Mustafa es-Sibai
OVAKO ME IVOT NAUIO
S A M P S K O G PREVEO: Hfz. Armin Vlaji
IZDAVA: Bookline ZA IZDAVAA: Edin Beirovi
REDAKTOR: Mr. MunirMuji
UREDNIK: Haris Grabus KOREKTOR: dr. Zuhdija Hasanovi
TEHNIKI UREDNIK I DIZAJN: Suhejb Demaili
TAMPA: BEMUST, SABAJEVO
Mustafa
es-Sibai
OVAKOme ivot nauio
Sarajevo, 2009.
5O V A K O ME I V O T N A U I O
UVOD-1-
Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, koji sudbinu odreuje i
kako treba sve ureuje! Hvala Allahu, koji ovjeka stavlja na kunju i
u dobru i u zlu kako bi ovjek upotpunio zahvalu svoju i strpljivost
svoju, i robu Svom daje nadoknadu u onom to voli za ono to On mrzi
i opomenu u onom to voli za ono to On mrzi. Hvaljen neka je Allah,
Onaj koji odreuje i daruje nagradu i kaznu, neka je hvaljen On i na
ovom i na onom svijetu, nema boga osim Njega! Sve e, osim Njega
propasti! Svaka nagrada je prolazna, osim nagrade Njegove, Denneta
Njegova! Salavat i selam Muhammedu, naem prvaku i Poslaniku, koji
je na Allahovu putu najvie potekoa i nedaa podnio a to mu je samo
iman i vjerovanje povealo. Salavat i selam i njegovim drugovima
koji su, i u obilju i oskudici, strpljivi i Allahu zahvalni bili.
Ovo su moje misli i dosjetke koje sam poeo zapisivati u mjesecu
zul-ka'de 1381. hidretske godine ili to odgovara mjesecu aprilu
1962. godine po Isau, a.s., dok sam bio u bolnici u Damasku. Poeo
sam ih pisati u bolnici za svoju duu, usamljen i daleko od svoje
porodice, nastave, predavanja, autorskog rada. Tako sam uobiavao
pisati u situacijama dok sam bivao po zatvorima, bolestan ili na
putovanjima,
iPgjR^r 6Mustafa es-Sibai
mada sam sve te prijanje zabiljeke i dosjetke koje sam zapisivao
izgubio. Ovaj put kada sam poeo pisati svoje dosjetke, posjeivali
su me neki moji prijatelji i primijetili su da sam se posvetio
pisanju. Ba su se zaudili mome ponaanju, jer su svi doktori iz naih
i zapadnih zemalja, oni koji su vodili proces mog lijeenja, bili
saglasni da mi je stroga obaveza potpuno mirovanje. Dakle,
zabranili su mi itati, pisati ak voditi brigu o ivotnim problemima
i brigama sve dok potpuno ne ozdravim. Kazali su da je, po njihovom
miljenju, glavni uzrok moje bolesti premorenost. Dotad sam izdrao
sve te napore i optereenja desetak i vie godina dok nisam poklekao
pod teretom briga i alosti. To je bio primarni razlog zbog kojeg
sam morao potpuno obustaviti sve svoje aktivnosti nekoliko mjeseci.
Nakon te pauze mogao sam se vratiti svojim aktivnostima,
predavanjima i pisanju uprkos insistiranju od strane doktora da
prekinem s radom. Meutim, ja zaista nisam mogao posluati njihove
savjete zbog brojnih obaveza koje nisam mogao odbiti. ak i kada sam
napokon legao u bolnicu, nakon to me bolest na to primorala i
bolovi su se poveali, prekinuo bih s pisanjem da nisam bio primoran
da zapisujem svoje dosjetke koje su mi dolazile neprestano i nisam
ih mogao zaustaviti. Jer ovjek sve to je blii promiljanjima sve je
dalje od briga i problema. Poto su to primijetili neki moji
prijatelji, dakle da piem iako mi je to strogo zabranjeno, proitao
sam pred njima dio onoga to sam napisao kao ispriku za moju
neposlunost doktorima. Nakon to su uli, odobrili su moju
neposlunost. ak su me neki od njih svaki dan redovno posjeivali da
vide ta sam to novog napisao. Poslije sam izaao iz bolnice i
nastavio povremeno pisati te svoje dosjetke, zavisno od situacije u
kojoj sam se nalazio. I kad sam sakupio dovoljan broj dosjetki,
smatrao sam da je hajr posluati svoje prijatelje i odluio sam
objaviti i izdati knjigu dosjetki, nadajui se da e u tome biti
koristi i fajde, ako Bog da.
7O V A K O ME I V O T-2-
N A U I O
Ove dosjetke sam prvo zapisao, te objavio upravo onako kako su
mi padale na pamet, nisu poredane, pripremljene niti klasificirane;
vidio sam neku pojavu, i im mi doe inspiracija ja zapiem tu
dosjetku ili vie njih odjednom kao komentar te pojave, potom vidim
neki drugi prizor i zapiem ono to mi padne na pamet kao komentar
tog prizora. Ponekad sam se sjeao svog ivota i iskustva koje sam
stekao druei se s ljudima te zapisivao korisne i poune stvari. Na
ovaj nain sam zapisivao ove dosjetke i misli pomijeane jedne s
drugima, dolazila mi je inspiracija za pojavama o kojima sam
razmiljao te zapisivao svoje dosjetke i komentare u nizu kao to to
moe primijetiti na nekoliko mjesta italac ove knjige. Bilo kako
bilo, objavio sam ove dosjetke upravo onako kako sam ih zapisivao,
negledajui hou li klasificirati sline primjere jedne do drugih niti
temu do njoj sline. Tako sam uradio iz dva razloga: da ova knjiga
bude stvana i iskrena slika mojih promiljanja u proteklih nekoliko
mjeseci koje sam proveo usamljen u bolnici i u kui i da ovakve
dosjetke, koje nisu klasificirane, budu uivanje za itaoca ove
knjige. Zato to dui za tren dosadi jedna tema o kojoj se govor
ponavlja, ali isto tako dua je razdragana i vesela kada prelazi s
teme na temu kao to je razdragana i vesela u vrtu kada ide od
cvijeta do cvijeta, od ploda do ploda.
-3Ova knjiga je saetak mog ivota i iskustva koje sam stekao.
Nisam prepisao iz knjiga nita niti sam se pomagao miljenjima i
stavovima drugih osoba. Smatram da je pravo generacije koja e doi
poslije nas, da budu upueni u na rad i da koriste naa ivotna
iskustva, naravno ako nau ita korisno u naem radu, a to je najbolji
poklon koji im mi moemo pokloniti. Mi ne moemo potpuno nametnuti
nae stavove novim generacijama, nemamo pravo na to, ali ih moemo
posavjetovati
Mustafa
es-Sibai
i ostaviti im pouku. Svakako, najbolji savjet ivot prua,
najbolja pouka se iz ivota uzima. Ljudi, iako su drukiji i
razlikuju po stavovima, sklonostima i karakterima, onda su saglasni
u veini ivotnih istina i uglavnom imaju iste elje, potrebe i
ciljeve. Ja ova svoja ivotna iskustva poklanjam samo naim
istomiljenicima, onima koji imaju iste ivotne ciljeve, stremljenja
i mjerila kao i mi. Samo takvi e se okoristiti ovom knjigom, zbog
njih sam i objavio ove dosjetke. A oni koji nisu nae vjere i nisu
nae ivotne orijentacije, njima e malo koristiti ova knjiga. ak,
mislim da nee podnositi mnogo toga to sam napisao. Sto se njih tie,
dakle ovih koji nisu nai istomiljenici, nadam se da e bar posluati
i proitati sadraj ove knjige i shvatiti je kao na pogled i
stanovite naspram problema drutva u kojem ivimo a ne kao pokuaj da
promijenimo i ispravimo njihove stavove. Ako tako postupite, nai
ete u ovoj knjizi ukoliko traite istinu da su neke stvari tane iako
ste ih smatrali pogrenim i da su neke stvari istinite koje ste
smatrali laima. A Uzvieni Allah je pohvalio svoje iskrene robove,
vjernike, "one hoji Kuran sluaju i slijede ono toje najbolje u
njemu " (Ez-Zumer, 18.)
-4- .' Evo, ovo su te moje dosjetke, veinu njih vam predstavljam
danas u ovoj knjizi, siromane su dosjetkama politikog karaktera
radi nae trenutne politike situacije. Izbacio sam ih iz ovih
dosjetki koje su sociolokog karaktera, smatrajui da e ih itati i
oni koji nisu nae politike orijentacije a i oni koji se slau s nama
u politikom miljenju. Dosjetke politikog sadraja i karaktera
namjeravam objaviti drugom prilikom, nadam se da e tada politika
klima biti pogodnija za njihovo objavljivanje nego li je to danas
sluaj i da e tada ljudi biti spremniji da prime kritiku protiv njih
ili u njihovu korist nego to su to danas spremni. Takoer, razlog za
njihovo naknadno objavljivanje je i moja bolest i ne elim pokretati
politike prepirke i svae u vrijeme kada
9O V A K O ME I V O T N A U I O
nae zemlje to ne dozvoljavaju, a meni moja bolest ne dozvoljava
da se uputam u rasprave i diskusije oko toga to sam napisao u tim
dosjetkama. To ne znai da sadraj ove knjige nee navui na mene neke
napade i protivljenja, ali ja smatram da e to predstavljati djelo
pomou kojeg u se pribliiti Uzvienom Allahu. Jer najee ovjek nakon
ovih rasprava politikog karaktera ispata, a rasprave intelektualnog
karaktera posebno one koje se tiu vjere i uspostavljanja reda i
mira u drutvu uspjeh u takvim raspravama je zagarantovan, ako Bog
da, pogotovo onima koji u svojim stavovima i kritikama trae samo
istinu a ne obmanjivanje ljudi.
-5U ovim dosjetkama nisam elio govoriti o malo poznatim
stvarima, niti o temama i pitanjima kojima se bave filozofi pa da
ih poslije svojataju neki nadrifilozofi. Naprotiv, pisao sam na
nain da moje dosjetke razumije obian svijet isto kao i uenjaci i
ulema. I piui ih bio sam sluga svoje prirode, karaktera koja voli
jednostavnost u svemu, a ne podnosi komplikovanost u bilo emu. Ja u
svojim dosjetkama nisam filozof niti mudrac a jo manje
intelektualac koji je nejasan u objanjavanju injenica. Naprotiv,
posjedujem veliko praktino iskustvo o ivotu koje sam sticao -vie od
jedne etvrtine vijeka. Jednostavno sam zavolio prenositi to ivotno
iskustvo onima koji ga koriste i na koje pozitivno djeluje. Nije mi
stalo do toga da me oni smatraju nekakvim filozofom niti
knjievnikom. Volio bih da me prihvate kao svog brata koji ih
savjetuje, upuuje na pravi put i koji govori i pie da me razumiju a
ne da pomno prouavaju i studiraju ono to piem. Mada, priznajem da
mnoge moje dosjetke pisane u prozi u ovoj knjizi su vieznane i
zahtijevaju komentar i tumaenje. Nisam ih
10Mustafa es-Sibai
pojanjavao, ostavio sam ih onakve kakve sam ih zapisao i neka
nose sva svoja znaenja. Prepustio sam itaocu ove knjige da ih
shvati i razumije na svoj nain.
-6-
Neke dosjetke sam zapisao u formi "poezije", a ja nisam pjesnik
niti imam talenta i nadarenosti za pisanje poezije, iako imam
velike simpatije prema njoj i volim je itati. Ipak ove dosjetke su
"pjesnike forme", tako su mi dole, bez namjere da ih rimujem.
Predao sam se dui svojoj, neka kae ono to eli, na nain na koji ona
eli. Eto to je moja isprika za ono to sam nazvao "pjesnikom formom"
koja zasigurno nee odueviti pjesnike niti njihov sluh. Mene
dovoljno veseli to to sam uspio te dosjetke zapisati onako kako su
mi naumpadale i plaio sam se ukoliko ih ne zapiem da u otetiti
itaoca ove knjige za dosjetke lirskog karaktera, koje sadre u sebi
sentimentalnost i emotivnost. Napose, odluio sam da i njih pridruim
ostalim dosjetkama, ali ja ih ne ubrajam u poeziju, to je moj stav,
nego su to dosjetke koje mi se dopadaju i vesele me.
-7Takoer, elio bih skrenuti panju da ja nisam ciljao na neke
odreene osobe kada sam obraivao neke skupine ljudi u svojim
dosjetkama, nego sam ciljao na sve one ljude koji se
karakteriziraju i koji su poznati po tim osobinama. Dakle, te
dosjetke se odnose na odreene ljudske osobine a ne na odreene osobe
i utjeem se Allahu Uzvienom od toga da u mom srcu ima imalo mrnje
prema nekome i da imam elju da bilo koga osramotim i diskreditiram
ma koliko se ne slagao s njim. I ja ne kaem kao to to je rekao
Ebut-Tajjib el-Mutenebbi u stihu:
11O V A K O ME I V O T N A U I O
"Ko poznaje %ivot kao to gaja poznajem i ko gasi
%eljudinemilosrdno to?ne se nee smilovati kada ga se dohvate niti e
biti. u tnilju kod komija " Naprotiv, ja kaem: koproivi
onoliko koliko sam ja proivio (47
godina) a satare ga bolest kao to je mene satrala (5 godina i
par mjeseci sam bolestan), i ko poznaje ljude kao to ih ja
poznajem, taj smatra svoju duu isuvie plemenitom i vrijednom da
nosi u sebi mrnju ili neprijateljstvo - prema bilo kome - koja e mu
prekidati i sekirati duu. U potpunosti sam postao ravnoduan prema
dunjaluku i prema onome to nosi u sebi od uitaka i slasti kao i
prema dunjalukim osobinama kao to su zavist, ljubomora i mrnja.
Nosim samo u dui - Allah mi je svjedok - elju da uinim dobro djelo,
da pozivam dobru i da se kanim i udaljim od bilo kakvog zla i
grijeha, da ga otklonim i upozorim na njega. A to se tie nas
individua, pa svi smo mi prolazni, ostae iza nas samo ono to Allah,
d.., eli, to ljudima koristi. A Allah, d.., e na Sudnjem danu
svakog ovjeka nagraditi ili kazniti po djelima njegovim, a mi emo
svi i zalimi i mazlumi i prijatelji i neprijatelji - toga dana
uditi za AUahovim, d.., oprostom, Njegovom milou i zadovoljstvom.
"Gospodaru Sudnjeg dana se spremamo a kod Allaha e se djela
sabirati
-8-
Eto, upravo to sam elio objasniti itaocu ove knjige kao komentar
ovih dosjetki. Ja molim Uzvienog Allaha da bude koristi od ovoga to
sam napisao kao tano i ispravno, a da mi oprosti ono to sam pogreno
napisao i da mi pridrui ovo djelo mojim dobrim djelima na Dan kada
budemo plagali raun Uzvienom Allahu.
12Mustafa es-Sibai
"...na Dan kada nee nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti,
samo e onaj koji Allahu srca ista doe spaen biti. " (E-Su 'ara, 88.
i 89.) "Dan kada niko tiikome nee moi nimalo pomoi, toga dana e
vlastjedino Allah imati." (El-Infitar, 19.)
O V A K O
ME
I V O T
N A U I O
1. BOLESTI OVE CIVILIZACIJEJedan od uzroka pokvarenosti i
bolesti ove civilizacije jeste da ona naziva podmuklost otroumnou i
inteligencijom, rasputenost slobodom, prostakluk umjetnou,
eksploataciju i iskoritavanje pomou i zatitom.
2. ZLOBNA IVOTINJAKada je ovjek milosrdan prema ivotinji a u
isto vrijeme nemilosrdan prema ovjeku, tada je on licemjeran
propovjednik milosti i milosra, a u stvarnosti on je zlobna
ivotinja.
3. MJERILO SRETNOG BRAKALinija koja razdvaja sreu i nesreu
supruga je to da mu njegova ena bude na pomoi u problemima i
neprilikama a ne protiv njega.
4. LIJEK ZA RANEDivan li je lijek za rane vjera u Allahovu
sudbinu i predodreenje.
5. OPASNIJI PO VJERUOni koji pogreno razumiju vjerske propise
opasniji su po vjeru od onih koji kre Allahove, d.., naredbe. Takvi
su grijeni prema Allahu, d.., i tjeraju ljude od islama i pritom
misle e ih to pribliiti Allahu, d.. Ovi drugi slijede svoje strasti
i znaju da grijee prema Allahu, d.., i ne potraje dugo da se pokaju
i trae od Allaha, d.., oprosta.
6. DUNJALUAR NA RAUN VJEREOnaj koji presree na putu, pljaka i
otima blii i drai je Allahu, d.., od onih koji ive i uivaju na
dunjaluku na raun vjere.
Mustafa es-Sibai
7. PLEMENIT PRINCIPSvaki princip je plemenit, osim onog kojeg
vjerski propisi osuuju, koji ovjeka ini neplemenitim.
8. MILOST IZVAN ERIJATSKIH PROPISAMilost koja erijatski nije
dozvoljena je slabost slabanih ili varka onih koji dokaza
nemaju.
9. AKO ELI...Ako eli radostan ivot vodi brigu o svom zdravlju,
ako eli sretan ivot ispunjen zadovoljstvom vodi brigu o svom
moralu, ako eli vjean ivot vodi brigu o svom razumu a ako eli sve
gore spomenuto vodi brigu o svojoj vjeri.
10. OVAJ OVJEK!!!Ovaj ovjek koji u sebi saima i posjeduje veliku
slabost (dok je bolestan) i veliku snagu (dok vodi ratove i kreira
ureaje za izgradnju i ruenje) taj ovjek je sam dovoljan dokaz
postojanja Allaha, d..
11. BOLEST JE KOLABolest je kola koja odgaja ovjeka. Ukoliko
bolesnik uzme pouku od svoje bolesti, onda je ona njemu nagrada a
ne kazna.
12. NE OMALOVAAVAJTE NIKOGA!!!Ne omalovaavajte nikoga ma koliko
bijedan bio; sudbina ga je dovela u takvu poziciju da se ljudi plae
kontakata s njim i boje se njegovih postupaka.
13. ZABLUDA U PRKOS NAUCIovjeanstvo kroz svoju historiju nije
nikada bilo kao to je to danas pod tekim teretom i bremenom zabluda
i praznovjerja uprkos velikom progresu nauke i istraivanjima u
svemiru.
O V A K O
ME
I V O T
N A U I O
14. NEZNANJE JE BOUE OD ZNANJAAko uenjaka njegovo znanje ne
sprijei od moralnog posrtaja, u tom sluaju je neznanje bolje od
znanja.
15. STAJE TO UENOSTNije uenost da poznaje nepoznato, ve je
uenost da iskoristi to znanje.
16. NAJOPASNIJI UUDI PO...Najopasniji ljudi po moral su uenjaci
"morala"-, a najopasniji ljudi po vjeru su teolozi (ljudi
vjere*).
17. LIJEP MORALLijep moral zastire mnoge mahane isto kao to i
loe vladanje zastire mnoge vrline.
18. GROM I KIAGrmljevina koja ne donosi kiu ne ini da trava
raste, isto tako djelo koje nije iskreno u ime Ailaha, d.., ne nosi
dobro.
19. BOGATSTVO I SIROMATVOZapravo, skromnost i pohlepa su
bogatstvo i siromatvo. Stoga, moda je ba siromah bogatiji od tebe a
moda je bogata siromaniji od tebe.
20.UEPOTAI KREPOSTLjepota koja kreposti nema je kao cvijee koje
mirisa nema.
21. UMJERENOST U UUBAVI I MRNJINe pretjeruj u ljubavi i mrnji,
jer e ti prijatelj postati neprijatelj a neprijatelj postati
prijatelj.* Pod ljudima vjere podrazumijevam one koji vjeru uzimaju
za zanat, a u islamu nema ljudi vjere nego postoje faldhi i
ulema.
16Mustafa es-Sibai
22. DOBRI I ZLI UUDIAko dobri ljudi hajr ne ine, Allah, d.., e
dati da zli ljudi vladaju nad dobrima.
23. PODAJ SAVJET...Posavjetuj svoju duu da ne slijedi svoje
prohtjeve, posavjetuj razum svoj da bude oprezan u svojim
razmiljanjima, posavjetuj tijelo svoje da bude krto u svojim
poudama, posavjetuj imetak svoj da se razumno troi, posavjetuj
znanje svoje da stalno vodi brigu iz kojeg izvora se crpi.
24. NEKA TE EJTAN NIPOTO NE POBIJEDI!!!Neka te ejtan nipoto ne
pobijedi u tvojoj vjeri tako to e traiti opravadanje za svaku
pogreku, i traiti fetvu, koja tebi odgovara, za svaki grijeh, jer
halal je jasan i haram je jasan, a ko se kloni sumnjivih stvari
spasio je svoju vjeru i svoju ast.
25.SIGURNO E SVAKO DOBRO DJELO NAGRAENO BITIPotroio sam svoje
zdravlje na ljude, a mali broj njih sam naao da mi pomau u bolesti
mojoj. Ako dobijem za to nagradu od Gospodara svog, onda je On meni
upotpunio Svoju milost i u zdravlju i bolesti. Ko dobro ini,
nagrada mu nee manjkati Dobroinstvo izmeu Allaha i ljudi nee
ieznuti.
26.ZABRANJENA I DOPUTENA POUDAZabranjenapouda je
slasttrenutkapotomgorina trajna, a dozvoljena pouda je slast
trenutka potom praznina trajna, a savladavanje strasti i pouda je
gorina trenutka potom slast vjena.
27. KUKAVILUK I HRABROSTKukaviluk od hrabrosti dijeli
nepokolebljivost srca na trenutak.
17O V A K O ME I V O T N A U I O
28. NEKA TE EJTAN NIPOTO NE PREVARI!!!Neka te ejtan nipoto ne
prevari u tvojoj bogobojaznosti; napustit e te u bijednim i
beznaajnim stvarima, potom te ini pohlepnim u velikim i opasnim
grijesima. I neka te ejtan nipoto ne prevari u tvom ibadetu; omilit
e ti nafilu potom e te nagovarati da napusti farzove.
29. BOLEST KOJA PATNJA NIJE JE...Kako li je divna bolest koja
patnja nije!...odmor je za premorene.
30. DA BOLI NEMA...Da boli nema, bolest bi bila uivanje koje bi
nam omililo ljenost. Da bolesti nema, zdravlje bi unitilo najljepe
osobine milosti kod ovjeka. Da zdravlja nema, ovjek ne bi nikakvu
obavezu obavio niti bi pohitio da kakvo plemenito djelo uini, a da
nema obaveza niti plemenitih djela, ivot ovjeka na ovom svijetu ni
bi imao nikakvog smisla.
31. POKORNOST I POBONOSTNiko zaalio nije ko je Allahu pokoran
bio, niti je oteen bio ko se harama klonio, niti je ponien bio ko
je duu svoju pobonou oplemenio.
32. OLAKANJE I VATRADovoljno ti je od bogobojaznosti osjeaj
olakanja i smirenosti, a dovoljno ti je od grijeha vatra
uznemirenosti i uskraenosti.
33.KAKVE LI RAZLIKE!!!Tvoja pripadnost i pokornost Allahu, d..,
te pribliava Njemu, a tvoja pokornost ejtanu te udaljava od Njega.
Kakve li razlike izmeu onog koji se uzdie ka carstvu Nebesa i onog
koji tone u najdublje tmine!!!
^ r p ^ f j j
18Mustafa es-Sibai
34. NAJGORI LJUDIDvije vrste su najgorih ljudi: uenjak koji
prodaje svoje znanje vladaru i vladar koji prodaje svoj ahiretski
ivot za dunjaluki.
35. NAJVEI USPJEHNajvei uspjeh u ivotu je: da uspije uskladiti
svoje elje i elje svoje supruge.
36. DUG I KRATAK IVOTivot je dug s uzvienimi znaajnim djelima,
kratak je s besposlicama i triarijama.
37.ORUE ONIH KOJI SE ALLAHU VRAAJU!Dobro djelo i nada to je
pravo orue onih koji se Allahu, d.., vraaju.
38. SIROMAHTek kada se ovjeku priblii kraj njegova ivota, shvati
koliko je ivot kratak.
39. ZAKON IVOTAJedan od zakona ivota je i to da se snovi nekih
ljudi ostvaruju a snovi drugih ne ostvaruju, pa kad bi se kojim
sluajem ostvarili svi snovi tad ne bi ni ivjeli.
40. POREENJESvoj ahlak, lijepo ponaanje, moe upotpuniti samo
uporedivi ga s loim ponaanjem drugih ljudi.
41. DIJALOG IZMEU ISTINE I LAIJednog dana su zajedno etali la i
istina. La ree: "Ja sam via od tebe." Istina odgovori: "Ja sam vra
i pouzdanija od tebe." Tad
O V A K O
ME
I V O T
N A U I O
la ree: "Ja sam jaa od tebe." Istina odgovori: "Ja due ivim od
tebe." A la e opet: "Uz mene su prvaci i bogati." Istina odgovori:
"I isto tako Mi uinimo da u svakom gradu velikai postanu grenici i
da u njemu %atnke postavljaju, ali oni sat?io sebi %amke
postavljaju, a da i ne primjeuju (EKEn'am, 123). Tad la odgovori:
"Sada te mogu ubiti." A istini zavri: "Ali, moja djeca e tebe
ubiti, kad-tad."
42. JEDNO OD UDA IVOTAJedno od uda ivota je: da ljudi od ivota
ele ono to e im smrt donijeti.
43. PRIMJER IVOTAivot je poput ljepotice: ako je trai odbit e
te, a ukoliko je ne trai poi e prema tebi.
44. BUDNOST I NEMARNita me nije zaudilo kao budnost sljedbenika
lai i njihovo jedinstvo, kao i nemar sljedbenika istine i njihova
razjedinjenost!
45. LA I ISTINALa je lukava lisica, a istina je mirna koza, da
nije istini Allahove pomoi nikada ne bi pobijedila la.
46. ZNANJEZnanje je poput neobuzdana konja, pokorava se samo
onima koji znaju vladati njime.
47. HRABORSTNije hrabrost kazati istinu kad si siguran, ve je
hrabrost kazati istinu kad ti je ivot u opasnosti.
48. SREASrea je kad je dua vesela i kad je savjest mirna. To vai
za sve ljude.
Tr^nfT' 20Mustafa es-Sibai
49. VJERA ZASNOVANA NA UUBAVI I MRNJIVjeru koju mrnja gradi,
sruit e je osveta. Vjeru koju ljubav gradi, titit e je
dobroinstvo.
50. UGODAN IVOTVjernik sebi ivot ini ugodnim s onim to mu duu
osvjeava, i zato ivi kao potpun ovjek. Nevjernik sebi ivot ini
ugodnim s onim to unitava njegovu ljudskost i zato ivi kao pola
ovjeka.
51. U ALLAHA SE UZDATI I PASIVAN BITIOnaj koji se u Allaha, d..,
uzda kae: "Odoh da radim", a uspjeh kae: "Idem i ja s tobom." Onaj
koji je pasivan kae: "Odoh sjesti da se odmorim", a neuspjeh mu
kae: "Idem i ja s tobom."
52. ISKRENOST I LAIskrenost je orue koje nee izdati svog
vlasnika, makar je se malo nalo kod njega. La je orue koje nee
spasiti svog vlasnika, makar dugo bila uz njega.
53. TAJ NA USPJEHATajna uspjeha u ivotu je da se suoi sa ivotnim
potekoama poput ptice za vrijeme estoke oluje.
54. DA IMANA NIJE...Da kojim sluajem imana nema, ivot bi bio
nerjeiva zagonetka.
55. USTRAJNOSTBudi poput ivota svoga, stalno napreduj i
rasti.
56. LJEPOTA IVOTAKo je spoznao Gospodara svoga, sve u ivotu
lijepim smatra.
21O V A K O ME I V O T N A U I O
57. SNAGA I NEMOBiti snaan znai kloniti se mrnje i
neprijateljstva iako ima mnotvo razloga za to, a slabost je
skrenuti s pravog puta iako ima jako malo razloga za to.
58.VJERNIK! GRIJEHVjernik nije onaj koji ne grijei prema Allahu,
d.., ve je vjernik onaj koji kada se ogrijei prema Allahu, d..,
opet Mu se vrati.
59. RAZLIKA IZMEU VJEROVJESNITVA I VELIKATVARazlika izmeu
vjerovjesnitva i velikatva je: da se veliina i savrenstvo
vjerovjesnika mjeri i poredi s melekima na nebu, divno li je to
koliko su meleki velianstveni! A veliinu i savrenstvo velikaa se
mjeri i poredi s ljudima na Zemlji, runo li je to koliko su ljudi
loi!
60.SVJETLOST I ZEMLJAVjerovjesnitvo je poput neba, govor mu je
svjetlost, a velikatvo je poput zemlje koja se uzdie i postaje
praina, osim velikatva koje se dobija s poslanstvom; takvo
velikatvo je poput svjetlosti zemaljske koja se sjedinjuje sa
svjedou nebeskom.
61.EJTAN0VE IVOTINJESejtan, zaista, ima svoje ivotinje jahalice
pomou kojih dolazi dokle hoe da bi ljudima iskuenja donosio i s
pravog puta ih zavodio, neke od njih su: zli uenjaci, neznalice
sufije, manihejci i heretici, oni koji na raun ljepote i
promiljanja ive, oni koji ive na raun brada i ahmedija*, a
najslabije i najkrae od ovih ejtanovih ivotinja - jahalica su
zloinci koji ostavljaju iza sebe siromatvo, neznanje, izbjeglice.*
Ili: oni koji varaju ljude sa svojim bradama i ahmedijama, a nemaju
nikakve veze sa znanjem i vjerom.
22Mustafa es-Sibai
62.VOJNICI ISTINEZaista istina ima svoje vojnike koji joj slue,
la je jedan od tih vojnika.
63. SREDSTVA ZA OZDRAVLJENJEAko se kod bolesnika sastave brige i
tereti: neka se osloni na Allaha, d.., neka se sjeti ivota
Muhammeda, a.s., neka bude s veselim drutvom, neka slua prijatnu
melodiju, neka razgovara s ljudima aljivdijama, ako postupi tako ve
je napola ozdravio.
64. EJTANOVI INSTRUMENTI, SREDSTVA I DUKATIUmjetnost je ejtanov
instrument, ena je njegovo sredstvo pomou kojeg ljude zavodi, a zli
uenjaci su njegovi dukati.
65. SLASTSlast Allahovih, d.., robova je u molitvi, slast
uenjaka je u razmiljanju, slast velikodunih je u dobroinstvu, slast
onih koji red u drutvu uspostavljaju je u uputi ljudi ka putu
pravom, a pak slast onih koji su zli ljudi je u svai i prepirci,
slast onih koji vole ruiti i kritikovati je u uvredi drugih, slast
onih koji su zalutali je u zavoenju drugih i neredu na Zemlji.
66.ALLAH, D..Pametan vidi Allaha, d.., u svakoj pojavi: vidi Ga
u savrenom ureenju oko sebe, vidi Ga u svim ljepotama i
zadivljenostima oko sebe, vidi Ga u savrenom stvaranju oko sebe,
takoer vidi Ga i u kaznama koje je propisao onima koji su
nepravedni i grijeni.
67. SUDBINA I PREDODREENJESudbina i predodreenje su tajna Boije
jedinosti, sudbina i predodreenje su jasan dokaz znanja, sudbina i
predodreenje su bezbjednost i sigurnost u poretku kosmosa.
23O V A K O ME I V O T N A U I O
68.TVOJE POSTOJANJE JE DOKAZ ALLAHOVA POSTOJANJATvoje neznanje
ti je dokaz Njegovog znanja, tvoja slabost ti je dokaz Njegove moi,
tvoja krtost ti je dokaz Njegove dobrote i plemenitosti, tvoja
ovisnost ti je dokaz Njegove neovisnosti, tvoja skoranjost i
prolaznost ti je dokaz Njegove vjenosti, tvoje postojanje ti je
dokaz Njegova postojanja, pa kako moe pored sebe samog traiti druge
dokaze o postojanju Allaha, d..
69. GDJE? I KAKO?Kako moe rob grijeiti prema Njemu a svjedok je
Njegove moi? I gdje e pobjei rob od Njega, kad e Ga nai i ispred
sebe i iza sebe? I kada e Ga rob zaboraviti kad mu On neprekidno
daruje blagodati Svoje.
70. ALLAH NAS JE POTEDIOKad bi nam Allah, d.., dao mo da vidimo
ljude kakvi su oni, ta njihova djela kau o njima, vidjeli bi jedni
druge da smo poput vukova, pasa, magaraca ili svinja, ali Allah,
d.., nas je potedio toga.
71. ESTITOSTestitost je put iji poetak je plemenitost, sredina
je sigurnost, a kraj tog puta je Dennet.
72. DUNJALUKDunjaluk, poinje plaem, sredina mu je muka i trud, a
kraj mu je rastanak. Potom slijedi ili vjeno uivanje ili vjena
patnja.
73. PAMETNA I GLUPAAPametna ena je melek koji ima dva krila i
leti s muem svojim na njima. Glupa ena je ejtan koji dva roga ima,
i mua svoga ubada njima.
Mustafa es-Sibai
74. PAMETAN I GLUPANPametan vatru pali da bi se njome ugrijao, a
glupan vatru pali da bi se njome zapalio.
75. GDJE "DOBRO" STANUJE"Dobro" je Gospodara svog upitalo: "Gdje
u nai sebi mjesto?" Gospodar mu je odgovorio: "U srcima onih koji
su ponizni prema Meni i u srcima onih koji su Me spoznali."
76. OPTIMIZAMAko si optimistian u svojim pogledima na ivot,
primjetit e lijepo u svakoj pojavi, ak i u onom to je runo e nai
neto lijepoga.
77. SKROMNOSTNe vodi brigu o tome hoe li bogat biti, nego vodi
brigu da siromaan ne bude, a izmeu siromatva i bogatstva ive
skromni ljudi.
78. KRILALeti ka Allahu, d.., na krilama. Jedno krilo neka ti
bude ljubav prema Njemu, a drugo krilo oslonac na Njega.
79. PUNO SRCEU sanduku ispunjenom dragim kamenjem nema mjesta za
ljunak, a u srcu ispunjenom istinskom mudrou nema mjesta za sitnice
i besposlice.
80. SRETNE OKOLNOSTIModa sretne okolnosti i prate one koji su
nevaljali, ali ih one ne ine sretnicima. A moda sretne okolnosti
idu na ruku onima koji su nepravedni, ali ih one ne ine
besmrtnicima.
25O V A K O ME I V O T N A U I O
81. BLAGODAT RAZUMADjeca i luaci ne znaju za tugu, iako je tako
opet su odrasli, razumom obdareni ljudi, sretniji od njih.
82. BOLOVIBolovi su put za vjeni ivot velikim ljudima, ljudima
koji vrstu volju imaju, a put ljenosti i nerada je za male
ljude.
83. ISHODPohvalno uivanje je ono nakon kojeg je dua sretna i
zadovoljna, a ako je dua nakon uivanja grjena i nezadovoljna, takvo
uivanje je otrov za duu.
84. ISTINA 0 UIVANJU I PATNJIUivanje i patnja zavise o predodbi
ljudi prema pravom smislu ovih osjeaja, pa koliko samo ima
raznoraznih uitaka koje neki ljudi, koji nisu poput tebe, smatraju
patnjama i obratno koliko ima raznoraznih patnji i muka koje neki
ljudi, koji nisu poput tebe, smatraju uicima.
85. PATNJA JE ISPITPatnja je ispit za vrline due i istanavanje
njenih nadarenosti i sklonosti.
86. PATNJA I SLASTDa patnje nema, ovjek ne bi uivao u slastima.
Malo je istinskih slasti u kojima nema patnje i malo je patnji u
kojima slasti nema.
87. VJEROVANJEIman nam daruje na ovom svijetu ono sa im uvijek
osvajamo ljudska srca: povjerenje, potenje, iskrenost, ljubav i
lijep odnos s ljudima.
26Mustafa es-Sibai
88. UMILJEN OVJEKUmiljen ovjek je onaj kojem ejtan pue u mozak,
ini ga slijepim, pokvari mu smisao za lijepo i takav ovjek je
deformirano stvorenje.
89. LAOVINA I VARALICAKo ima povjerenja u sebe taj ne lae, ko
dri do svoje asti taj ne vara.
90. ISTINA I U UBAVIstine radi nebesa i Zemlja stvoreni su,
ljubavi radi postoje.
91. MIRIS DENNETAOnaj koga vole dobri robovi Allahovi, taj i
miris Denneta moe osjetiti.
92. AKO ELI ZNATIAko eli znati svoj poloaj kod Allaha, d..,
pogledaj gdje te je postavio i sa im te je uposlio.
93.ZNAENJE IBADETAIbadet je nada roba Allahova, d.., da ga
njegov Gospodar sauva kao Njemu poniznog roba.
94. VJERNIK I NEVJERNIKVjernik je slobodan pa taman da je uhapen
i u lancima okovan, a nevjernik je zarobljen pa makar sve njegovo
bilo, itav dunjaluk.
95. ZNAK DA JE ALLAH S TOBOM ZADOVOUANJedan od znakova da je
Allah, d.., s tobom zadovoljan ja to da On tebe trai prije nego to
ti Njega trai, i da On tebi pokazuje put ka Njemu prije nego to ti
ka Njemu put trai.
27O V A K O ME I V O T N A U I O
96. POTREBA ZA ALLAHOMAllah, d.., je znao da ti svoju ljubav ne
bi poklanjao samo Njemu, pa te je primorao da se svim svojim biem
posveti samo Njemu.
97. PTICA ZAROBUENICAKoliko samo ima ptica koje misle da
slobodno po nebu lete, a one su, ustvari, zarobljenice u svojim
kafezima. To su oni zavedeni, zli uenjaci.
98.ZDRAVLJE I BOLESTAko ti Allah, d.., bolest da, pa se ti Njemu
posveti, uinit e da ozdravi. A kada ti Allah, d.., zdravlje podari
a ti se od Njega okrene, uinit e da se razboli.
99. BITI PRISAN S ALLAHOMAko Allah, d.., kod tebe izazove osjeaj
udaljenosti od tebe samoga i osjeaj prisnosti s Njim, znaj da ta je
Allah d.., zavolio.
100. ZNAK DA SI KOD ALLAHA, D.., DOBRO PRIMLJENAko te Allah,
d.., dobro primi, On ti pripie i dobra djela koja nisi uradio, a
ako Allah, d.., nije s tobom zadovoljan, On tvoja dobra djela
pripie drugom.
101. ISKRENOSTUkoliko ne bude primljeno nijedno djelo, osim onog
koje smo iskreno uradili Allaha, d.., radi, u tom sluaju mi emo
uistinu propasti.
102.
ZAROBLJEN I OSLOBOEN
Pokoran grijehu svome, taj je zarobljen, a pokoran Allahu, d..,
taj je osloboen.
Mustafa es-Sibai
103. ROB ROBA I ROB GOSPODARARob roba se moe osloboditi pomou
svog novca, a rob Gospodara moe se osloboditi samo svojim dobrim
djelima.
104. NEPOSLUNOST I POKORNOSTNeposlunost je zatvor, nesrea i
sramota. Pokornost je sloboda, srea i ponos.
105. TRENUTAK!Izmeu neposlunosti i pokornosti Allahu, d.., je
trenutak, hoe li dua pobijediti svoju strast ili ne.
106. RAZLIKA IZMEU DVA SABURAOsaburati svoju strast je mnogo tee
nego biti strpljiv u borbi, i vea nagrada je za taj sabur. Jer
hrabar ovjek ulazi u borbu eljan da kua slast pobjede, i kada se
borba rasplamsa, on osjeti zanos te ivne i povikuje. Vjernik borei
se protiv svoje strasti osjea gorinu te borbe pa kada ustraje u
svom saburu njegova dua mu okrene lea i pone jadikovati. Dakle,
hrabar ovjek se bori protiv svojih neprijatelja da bi ga drugi
vidjeli, da bi se proulo o njemu, radi nagrade Allaha, d.., a
vjernik se bori protiv svojih strasti samo da bi bio pokoran
Allahu, d.., i radi nagrade Njegove.
107. MUNADAT!Gospodaru moj, ako je i meu Tvojim poslanicima bilo
onih koji su odabraniji i odluniji i onih koji to nisu, a svi oni
su bili Tvoji miljenici, pa zar nema i meu Tvojim robovima onih
koji se po strpljivosti istiu i onih koji se ne istiu, a sve e ih
Ti od vjene kazne spasiti!!!
108. MUNADAT!Gospodaru moj, tako ti Tvoje neizmjerne moi, mi
grijehe nismo inili da bi Tebi naudili niti za takvo to hrabrosti
imamo, mi grijehe
29O V A K O ME I V O T N A U I O
nismo inili zato to smo smatrali da je to dozvoljeno, naprotiv,
nae due i nae strasti su nas savladale uprkos Tvojoj neizmjernoj
milosti i oprostu. Pa ako nas bude proganjala sablast grijeha, mi
emo sigurno potraiti utoite od grijeha kod Tebe, u Tvojoj uzvienoj
blizini. Ako se grijesi oko nas ukorijene i budu izraziti i jaki,
mi emo se sigurno osloboditi od njih pomou Kur'ana Tvoga i
istinitog obeanja u njemu. Ako ejtan bude zavodio i mamio due nae
na grijeh i inio ga slatkim, iman e sigurno primamiti srca naa onim
koja su pokajnicima obeana, u prostranstvima Deneta Tvoga. Ako nas
ejtan savlada na trenutak, mi emo sigurno uz Tvoju pomo savladati
njega za vjenost cijelu. Ako je ejtan lagao u svojim obmanama,
Allah, d.., e sigurno odrati svoje obeanje.
109. ZATO VJERNICI NE PROMOVIU VRLINE POSLANIKA MUHAMMEDA,
S.A.V.S.Kada ljudi zavole nekog ovjeka, onda prikriju njegove
mahane, a razglase njegove vrline. Pa zato vjernici ne razglase
vrline njihova poslanika Muhammeda, s.a.v.s., a usto on uopte nema
mahana.
110. ALLAHOV POSLANIK MUHAMMED, S.A.V.S., I DRUGI POSLANICIAko
je Musa, a.s., razdvojio more, te se pojavio pijesak i kamenje, pa
i Muhammed, s.a.v.s., je razdvojio mnoga mora ljudskih dua, te su
se pojavili pravi i istinski velikani. Ako je Allah, d.., za
trenutak zaustavio Sunce i odgodio njegov zalazak zbog poslanika
Juea, a.s., pa Allah, d.., je dao na dunjaluk Muhammeda, s.a.v.s.,
koji je poput sunca koje nee zaci dok je ivota na ovom svijetu. Ako
je Isa, a.s., oivljavao mrtve koji su potom opet umirali, pa i
Muhammed, s.a.v.s., je oivio mnoge narode koji potom nisu
umrli...
30Mustafa es-Sibai
111. KAD SE SRCE ISPUNI...Kad se srce ispuni ljubavlju, lice kod
ovjeka zablista, a kad se srce ispuni strahopotovanjem i zvijeri mu
postanu pokorne. Kad se srce ispuni mudrou tada misli kod ovjeka
postanu ispravne, a kad se srce ispuni strau kod ovjeka dou do
izraaja stomak i spolni organ.
112. RAUN NEE POLAGATI...Teki bolesnik je poput onoga koji
spava: bunca i neodmjereno govori, ali za to raun nee polagati.
113. NE SAVJETUJ!Ne savjetuj onoga koga su strasti njegove
savladale, sve dok mu se ne vrati barem dio njegova razuma.
114. SVAKA UUBAV OSTAVUA NETO IZA SEBELjubav prema Allahu, d..,
ostavlja iza sebe blagostanje, ljubav prema ljudima ostavlja iza
sebe kajanje, ljubav prema supruzi ostavlja iza sebe bezumlje.
115. AKO TVOJA DUA STREMI...Ako tvoja dua stremi grijeh uiniti,
podsjeti je na Allaha, d.., ukoliko te ne poslua, podsjeti, je na
ahlak dobrih ljudi, ukoliko te ne poslua, podsjeti je na sramotu od
ljudi, ukoliko te ne poslua, znaj da si ti ve od tog trenutka
postao ivotinja.
116. PRIKRIJ MAHANESvaki ovjek ima mahane, pa prikrij mahane da
ne bi imao trajne posljedice!
117. BUDI OPREZAN I POURI!Ako te Allah, d.., opskrbio
blagodatima a ti Mu nisi posluan, znaj da je Allah, d.., milostiv
prema tebi, a ako prikrije tvoje mahane i ne eli da te osramoti,
znaj da On eli da se ti Njemu to prije vrati.
31O V A K O ME I V O T N A U I O
118. VRSTE LJUBAVILjubav je bolest srca, ukoliko se ljubav
odnosi na neto bezvrijedno, onda je to bolest djeteta, ukoliko se
odnosi na grijeh onda je to bolest glupaka, ukoliko se odnosi na
neto prolazno onda je to bolest bolesnika, ukoliko se vee za Vjenog
i Uzvienog, onda je to bolest poslanika i iskrenih vjernika.
119. IZMEU STRAHA I NADEPlai nas Njegovom kaznom, pa gdje je
onda milost Njegova? Daje nam nade u milost Njegovu, pa gdje je
onda kazna Njegova? Dvije stvari uvijek su prisutne: milost Njegova
i kazna Njegova, zato je i na vjerniku da bude u dva stanja koja su
meusobno nerazdvojna: strah od Allahove, d.., kazne i nada u
Allahovu, d.., milost.
120. LOE NAKON DOBROG DJELAKo prema tebi lijepo postupi, a potom
ti loe uini, natjerat e te da zaboravi njegovo dobroinstvo.
121. KADA BI TI...!Kada bi se ti na Allaha, d.., oslanjao onako
kako se treba oslanjati, nikada se ne bi plaio za svoju budunost,
kada bi ti imao potpuno povjerenje u Allahovu, d.., milost, nikada
ne bi izgubio nadu u Njegovu utjehu, kada bi ti bio potpuno ubijeen
i uvjeren u Allahovu, d.., mudrost, nikada ne bi bio nezadovoljan
Njegovom odlukom i presudom, kada bi ti bio potpuno zadovoljan
Allahovom, d.., pravdom, nikada ne bi sumnjao kakav e biti ishod
onih koji su nepravedni na Zemlji bili.
122. U TJESNACIMA I BESPUIMAU tjesnacu prolaznosti dua mi se
izgubila, pa sam je naao u vjenosti Allahovoj, d.. U bespuima
izgubio sam svoj cilj, pa sam ga naao u Knjizi Allahovoj, d.. U
guvi povorke izgubio
32Mustafa es-Sibai
sam svoju jahalicu, pa sam je naao kod Poslanika AJlahovog, d..,
. Muhammeda, s.a.v.s.
123. DA NIJE...Gospodaru moj, da nije Tvoje milosti prema meni,
ja bih rtva svojih strasti bio, da nije Tvoje upute meni, ja bih
zatvorenik svojih samoobmana bio, da nije Tvog dobroinstva prema
meni, ja bih prognanik svojih elja bio, da nije Tvoje zatite meni,
ja bih prognanik svojih nevaljalosti bio, da nije Tvog oprosta
meni, ja bih rtva svojih grijeha bio.
124. VJERA I ODGOJVjera ne negira nagone nego ih pripitomljava,
a odgoj ne mijenja narav nego je vaspitava.
125. OTROUMNOST I HRABROSTOtroumnost je da ljubomorno uva
svetinje Allaha, d.., pomo je da se brzo odazove pozivu Allaha,
d.., hrabrost je da pouri u pomo vjere Allaha, d.., muevnost je da
uva najblie svoje, velikodunost je da ne odbije naredbu niti
zabranu Allaha, d..
126. KARAKTER PLEMENITIHPlemeniti ljudi ophode se s povjerenjem
s drugima, stalno imaju lijepo miljenje o drugima, i bez obzira na
pogreke drugih imaju dobre i prijateljske odnose s njima.
127. TA JE TO UISTINU FIKH?Fikh je da ispravno razumije Allahov,
d.., zakon, da ispravno razumije ivot i ponaanje Muhammeda,
s.a.v.s., da ispravno razumije ivot i ponaanje ashaba Muhammedovih,
s.a.v.s.
128. KADA E ISTINE NA VIDJELO IZAI?U tekim situacijama nevaljao
karakter e na vidjelo izai, u iskuenjima zdravo rasuivanje e na
vidjelo izai, u vlasti laan
33O V A K O ME I V O T N A U I O
ahlak e na vidjelo izai, u imetku bogobojaznost e na vidjelo
izai, na visokom poloaju istinska dareljivost e na vidjelo izai, u
nevolji iskreno prijateljstvo e na vidjelo izai.
129. NEKA TE NIPOTO NE OBMANE !...Neka te nipoto ne obmane suza
pobona ovjeka, moda je pustio zbog dunjalukog gubitka, neka te
nipoto ne obmane smijeak nasilna ovjeka, moda je zbog vrstine obrua
na njegovu vratu, neka te nipoto ne obmane primirje vjerolomna
ovjeka, moda mu je pribjegao da bi te napao dok ti spava, neka te
nipoto ne obmane pla tvoje ene, moda ona plae zbog toga to nije
uspjela da te nadvlada!
130. UVAJ SE DA TE EJTAN NE ISMIJE...uvaj se da te ejtan ne
ismije u est situacija: u trenutku kada si ljut i srdit, kada
pokazuje svoj ponos, kada si u svai i raspravi, kada pokazuje svoju
bogobojaznost,- kada si u zanosu dok dri govor mnotvu ljudi, kada
plae dok vai ljudima.
131. UVAJ SE NEZAHVALNOG OVJEKAuvaj se onoga ko je neplemenitog
porijekla, moda e na vidjelo izai njegovo loe porijeklo kada ti
bude najpotrebnije njegovo prijateljstvo, i uvaj se navike
nezahvalnog ovjeka, moda e na vidjelo izai ta njegova navika kada
ti bude najpotrebnija njegova pomo.
132. UVAJ SE!!!uvaj se pakosna ovjeka kada vlast u svojim rukama
ima, uvaj se neznalice kada presudu donosi, uvaj se pokvarena
ovjeka kada zapovijeda, uvaj se gladnog ovjeka kada nadu izgubi,
uvaj se vaiza, koji se pretvara da je poboan, kada mu se broj
pristalica povea!!!
Mustafa es-Sibai
133. PRIMJER NAINA IVOTA VJERNIKANai ete sigurno tri pokazatelja
vjernikova naina ivota: njegovo robovanje Allahu, d.., savjetovanje
ljudi, trud za dobra djela.
134. PRIMJER KARAKTERA VJERNIKANai ete sigurno tri pokazatelja
vjernikova karaktera: kada govori istinu govori, povjerene emanete
ispunjava, od harama se sustee.
135. AH LAK VJERNIKANai ete sigurno tri pokazatelja vjernikova
ahlaka: ne obraa panju na uvrede i ponienja, prata kada je to u
njegovoj moi, pomae prijatelju iako je i njemu pomo potrebna.
136. LIJEP AHLAKKome je Allah, d.., lijep ahlak darovao, neka ga
ne brinu blagodati dunjaluka koje su ga zaobile.
137. LICEMJERLicemjer je osoba koja nikakvu vanost svojoj dui ne
pridaje, u onoj mjeri u kojoj je kod njega znaajana dunjaluka
korist./
Munafikje poputglumca u poaritu, njemu pripada glumaka la^ ali
mu ne pripada aplau^ i potovanje publike.
138. OPRAVDANJEJedne prilike reeno je munafiku govorniku: "Zato
se uvijek dodvorava novom vladaru?" Odgovorio je: "Pa tako je
Allah, d.., srce stvorio, da je promjenjivo, jer nepromjenjivost
srca, protivi se Allahovoj, d.., volji!"
139. JEDNA OD KAZNI ZA ZAJEDNICU...Allah, d.., e za grijehe
kazniti na dunjaluku prije ahiretske kazne, jedna od kazni na ovome
svijetu za zajednicu, u kojoj se rairila
35O V A K O ME I V O T N A U I O
nepravda i nasilje, jeste da Allah, d.., odredi da vladaju tom
zajednicom nepravedni i najgori meu njima. "Kad hoemo da jedan grad
unitimo, onima koji su se na rasko navikli prepustimo da se
ra^vratu odaju i da tako %aslu%e ka^nu pa ga onda do temelja
ra^ruimo" (ElIsra\ 16.)
140. ALLAH OVA, D.., VAGASiromah je Allahova, d.., vaga na
dunjaluku, siromasima se mjeri pravednost i nepravednost drutva u
kojem ivimo.
141. ALLAH, D.., JE NAJPRAVEDNIJI VLADARAllah, d.., je naredio
da siromah dobije svoje pravo, a i da bogata dobije svoje pravo, pa
su vjerski poglavari varalice titili pravo bogataa, a nisu titili
pravo siromaha, te je ejtan pojeo pravo bogatog titei ga od prava
siromaha, rekoh, Allah, d.., je najpravedniji vladar.
142. EJTANOV PROPISNisu bili zadovoljni kako im Allah, d..,
propisao obaveze prema njihovu imetku, pa je Allah, d.., dao da
njima vladaju oni koji s imetkom postupaju po ejtanovim
propisima.
143. GDJE SI TIOni jedni druge pitaju za Tebe: "Gdje si Ti?"
Velikog li uda, kako su oni slijepi, ta je s njima!!! Kada si to Ti
bio skriven, pa da pitaju za Tebe? Zar nisi Ti u oima naim i uima
naim? Zar nisi Ti u vodi naoj i zraku naem? Zar nisi Ti u osmijehu
djeteta i cvrkutu bulbula? Zar nisi Ti i na nebu i na Zemlji? Zar
ne pripada Tebi ama ba sve? Zar nisu ovi Tvoji ajeti, dokazi o
Tebi? Zar nisi Ti sve ovo savreno stvorio, o Stvoritelju najbolji?
Zar nisu Tvoji mudri ajeti vidljivi u malom i velikom svemiru Tvom?
Pa kako se samo usuuju ovi pitati za Tebe, mora da su slijepi, da
nita ne vide? "Na
36Mustafa es-Sibai
nebesima i na Zemlji, %aista, postoje dokazi ^a one koji
vjeruju; i stvaranje vas i ivotinja koje je razasuo dokazi su ljude
koji su vrsto ubijeeni; i smjena noi i dana i kia koju Allah s neba
sputa da pomou nje ^etnlju, nakon mrtvila njezina,. osnvi i
promjena vjetrova dokazi su ljude koji imajupattieti." (ElDasije,
35.).
144. GDJE JE TVOJA MUDROST?Oni jedni druge pitaju o Tvojoj
mudrosti, u bolesti i gladi, zemljotresu i katastrofi, smrti
najbliih i dugu ivotu neprijatelja, slabosti dobrih ljudi i moi
nepravednih ljudi, rairenosti nepravde i mnotvu zloinaca, oni jedni
druge pitaju o Tvojoj mudrosti u ovim pojavama a Ti si prema
robovima Svojim veoma blag i milostiv? Velikog li uda, kako su oni
kratka, vida i plitka razuma, oni kada nekog ovjeka dre i smatraju
mudrim i uenim, potpuno mu postanu posluni, sva djela takva ovjeka
neznajui im sutinu, smatraju dobrim djelima, a Ti....Ti, o
Stvoritelju nebesa i Zemlje, Stvoritelju noi i dana, o Ti Koji
Suncu i Mjesecu putanje odreuje, 0 Ti Koji kiu s neba sputa i
vjetrove alje, o Ti Koji si ovjeka u najljepem obliju i na
najsavreniji nain stvorio...Ti si zaista mudar i Sveznajui, Ti si
Svemilosni Samilosni, Ti si zaista Predobar 1 dobro
Obavijeteni...Oni teko podnose Tvoju mudrost u onome to ih alosti i
tetu im nanosi, a vjeruju u Tvoju mudrost kada im koristi i sreu
donosi, moda oni Tvoju mudrost mjere prema onome to oni imaju i
prema onome to oni znaju? Ili je tako ili je ovjek zaista okrutan i
neznalica veliki?!
145. POBJEDA VJERNIKAZa vrijeme nasilja i tmina, sve sama tmina
u tmini, za vrijeme velikih kolona zla, jedne iza drugih odmah
dolaze, kada vladaju velika nepovjerenja meu ljudima, jedna na
druga se nastavljaju, kada se uju vreve uragana, i eksplozije
vulkana, za vrijeme talasa koji
O V A K O
ME
I V O T
N A U I O
jedni o druge udaraju....vjernici utoite i spas trae u imanu
svom, pa im se srca ispune smirenou i spokojnou, vjernici obaveze
prema Allahu, d.., izvravaju, pa ih Allah, d.., obilno obasipa
sigurnou Svojom i zadovoljstvom Svojim, vjernici se vraaju Kurbanu,
koji je uputa njihova, pa postanu ljudi puni mudrosti i znanja,
vjernici se oko Poslanika, s.a.v.s., njihova okupljaju, pa ih
Poslanik, s.a.v.s., u vjeri ojaa i uvrsti... tada, padajui na
seddu, skruenih srca, vjernici Allahu, d.., dovii ue: "Gospodaru
na, onoga koga Ti bude u vatru bacio Ti si ve osramotio, a
nevjernicitna nee niko u pomopritei. Gospodaru na, mi smo uli
glasnika kojiporiva u vjeru;, Vjerujte u Gospodara vaeg!' i mi smo
mu se odazvali. Gospodaru na, oprosti nam grijehe nae i prei preko
hravih postupaka naih, i uini da poslije smrti budemo s onima
dobrima. Gospodaru na, podaj natn ono to si nam obeao po
poslanicima Svojim i na Sudnjem danu nas ne osramoti! Ti e, doista,
Svoje obeanje ispuniti!" (Alu Imran, 192194.) Zatim, Gospodar
njihov im se odaziva istinitim obeanjem: "I Gospodar njihov im se
odaziva: ,Nijednom trudbeniku izmeu vas trud njegov neu ponititi,
ni mukarcu ni %eni vi ste jedni od drugih. Onima koji se isele i
koji budu z^ ^aviaja svog prognani i koji budu na putu Mome mueni i
koji se budu borili ipoginuli, sigurmo u preko hravih djela
njihovih prei i sigurno u ih u d^ennetske bae, kro% koje e rijeke
tei, uvesti; nagrada e to od Allaha biti. A u Allahaje nagrada
najljepa'." (Alu Imran, 195.) Potom, Gospodar njihov upoznaje
vjernike sa sudbinom skupina, grupa, kolovoa i velikaa nevjerstva i
zablude, rijeima: "Neka te nikako ne obmanjuje to to oni koji ne
vjeruju po ra^iiim %emljama putuju: kratko umivanje, a poslije
D^ehennem e biti mjesto gdje e boraviti, a uasnoje to prebivalite!"
(Alu Imran, 196197.). Nakon toga, Allah, d.., podstie vjernike na
borbu i kazuje im kako i na koji nain e pobijediti: "O vjernici,
budite strpljivi i i^drjjivi, na granicama bdijte i Allaha se
bojte, da biste postigli ono to petite!" (Alu Imran, 200.)
38Mustafa es-Sibai
I kreu vjernici u borbu, glasno govorei: "Gospodaru na, ne
dopusti srcima naim da skrenu, kad si nam ve na pravi put ukapao, i
daruj nam Svoju milost; Ti si, uistinu, Onaj koji mnogo daruje!"
(Alu Imran, 8.) I vjernici poinju borbu, a ue: "Gospodaru na, Ti e
sakupiti sve ljude na Dan u koji nema nikakve sumnje Allah e,
%aista, odrati obeanje." (Alu Imran, 9.) I Knjiga vjenosti e
zapisati ishod bitke sa samo tri rijei: "I Allahovom voljom, ih
porazie."( El-Bekare, 251.)
146. PERIODI DOBRANikada, ak ni u jednoj jedinoj epohi povijesti
ovjeanstva, nije bilo vie ljudi dobra, onih koji su u dobro
pozivali, od zlih ljudi, niti su ak bili podjednaka broja. Ali
periodi dobra, razdoblja kada dobro dominira, su ti u kojima su
dobri ljudi mogli svoja kormila upraviti.
147. ON SE SMIJE, A PLAEIstinski sretan i zadovoljan ovjek je
onaj koji se smije a srce mu plae, on pjeva a dua mu je tuna./
148. DA BI TE UUDI VOLJELI...Da bi te ljudi voljeli, napravi im
mjesta, ne smetaj im, da bi ljudi pravedno prema tebi postupali,
otvori im srce svoje, da bi ti prema njima bio pravedan otvori im
razum svoj, a da bi bio miran od ljudi, odreci se svog prava,
ponekad, u njihovu korist.
149. KAZNA...Kazna za pametna ovjeka je boravak u zatvoru s
nerazumnom osobom, kazna za iskusna ovjeka je da dobije za pomonika
neiskusnu osobu, kazna za uenjaka je da znanje njegovo ocjenjuju
neznalice, kazna za mukarca je da bude izabran kao sudija enama, a
kazna za enu je da joj zabrane govoriti.
39O V A K O ME I V O T N A U I O
150. PATRIOTIZAM, INTELIGENCIJA I STRASTIPatriotizam gradi
temelje drave, inteligencija temelje drave ini vrstim i jakim, a
strasti ih rue i ine stovaritem.
151. DIJALOG IZMEU VUKA I OVCEVuk ovci jedne prilike ree:
"Pouzdaj se u mene, pa u te povesti do bujnog i plodnog ispasita."
Ovca mu odgovori: "Ja, zaista, u tvojim oima vidim kosti mojih
prijateljica." Vuk na to kaza: "Ja, sigurno, nisam pojeo tvoje
prijateljice, nego, neki drugi vuk ih je pojeo." A potom ga ovca
upita: "Jesi li to ti promijenio svoju narav, pa nee uraditi kao to
bi drugi vukovi uradili"?
152. DRAVA VJERNIKA!Razum jednog filozofa u havi dravu gradi,
razum jednog pripovjedaa na vodi dravu gradi, razum jednog tiranina
na magacinu baruta dravu gradi, a razum vjernika, korijen njegove
drave stameno stoji, dok grane ka nebu izvija, tako vjernikov razum
dravu gradi.
153. VJENI IVOT...Jedan uenjak vjeni ivot sebi svojom naukom
postie, jedan filozof vjeni ivot sebi svojim razmiljanjima i
teorijama postie, jedan Poslanik vjeni ivot sebi svojom objavom i
poslanstvom postie, jedan reformator drutva vjeni ivot sebi uz pomo
svojih drugova postie.
154. ELI TI DOBRO UINITI, PRITOM TI TETU NANESEJedan od tvojih
drugova eli ti dobro uiniti, a pritom pogrijei i tetu ti nanese,
ako se istinski potrudio oprosti mu, a ako je to uradio iz nemara,
vie se ne oslanjaj na njega.
155. PASOAllah, d.., je stvorio imetak da bio ljudima paso pomou
kojeg e u Dennet ui, ali su ga nezasiti ljudi promijenili u paso s
kojim e u Dehennem ui.
40Mustafa es-Sibai
156. KAKO SE IZNEVJERI ISTINAIstinu e iznevjeriti samo uljezi u
skupinama pravovjernih, neiskusni kada vlast dobiju, spavalice za
vrijeme deure im, i oni koji su skloni neredu kada oruje nose.
157. KADA ALLAH, D.., ELI...Kada Allah, d.., eli da oduzme
blagodat od nekog roba Svog, zanemari voditi brigu o njemu, kada
Allah, d.., eli da podari blagodat nekom robu Svom, lijepu budunost
mu pripremi, kada Allah, d.., eli da u blagodati stavi na ispit
nekog roba Svog, probudi razum njegov i strast njegovu, pa ako
pobijedi strast njegova razum njegov, e takav rob nije bio dostojan
Allahove, d.., blagodati.
158. KO VEE SRCE SVOJE ZA...Ko vee srce svoje za dunjaluk, taj
slast osamljivanja s Allahom, d.., nee okusiti nikada, ko vee srce
svoje za zabavu i razonodu, taj slast i ljepotu uenja Kur'ana nee
okusiti nikada, ko vee srce svoje za ugled i visok poloaj, taj
slast skromnosti i poniznosti pred Allahom, d.., nee okusiti
nikada, ko vee srce svoje za novac, taj slast davanja zajma Allahu,
d.., nee okusiti nikada, ko vee srce svoje za strasti poude, taj
slast razumijevanja Allahovih, d.., zakona nee okusiti nikada, ko
vee srce svoje za enu i djecu svoju, taj slast borbe na Allahovu,
d.., putu nee osjetiti nikada, a ko puno dunjalukih elja ima, taj
kod sebe ljubav prema Dennetu nee osjetiti nikada.
159. IZMEU...Izmeu tuge i sree je sjeanje na ishod konani, izmeu
Denneta i Dehennema je sjeanje na ivot i smrt, izmeu napretka i
zaostalosti je sjeanje na cilj i svrhu, izmeu reda i nereda na
\
i-" "S-"
41O V A K O ME I V O T N A U I O
Zemlji je buenje svijesti, izmeu pogreke i ispravnosti je buenje
razuma.
160. UKOLIKO VRSTU VOUU IMA...Ukoliko vrstu volju ima da do
Allaha, d.., doe, On prui ka tebi ruke Svoje, ukoliko vrstu volju
ima da pred Allahom, d.., stoji i ispit polae, On ti olaka i vodi
te ka Njemu putem svjetlosti Njegove.
161. AKO SI ISKREN PREMA ALLAHU, D.....Ako si iskren prema
Allahu, d.., u tvojoj pobonosti na ovom svijetu, On e ovaj dunjaluk
omraziti tebi, ako si iskren prema Njemu u tvojoj elji za ahiretom,
On e omiliti dobra djela, ahiretska, tebi, ako si iskren prema
Njemu u tvojoj vrstoj odluci da eli u Dennet ui, On e kljueve
dennetskih bai dati tebi, ako si iskren prema Njemu u tvojoj
ljubavi prema poslaniku Njegovu, Muhammedu, s.a.v.s., On e
slijeenje Muhammeda, s.a.v.s., uiniti dragim tebi, ako si iskren
prema Allahu, d.., u tvojoj ljubavi da jedva eka susret s Njime
Uzvienim, On e sve zastore i prepreke na tom putu, osim zastora
svjetlosti*, ukloniti tebi.
162. TVRDNJA 0 UUBAVILjubav koja je samo na rijeima je, ustvari,
samo tvrdnja o ljubavi, ljubav koja bez iskrenosti je, samo nevolja
je, ljubav koja bez tajni je, jadna i tuna je.
163. MUNADAT!Gospodaru moj, Ti si nas pozvao u vjeru islam, pa
smo povjerovali u Te, pozvao si nas na rad, pa smo radili u ime
Tvoje, obeao si nam pobjedu, pa smo istinitim obeanje smatrali
Tvoje, pa ako nas ne pomogne Ti, to je samo zbog slabosti imana
naeg, ili propusta* Zastor svjetlosti: zastor koji spreava roba da
golim okom vidi Stvoritelja svog (op. prev.)
42Mustafa es-Sibai
u radu naem, prije e biti da smo imali propusta u radu naem nego
li to ima slabosti u imanu naem. Tako Ti silne moi Tvoje, sve
nevolje koje smo proivjeli, samo su poveale vjeru nau u Te, i dani
koje smo proivjeli samo su nam poveali o Tebi znanje, pa Ti isuvie
Plemenit si, da djela naa, zbog propusta u njima ne primi i za njih
ne nagradi, da to uini Ti isuvie Dareljivi si, ili to smo nesigurni
u naim djelima bili, da to uini Ti Preblagi si, ili pak zbog greaka
naih, da to uini Ti si Onaj Koji mnogo vie voli pratati i
Svemilosni si.
164. LICEMJERNema niko nesretniji od licemjera u njegovu
robovanju; on se nije odao dunjalukim uivanjima pa je na njemu
uivao, niti e se na ahiretu kazne spasiti, niti e sa stanovnicima
Denneta biti.
165. BRAATrojica su ti braa: brat koji e te u lijepu svjetlu
prikazati, brat od kojeg e koristi imati i brat koji e ti oslanac u
ivotu biti. Pa ako dobije nekoga poput ovakvih, ne udaljavaj se od
njih, moda bolje nee nai.