Decembro 2007-11-17 AI Indekso: EUR 65/003/2007 Maškarthemutno sekretariato, 1 EASTON STREET, LONDON WC1X 0DW, UNITED KINGDOM [EMBARGOED FOR: ] Public amnesty international Makedonia Summari 'Hari pohari amen o Romane džuvlja sikljiljam amare hakoja’. O bibaxtalo agoripe e Makedoniakere radžakoro te ikherel o hakoja e Romane džuvljengoro thaj chajengoro.
26
Embed
[EMBARGOED FOR: ] Public amnesty international...Tharo sa e Romane dzuvlja 70% vakerena kaj sine olen maripa khere . E statistike sikavena kaj isi faktoja adaleske kobor Romane džuvlja
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Decembro 2007-11-17 AI Indekso: EUR 65/003/2007
Maškarthemutno sekretariato, 1 EASTON STREET, LONDON WC1X 0DW, UNITED KINGDOM
[EMBARGOED FOR: ] Public
amnesty international
Makedonia Summari 'Hari pohari amen o Romane
džuvlja sikljiljam amare hakoja’. O bibaxtalo agoripe e Makedoniakere
radžakoro te ikherel o hakoja e Romane džuvljengoro thaj chajengoro.
2
amnesty international
Makedonia
Summari 'Hari pohari amen o Romane džuvlja sikljiljam amare hakoja’.
O bibaxtalo agoripe e Makedoniakere
radžakoro te ikherel o hakoja e Romane džuvljengoro thaj chajengoro.
Decembro 2007-11-17 Summari AI Indekso: EUR 65/003/2007
E Romane džuvlja thaj čhaja ani Makedonia cidena dujengiri diskriminacia bazirime
ko legoro gendero thaj etniciteto. Akaja dujengiri diskriminacia si buvljardi, thaj
dikhli sasavo dive. Generalnikane, e Romen ani Makedonia nane olen dendo o resipe
dži e sa šajutne hakoja save so si garantirime e internacionalno standardonca thaj e
averencar. Disave čipotende ano akava raporto, palo rodipe, nane labarde sa e anava
thaj e familiengere anava savenca so sine kerde intervjua.
II. E Roma ani Makedonia: negirime hakoja
E Roma dživdinena ani Makedonia panda taro 16-to šeliberš thaj pobut
olendar si irame ki Islamikani religia ko vaxti e Otomanikane periodeske2. Dikhindo o
formiripe e Socialisticko Federativnikane Republikakoro Jugoslavia (SFRJ) ano 1945
berš telo lideripe e Josip Broz Tito-skoro, e Roma ine klasificirime (jekhethane e
Jaudienca thaj e Vlahonca) sar etnikano khedipe, a na sar nacia ja pale nacionalnikano
minoroteto . E Roma ine phengarde sar etnikani grupa ko Konstituto taro 1974 bers,
ki SFRJ-eskoro thaj SFR Makedonia. Ano 1991 i Makedonia ine kherdi biathinali taro
SFRJ: e neve Konstitucionalesa e Roma sas involvirime sar jekh themutne sa e avere
nacionalnipanca.
Ano Cenzuso tari 2002 , ani Makedonia sas trujal 53.879 Roma, so si sa
2,66 % tari sa i populacia koja si 2.022.547. Pale e bioficialnikane sikavipa vakerena
kaj isi maškar 80.000 thaj 135.000 Roma ani Makedonia, maškar 3.95 hem 6.67 %
tari populacia. Pobuter tare 90% e Makedonikane Romendar dživdinena ane
urbanikane khedipa, ja pale ano pašipe tare bare diza thaj ane etnikane Makedonikane
thaj Albanikane regionoja. E majbare khedina ovena arakhle ani šerutni
Makedoniakiri diz Skopje thaj ani komuna Šuto Orizari (paše dži Skopje). E
Makedoniakere Roma dikhovena kaj isi olen pobare hakoja numa so isi e Romen ane
aver thema tari purani Jugoslavia. Ola sine majanglalutne te alusaren Romano
prezentento ano parlamento, kote so si ano momento kotor tari radžipaskiri koalicia.
O roma thane alusarde ane komunengere avtoritetija, phandindo thaj i Šuto Orizari.
Disave Roma kherena buti thaj ani Radži thaj komuna. Uzal akava e Romen isi olen
hako bašo tromalipe e vakeripaskoro: isi romane programe ke themakere televizie, duj
privatnikane romane televiziakere kanalija, trujal 5 radiо kanalija dende licencasa,
save so kerеna buti ke romane pučipaskere fokusoja, sar thaj 5 dende elektronikane
mediumia.
Dekada baši inkluzia e Romengiri thaj Strategia e Romenge
I Makedonia sine jekh tare ofto thema, phandindo i Bugaria, Hrvatska, Češka
Republika, Hungaria, Romania, Srbia thaj Crna Gora thaj Slovačka, savi so ano
januaro 2005 denda razipe te lel than ani “Dekada e inkluziakiri e Romengiri, 2005-
2015’’3. I radži denda peske politikani obligacia te marel o čororipe kori e Roma,
olengiri ekskluzia thaj i diskriminacia, ano fremia e regioneskere. Akhala radžipa
2 E xramovipasa ano 1994 trujal 91% tare Roma ani Makedonia si identifikuime sar Muslimania. 3 I Dekada baši inkluzia e Romengiri biakndili ani konferencia “E Roma ani buvljardi Europa: Rodipa
ko avutnipa”, e hungariakere Radžasa sar kherutni ano jun 2003, organizirime tari rig e Instituteskiri
putardo amalipa, Lumiaki banka thaj Europakiri komisia e dende dumesa taro UNDP, Bajrovipaskiri
banka ko Konsilo e Europakoro thaj e radža e Finskakere thaj Švediakere
6
sas adžikerdo te “implementirinen politikane reforme thaj e programija save so ka
keren dizajno te čhinaven e bilačhe rote e čororipaskoro thaj i eksluzia”. Sine
4 Dikh www.romadecade.org, taro 26 maj 2006. 5 http://www.ecmirom.org/dawnload/Roma%20Strategy%20English.pdf 6 KERD kerda rekomendacia e Makedoniake bašo lelipe e “Nacionalniane strategiake e Romenge”,
lelindo e napia save so sas dende e radžatar tari rig e “inkluziakiri e romane khedipangoro ano
barjovipe e romane khedipangoro thaj e programengoro thaj politikengoro save so kerena asari upral
olende” KERD, Agorutne opservacie, paragrafo 7, Mart 2007. 7 Uzal e prioritetoja ki Dekada- silljovipe, bukjarnipe, sastipe thej kherutnipe- i romani strategia
specifikane pharipa e džuvljengoro Romanengoro thaj politikano participiripe. 8 Radži e R. Makedoniakiri, Dekada na inkluzija na Romite- Republika Makedonija, Akciakere planoja
vakerela “Ano implementiripe e principeskoro bašo jekhutno tretmano bizo
consideracija e rasake thaj e ethnicane kustikake i khedin trubul, uzal o Dženo 3(2)
taro Europakiri Komisia te eliminirinel o hajekhipe thaj te promotirinel o jekhipa
maškar e džuvlja thaj e murša, majbut kodoleske so e džuvlja cidinde ki pobuter
farengiri diskriminacia”.12
I Konvencia e Europakere Uniakiri baše bazikane hakoja prohibiterinela “savi te si
diskriminacia bazirime ko gendro, rasa, boja, etnikano ja pale socialnikano kustikipe,
genetikane specifike, čhib, religia ja pakjavipe, politikano ja aver , dženipe ko
nacionalnikano minoriteto, isipe, bianipe, invaliditeto, bershipe ja pale seksualnikani
orientacia.”
1. O hako ko themutnipe
E Roma si disproporcionalnikane sikavde maškar e manuša bizo themutnipe
thaj sar manuša bizo Makedoniakoro themutnipe.13 E Romane džuvlja cidena but
10 Uzal e dikhipa kerde tai rig e UNDP ano 2005 savo so kerela komparacia e statuseske e Romane
džuvljenge ane khedipa tare kkhedipa e naromengere tare sa e etnicitetoja save so dživdinena ano
pašipe e Romengoro ko sociekonomikane rodipa. 11 Decizia ko Konsilo 2000/43/EC, taro 29 jun 2000. 12Decizia ko Konsilo 2000/43/EC, Anglovakeripe 14 2000 13 Ano 1997, i Radži denda rodipa e 4.356 Romenge saven nane themutnipe ani Makedonia thaj 7.407
Romenge saven nane pendžardo themutnipe (tare sa 18.851 persone bi themutnipaskoro thaj 68.989
8
pharipa kana isi olen trebutnipe te ikalen o themutnipe, phandindo ko adava nanelen o
trebuthno documento, sar so si Ikaldipe lil e biandengoro, on nasti te pokinen love
dokumentenge bašo themutnipe, thaj i genderikani diskriminacia. Baro numero Roma
saven so nane ikaldo lil biandipaskoro ja themutnipe, nane olen dokumentacia,
phandindo athe thaj i personalni karta, sosi rodime e kherutne hakoja to ovel len the
shaj the len basikane bukja sar sosi educiriba thaj te resen sastipaskere institucije. 14
Bare manuša bizo ikaldipe taro matikano lil našti te len personalnikani karta. Aver
nane olen personalnikani karta adaleske so nane olen love baše ardžipa save so trebela
te ovel olen baše fotografie thaj aver trebutne dokumentoja, save so džana maškar e 5
thaj 10 Eura. Disave Romane džuvlja save so sine kvalifikuime zakonesa bašo
themutnipe, nane themutne e Makedoniakere, adaleske so olengere romnja si
registririme olengere anavendar, numa kana isi mukhipe e prandinakoro, e džuvlja
dikhena kaj nane registririme.
E Romane čhavenge na ovela dendo o hako ko sikljovipe te nane olen
dokumentacia. Ano maškarvaxt, e bare manushenge, resipe kori o hako baši buti thaj
socialnikane beneficie, phandindo akate thaj o sastipaskoro thaj socialnikano
osiguripe, ka oven dende e Romenge samo kas isi bazikani škola thaj uzal o fakto so
akava tipo e “sikljovipaskere kriteriumengoro” nane phandlo ano akanutno
Makedoniakoro hako bašo arakhipe buti ja pale sastipe thaj e radžakere funkcioneroja
džana ponadari e putarde vakeripasa te mothoven so jekh asavko šarti nane rodindo.
2. Hako ko sikljovipe
“E romane čhaja thaj e chave si ulavde tare olengere tikne berša. Te sian čhaj,
na trubul te dža ki škola thaj ačhovesa khere. Te sian čhavo tadani džasa ani škola te
šaj te ove manush. Thaj kana i čhaj ka džal ki škola, voj trubul te iranel pes khere ko
vaxt te šaj te arakhel pe phralen thaj phenjen.”
Pobuter faktorija kerena asari ko bidendipe e sikljovipaskoro e Romane čhavengoro.
But chave mursha thaj chaja mukhena i škola ano maškarutno sikljovipe. O bazikano
sikljovipe, thaj uzal adava so si obligativno thaj bilovengoro, generalnikane isi ole
garavde ardžipa save so na dena e romane čhaven, e muršen thaj e džuvljen, te džan
ki škola.
Hako ko bilovengoro obligativno bazikano sikljovipe
bipendžarde themutnipasa), Europakoro centro baše minoritetnikane pučipa, Toward Regional
Guidelines for the Integration of Roms, R.Makedonija. 14 Taro 1.182 Roma ko 18 berš, pučle taro Nacionalnikano romano centro, 222 (18 %) nane olen
personalno karta, Written Comments Of The European Rights Centre And The National Roma Centrum
Concerning The Former Yugoslav Republic Of Macedonia For Consideration By The United Nations
Committee On Economic, Social And Cultural Rights At Its 37th Session, 19 September 2006 (od tuka
pa natamu, /NRC Shadow Report to CESCR). rig. 3. Disproporcionalnikano gendo e Romengoro save
so sas bihakoskoro ko alusaripa 2005 thaj sas bidokumentaciakoro, OSCE/ODIHR, Election
Observation Mission, Final Report, jun 2005, rig. 19
9
O internacionalnikano zakono baše manušikane hakoja rodela e themendar te
ovel sikljovipe savo so ka ovel obligativno, bilovengoro thaj lokho e manushenge te
resen thaj bizo te ovel kerdi diskriminacia.
Uzal adava so e Makedonikano zakono bašo bazikano sikljovipe vakerela kaj o
sikljovipe si bilovengoro, ani praktika trebela but love te hardginen. Džikaj e
maškarthemutne standardoja rodena i Makedonia te del bilovengoro bazikano
sikljovipe, ani Makedonia sade i participacia e školake si bilovengiri. But Romane
čhave na džana ki škola ja pale mukhena i škola adalestar so olengere daja/dada nane
olen finansiakiri šajdipa te bičhalen olen ki škola.
But Romane familie nane ko šajdipe te kheden love thaj te kinen lila sikljovipaske,
literatura, sikljovipaskere bukhja, thaj aver uniformiripe saveske si trubutne love, sar
thaj bašo transporto dži i škola. Pobuter tare 50% e Romane džuvljendar, savenge sine
kerdo intervju tari rig e Romane centroskoro ano Skopje, vakerde kaj mukhle i škola
adaleske so na sine olen love.
O sikljovipe thaj i Dekada baši Inkluzia e Romengiri
But e dikhipandar, resipandar thaj e konkretikane bahanendar čitrime e Strategiasa
baše Roma kerdi e Makedoniakere radžakere rigatar, xramome ani konsultacia e
romane genencar thaj BRO-a, na sine realizirime e radžakere akciakere planonca baši
edukacia ki Dekada e Romane inkluziakiri15.
O akciakoro plano na kerda napia te kerel identifikacia ke putarde thaj detalnikane
vaxteskere fremia thaj e agorutne rokoja baši sakoja e bukjendar thaj aktivipandar save
so sine anglodikhle sar thaj e finansikane thaj aver hangoja trebutne baśo
implementiripe e planoskoro. Misaleske, majanglal, nane dende specifikane merke
savenca ka ovena sine cidime e pharipa ano realiziripe e obligativno bazikane
avrial e kherestar, disave sar užarutne, kerindo buti jekhethane pe dajencar; avera
mukhena i škola thaj 2 masekoja kerena buti pumare familienca ke sezonakere
khedipa. Sar so vakerda jekh Romani džuvli e Amnesty International-eske: “E čhave
trubul te mukhen e časoja thaj te keren buti. BRO-e kerena lafi e direktorenca ke škole
thaj dena olenge mothovipe soske e čhave mukhena o školakoro sikljovipe te šaj te na
oven pharipa kana ola xramonena olenge o biavipe ki škola.
Angleder adava sine programe e čhavenge te šaj te džipheren o sikljovipe savo so ola
na siklile ki škola, numa adava sine inicirime tari rig e BRO-ngiri thaj nane pobuter
love adaleske.”17
Čhibakere thaj Kulturnikane Pharipa
E romane čhave save so sikljovena škola thaj agjaar si cidime e hakojendar
bašo sikljovipe adaleske so panda ko olengere jekhto berša tari škola khuvena pumen
e čhibakere thaj kulturnikane barierenca. E romane čhave na vakerena but šukar i
Makedonikani čhib thaj nane merke save so ka lokharen o adaptiriba e čhibakoro ani
bazikani škola.
E lingvistikane averipa šaj te anen ko jekh thaj dži segregirime sikljovipa, kote so e
čhave save so kerena lafi Romane thaj Makedonikane si ulavde. Kodoleske so nane
olen oficialnikani politika baši segregacia ano sikljovipe, e demografija but fare
vakerena kaj jekh etnikani grupa si podominantno ani škola, sar misal ki bazikani
škola ano Šuto Orizari kote so isi pobuter Roma.
I segregacia šaj te ovel kerdi sar rezultato ko dikhutne negativnikane poze
kori e Roma thaj e stereotipija hem diskriminacia. E romane daja/dada vakerde ko
Amnesty International kaj ani škola ano Topaansko pole, e daja/dada tare etnikane
Makedoncija sa pobuter legarena pumare čhaven avere školende te na sikljoven škola
e Romane čhavenca. Legarena olen ane Makedonikane klasoja kola si “etnikane
uže”.18 Akaja diskriminacia tari rig e dajengiri/dadengiri si buvljardi. Ano 2007 berš e
čhave ani BŠ Jordan Hadži Konstantinov- Džinot ano Veles, vakerena kaj na mangle
te mukhen pumare čhaven te džan ke časoja jekhethane e Romane siklencar; ko starto
e školakere beršeske, hulavda duj vavera smene e Makedonikane chave ulavde e
Romane chavendar. E Romane čhave isi olen nakhlo vahteskoro dživdipe savo si
pherdo e diskriminaciasa ani škola thaj isi jekh forma rasistikano bilačhipe, hulavdipe,
bilačho maripe tari rig e avere čhavengiri. Jekh daj jekhe romane čhaveskiri, našli
taro Kosovo, vakerda e Amnesty International-eske sar olakoro 9 beršengoro čhavo
sas bucime oleskere biciclestar tari rig e Albanikane čhavendar thaj sine oleske
vakerdo te iranel pes ano Kosovo. Vov pobuter na ghelo ki škola. Amnesty
17 Intervju ko Amnesty International e “T”, NVO CherenjaŠtip, novembar 2006 18 Termino “užarno” sas labardo tari romengiri rig te sikave o monoetnikano sikljovipe
11
International kerela nota kaj o hako ko sikljovipe rodela e škole te keren osiguripe
kaj o sikljovipe trubul te ovel adaptirime ke čhave thaj kaj trebela te oven pakjivkerde
e hakoja e čhavengere save so preperena e minorititenge sar thaj te oven kuražime
olengere vizite ki škola.
O Hako ko Sikljovipe
Internacionalnikane badania
O hako ko sikljovipe si angigardo e Univerzalnikane Deklaraciakoro e Manušikane
Hakojengoro (UDMH) ano 1948 thaj si astardo e phandle lafenca ano savo si leli thaj
i Makedonia: ani ISESKP; Konvencia Baše Hakoja e Chaveskoro (Čhavrikani
Konvencia); Konvencia baši eliminacia ke sa e forme ki diskriminacia e džuvljengiri
(Konvencia baše Džuvlja) thaj
i Europakiri Konvencia bašo Arakhipe e Manušikane Hakojengoro thaj e
Fundavnikane Tromalipangoro (EKAM). O hako bašo sikljovipe si thaj agjaar
zagarintirime thaj si ano fremia e Konvenciake bašo arakhipe e nacionalnikane
minorititengoro; thaj ani Europakiri Socialnikani Konvencia.
I Čhavorikani Konvencia phandela e phuvja te arakhel o sikljovipa, savo si
garantirime, thaj te ovel adaptirimo ke hakoja e manusheske thaj te kuražirinel e
manushe. 19
Makedoniakiri Legislatura
Ani Makedonia, o hako e sikljovipaskoro bizi diskriminacia si garantirime e
Makedonijakere Konstituteja savo so vakerela kaj “Sarine isi olen hakoja ko
sikljovipe. O sikljovipa si resutno sarinenge telo jekh šartia. I Bazikani škola si
obligatorno thaj bilovengiri.” O zakono bašo maškarutno sikljovipe vakerela kaj “I
diskriminacia si bazirime ko gendero, rasa, boja e mortikakoro, nacionalnikano ja
Numa pale, Amnesty International si gajlelije soske nane efektivnikane protokolija
baši identifikacia e andrune našle manušengiri, Romane džuvlja thaj čhaja sar thaj
aver andrune kinobikime manuša ka oven irame e arakhipastar, servisondar sas
pherela olenge. Ola šaj te oven paldime avere aktonge sar sosi i prostitucia, džikote
pale e manuša save so kerena došalipaskere aktoja nane te oven sankcionirime.
Phandle Lafeskere ja Pale Zoresa Kerde Prandina
Amnesty International si gajlelije kaj e sakodivutne procedure kombinirime e
ekonomijaja, ande dži disave čipote kana o terne džuvlja si forsirime te prandinen pe
mujal olengoro mangipe. Adaleske, o Amnesty International kerela averipa maškar e
forsirime thaj phandle lafeskere prandina. Ko phandle lafeskere prandina i Romani
chaj vakherela kaj oj mangela te prandinel pes, hem i daj thaj o dad e chajakere ka
phanen pumare lafija. Numa pale, o gindipa achovela kaj e phandlelafeskere prandina
e čhajengere kerena konstitucia sar forsirime prandin. I Enise Demirova taro Štip
vakerda e Amnesty International-eske: “I situacia si akate bilačhi, patrijarhalno si e
dikhipa e džuvljengere thaj si teljarde e muršenge. Savo efekto isi adava ke čhaja save
so barjovena? But si bilačhe adava e terne džuvljenge… e terne prandina si but
pobuter akana, numa kana isi relacia e lovenca; ovela lafi bašo bikinipe e borjakoro
taro 1.000 dži 5.600 eura; ola bikinena avere lafenca pumare čhajen lovenge. Ano
socialnikano konteksto adava anela kaj isi jekh manuš pohari habaske. E čhave ovena
bikime ko 13,14,15; isi forsirime thaj phandle lafeskere prandina.” 38 O forsirime
prandipe nane sar e phandle lafeskere prandina. O forsirimo prandipa si xramome sar
“sakova prandipe savo so si kerdo bizo razipe tare solduj riga thaj šaj te ovel
involvirime forsiripe, mentalnikano bilačhipa, emotivnikano ucenipe thaj telo zoralo
muchipe thari e chajakiri familija. Ane pobuter ekstremnikane čipote, šaj te phandel
maripe, kidnapiripe, phandipe thaj mudaripe e chajakoro.”39
Phandle Lafia thaj Rekomendacie
Amnesty International gindinela kaj e radža dži akana, na kerda adekvatno
merke save so ka oven pakjivkerde, a si phandle e arakhipasa thaj e pheripasa e
manušikane hakojengoro e Romengoro. Amnesty International thaj agjaar gindinela
kaj akanutni administracia na kerda baro baxtagor te del džovapi ko rodipe e
Dekadakoro baši Inkluzia e Romengiri,akhaja programa trebul sine te lel merke save
so ka den sine osiguripe kaj sa e Romengere hakoja ki Makedonija kha oven
pakjivkerde thaj arakhle. I strategia e Radžakiri thaj e BRO-i so si tane includime ani
Strategia e Romengiri ačhovela but biimplementirimi.
38 Intervju ko Amnesty International e Enise Demirovasa, novembar 2006. 39 Ain O Salish Kendra thaj Shirkat Gah, Information Gathering Exercise on Forced Marriages,
submission by Interights to the Home Office Working Group, B. Britania, marto 2000.
22
Amnesty International dzanela e Makedijakoro economsko saberi khana majbut
rodena e radžatar te:
Te identifikujnel e programe save so ka oven šukar arka e Romengesar so si e
fondija alocirime baši Dekada bhasi e Romengiri Inkluzija;
Te keren planja ko vahkti hem the oven definirime te shaj the eliminirinen i
diskriminacia upral e Romane džuvlja, sar so si o dende rekomendacie taro SESKP,
thaj te oven lele merke save so ka sigjarkeren o anglipe kori o jekhipe maškar e murša
thaj e džuvlja;
Te roden maškarthemutno dumo thaj kolaboracia kote so ka trebul te šaj te
realizirinen o hakoja e sastipaskere, sikljovipaskere thaj bukjakere, sar so si vakerdo
tari rig e ISESKP-skiri;
Sistematikane te kheden statistike thaj informacie, bashi descriminacija ko
gendero, etniciteto, sikljovipa, bukjarnipa thaj aver bukja:
O Roma so pherde aplikacije themutnipaske thaj avere minoritetija te den
olen sigathe i documentija te shaj the roden pumaro hako ko socialnikano osiguripe,
ko sastipe thaj vavera beneficije.
Bizo te adžikeren te len thaj te putharen o hako baši i bimukhli diskriminacija.
Hako ko Sikljovipe
Majanglal te barjaren, keden love thaj te implemetirine, ano nekobor bersha,
thaj internacionalnikane dumesa džikobor si trubutno, te osigurinen kaj majhari o
bazikano sikljovipe si bilovengoro thaj si obligativno; sar so si rodime taro dženo 14
taro IKESKP.
Te len akcije save so ka tiknjaren o numero e Romane chajengoro so mukhena
I edukacija. Ko jekh ka trebul te dikhen save bukhja o sikavne vakerena e Romane
chajenge te descriminirinan len thaj te keren o chaja te mukhen I edukacija.
Hako ki Buti
Te averkeren o zakon bhaso socialnikano osiguripe thaj e administrativnikane
procedure save si phandle olesa thaj te den e džuvljenge jekhutno resipe kori e
specialnikano dumo biathinale olengere prandipaskere ja pale aver statutesa;
Te len jekh vaxteskere akcije sar soj i afirmativnikani akcia, andi e zakonesa,
te chiven e Romane džuvljen, kas so isi mashkarutni edukacija, ki buthi soj thane
kvalifikujme te kheren ano themutno sektoro .
Te oven implementirime merke ki Dekada Akcija Plani Butikeripaske, so ka
elimirinel e genderikane diskriminacija.
Hako ko Sastipe
Dikh so pokinena ko osiguripe sastipaskoro te šaj te na ovel bidendo adalenge
kaske so trebela soske ola nasti te pokinen.
Te len jekh vaxteskere specialnikane merke bašo tromalipe sa e manushen so
lena socialnikano dumo.
23
Te ovel kerdo jekhutno resipe bašo mujtikhne garantirimo arakhipa e
sastipaskoro e Romane familienge bizi dokumentacia, baše socialnikane čipote thaj e
džuvljenge saven isi bilache kherutne bukhja.
E internacionalnikane dumesa, posigathe te resen thaj chiven ko khera
basikane bukhja sar save soj pani pibaske thaj resursoja save so ka kheden thaj čhuden
e gunoja tare romane khedina.
Bilačho zoralipa upral e džuvlja
Bašo kherutno bilačho zoralipa te keren osiguripe ko:
Jekhutno resipe, bizi diskriminacia, ane sa e putarde institucie thaj dendo
dumo, phandindo e policiasa thaj BRO-a, sar thaj arakhipe, godidejba, thaj love e
Romane džuvljenge save so cidena taro kherutno bilačho zoralipa.
Baš o kinobikinipe e manušengoro, te:
Keren ratifikacia ki Konvencia ko Konsilo e Europakoro baši Akcia mujal o
Kinobikinipe e Manušenca, thaj te den lafi kaj e specifikane trubutnipa e kinobikime
Romane džuvjenge thaj čhajenge ka oven dende dži ko programe bašo arakhipe,
dendi arka, phandindo athe thaj e Romane BRO-en.
Amnesty International dela notiripe kaj akala upre vakerde rekomendacie si dende te
shaj o Romane džuvlja te ovel olen posukhar hakoja. Khana akhal hakoja ka oven
implementirime o Romane mursha thaj chave thaj sa o marginilizirime ka dikhen