ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf

8/9/2019 ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf

1/39


2/39

O e karakteristike

bakrena orua paralelno koriste, vremenom jaa proces metalizacije;

Nestajanje neolitskih kultura | formiranje novih kultura;

Promjene u ekonomoci: intenziviranje stoarstva, razvoj trgovine;

rom ene u na nu vo a nov pov nase a, gra ne, u vr van e

Promjene u duhovnoj kulturi: nestajanje antropomorfne plastike,grobovi s prilozima | tumuli | inceneracija)


3/39


4/39

O e karakteristike

neolitskim kulturama i traje sve do njihovog kraja i

o ave ravih bakarnodobnih kultura, kod ko ih surudarstvo i metalurgija bakra ekonomske kategorije.

Najznaajnije pojave predstavljaju:

poeci rudarsko-metalurke djelatnosti u istonimoblastima Balkana i pojava bakarnih predmeta u

irenje indoeuropskih populacija iz stepskih oblasti june

migracije iz anadolsko-egejskog prostora); ekspanzija vuedolskog stila.


5/39

Problem hronolo i e

2200.-1800. god. p.n.e. (Benac: 2400.-1800.; Dimitrijevi: 2450.-1800.)

kojima je hronologija preciznije utvrena (egejsko-

ana o s a ;

eneolit Balkana savremen Troji III-V Zastupnici: V. Miloji, M. Garaanin, A. Benac, N.

, . .


6/39

Problem hronolo i e

:

3800.-2300. godine p.n.e. Zasnovana na rezultatima egzaktnih znanstvenih

metoda, o ut analize C14

Eneolit Balkana je savremen Troji I-II i halkolitu

Zastupnici: D. Srejovi, B. Jovanovi, N. Tasii svi.


7/39

Periodizaci a

se postepeno upoznaju s bakrom | kasne faze neolitskih

kultura (vinanske, butmirske, hvarsko-lisiike...),- -, ,kulture.

SREDNJI ENEOLIT: Zapoinje sa prvim prodorima

steps popu ac a a ens a u tura, o ro ereszturkultura, mlaa faza lasinjske kulture i Retz-Gayarikultura, krajem perioda i kostolaka kultura.

KASNI ENEOLIT: Poinje formiranjem rane vuedolskekulture i traje kroz sve tri njene faze, sve do raspada vuedol.

indoeuropskih populacija | kostolaka kultura (poetkomperioda) | vuedolska kultura | stepska kultura |nakovanska kultura.


8/39

A solutna hronolo i a

ran eneo : 3700.-3400.

srednji eneolit: 3400.-3000. kasni eneolit: 3000.-2300.

Lasinjska kultura: 3700.-3200. g. p.n.e.

Badenska kultura: 3600.-2800.

.- .

Vuedolska kultura: 3000.-2300


9/39

Metalizaci a

.spoznaje da se umjesto kamena za izradu orua i drugih

redmeta mo u koristiti i dru e, kvalitetni e sirovine prvi poznati metal koji se koristi = bakar | podruje

Bliskog istoka i Anadolije

Ranije se smatralo da se metalurgija bakra na podrujuBalkana javila kao posljedica irenja spoznaja sa istoka.U novije vrijeme to je odbaenametalurgija bakra naBalkanu i podunavsko-karpatskom prostoru je samonikla

, . . .

Metalurki centri: Plonik i Rudna Glava (vinanska-, , , ...


10/39

Posl edice metalizaci e

a e onoms om ru venom p anu

Razvoj i irenje rudarstva; Napredak metalurkih procesa i razvoj ljevakih

tehnika;

Specijaliziranje proizvodnje Pod ela rada

Intenziviranje razmjene i trgovine


11/39

Razvo metalur i e bakra

.neolita, istraivanje mineralnih izvora, poetak upotrebesamorodnog bakra - tehnike hladnog i toplog kovanja, potomto l en e samorodno bakra sitni bakreni redmeti i nakit,plosnate klinaste sjekire etvrtastog presjeka, sjekire-ekii, itd.

II. faza ovladavanje osnovnim tehnolokih znanjima o vaenju i

predmeta u jednodijelnim kalupima pei za topljenje oksidnerude, posude za taljenje sirovog bakra, posude za izlijevanje bakra,jednodijelni kalupi, sjekire-ekii, sjekire s 2 krino postavljenjeo tr ce.

III. faza savladavanje sloenijih metalurkih procesa, upotrebasulfidnih ruda to l en e i li evan e u dvodi elnim kalu ima seri skaproizvodnja, pojava arsenske bronce pei za topljenje sulfidnerude, keramiki sopalji, dvodijelni kalupi, sjekire s jednom otricomlepezaste sjekire


12/39


e za op en e ru e a en e a ra o upo re e o s n ru a


13/39


Topljenje rude i taljenje bakra kod upotrebe sulfidnih ruda


14/39



15/39



16/39



17/39



18/39



19/39



20/39

Keramiki stilovi

e r razvo ne aze:

period bezornamentalnog stila evolucija neolitskihu tura ~ ra v n ans e u ture ;

dominacija kanelure i linerarnih urezanih motiva

(~badenska kultura) o ava Furshenstich keramike ukraavan e

povlaenjem zailjenog instrumenta sa otrim ubodima =

tehnika potreba kod inkrustacije (~kostola

ka kultura).

duborezno ukraavanje evolucija iz Furchenstichkeramike (~vuedolska kultura).


21/39

Keramiki stilovi

KaneliranjeFurchenstich

Inkrustacija

Vrpasta keramika duborez


22/39

Keramiki stilovi


23/39

Keramiki stilovi

eram a e u eneo u s u v nos ac s a.

Kerami

ki oblici: ili naslije

eni iz neolita (blago biko-n ne z e e vo e a orma u v n ans o u ur , z e eamfore), ili potpuno novi (olje s trakastom drkom koja

-,

jekom (Fischbutte), pehari sa dvije drke, krazi, sosiera-osude (sa lukoviastim reci i entom),

Neki oblici karakteristini za pojedine kulture: sosiera

posue za kostolaku, a terine, pehari na krstastoj nozi,sudovi za noenje na leima sa tri cilindrina recipijenta iornitomorfne posude za vuedolsku, itd.


24/39

Keramika lasin ske kulture


25/39

Keramika badenske kulture


26/39

Keramika kostolake kulture


27/39

Keramika vuedolske kulture


28/39

Keramika vuedolske kulture


29/39

Kulturne zone

razvoj kasnoneolitskih kultura, prodor badenskog stila i dalji razvoj

kostolake i vuedolske kulture; Jadranska primorska podruja od Trsta do Albanije i dijelovi zalea

(eneolit Hercegovine i Crne Gore); preteno autohtona evolucija, .

Istono-alpska postlenelski razvoj i pojava lasinjske kulture, nagloprekinuti prodorom vuedolskog stila, a pojavom sojeniarskih naseljaLjubljanskog barja postaje znaajan centar kasnoeneolitskog razvoja.

Istonobalkanska istona Srbija, Kosovo i Makedonija zonaransm s e zme u u ura arpa s og azena ege s og pros ora;

Podunavska prostor Vojvodine smjena kultura od neolitske-


30/39

, ,Slovenija, Koruka, dio tajerske, te u Maarskoj oko Balatona;

Badenska kultura: irom sredn e i JI Euro e: Moravska J SlovakaI i S Austrija, Maarska, Banat, Baka, Srem, Baranja, Slavonija, SIBosna i S Srbija; utjecaji i u srednjoj Bosni.

Kostolaka kultura: karpatski bazen, srednjobalkansko podruje irumunsko Podunavlje; razvoj zapoeo na prostoru S Bosne, Slavonije,Srijema, umadije, a do kraja svoga postojanja rairila se do Slovakena S, te Erdelja i Oltenije na I (u dananjoj Rumuniji).

Vuedolska kultura: Do kasnoklasine faze u dijelu Srijema, istoneposavs e avon e; u asno az u us r , a ars o , ova o

Rumuniji.Regionalni tipovi : slavonsko-srijemski, zapadnobosanski,junobosanski, sjevernosrpski, zapadnohrvatsko-slovenaki, istono-austrijsko-eki i transdanubijski.


31/39


32/39


33/39

Geneza kultura rano eneolita

-u maarskom Potisju; ponikao na neolitskom supstratu

potiske i Herpalj kulture; Bubanj-Salkuca-Krivodol dio irokog istono-

balkanskog kompleksa slikane keramike, obiljeenog

stepskih populacija (nosilaca Boleraz-ernavoda IIIkulture) iri se s prostora junih Karpata prema istonoj, .

Lasinjska kultura poS. Dimitrijeviu, nastaje

izvan badenskog podruja.J. Koroec smatra dapredstavlja badeniziranu lenelsku kulturu u kojoj je

.


34/39

Geneza badenske kulture

os o v e eor a o n ez nom nas an u:

nastala je autohtonim razvojem (supstrat len

elska

predstavlja rezultat migracija:

od juga prema sjeveru, kretanjem populacija iz Male Azije uvrijeme Troje IV.-V. (Miloji, Dimitrijevi, Kalicz, Childe,

od istoka prema zapadu, prodorima populacija s prostora

- ,Garaanin, Jovanovi, Gimbutas, Tasi).

.


35/39


o an m r ev : ranobadenska kultura nastala u srednjobalkanskom

prostoru, gdje elementi kasnovinanske kulture inenajvidljiviju komponentu njene fizionomije, uzslabije izraene utjecaje drugih kultura.

sjeveru i u susretu s lokalnim supstratima upotpuniosliku svoje materijalne kulture.

Kasnije slijedi drugi val seobe, iz prostora zapadneAnadolije , istim putem na sjever (junom Trakijom,

pa dolinom Vardara i Morave). Obje badenske populacije su mediteranskog rasnog

tipa i zacijelo su u etnikom smislu bile dio jedne


36/39


Kultura Boleras-ernavoda III se pod pritiskom

novih indoeuropskih populacija iri velikimprostranstv ma unavs og s va;

Badenska kultura nastaje evolucijom iz Boleras

Nomadski nain ivota i pojava kola uinili jeizuzetno mobilnom, tako da je postignuto jedinstvost a na ve om prostranstvu.

Biritualnost u sahranjivanju je ukazuje na razliite


37/39

Geneza kostolake kulture

,danas se smatra da je nastala pojavomFurchenstich

tehnike, evolucijom iz badenskog stila. Po N. Tasiu, promjene su nastale zbog izmjenjenog

naina ivota: nomadsko badensko stanovnitvo se sve,

ratarstvom, mijenjati svoje navike ivota i potrebe, to sesve ogledalo i u promjeni na planu materijalne kulture.

Kostolaka kultura je prihvatila mnoge oblike badenskihposuda, ali ih je vremenom modelirala, dajui im duh

gube, a pojavljuje seFurchenstih tehnika, te motivizareza u raznim kombinacijama.


38/39

Geneza vuedolske kulture

,se razvila na supstratnim osnovama badenske i kostolake kulture,pri emu se uzima u obzir razvoj duboreznog stila izFurchenstich

tehnike. Neki autori (M. Garaanin, A. Durman) tome dodaju i utjecaj novog

prodora stepskih elemenata (po. kasnog eneolita, oko 3000. g.).

z svoga ma nog po ru a, avon e r ema, vu e o s a u ura

se brzo iri u susjedne oblasti, u Baranju (Zok u Maarskoj), pa napodruje Ljubljanskog barja (Ig), zatim u Bosnu i Srbiju, te u.

Zahvatajui ovako veliko podruje sa heterogenim supstratom,udaljujui se od matinog jezgra i primarnog stilskog izraza, u

vuedolskog kompleksa i do formiranja novih kultura koje eposluiti kao osnova za razvoj grupa ranog bronanog doba.


39/39

ENEOLIT Sr i JI Europe.pdf

Documents