SADRAJ:2.
UVOD........................................................................................................................33.
3.
KABLOVI.............................................................................................................4
3.1. Izvedbe energetskih
kablova............................................................................4
3.2. Oznaavanje
kablova.......................................................................................74.
POLAGANJE
KABLOVA....................................................................................115.
SPAJANJE I ZAVRAVANJE
KABLOVA.......................................................156.
KABLOVSKI RAZVODNI
ORMARI.................................................................177.
LITERATURA.......................................................................................................19
2. UVOD:Elektroenergetskom mreom nazivamo sisteme vodova i
transformatorskih stanica koji slue za prenos elektrine energije od
izvora (elektrana) do mjesta potronje i za raspodjelu elektrine
energije za pojedine potroae. Razvoj elektroenergetskih mrea
neposredno je ovisio od razvitka elektrana i od rjeavanja problema
prenosa i raspodjele elektrine energije.Elektroenergetske mree su
se pojavile istovremeno kada i prve elektrane.Elektrine mree
nemoemo strogo odreeno meusobno razvrstati. To moemo uiniti samo
prema pojedinim njihovim svojstvima, kao na primjer, prema:1. Vrsti
struje: Mree istomjernne struje i Mree izmjenine struje.2. Prema
naponu: Mree niskog nnapona i Mree visokog napona. Niskonaponski
vod je onaj iji nazivni napon ne prelazi 1000 V, a visokonaponski
vod je vod iji napon prelazi 1000 V.[footnoteRef:2] [2:
Elektroenergetske mree za III i IV razred, Rajko Misita, 1991
god.]
3. Prema namjeni: Elektrine mree za osvjetljenje, Elektrine mree
za motorne pogone, Elektrine mree za ulino psvjetljenje i Elektrine
mree za mjeovitu upotrebu.4. Prema broju vodia: Jednoine, Dvoine,
Troine, etveroine.5. Prema sistemu spoja: Otvorene (radijalne) i
Zatvorene (prstenaste, s dvostrukim napajanjem i sloene).6. Prema
konstrukciji: Nadzemne, s golim provodnicima, Nadzemne sa
samonosivim kablovima i Podzemno kablovske. U nastavku teksta
podrobnije emo opisati izgradnju kablovskih elektroenergetskih
vodova.
3. KABLOVI3.1. Izvedbe energetskih kablovaKabel se naelno
sastoji od vodia, izolacije, zaslona ili ekrana, ispune plata i
armature. ematski prikaz sastavnih dijelova kabla prikazana je na
slici 1. U nekih vrsta kabla mogu izostati neki od ovih dijelova,
kao to su armatura, zaslon i ispuna.
Slika 1. ematski prikaz sastavnih dijelova kabla.Vodii
energetskih kablova izrauju se od aluminija ili bakra. Bakreni
vodii, koji su izolovani gumom, presvale se slojem kalaja
(kositra). Ukoliko je izolacija od papira ili nekog termoplasta,
onda presvlaenje nije potrebno. Na aluminijske vodie ne postavljamo
nikakve presvlake. Vodie, iji je presjek do 10 mm2, izraujemo najee
kao pune vodie, za vodie od 10 do 35 mm2 upotrebljavamo i pune
presjeke i vodie od vie ica, dok se vodii presjeka iznad 35 mm2
izvode redovito od vie ica. Iznimku ine samo aluminijski vodii kod
takozvanih solidal-kablova, koji se izrauju sa punim presjekom i do
300 mm2. Oblik presjeka moe biti okrugli, sektorski ili uplji, kao
sto je prikazano na slici 2.
Slika 2. Presjeci vodia: a) troslojno koncentrino ue, b)
kompaktirano koncentrino troslojno ue, c) ue sektorskog presjeka,
d) kompaktirano ue sektorskog presjeka, e) prstenasti vodi ( s
kuinom u sredini), f) kompaktirani segmentni vodi, g) uplji vodi,
h) ovalni vodi.Izolacija slui za elektrino izoliranje vodia. U
niskonaponskim kablovima izolacija se postavlja direktno na vodie,
a u srednjonaponskim i visokonaponskim kablovima izolacija se
postavlja preko vodljivog sloja za izravnavanje i glaenje povrina
vodia. Za izolaciju se ranije najvie upotrebljavao papir
impregniran izolacionom masom ili natopljen izolacionim uljem, dok
se danas ee upotrebljavaju termoplastine mase i elastromeri
(umjetne i prirodne gume).Zaslon ili ekran postavlja se u vie
ilskim kablovima za srednje i visoke napone preko izolacije
pojedinih ila. To su trake od metaliziranog papira, vodljivih
tkanina ili drugih vodljivih slojeva na potencijalu zemlje. One
imaju zadatak da oko vodia stvore radijalno eletrino polje i time
smanje mogunost elektrinog tinjanja, koje je vrlo tetno i opasno.
To su vrlo tanki slojevi, esto od slabo vodljivih materijala, koji
nemogu da odvode struju greke u sluaju proboja, pa su zbog toga po
cijeloj svojoj duini spojeni s olovnim ili aliminijskim platem,
koji preuzima taj zadatak. U termoplastinim kablovima se zbog ovog
plata postavlja posebna bakrena traka.Ipuna ispunjava ljebove u
vieilnim kablovima izmeu vodia. Iznad izoliranih ila i ispune
postavlja se jo jedan ili vie slojeva plata ili armature, koji
treba da zatite vodie od vlage, hemijskih i mehanikih uticaja.Plat
ili omota je beavna cijev izraena od olova, aluminijuma ili nekog
termoplastinom materijala, koji se postavlja preko izolirane ice
ili skupa ica i ispune radi njihove zatite od vanjskih
uticaja.Armatura ili oklop kabla je sainjena od metalne ice ili
trake koje se mogu na vie naina postaviti na plat radi zatite,
uglavnom od mehanikih oteenja. Da armatura nebi otetila plat
postavlja se izmeu armature i plata unutranji zatitni sloj
(posteljica). Iznad armature postavlja se vanjski zatitni sloj koji
slui da armaturu zatiti od re (antikorozivna zatita). Energetski
kablovi izrauju se danas u razliitim izvedbama, koji zavise od
nazivnog napona, uslova rada, mogunosti smjetaja i ekonomskih
razloga. Konstrukcija vodia i njihove izolacije zavisi uglavnom od
napona za koji se grade kablovi, a konstrukcija zatitnih slojeva
zavisi od vanjskih uticaja.ovdje emo opisati samo uobiajene i
najznaajnije izvedbe kablova. Kablovi za napone do 1 kV izolirani
termoplastinom izolacijom imaju obino izolaciju od polivinilhlorida
(PVC), ispunu od gumje ili PVC i plat od polivinilhlorida. Izvana
se ovi kablovi mogu i armirati radi bolje mehanike zatite, pa se u
tom sluaju, radi zatite od korozije, postavlja i vanjski plat od
polivinilhlorida, kao to je prikazano na slici 3.
Slika 3. Niskonaponski (do 1 kV) armirani PVC-kabel: 1.vodii,
2.izolacija od PVC-mase, 3.ispuna, 4.PVC-plat, 5.armatura od dvije
hladno valjane eline trake, 6.vanjski zatitni PVC-plat.Slika 4.
ematski prikaz presjeka: a. Pojasnog kabela, b. H-kabela, c. Kabela
s metalnim platem oko svake ile, 1.vodii, 2.izravnavanje povrine
vodia, 3.izolacija vodia, 4.pojasna izolacija, 5. Zaslonski sloj,
6. Kontaktna traka, 7.metalni plat.Papirom izolovani kablovi za
niske i srednje napone grade se na klasian nain. Zbog upotrebe
kablova sa izolacijom i platom od termoplastinih materijala ovi se
kablovi sve manje upotrebljavaju, pogotovo u niskonaponskim mreama.
Inae se papirom izolovani kablovi izrauju u razliitim izvedbama, od
kojih emo opisati samo one najee.Pojasni kablovi su vieilni kablovi
u kojima su pojedini vodii izolirani impregriranim papirom, a oko
svih pouenih ila izoliraju od metalnog plata i zemlje kao sto je
prikazano na slici 4 a.H-kablovi su vieilni kablovi u kojima su
vodii nakon presvlaenja povrine vodljivim slojem, izolovani
impregniranim papirom. Preko te izolacije postavljen je slabo
vodljivi sloj radi postizanja radijalnog elektrinog polja, koje ima
manju jainu elektrinog polja, tako da se spreava jonizacija,
tinjavo pranjenje, karbonizacija izolacije i proboj kabla. Radi
dobrog kontakta izmeu ovog zaslonskog sloja i metalnog plata
postavlja se oko ila kontaktna traka protkana metalnim nitima Slika
4 b, ovi kablovi se zovu jo i hehteterski kablovi prema njihovom
konstruktoru Hehtereru. Ako se oko svake izolovane ile vieilnog
kabla postavi poseban metalni plat, onda on djeluje kao zaslon, a
time se postie radijalni oblik elektrinog polja slika 4 c.Uljni
visokonaponski kablovi imaju vie izvedbi. U uljnim kablovima niskog
pritiska primjenjujemo kao sredstvo za prenos pritiska ulja malog
viskoziteta. Oni rade s pogonskim nadpritiskom od 0,3*105 do 6*105
Pa, koji se odrava na stalnoj vrijednosti pomou ekspanzionog
posuda, boca i eventualno kompresora, koji se postavljaju na oba
kraja jednog kablovskog odsjeka, duine do 4 km. Oni preuzimaju u
sebe ulje kada se ono iri izvan kabla prilikom poveanja vanjske
temperature ili zbog preoptereenja kabla. Uljni visokonaponski
kablovi niskog pritiska grade se kao jednoilni ili kao troilni. Kao
kanal za prolaz ulja u jednoilnom uljnom kablu niskog pritiska slui
uplji vodi. Da bi olovni plat kabla mogao izdrati ovako veliki
pritisak on se izvana pojaava mreom od tvrdog bakra. Ovi kablovi se
grade za nazivne napone do 380 kV.Uljni visokonaponski kablovi
visokog pritiska rade s pogonskim nadpritiskom od 10 do 20*105 Pa,
a izvode se kao jednoilni i kao troilni. Po konstrukciji su slini
uljnim kablovima niskog pritiska, samo je plat kabla konstruktivno
prilagoen visokom pritisku. I ovi kablovi se grade za napone do 380
kV. Kablovi visokog pritiska se esto grade sa elinim cijevima, u
koje se uvlae nepouene ile.[footnoteRef:3] [3: Elektroenergetske
mree za III i IV razred, Rajko Misita, 1991 god.]
Plinski kablovi imaju neutralni plin kao sredstvo za prenosenje
pritiska. Obino je to azot. Rade s unutranjim pritiskom do 15*105
Pa, koji se ostvaruju pomou boca s plinom. Izolacija kablova je
natopljena masom koja je slina masi obinih kablova. I ovi kablovi
se nekada polau u eline cijevi.Danas se sve vie upotrebljava
izolacija kablova izraena od visokokvalitetnih izolacionih
materijala termoplastinog i termostabilnog tipa i nanijeta na
provodnik u vidu homogenog beavnog sloja ravnomjerne debljine.
Termoplastini materijali su oni materijali koji se ponovo omekavaju
kada se zagriju preko odreene temperature, dok se termostabilnim
nazivaju materijali koji ne omekavaju nakon zagrijavanja. Danas se
uglavnom upotrebljavaju kablovi sa dva tipa termoplastinih
izolacionih materijala: mase na bazi polivinilhlorida (PVC) i
termoplastinog polietilena (PE).U odnosu na kablove s papirnom
izolacijom i olovnim platem termoplastini i termostabilni kablovi
imaju odreene prednosti: Mala teina, Vea fleksibilnost zbog manjeg
poluprenika savijanja kabla, Otporniji su na vibracije, Postojani
su na hemijske i atmosferske uticaje i nesagorivi su, Nema cijeenja
ulja kod veih visinskih razlika i Nisu potrebni kablovski
zaglavci.Ovi kablovi imaju, meutim i neke mane kao to su: Ne
podnose vee temperature pri proticanju velikih struja kratkog
spoja, zbog ega je presjek vodia vei i nagrizaju ih glodari.3.2.
Oznaavanje kablovaPod oznaavanjem kablova podrazumijeva se skup
oznaka slovima, brojevima i bojama koji omoguuje da se potpuno tano
odredi , tj. raspozna kabl. Kod nas je u upotrebi oznaavanje
propisano standardom JUS (ali se u svakodnevnoj praksi susrijee i
oznaavanje prema njemakim propisima VDE). Oznaavanje kablova po
JUS-u: Prva grupa simbola sadri slova koja oznaavaju materijal za
izradu izolacije provodnika i plata kabla. Slovni simboli za vrstu
materijala izolacije i plata: P PVC E - polietilen X - umreeni
polietilen IP - impregnisana papirna izolacija u normalnom (tenom)
kompaundu NP - impregnisana papirna izolacija u naroitom
(poluvrstom) kompaundu H - elektrostatika zatita svake ile (ekran)
O - plat od olova, olovne legure A - plat od aluminijuma ZO -
zaseban olovni plat svake ile. Druga grupa daje podatke o njegovim
mehanikim svojstvima i antikorozivnoj zatiti. Ovu grupu ine dva
broja koja se piu pored prve grupe. Prvi broj definie nain na koji
je izvedena mehanika zatita a drugi broj definie antikorozivnu
zatitu. Svaka dekada nosi odreena zajednika konstruktivna obiljeja:
Simboli od 01 do 09 oznaavaju zatitu od korozije preko plata:04 -
spoljni zatitni sloj od PVC mase ... Simboli od 10 do 19 oznaavaju
mehaniku zatitu od elinih traka sa zatitom od korozije ili bez nje:
11 - armatura od dve eline trake sa premazom od bitumen-laka13 -
armatura od dve eline trake i sloj impregnisanog jutanog prediva
ili hesijana 14 - armatura od dve eline trake i spoljni plat od PVC
mase ... Simboli od 20 do 19 oznaavaju mehaniku zatitu od pocinane
okrugle eline ice sa zatitom od korozije ili bez nje: 21 - armatura
od okruglih pocinkovanih elinih ica sa zavojnicom od eline trake23
- armatura od okruglih pocinkovanih elinih ica i sloj od
impregnisanog jutanog prediva ili hesijana 25 - armatura od
okruglih pocinkovanih elinih ica, sa zavojnicom od eline trake i
spoljni plat od PVC-a, ... Simboli od 30 do 39 oznaavaju mehaniku
zatitu od pocinane pljosnate eline ice sa zatitom od korozije ili
bez nje: 31 - armatura od pljosnatih pocinkovanih elinih ica sa
zavojnicom od eline trake33 - armature od pljosnatih pocinkovanih
elinih ica i sloj od impregnisanog jutenog prediva ili hesijana35 -
armatura od pljosnatih pocinkovanih elinih ica sa zavojnicom od
eline trake i spoljni plat od PVC-a36 - armatura od specijalnih
aluminijumskih okruglih ica i sloj od impregnisanog jutanog prediva
37 - armatura od specijalnih aluminijumskih okruglih ica sa
zavojnicom od aluminijumske trake i spoljni plat od PVC mase, ...
Treu grupu ine slovni simboli za vrstu materijala i oblik presjeka
provodnika: za ile od bakra okruglog preseka nita se ne pie, za
aluminijumske ile - A,sektorskog oblika preseka - S.jednoini
provodnik - J etvrtu grupu ine brojane oznake i ona daje podatke o
broju ila i preseku provodnika. Prvi broj je broj ila a sledei broj
je popreni presek provodnika u mm2 : 4x25mm2 ; Ako je nulti
provodnik manjeg preseka od faznog onda je : 3x25+16mm2; 3x25/16mm2
za koaksijalno rasporeen nulti provodnik (fazni provodnici se poue
a oko njih se mota helikoidalno nulti provodnik). Peta grupa oznaka
daje nazivni (naznaeni) napon kabla. Nazivni napon se oznaava
brojem i izraava u kV (uvijek linijski napon).
Primjer: IPZO 13 3x95mm2 35kV, Energetski kabl izolovan
impregnisanim papirom sa zasebnim olovnim platom za svaku ilu, sa
mehanikom zatitom od elinih traka, sa provodnicima od bakra,
okruglog presjeka, tri provodnika po 95mm2 , nazivnog napona
35kV.Primjeri 1. Kabl IPO 13 i IPO 13-A, NPO 13 i NPO 13-A
Energetski kabl izolovan IMPREGNISANIM PAPIROM sa OLOVNIM PLATOM,
ARMATUROM OD DVIJE ELINE TRAKE i KOROZIVNOM ZATITOM Nazivni napon
10 kV. Ispitni napon 18 kV Opis konstrukcija: Provodnik: ue od
bakra ili aluminijuma. ila: Provodnik izolovan papirnim trakama.
Jezgro kabla: ile pouene i omotane slojem papirnih traka, i sve
impregnisano normalnim ili naroitim kompaundom. Plat: Beavna cijev
od olova ili olovne legure. Unutranja zatita: Impregnisani papir
ili impregnisana juta sa premazima od bitumenske mase. Mehanika
zatita: Dvije eline trake. Spoljna zatita: Impregnisana juta sa
premazima od bitumenske mase.
IZOLACIJA se sastoji od vie impregnisanih papirnih traka,
helikoidno omotanih oko provodnika. Omotavanje se vri na mainama
koje obezbeuju precizno i vrsto naleganje papirnih traka pa je
iskljueno stvaranje vertikalnih zazora i vazdunih prostora koji su
podloni jonizaciji. JEZGRO KABLA ine meusobno pouene ile kabla, a
prostor izmeu ila ispunjen je papirnim kordelom ili jutanim
predivom da bi se dobile bolje termike karakteristike i kruni oblik
jezgra kabla. Preko pouenih ila kablova nazivnog napona do 10 kV
stavlja se izolacija od papirnih traka helikoidno omotanih oko
jezgra kabla. Ova pojasna izolacija pored mehanikog uvrenja ila
poveava i dielektrinu vrstou izmeu provodnika i metalnog plata.
PLAT KABLA (metalni) se izrauje istiskivanjem metala u toplom
stanju u vidu beavne cijevi. Metal moe biti olovo ili legura olova.
Metalni plat se izraduje na hidraulinoj ili kontinualnoj presi.
ANTIKOROZIVNA ZATITA se sastoji od unutranje i spoljne zatite izmeu
kojih se nalazi armatura. Unutranja zatita titi od korozije metalni
plat a spoljna armaturu kabla. Unutranja zatita se sastoji od
impregnisanog papira i bitumenske mase a spoljanja od impregnisanog
vlaknastog materijala i bitumenske mase. [footnoteRef:4] [4:
http://www.etf.ucg.ac.me/materijal/1399982977!!!PrEE_K_2014.pdf]
MEHANIKA ZATITA KABLOVA se sastoji od armature koja se izrauje
od elinih traka.2. Tip NPO 13-AS (JUS N.C5.020). To je troilni kabl
sa sektorskim aluminijumskim provodnicima i izolacijom od naroito
impregnisanog papira (poluvrsti kompaund), sa olovnim platom,
armaturom od dvije eline trake i spoljanjom i unutranjom
antikorozivnom zatitom od slojeva jute i bitumena. Najvie
upotrebljavan papirni kabl je tzv. pojasni kabl (Slika 5).
Slika 5: Pojasni kabl (NPO 13-AS, 6/10 kV)1-Al sektorski
provodnik, 2-izolacija ile, 3-pojasna izolacija, 4-olovni omota,
5-impregnisani papir ili juta, 6-elina armatura i 7-impregnisana
jutaZa napone iznad 15 kV koristi se tzv. ekranizirani kabl sa
radijalnim elektrinim poljem (Slika 6).3. Tip NPHO 13-A (JUS
N.C5.020). To je troilni kabl sa aluminijumskim okruglim
provodnicima i izolacijom od naroito impregnisanog papira, sa
slaboprovodnim slojem ispod i iznad izolacije, sa olovnim platom,
armaturom od dvije eline trake i antikorozivnom zatitom od slojeva
jute i bitumena.
Slika 6: Ekranizirani kabl (NPHO 13-A, 12/20 kV)1-Al provodnik,
2-slaboprovodni sloj provodnika, 3-izolacija od naroito
impregnisanog papira (NP), 4-slaboprovodni sloj izolacije,
5-pojasna izolacija, 6-olovni plat, 7- impregnisani papir ( juta),
8- elina armatura i 9-impregnisana jutaKabl PHP 84, energetskog
kabla za napajanje na mjestima gdje se oekuju velika mehanika
naprezanja (predvien za polaganje u zemlju i kablovske kanale)
Slika 7. Troilni kabl sa izolacijom od PVC mase, elektrinom
zatitom za svaku ili posebno i armaturom od okruglih pocinkovanih
elinih ica.
4. POLAGANJE KABLOVATrasa kablovakog voda se odabire na osnovu
tehnikih zahtjeva i nakon usaglaavanja s korisnicima terena kuda
trasa prolazi. Usaglaavanje je naroito potrebno na onim mjestima
gdje se kablovska trasa ukrta s putevima, vodovodom, kanalizacijom
i telefonskim vodovima. Polaganje kablova u naseljenim mjestima je
oteano i zbog injenice da se mora obezbijediti nesmetano odvijanje
saobraaja i kretanje pjeaka.Kablovski kanali se esto i gradovima
kopaju runo, ali tamo gdje je to mogue, koristi se mehanizacija,
odnosno maine za iskop kablovskih kanala. To su rovokopai za
kopanje kanala, koje imaju razliite mogunosti i kapacitete.Na
slikama prikazan je popreni presjek polaganja jednog, dva i etiri
kabla u kablovske kanale.
Slika 8. Polaganje jednog kabla neposredno u zemlju.
Slika 9. Polaganje dva kabla neposredno u zemljuDubina
kablovskog kanala mora biti najmanje 0,7 m, dok irina zavisi od
broja kablova koji se polau u njega. Ako se u kablovski kanal polau
dva ili vie kablova, onda najmanje rastojanje izmeu kablova treba
da iznnosi 100 mm. Ako kablovska trasa mijenja smjer, onda na
takvim mjestima kabel polaemo sa poluprenikom zakrivljenosti koji
nesmije biti manji od 15 d, gdje je d poluprenik kabla.
Slika 10. Polaganje etiri kabla neposredno u zemljuNa mjestima
gdje se postavlja kablovska spojnica, kablovski kanal ima dimenzije
1,7 * 1,5m, kao sto je prikazano na (slici 11).
Slika 11. Polaganje kablovskog kanala na mjestu postavljanja
kablovske spojniceKablovi se na mjesto polaganja dopremaju namotani
na drvenim bubnjevima, koji se dovoze posebnim vozilima, takozvanim
kablovskim transporterima. Na mjestu polaganja kablove razvlaimo sa
bubnja na tri naina: direktno sa kablovskog transportera, runim
ekrkom po valjcima i runo po valjcima ili bez valjaka.Prije
odmotavanja kabel podiemo na elinu osovinu, iji prenik odabiremo u
ovisnosti od teine kablovskog bubnja. Bubnju teine do 23500 N
odgovara osovina prenika 60 mm, bubnju teine do 34400 N odgovara
osovina prenika 75 mm. Bubanj podiemo na osovinu najee pomou rune
dizalice. U trasu u koju emo polagati kabel postavljamo prije
polaganja valjke na svaka 2 m, ime znatno olakavamo razvlaenje i
polaganje kabla.Kabel polaemo na predhodno ureenu posteljicu od
pijeska debljine do 100 mm, a nakon polaganja postavljamo plastine
titnike koji kabal tite od mehanikih oteenja. Nakon postavljanja
plastinih titnika, zatrpavamo kabel zemljom u sloju od 30 40 cm, a
zatim postavljamo pocinanu traku za zatitu od atmosferskog
prenapona. Ako u kanal polaemo dva ili vie kablova, onda
postavljamo dvije paralelne trake, koje spajamo na svakih 50 do 60m
poprenom metalnom vezom. Nakon toga zatrpavamo kabal zemljom i
postavljamo plastinu traku za upozorenje. Trasa poloenog kabla sa
svim neophodnim detaljima mora se snimiti i unijeti u odgovarajuu
dokumentaciju.Kablove polaemo samo pri temperaturama koje su vee od
50 C. Ako je temperatura vazduha manja od 50C onda kabal moramo
zagrijavati: u zagrijanim prostorijama toplim vazduhom ili pomou
elektrine struje iz specijalnog transformatora.Ukrtanje energetskih
kablova i njihovo pribliavanje razliitim instalacijama je esta
pojava u naseljenim mjestim. Vertikalno odstojanje izmeu kablova ne
mjestu ukrtanja treba da iznosi barem 0,5m. Energetski kabal se
polae ispod ili iznas telekomunikacijskog kabla, a provlaimo ga
kroz elinu cijev, koja prema zahtjevim PTT mora da bude duga 3 m.
Prenik pocinane eline cijevi je 150 mm.
Slika 12. Ukrtanje energetskih kablova sa telekomunikacijskim
kablovimaAko se trasa energetskog kabla kria sa trasom toplovodne,
vodovodne i kanalizacione instalacije, onda kabal uvlaimo u elinu
pocinanu cijev prenika 150 mm.Ako energetski kabal prolazi ispod
puta, kao to je prikazano na slici 13, onda to krianje treba
izvesti pod uglom od 900 u odnosu na osu puta. Kabel uvlaimo u
pocinanu elinu cijev, prenika od 100 do 160 mm, a polaemo na dubinu
koja nije manja od 80 cm. Cijev postavljamo tako da na svakoj
strani ose puta bude najmanje 0,5 m cijevi.Osim u kablovskim
kanalima, kablove polaemo i u kablovskim kanalicama. Pod ovim
pojmom podrazumijevamo sklop cijevi u podzemnoj kablovskoj
instalaciji, koje su meusobno spojeni kablovskim oknima. Kablovska
kanalica omoguava dobru zatitu od mehanikih povreda, posebno pri
ukrtanju s eljeznikim prugama, putevima, autoputevima i ulicama.
Kablovske kanalice imaju i nekoliko nedostataka kao to su:
neophodno je graditi kablovska okna, to poskupljuje itavu gradnju,
ne moemo postupno iskoristiti presjek kabla, jer se kabel slabije
hladi i prilikom kvara na kablu moramo zamijeniti cijelu dionicu
kabla izmeu dva okna.Na slici 13 prikazane su betonske i
azbestnobetonske cijevi od kojih se sastoje kablovske kanalice.
Unutranji prenik cijevi je najmanje 100 mm.
Slika 13. Kablovske kanalice sa betonskim i azbestnobetonskim
cijevima
Betonske cijevi spajamo meusobno pomou razrijeenog betona, a
azbestnobetonske cijevi pomou azbestnobetonskih spojnica, koje
izlivamo u drvenom okviru kao to se vidi na slici 13.Da bismo
pravilno centrirali azbestnobetonske cijevi, uvlaimo u njih drvene
motke. Na kraj drvene motke postavljamo elini prsten, iji je prenik
za 2 do 4 mm manji od unutranjeg prenika cijevi.Prije polaganja
kablova moramo kablovske kanalice pregledati i oistiti cijevi izmeu
okana. To ienje vrimo pomou etke i elinig ueta. Kabel koji polaemo
veemo za elino ue pomou vune arape. Kabel provlaimo kroz kanalice
prilino sporo, tako da brzina provlaenja nije vea od 5 km/sat.
Nakon potpunog sputanja kabla u rov moramo kraj kabla zatititi od
vlage. Energetske kablove polaemo i u tunele, ali samo onda kada
imamo mnogo kablova. Takav sluaj je u velikim gradovima ili u
elektranama.5. SPAJANJE I ZAVRAVANJE KABLOVASigurnost kablovskog
voda ovisi o mnogim elementima, ali najvie od kvaliteta izvedbe
spojnih mjesta na kablu. Naime, veoma su esta meusobna spajanja
kablova, kao i prikljuivanje jednog kabla na drugi. U tvornici se
krajevi kabla zatvore olovnim poklopcima, tako da se unutranjost
kabla hermetiki zatvori, a vodii zatite od vlage, kiseline, plinova
itd. Prilikom meusobnog spajanja kablova ili prikljuivanja jednog
kabla na drugi moramo kablove otvoriti. Pod otvaranjem kabla
podrazumijevamo skidanje jutenog opleta, oklopa, olovnog plata
itd.Spojnice slue za nastavljanje kablova i zatitu od vlage i
mehanikog oteenja. Oklop spojnice slui kao produenje omota za
mehaniku zatitu kabla i unutranja spojnica kao produenje olovnog
plata. Ako je zemljite suho i pjeskovito, moe se izostaviti
unutranja spojnica, dok se u ilovai i u vlanom zemljitu mora
obavezno upotrijebiti. Na slici 14 prikazan je oklop spojnice za
spajanje energetskih kablova za napone do 10 kV. Oklop se sastoji
od gornjeg i donjeg dijela, poklopca i dvije obujmice. Oklop je
izraen od sivog liva,a od korozije se titi asfaltiranjem toplim
postupkom. Ova spojnica ima oznaku KS d.[footnoteRef:5] [5:
Elektroenergetske mree za III i IV razred, Rajko Misita, 1991
god.]
Slika 14. Oklop spojnice za spajanje energetskih kablova do 10
kVZa prelazak kabla u nadzemni vod, odnosno nadzemnog voda u kabel,
primjenjujemo eljezne spojnice. Na slici 15 a prikazana je eljezna
spojnica za etveroilne kablove,napona do 1 kV, a na slici 15 b
eljezna spojnica za troilne kablove napona do 10 kV.
Slika 15. eljezna spojnica za etveroilne kablove napona do 1
kVeljezna spojnica se sastoji od eljeznog tijela i porculanskih
izolatora, koji su montirani na eljezno tijelo. Kod spojnica do 1
kV izolatori su montirani u tijelo i privreni specijalnom smolom.
ile kabla u spojnici moraju biti razvedene i postavljena jedna od
druge i od tijela spojnice na rastojanju koje je odreeno naponom
kabla, te tipom i veliinom spojnice. Ukoliko su ova rastojanja
manja od propisanih, onda moe doi do kratkog spoja i proboja
spojnice.Za zavravanje kablova primjenjujemo kablovske zavrnice, i
to eline i plastine. Kablovska elina zavrnica gradi se od elika,
debljine 0,82 mm. Konstruktivno se izvode kao ovalne i okrugle.
Ovalne eline zavrnice se primjenjuju za kablove do 10 kV, a okrugle
uglavnom za napone 10 kV. ile u kablovskoj zavrnici moraju biti
udaljene i od kuita zavrnice. Krajeve kabla treba prije spajanja
pripremiti. Pod primremom kabla podrazumijevamo skidanje zatitnih i
izolacionih dijelova. Prije poetka priprema moramo ispitati krajeve
kabla prema otpornosti na vlaenje. Uzorke izolacionog papira
skinuti sa svih ila koje spajamo potapamo u predhodno zagrijanoulje
(do 1200C). Ako ulje pucketa ili pjenua, onda je znak da u
izolaciji ima vlage. Ako se pokae da u kablu ima vlage onda sa
krajeva kabla koje spajamo odsjeemo komade kabla od 600 do 800 mm,
pa zatim ponovo ispitivanje izolacije na opisani nain i tako redom
dok ne ustanovimo da u kablu nema vlage. Nakon pripreme krajeva
kabla poinje spajanje ila kablova. Postupci spajanja se razlikuju
za pojedine spojnice. Najbolji nain spajanja i zavravanja bakrenih
ila kablova napona do 1 kV, jeste lemljenje u ahurama. Nakon
uvlaenja ila u ahure, sipamo u ahuru masu za lemljenje, a na kraju
zaljevamo spojnicu kablovskom masom (bitumenom). ile kablova 10 kV
spajamo lemljenjem ili varenjem.Kod kablova izoliranih
termoplastinim masama upotrebljavamo kablovski pribor koji se
razlikuje od pribora za kablove izolirane impregniranim papirom.
Pribor za termoplastine kablove sastoji se od smjese smole i
odgovarajue koliine katalizatora. Ove dvije komponente mijeamo u
odgovarajuim odnosima na mjestu montae. Ovakve spojnice imaju
izvanredna dielektrina svojstva i veliku mehaniku vrstou. Na slian
nain rede se i kablovske zavrnice od plastine mase.Spajanje i
zavravanje aluminijskih i bakrenih vodia, pored lemljenja i varenja
obaviti i presovanjem. Princip spajanja aluminijskih ica
presovanjem sastoji se u deformaciji elemenata spoja ahure i ila
pod djelovanjem pritiska. Na taj nain ostvarujemo trajan elektrini
kontakt izmeu ila i ahure. Ovaj nain spajanja nazivamo presovanje
dubokim utiskivanjem. Aluminijska ahura prije utiskivanja, mora
biti potpuno radijalno zatvorena u posebnom kalupu na cijeloj duini
tako da se moe deformisati samo na onom dijelu gdje se nalazi otvor
kroz koji se vri duboko utiskivanje. Usljed deformacije ahure i ile
dolazi do razaranja oksidnog sloja na ili, odnosno na pojedinim
icama ueta i na ahuri i na taj nain se stvaraju uslovi za dobijanje
trajnog elektrinog kontakta. Na slici 16 prikazan je princip
presovanja. Presovanje se vri runom hidraulinom presom.
Slika 16. Presovanje vodiaZa spajanje presovanjem upotrebljavamo
razliite vrste spojnih ahura i papuica, ovisno od napona, vrste i
presjeka vodia: spojna aluminijska aura za presovanje aluminijskih
vodia niskog napona, bimetalna aluminij-bakar papuica za spajanje
aluminijskih i bakrenih vodia, spojne bakrene ahure za spajanje
presovanjemm bakarnih vodia
7. KABLOVSKI RAZVODNI ORMARIDanas se za izvoenje vorita u
niskonaponskim gradskim i industrijskim elektrinim mreama najvie
upotrebljavaju kablovski razvodni ormari. U odnosu na razvodne
ahte, koje su se nekada upotrebljavale, kablovski razvodni ormari
imaju znaajne prednosti, kao to su: Selektivno i brzo iznalaenje
kablova u kvaru, Pristupanost kod montae i lagano otklanjanje
kvarova, Mogunost ugradnje brojila za vee potroae i ureaje uline
rasvjete, Sigurnost pogona i Mogunost jednostavnog i breg
premjetanje ormara.Ranije smo razvodne ormare gradili od vrstog
dekapiranog elinog lima. Danas se uglavnom grade od poliestera,
ojaanog staklenim vlaknima. Prednosti poliestera nad dekapiranim
limom su: Poliester je otporan prema atmosferilijama i na njemu se
ne kondezira voda, Poliestersko kuite je samo po sebi zatita od
opasnog dodirnog napona, Zbog lijepog vanjskog izgleda poliesterski
ormar ne remeti vanjsku okolinu, Dimenzije ormara su manje, jer su
potrebni manji razmaci od dijelova pod naponom do poliesterskog
kuita.Ormar je gotovo redovno visok 1000 mm. Montira se na
otvorenom prostoru i to na tipskim montanim temeljima. Temelji se
grade od ermirano-betonskih elemenata, koji se mogu ugraivati u
svim vremenskim uslovima. Ormari su zatieni od sluajnog napona
dodira zatitnim izoliranjem, a to znai da nije potrebno zatitno
uzemljenje ormara, to je kod metalnih ormara bilo obavezno, a
ponekad i teko izvodljivo.na slici 17 prikazan je kablovski
ormar.
Slika 17. Kablovski ormarOrmar stoji na armirano-betonskim
elementima, koji se postavljaju u predhodno iskopanu rupu. Pomou
vijaka ormar se uvruje u temeljnu plou. U ormaru su ugraene
osigurake letve do 400 A. Umetanje umetaka u postolje osiguraa vri
se ruicom. Letve su uvrene na bakrene sabirnice i mogue ih je
pojedinano montirati i demontirati bez rastavljanja ostale opreme.
U ormar se ugrauje uko utinica i rasvjetno mjesto. U zavisnosti od
veliine ormara moe se montirati 4, 6 ili 9 osigurakih letvi od 400
A.
8. LITERATURA[1] Elektroenergetske mree za III i IV razred,
Rajko Misita, 1991 god.[2] Internet
http://www.etf.ucg.ac.me/materijal/1399982977!!!PrEE_K_2014.pdf2