili su: Ebu Bekr Ahmed b. Ali b. Sabit Hatib
Bagdadi (392-463. g. H.) i Ebu Feth Muhammed b. Muhammed b. Ali Huzejmija.
1 Kušejri, Kušejrijeva poslanica o tesavvufskoj znanosti, Bemust, Sarajevo 2006., str. 5. 2 Kušejri, Lataifu-l-išarat, I, Kairo, bez godine izdanja, str. 19-20. 3 Nav. djelo, Kušejri, Kušejrijeva poslanica o tesavvufskoj znanosti, str. 9. 4 Ibid, str. 34-35.
3
Sufijski metod tumačenja Kur'ana
Etimologija riječi tesvvuf
Postoje razilaženja oko izvedenice riječi tesavvuf, i njenog korijena. Neki kažu da je to
izvedenica od riječi es-suf (vuna), jer su se sufije od drugih razlokovali po svom načinu
oblačenja (odjeći), oblačili vunenu odjeću i time išaretili svoj teqaššuf (isposništvo) i svoj
zuhd.
Međutim, mufesir El-Kušejrij ne misli tako pa kaže: „Nema dokaza da je ova imenica
izvedenica u arapskome jeziku niti da je došla nekom analogijom, nego je to priimenak. Ko
kaže da je ona izvedena iz riječi es-sifa' ili iz riječi es-sufeh – pa to je daleko od bilo kakve
jezičke analogije. Isti je slučaj sa vezom te riječi i vune budući da se sufije nisu (sami i samo)
isticali po vunenoj odjeći.“5
Značenje riječi tesvvuf
Jedni kažu da ova riječ znači: predavanje svoga bića Allahu, dž.š., kako bi ono bilo
onakvo kakvog ga Allah, dž.š., želi.
Drugi kažu da je tesavvuf najskrovitiji razgovor srca i muhabbet duše (munadžatu'l-
qalbi we muhadetehetu'r–ruhi). U tom razgovoru biva čišćenje onoga ko želi da se očisti i
čistota onoga ko želi da od sebe odstrani svaku nečist i prljavštinu, a u tom mehabbetu se duša
uzdiže do visina svjetlosti i meleka i uspinje se do svijeta beskraja i inspiracije. Ovaj skroviti
razgovor nije ništa drugo do jedno duboko promišljanje o carstvima nebesa i Zemlje.6
Sufijsko tumačenje Kur'ana nema za cilj izlaganje vremenskih mnijenja o Kur'anu, već
otkrivanje vječnog znanja te knjige.7
Sufija između sebe i Kur'ana ne uspostavlja filološke teorije niti filozofske sisteme, on
ne ponire u historijska znanja da bi njihovim posredovanjem 'otkrio' kur'anski smisao, jer time
bi historiju nadredio metahistoriji, ljudska znanja Božijem znanju, vrijeme vječnosti. Sufijsko
otkrivanje iskonskog smisla Kur'ana (sufijski te'vil) od sufija je opisano kao putovanje
obrnutim smjerom od silaska objave (tenzil).8
5Muhammed Husejn ez-Zehebi, Et-Tefsiru we'l-mufessirin, II, Kairo Mekteba Wehbe, preuzeto iz „Metodologija
tefsira“, hrestomatija, priredio Džemaludin Latić, FIN, Sarajevo, 2005. god., str. 271. 6 Ibid. str. 272. 7 Abdulkadir Kadrić, Sufijska tumačenja sure Er-Rahman, Libris, Sarajevo, 2002., str. 16. 8 Enes Karić, Kur'an u savremenom dobu I, bosanski kulturni centar, Sarajevo, 1997., str. 249.
4
Vrste sufijskog tumačenja Kur'ana
1) Tefsir sufi nezari – spekulativni sufijski tefsir;
2) Tefsir sufi išari (fejdi) – aluzivni (simbolički) sufijski tefsir;
Tefsir sufi nezari – spekulativni sufijski tefsir;
Spekulativno sufijsko tumačenje pokušava da određene sufijsko-filozofske ideje
argumentuje određenim kur'anskim ajetima i da na taj način određenim spoznajnim teorijama
pronađe odgovarajuće mjesto u islamskom učenju, poput Ibn Arebijeve teorije
'transcedentnog jedinstva bitka' i sl., što je uveliko zahtijevalo velike napore u načinu
iskazivanja željenog cilja.9
Tako, npr., Ibn Arebi tumači 29. i 30. ajet sure El-Fedžr (fe-dkhulii fii 'ibadii we-
dkhulii Džennetii – pa uđi među robove Moje, uđi u džennet Moj), on kaže: „we-dkhulii
Džennetii“ – taj Džennet – to je Moj zastor, a nema moga Dženneta izvan tebe; ti si Mene
otkrio svojim insanskim bićem pa Ja ne mogu biti spoznat nikako drugačije osim tobom, kao
što ti ne možeš biti spoznat nikako drugačije osim preko Mene, ja sam nepoznat i ti si
nepoznat, pa kad uđeš u njegov Džennet, ušao si u svoje biće kada ćeš spoznati sebe drugom
spoznajom, a ne onom spoznajom kojom si ga spoznao kada si spoznao svoga Stvoritelja
vlastitom spoznajom.10
Tefsir sufi išari (fejdi) – aluzivni (simbolički) sufijski tefsir
S druge strane aluzivni sufijski komentar pokušava kur'anski tekst protumačiti
(prote'viliti) putem skrivenih aluzija koje se otkrivaju isključivo 'ljudima od suluka'
(odabranim Božijim robovima).
'Aluzivni tefsir nije nova stvar u interpretaciji kur'anskih ma'nija (značenja). Štaviše,
on je poznat od vremena silaska Objave Božijem Poslanikum, s.a.v.s.
Na njega ukazuju i riječi Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:
مطلع حد لكل و حد حرف ولكل بطن ظهر آية لكل „Svaki ajet ima svoju vanjštinu i svoju nutrinu, a svaki harf ima svoju granicu
(hadd), a svaki hadd svoju krajnju nakanu.“11
9 Nav.djelo Abdulkadir Kadrić, str. 22. 10 Nav.djelo, Hrestomatija, Džemaludin Latić, str. 274. 11 Nav.djelo Abdulkadir Kadrić, str. 27.
5
Tumačenje 186. ajeta sure el-Bekare u tefsiru Kušejrija
Imam Kušejrij tumači ovaj ajet na slijedeći način: