ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA SUNČANA ELEKTRANA SUTINA OPĆINA MUĆ (DIO) I GRAD SINJ (DIO), SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA Zagreb, veljača 2020. ZAGREB 10090, Savska Opatovina 36 www.ciak.hr·[email protected]·OIB 47428597158 Uprava: Tel: ++385 1/3463-521 / 522 / 523 / 524 Fax: ++385 1/3463-516
93
Embed
ELAORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OJENE O POTREI …...elaorat zaŠtite okoliŠa za postupak ojene o potrei projene utjeaja na okoliŠ za sunČana elektrana sutina opĆina muĆ
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA
SUNČANA ELEKTRANA SUTINA
OPĆINA MUĆ (DIO) I GRAD SINJ (DIO), SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA
A. UVOD ..............................................................................................................................................................................2
B. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ............................................................................................................4
B.1 OPĆI PODACI .............................................................................................................................................. 4
B.2 OPIS ZAHVATA ........................................................................................................................................... 9
B.3 OSNOVNI TEHNIČKI PODACI ....................................................................................................................... 9
B.4 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA TEHNOLOŠKOG PROCESA ................................................................................. 17
B.4.1 OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA ......................................................................................................17
B.4.2 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES ...........................................18
B.4.3 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ ...........................................................................................................................................18
B.5 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA ................................ 19
B.6 VARIJANTNA RJEŠENJA ............................................................................................................................. 19 C. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .............................................................................................................19
C.12 ZAŠTIĆENA PODRUČJA ............................................................................................................................. 49
C.16 ŠUMARSTVO I LOVSTVO ........................................................................................................................... 57
C.17 ODNOS PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA ........................................................................ 60 D. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ .......................................................................................................62
D.1 UTJECAJI ZAHVATA NA SASTAVNICE OKOLIŠA .......................................................................................... 62
D.2 UTJECAJI ZAHVATA NA OPTEREĆENJA OKOLIŠA ........................................................................................ 75
D.3 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ........................................................................ 76
D.4 UTJECAJI NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA ......................................................................................................... 76
D.5 UTJECAJI NA EKOLOŠKU MREŽU ............................................................................................................... 76
D.6 UTJECAJI NA OKOLIŠ U SLUČAJU NEKONTROLIRANOG DOGAĐAJA – EKOLOŠKA NESREĆA ........................ 77
D.7 UTJECAJI NA OKOLIŠ NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ZAHVATA ............................................................. 78
Adresa gospodarskog subjekta Jurišićeva 1a, 10000 Zagreb
Odgovorna osoba Tomislav Ćurković, direktor
Matični broj gospodarskog subjekta (MBS) 081191838
OIB 90523634797
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 4
B. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA
B.1 OPĆI PODACI
Obnovljivi izvori energije
Obnovljivi izvori energije (OIE) (energija vjetra, energija Sunca, hidroenergija, energija
oceana, geotermalna energija, biomasa i biogoriva) zamjena su za fosilna goriva i pridonose
smanjenju emisija stakleničkih plinova, diversifikaciji opskrbe energijom te smanjenju ovisnosti
o nepouzdanim i nestabilnim tržištima fosilnih goriva, posebno nafte i plina.
Zakonodavstvo Europske unije (EU) kojim je obuhvaćeno područje OIE značajno je
unaprijeđeno posljednjih godina, a pravna osnova je u članku 194. Ugovora o funkcioniranju EU:
„Energetska politika EU-a usmjerena je na promicanje razvoja novih i obnovljivih oblika energije
kako bi se ciljevi povezani s klimatskim promjenama bolje uskladili i integrirali u novi model
tržišta.“
Napredna tehnologija pokretačka je snaga korištenja OIE jer, ne samo da omogućuje rast
instaliranih kapaciteta, već ih čini i znatno dostupnijima. U razdoblju 2005-2017. udio OIE u
proizvodnji električne energije u EU-u udvostručio se, sa otprilike 15% na gotovo 31% (Slika 1.).
Slika 1. Udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije u EU-u, 2005-2017. Izvor: Tematsko izvješće „Energija vjetra i solarna energija za proizvodnju električne energije: za postizanje ciljnih vrijednosti EU-a potrebno je uložiti znatne napore“, (u skladu s člankom 287.
stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a), Europski revizorski sud, 2019.
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 5
Tehnologije korištenja energije vjetra i solarne energije glavne su tehnologije za
proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koje su zaslužne za taj rast. Iako energija iz vjetra i
Sunca i dalje zaostaje za korištenjem hidroenergije u pogledu proizvedene količine, od 2005. do
2017. godine godišnja količina energije proizvedene iz energije vjetra porasla je za 414%, dok je
za solarnu energiju zabilježen porast od 8.086%. Istodobno je količina električne energije iz
hidroelektrana ostala uglavnom nepromjenjiva. Godine 2017. u ukupnoj proizvodnji električne
energije iz obnovljivih izvora u EU-u hidroenergija imala je udio od 35%, dok su energija vjetra i
solarna energija imale udio od 34%, odnosno 12% (Slika 2.).
Slika 2. Udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u EU-28, 2005-2017. Izvor: Tematsko izvješće „Energija vjetra i solarna energija za proizvodnju električne energije: za postizanje ciljnih vrijednosti EU-a potrebno je uložiti znatne napore“, (u skladu s člankom 287.
stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a), Europski revizorski sud, 2019.
U studenom 2018. godine, Europski parlament usvojio je ambiciozni energetski paket
zakona koji postavlja zahtjevne ciljeve pred države članice EU i to ponajviše, uz segment ušteda
kroz energetsku učinkovitost, i kroz promicanje OIE. Temeljem toga, 24. prosinca 2018. na snagu
je stupila nova DIREKTIVA (EU) 2018/2001 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 11. PROSINCA
2018. O PROMICANJU UPORABE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA. Stupanjem na snagu
Direktive (EU) 2018/2001 uspostavljen je novi okvir održiv u budućnosti za ostvarivanje
obvezujućeg cilja Unije od najmanje 32% obnovljive energije u konačnoj bruto potrošnji energije
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 6
do 2030. godine. Taj se okvir temelji na napretku ostvarenom na temelju Direktive o energiji iz
obnovljivih izvora iz 2009. godine, uključujući, među ostalim, obvezu država članica da zadrže
ciljeve za 2020. godinu kao polaznu vrijednost za svoje putanje u sljedećem desetljeću. To je
dodatno upotpunjeno drugim elementima paketa „Čista energija za sve Europljane“.1
Do 2040. godine, ulaganja u obnovljive izvore obuhvaćaju dvije trećine globalnih ulaganja
u elektrane, budući da OIE za mnoge zemlje postaju najjeftiniji izvor novih proizvodnih
kapaciteta. Predviđa se da će intenzivna primjena solarnih fotonaponskih sustava (PV), koju
predvode Kina i Indija, omogućiti sunčanim elektranama da postanu najveći izvor proizvodnih
kapaciteta s niskim udjelom ugljika do 2040. godine, pri čemu će udio svih obnovljivih izvora
energije u ukupnoj proizvodnji doseći 40% (World energy outlook 2017, IEA).
Sa stajališta regulacije i balansiranja energetskog sustava, dosadašnje iskustvo ukazuje da
integracija velikih udjela varijabilnih OIE nije tako tehnički zahtjevno kako se često smatralo.
Operatori mreža uspješno su integrirali OIE i iznad 30%, bez značajnog povećanja skladištenja
energije. Na primjer, prijenosna mreža kojom upravlja njemački operator 50 Hertz može
apsorbirati do 70% penetracije varijabilnih OIE bez skladištenja (IRENA, Rethinking energy 2017).
U skladu s preporukama Komisije za izradu Strategije energetskog razvoja Republike
Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, Energetski Institut Hrvoje Požar izradio je
Zelenu i Bijelu knjigu, odnosno analitičke podloge koje prethode izradi Strategije, a za koje je
provedeno javno savjetovanje. U skladu s time, izrađen je Nacrt prijedloga Strategije koja je bila
u postupku javne rasprave, zaključno s danom 20. lipnja 2019. godine.2 Projekcije za razvoj OIE
do 2030., odnosno 2050., ambiciozne su i zahtijevaju znatna ulaganja te ozbiljno planiranje i
strategiju, a potkrijepljene su velikim potencijalom koji Hrvatska ima za razvoj objekata koji
koriste obnovljive izvore, posebice energije iz vjetra i Sunca.
Energija Sunca
Zbog svog geografskog položaja, Hrvatska ima veliki potencijal u iskorištavanju energije
Sunca čiji je godišnji prirodni potencijal puno veći od ukupne godišnje potrošnje energije. Čak je
i stvarna vrijednost dozračene Sunčeve energije veća od potrebne, a ista ovisi o zemljopisnoj
širini i smanjuje se od juga prema sjeveru te ovisi o klimatskim uvjetima lokacije, kao što su
učestalost naoblake, sumaglice i dr. Na području Hrvatske, srednja godišnja ozračenost
vodoravne plohe Sunčevim zračenjem kreće se od 1,60 MWh/m2 za područje vanjskih otoka do
1,20 MWh/m2 na području gorske i sjeverne Hrvatske.
Slika 18. Kartografski prikaz 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI, 2.2. ENERGETSKI SUSTAVI“; Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, brojevi 1/03, 8/04, 5/05,
5/06, 13/07, 9/13 i 147/15) – uvećani izvadak s označenom lokacijom zahvata
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 29
Slika 19. Kartografski prikaz 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI, 2.2. ENERGETSKI SUSTAVI“; Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, brojevi 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13 i 147/15) – uvećani izvadak s
označenom lokacijom zahvata
LOKACIJA ZAHVATA
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 30
Slika 20. Kartografski prikaz 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI“, 2.3. ELEKTROOPSKRBA“; Prostorni plan uređenja Grada Sinja (Službeni glasnik Grada Sinja, broj 2/06, 8/14, 1/16, 8/17)
Slika 21. Kartografski prikaz br. 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI“, 2.3. „ENERGETSKI SUSTAV“; Prostorni plan uređenja Općine Muć (Službeni glasnik Općine Muć, broj 2/99, 2/08, 9/10, 5/18, 6/18 (pročišćeni
Klimatske značajke područja na kojem se planira zahvat SE SUTINA uvjetovane su
zemljopisnim položajem i oblicima kopnenog reljefa. Predmetno područje ima obilježja
submediteranske klime s hladnijim zimama i većim temperaturnim kolebanjima naročito pod
utjecajem čestih i, na momente, vrlo snažnih vjetrova sjevernih i južnih smjerova.
Područje zahvata pripada sredozemnom tipu klime Cfa „umjereno topla vlažna klima
s vrućim ljetom“ (srednja temperatura mjeseca srpnja je veća od 22 °C). Najtopliji mjesec u
godini je srpanj sa srednjom temperaturom zraka od 23,2 °C, dok je najhladniji mjesec u
godini na mjernoj postaji Sinj (postaja najbliža lokaciji zahvata) siječanj sa srednjom
temperaturom zraka od 3,6°C. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 12,7 °C, dok je u
vegetacijskom razdoblju srednja godišnja temperatura zraka 18,3 °C.
Razdoblje u kojem je vrijednost srednje temperature zraka veća od 10 °C nastupa
prosječno 5. travnja i traje do 3. studenog (ukupno 213 dana). Srednja mjesečna minimalna
temperatura pada ispod nule u siječnju i veljači (hladni dani), dok srednja maksimalna prelazi
30 °C u srpnju i kolovozu (vrući dani). Velika temperaturna amplituda upućuje na
kontinentalni utjecaj.
Na području Sinja prevladavaju vjetrovi sjevernog (N) i sjeveroistočnog (NE) smjera
(15.7%, odnosno 12.9%). Na vjetrove južnog (S) i jugoistočnog (SE) smjera otpada 10.2%,
odnosno 10.1%. Na ostale smjerove vjetrova otpada 3.1 -7%. Na tišinu otpada gotovo trećina
godišnje razdiobe, tako da je tišina (C) zastupljena sa 30.1%.
Najčešći vjetar, koji se javlja na području Sinja, je iz NNE smjera (28,8%) poznati kao
bura. Bura je suh, hladan i mahovit sjeveroistočni vjetar povezan s prodorom hladnog zraka
iz polarnih ili sibirskih krajeva.
Klimatske promjene
Klimatske promjene u budućoj klimi na području Hrvatske dobivene simulacijama
klime regionalnim klimatskim modelom RegCM prema A2 scenariju analizirane su za dva 30-
godišnja razdoblja.
- Razdoblje od 2011. do 2040. godine: bliža budućnost i od najvećeg je interesa
za korisnike klimatskih informacija u dugoročnom planiranju prilagodbe na
klimatske promjene – prvo razdoblje.
- Razdoblje od 2041. do 2070. godine: sredina 21. stoljeća u kojem je prema A2
scenariju predviđen daljnji porast koncentracije ugljikovog dioksida (CO2) u
atmosferi te je signal klimatskih promjena jači – drugo razdoblje.
Projicirane promjene temperature zraka
Općenito, prema rezultatima RegCM-a za područje Hrvatske, simulacija upućuje na
povećanje temperature zraka u oba razdoblja i u svim sezonama. Amplituda porasta veća je
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 33
u drugom nego u prvom razdoblju, ali je statistički značajna u oba razdoblja. Povećanje
srednje dnevne temperature zraka veće je ljeti (lipanj-kolovoz) nego zimi (prosinac-veljača).
Sukladno projekcijama, u prvom razdoblju (2011.-2040.) na području Hrvatske zimi
očekuje se porast temperature do 0.6 °C, a ljeti do 1 °C (Branković et al., 2012.).
U drugom razdoblju (2041.-2070.) očekivana amplituda porasta u Hrvatskoj zimi
iznosi do 2 °C u kontinentalnom dijelu i do 1.6 °C na jugu, a ljeti do 2.4 °C u kontinentalnom
dijelu Hrvatske, a do 3 °C u priobalnom dijelu (Branković et al., 2010.).
Projicirane promjene oborine
Promjene količine oborine u prvom razdoblju (2011.-2040.) su vrlo male i ograničene
samo na manja područja te variraju s obzirom na količinu ovisno o sezoni. Najveća promjena
oborine, može se očekivati na Jadranu u jesen kada RegCM upućuje na smanjenje oborine s
maksimumom od približno 45-50 mm na južnom dijelu Jadrana.
U drugom razdoblju (2041.-2070.) promjene oborine u Hrvatskoj su jače izražene pa
se ljeti u gorskoj Hrvatskoj i u obalnom području očekuje njeno smanjenje. Očekuje se
smanjenje vrijednost od 45-50 mm koje su statistički značajne. U zimi, povećanje oborine
očekuje se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Jadranu, no nije statistički značajno.
Klimatske promjene, sadašnje i buduće, na prostoru Republike Hrvatske prati i
procjenjuje Državni hidrometeorološki zavod te su podaci o klimatskim promjenama preuzeti
sa službenih Internet stranica6.
Podaci o predviđenim klimatskim promjenama za šire područje (Dalmacija) preuzeti
su iz: "OČEKIVANI SCENARIJI KLIMATSKIH PROMJENA NA PODRUČJU JUŽNE DALMACIJE“,
Lidija Srnec, Državni hidrometeorološki zavod, Konzultacijska radionica. Prilagodba
klimatskim promjenama u regijama Hrvatske – Južna Dalmacija, Metković, 10.11.2014.
Zaključna razmatranja su prikazana u nastavku.
PARAMETAR DALMACIJA
Promjena srednje sezonske temperature T2m ZIMA 0.4-0.6 ˚C PROLJEĆE 0.2-0.4 ˚C
LJETO 0.8-1 ˚C JESEN 0.8-1 ˚C
Promjena zimske minimalne i ljetne maksimalne T2m
T2min zimi: 0.2-0.4 ˚C T2max ljeti: 1-1.2 ˚C
Promjena broja hladnih i toplih dana Hladni dani (T2min < 0˚C) zimi: od -1 do -3 dana
Topli dani (T2max ≥ 25˚C) ljeti: 6 do 8 dana
Promjena zimske i ljetne temperature T2m ZIMA P1-P0: 1-1.5 °C ZIMA P2-P0: 2-2.5 °C ZIMA P3-P0: 3-3.5 °C LJETO P1-P0: 1.5-2 °C LJETO P2-P0: 3-3.5 °C LJETO P3-P0: 4-5 °C
Ekotip Prigorske male i srednje velike povremene tekućice (16A)
Dužina vodnog tijela 17.4 km + 64.3 km
Izmjenjenost Prirodno (natural)
Vodno područje: Jadransko
Podsliv: Kopno
Ekoregija: Dinaridska
Države Nacionalno (HR)
Obaveza izvješćivanja EU
Tjela podzemne vode JKGI-11
Zaštićena područja HR1000029, HR2001313*, HR2001397*, HR377867*, HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela)
Mjerne postaje kakvoće
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 40
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 41
STANJE VODNOG TIJELA JKRN0114_001
PARAMETAR UREDBA
NN 73/2013*
ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA
STANJE 2021. NAKON 2021.
POSTIZANJE CILJEVA OKOLIŠA
Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon
umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene umjereno dobro dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje
umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene umjereno dobro dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje
umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene umjereno dobro dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene
umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene umjereno dobro dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene
ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene ne postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene
NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 42
Slika 25. Karta vodnih tijela podzemne vode – izvadak s označenom lokacijom zahvata SE SUTINA; Izvor: Hrvatske vode
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 43
Slika 26. Karta površinskih vodnih tijela – izvadak s označenom lokacijom zahvata SE SUTINA; Izvor: Hrvatske vode
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 44
C.9 ZAŠTIĆENA PODRUČJA – PODRUČJA POSEBNE ZAŠTITE VODA
Zaštićena područja – područja posebne zaštite vode su ona područja gdje je radi
zaštite voda i vodnoga okoliša potrebno provesti dodatne mjere zaštite, a određuju se na
temelju Zakona o vodama (Narodne novine, broj 66/19) i posebnih propisa.
Lokacija zahvata se nalazi izvan područja zaštite vode namijenjene za ljudsku
potrošnju, izvan područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate, kako je
utvrđeno prema Registru zaštićenih područja (RZP) – područja posebne zaštite voda, što je i
prikazano na slikama 27. i 28.
C.10 OPASNOST OD POPLAVA I RIZIK OD POPLAVA
U okviru Plana upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (Narodne novine, broj
66/16) izrađene su karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava.
Analiza opasnosti od poplava obuhvaća tri scenarija plavljenja: (1) velike vjerojatnosti
pojavljivanja; (2) srednje vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 100 godina) i (3)
male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući akcidentne poplave uzrokovane rušenjem nasipa
na većim vodotocima ili rušenjem visokih brana (umjetne poplave), a uz informacije o
obuhvatu analizirane su i dubine.
Prema izvodu iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja, lokacija
zahvata SE SUTINA se nalazi izvan područja opasnosti od poplava (Slika 29.).
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 45
Slika 27. Lokacija zahvata u odnosu na područja zaštite voda namijenjene za ljudsku potrošnju
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 46
Slika 28. Lokacija zahvata u odnosu na područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 47
Slika 29. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja;– izvadak s označenom lokacijom zahvata SE SUTINA; Izvor: Hrvatske vode
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 48
C.11 BIOLOŠKO-EKOLOŠKE ZNAČAJKE
Šire područje zahvata pripada submediteranskom području Mediteranske
biogeografske makroregije Hrvatske, izvorno obraslog listopadnim šumama hrasta medunca
i njegovih pratilaca koje su tijekom tisućljetnog utjecaja čovjeka do današnjih dana, uslijed
korištenja pa zapuštanja, degradirane u šikare, dračike i suhe kamenjarske travnjake - na
koje se danas ponovo vraća šuma.
Šuma i šikara medunca i bijeloga graba (Querco-Carpinetum orientalis) klimazonalna
je drvenasta vegetacija čitave submediteranske zone hrvatskoga primorja, u rijetkim
slučajevima razvijena kao prava šuma, a najčešće kao viša ili niža šikara. Na području zahvata
ovaj tip vegetacije uglavnom se pojavljuje u obliku šikare građene od medunca (Quercus
pubescens) i drugih široko rasprostranjenih drvenastih vrsta kao što su bjelograbić (Carpinus
Slika 34. Kartografski prikaz 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora“; preuzeto iz PPSDŽ (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage
odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o ispravcima grešaka)) – uvećani izvadak
C.16 ŠUMARSTVO I LOVSTVO
Lokacija zahvata se nalazi na području Uprave šuma Split, u obuhvatu dvije
gospodarske jedinice: GJ Borovača i GJ Plišivica, kojom upravljaju Šumarija Split i Šumarija
Sinj (Slika 35.). Lokacija se većim dijelom nalazi na području GJ Borovača, koja je oko
3.804,32 ha površine. Šumarija Split upravlja odsjecima 23a, 23b i 24a, dok Šumarija Sinj
upravlja odsjecima 14a, 15a i 16a.
Lokacija zahvata se nalazi unutar otvorenog državnog lovišta XVII/18 VISOKA
PLEŠIVICA, površine 7.443 ha (Slika 36.), unutra kojega se gospodari sa sljedećim vrstama
13/07, 9/13 i 147/5), lokacija zahvata se nalazi izvan zona arheoloških lokaliteta i kulturnih
dobara.
Ukoliko se prilikom izvođenja radova na SE SUTINA naiđe na arheološka ili etnološka
nalazišta ili nalaze, radovi će se prekinuti i o tome će se obavijestiti nadležni Konzervatorski
8 Reichmuth, M., Vorbereitung und Begleitung der Erstellung des Erfahrungsberichts 2011 im Auftrag des Bundesministeriums fur Umwelt, Natur-schutz und Reaktorsicherheit Vorhaben IIc Solare Strahlungsenergie Endbericht (2011); Herden, C., Rassmus, J., Gharadjeddaghi, B., Naturschutzfachliche Bewertungsmethoden von Freilandphotovoltaikanlagen; Bundesamt fur Naturschutz- Skripten
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 74
odjel. Također, u fazi pribavljanja odgovarajućeg akta o građenju, bit će pribavljeni posebni
uvjeti nadležnog konzervatorskog odjela.
Gospodarske djelatnosti
Provedbom i korištenjem zahvata SE SUTINA ne očekuje se negativan utjecaj na
poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo, a uzimajući u obzir sljedeće.
Uvidom u ARKOD sustav evidencije korištenja poljoprivrednog zemljišta, razvidno je
da na planiranoj lokaciji za SE SUTINA nema parcela evidentiranih u ARKOD sustavu.
Zahvat SE SUTINA planira se unutar Gospodarskih jedinica Borovača i Plišivica, na
području gdje šumske površine nisu kompatibilne cjeline, već prevladavaju grmovi i
pojedinačna stabla, pri čemu dominiraju makijom zarašteni travnjaci sa degradiranim
sastojinama.
Na širem području zahvata šumska se vegetacija nalazi na kršu, trošnih stijena i velike
vodopropusnosti stijena. Šuma hrasta medunca i bijelog graba u manjoj je mjeri razvijena
kao panjača, i to uglavnom na izoliranim i nepristupačnijim terenima. Opća je značajka ovog
područja pretežna degradiranost šumskih površina, a u pravilu je stupanj degradacije jači na
nižim položajima, tj. na onom dijelu koji je pod direktnim utjecajem ekstenzivnog i
neracionalnog korištenja šumskih površina (sječa, paša, požari).
Zbog geoloških i morfoloških karakteristika krških prostora, šume i šumsko tlo
predstavljaju progresijski razvoj vegetacije koju prati „normalna“ erozija koju nadvladava
tvorba šumskih tala. Krčenjem šumske vegetacije većih površina dolazi do erozivnih procesa i
razvijanja bujičnih tokova što može uzrokovati nanošenje većih količina erozivnog materijala
na susjedne površine šuma i uzrokovati veće štete što podrazumijeva utvrđivanje mjera
biološke i tehničke sanacije bujičnih korita.
U cilju zaštite šuma određuju se sljedeće mjere zaštite
- U suradnji s nadležnom Šumarijom definirati pristupne puteve gradilištu,
koristeći planiranu ili izgrađenu šumsku infrastrukturu.
- O početku radova na izgradnji zahvata obavijestiti nadležnu Šumariju.
- Sječu stabala utvrditi s nadležnom Šumarijom i uskladiti je s dinamikom građenja.
- Odmah nakon prosijecanja zaposjednute površine izvesti posječenu drvnu masu
te uspostaviti i provoditi šumski red, zaštitu od požara i zaštitu od šumskih
štetnika.
- Pri planiranju i organizaciji gradilišta voditi računa o protupožarnoj zaštiti, a
posebno da se ne ugrozi funkcionalnost postojećih protupožarnih cesta i/ili
protupožarnih prosjeka.
- Na površinama koje neće biti neposredno zahvaćene građevinskim radovima
zadržati postojeću vegetaciju.
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 75
- Interne prometnice u obuhvatu zahvata izvesti na način da oborinske odvodnje u
okolni teren ne uzrokuju pojačanu eroziju.
- Nakon završetka radova na izgradnji, provesti sanaciju terena šumskotehničkim
mjerama i biološkom sanacijom autohtonom vrstom šumskog drveća.
- Sprječavati širenje biljnih invazivnih vrsta na području zahvata.
Zahvatom SE SUTINA će se smanjiti lovnoproduktivna površina državnog lovišta
XVII/18 VISOKA PLEŠIVICA, i to za 71 ha, što čini oko 0,95% ukupne površine lovišta. Glavne
vrste divljači u lovištu su svinja divlja, zec obični, jarebica kamenjarka-grivna.
U cilju zaštite određuju se sljedeće mjere zaštite.
- Radove na pripremi radnog pojasa (uređenje terena za postavljanje panela i
uklanjanje vegetacije) ne izvoditi u periodu najveće aktivnosti životinja.
- Uspostaviti suradnju s ovlaštenicima prava lova radi pravovremenog
premještanja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata (čeke, hranilišta) na
druge lokacije ili nadomještanja novim.
- Svako stradavanje divljači prijaviti nadležnom lovoovlašteniku.
D.2 UTJECAJI ZAHVATA NA OPTEREĆENJA OKOLIŠA
Otpad
Tijekom građenja
Tijekom izvođenja radova nastajat će otpad uobičajen za gradilišta (prema POPISU
GRUPA I PODGRUPA OTPADA, Pravilnik o katalogu otpada (Narodne novine, broj 90/15))
grupa: 17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU
ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH LOKACIJA) koji će se prikupljati u spremnicima i odvoziti na
zbrinjavanje van lokacije putem ovlaštene tvrtke za gospodarenje otpadom.
Obitavanjem radnika na gradilištu, nastajat će i mala količina komunalnog i
ambalažnog otpada, koji će se također odvojeno prikupljati te predavati ovlaštenim tvrtkama
za gospodarenje otpadom na zbrinjavanje.
Zbrinjavanje svih nastalih vrsta otpada tijekom gradnje osigurat će se sukladno
propisima koji reguliraju gospodarenje pojedinim vrstama otpada te se ne očekuje negativni
utjecaj na okoliš od otpada.
Tijekom korištenja
Tijekom korištenja zahvata provodit će se održavanje/servisiranje tehničkih dijelova u
skladu s uputama proizvođača opreme tijekom kojeg će nastajati otpad grupe: 13 OTPADNA
ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (OSIM JESTIVIH ULJA I ULJA IZ POGLAVLJA 05, 12 i 19).
Otpad nastao održavanjem neće ostajati na lokaciji zahvata, već će se odvoziti i predavati na
zbrinjavanje osobama ovlaštenim za gospodarenje otpadom.
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 76
Očekivani životni vijek FN sustava je trideset godina, nakon kojeg se oprema
zamjenjuje novom. Korištena oprema se reciklira, s obzirom na to da FN moduli sadrže
materijale (Tablica 1. Poglavlje B 4.3.) koji se mogu, preko 95% poluvodičkih materijala i 90%
stakla, reciklirati odnosno isti predstavljaju izvor sirovina, a ne otpad. Sustav prikupljanja i
recikliranja FN modula, uspostavljen je i djeluje na razini EU te će se u skladu sa istim
postupati.
Prema navedenom te uz primjenu ostalih uvjeta propisanih Zakonom o održivom
- Na površinama koje neće biti neposredno zahvaćene građevinskim radovima
zadržati postojeću vegetaciju.
- Interne prometnice u obuhvatu zahvata izvesti na način da oborinske
odvodnje u okolni teren ne uzrokuju pojačanu eroziju.
- Nakon završetka radova na izgradnji, provesti sanaciju terena
šumskotehničkim mjerama i biološkom sanacijom autohtonom vrstom
šumskog drveća.
- Sprječavati širenje biljnih invazivnih vrsta na području zahvata.
Mjere zaštite poljoprivrednog tla
- Iz obuhvata zahvata izuzeti privatne katastarske čestice do kojih treba
omogućiti nesmetan pristup.
Mjere zaštite divljači
- Radove na pripremi radnog pojasa (uređenje terena za postavljanje panela i
uklanjanje vegetacije) ne izvoditi u periodu najveće aktivnosti životinja.
- Uspostaviti suradnju s ovlaštenicima prava lova radi pravovremenog
premještanja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata (čeke, hranilišta)
na druge lokacije ili nadomještanja novim.
- Svako stradavanje divljači prijaviti nadležnom lovoovlašteniku.
Nositelj zahvata obvezan je poštivati i primjenjivati mjere zaštite tijekom izvođenja i
rada zahvata SE SUTINA koje su obvezne sukladno zakonima i propisima donesenih na
osnovu istih, mjere zaštite okoliša određene ovim elaboratom te pridržavati se uvjeta i mjera
koje će biti određene suglasnostima i dozvolama izdanim prema posebnim propisima – u
svezi graditeljstva, zaštite voda, zaštite od požara, zaštite na radu, zaštite prirode,
konzervatorskim uvjetima – kako tijekom građenja i korištenjem zahvata SE SUTINA ne bi
došlo do značajnog negativnog utjecaja na okoliš.
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 82
E. IZVOR PODATAKA
Popis propisa
Okoliš i priroda
1. Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine, broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18)
2. Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)
3. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine, broj 61/14 i 3/17)
4. Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine, broj 80/19)
5. Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (Narodne novine, broj 15/14)
Zrak
6. Zakon o zaštiti zraka (Narodne novine, broj 127/19)
Vode
7. Zakon o vodama (Narodne novine, broj 66/19)
8. Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (Narodne novine, broj 66/16)
Zaštita od požara
9. Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (Narodne novine, broj 146/05)
Gospodarenje otpadom
10. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/13, 73/17, 14/19, 98/19)
11. Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 117/17)
12. Pravilnik o katalogu otpada (Narodne novine, broj 90/15)
13. Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom (Narodne novine, broj 42/14, 48/14, 107/14, 139/14 i 11/19)
Kulturno povijesna baština
14. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17 i 90/18)
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 83
Literatura/Stručne podloge
1. INTERNATIONAL TECHNOLOGY ROADMAP FOR PHOTOVOLTAIC (ITRPV) (ITRPV
RESULTS 2017. INCLUDING MATURITY REPORT 2018., NINTH EDITION, SEPTEMBER
Slika 1. Udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije u EU-u, 2005-2017. ................................................................................................................................. 4
Slika 2. Udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u EU-28, 2005-2017. ......... 5
Slika 3. Godišnja ozračenost vodoravne plohe na području Europe ......................................... 7
Slika 4. Godišnja ozračenost vodoravne plohe na području RH ................................................ 8
Slika 5. Karta srednje godišnje ozračenosti vodoravne plohe na području ............................... 8
Slika 6. Načelni prikaz formiranja proizvodnih cjelina sunčanih elektrana ............................. 10
Slika 7. Fotonaponski sustav izravno priključen na energetsku mrežu ................................... 11
Slika 8. Idejno rješenje SE SUTINA; Izvor: Idejni projekt za ishođenje lokacijske dozvole za SE SUTINA, Izrađivač: Porzana d.o.o. .............................................................................. 13
Slika 9. Idejno rješenje SE SUTINA; Izvor: Idejni projekt za ishođenje lokacijske dozvole za SE SUTINA, Izrađivač: Porzana d.o.o. .............................................................................. 14
Slika 10. Primjer izmjenjivačkog sustava uz nosač metalne konstrukcije; Izvor: https://www.pv-tech.org ........................................................................................... 16
Slika 11. Primjer postavljenog centralnog izmjenjivača; Izvor: https://blog.avisolar.com/failure-analysis-of-central-inverters/ .............................. 16
Slika 12. Šire područje zahvata, Izvor: www.geoportal.dgu .................................................... 21
Slika 13. Uže područje zahvata; Izvor: www.geoportal.dgu .................................................... 22
Slika 14. Lokacija zahvata – postojeće stanje .......................................................................... 23
Slika 15. Lokacija zahvata – postojeće stanje .......................................................................... 23
Slika 16. Lokacija zahvata – postojeće stanje .......................................................................... 24
Slika 17. Lokacija zahvata – postojeće stanje .......................................................................... 24
Slika 18. Kartografski prikaz 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI, 2.2. ENERGETSKI SUSTAVI“; Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, brojevi 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13 i 147/15) – uvećani izvadak s označenom lokacijom zahvata ................................................................................... 28
Slika 19. Kartografski prikaz 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI, 2.2. ENERGETSKI SUSTAVI“; Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, brojevi 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07, 9/13 i 147/15) – uvećani izvadak s označenom lokacijom zahvata ................................................................................... 29
Slika 20. Kartografski prikaz 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI“, 2.3. ELEKTROOPSKRBA“; Prostorni plan uređenja Grada Sinja (Službeni glasnik Grada Sinja, broj 2/06, 8/14, 1/16, 8/17) ................................................................................................................. 30
Slika 21. Kartografski prikaz br. 2. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI“, 2.3. „ENERGETSKI SUSTAV“; Prostorni plan uređenja Općine Muć (Službeni glasnik Općine Muć, broj 2/99, 2/08, 9/10, 5/18, 6/18 (pročišćeni tekst)) ........................................................................... 31
Slika 22. Pedološka karta RH – izvadak s označenom lokacijom zahvata; Izvor: www.envi-portal.azo.hr ............................................................................................................... 36
Slika 23. Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje od 95 godina ........................... 37
Slika 24. Karta potresnih područja RH za povratno razdoblje od 475 godina ......................... 38
Slika 25. Karta vodnih tijela podzemne vode – izvadak s označenom lokacijom zahvata SE SUTINA; Izvor: Hrvatske vode .................................................................................... 42
Slika 26. Karta površinskih vodnih tijela – izvadak s označenom lokacijom zahvata SE SUTINA; Izvor: Hrvatske vode ................................................................................................... 43
Slika 27. Lokacija zahvata u odnosu na područja zaštite voda namijenjene za ljudsku potrošnju .................................................................................................................... 45
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 86
Slika 28. Lokacija zahvata u odnosu na područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate ......................................................................................................................... 46
Slika 29. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja;– izvadak s označenom lokacijom zahvata SE SUTINA; Izvor: Hrvatske vode .................................................. 47
Slika 30. Izvod iz karte prirodnih i poluprirodnih ne-šumskih kopnenih i slatkovodnih staništa Republike Hrvatske; Izvor: www.bioportal.hr............................................................ 52
Slika 31. Izvod iz karte zaštićenih područja; Izvor: www.bioportal.hr ..................................... 53
Slika 32. Izvod iz karte ekološke mreže – Područja prema Direktivi o pticama; Izvor: www.bioportal.hr ....................................................................................................... 54
Slika 33. Izvod iz karte ekološke mreže – Područja prema Direktivi o staništima; Izvor: www.bioportal.hr ....................................................................................................... 55
Slika 34. Kartografski prikaz 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora“; preuzeto iz PPSDŽ (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, broj 1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o ispravcima grešaka)) – uvećani izvadak ....................................................................................... 57
Slika 35. Izvod iz karte područja gospodarskih jedinica za državne šume; Izvor: Hrvatske šume ........................................................................................................................... 58
Slika 36. Izvod iz središnje lovne evidencije – aktivna lovišta; Izvor: Ministarstvo poljoprivrede .............................................................................................................. 59
Slika 37. Lokacija zahvata SE SUTINA u odnosu na najbliže izgrađene i planirane vjetroelektrane i solarne elektrane............................................................................ 61
Slika 38. Emisije CO2 tijekom životnog ciklusa elektrana ......................................................... 66
POPIS TABLICA
Tablica 1. Sastav FN modula .................................................................................................... 19
Tablica 2. Moguće vrednovanje osjetljivosti/izloženosti zahvata/projekta ............................ 67
Tablica 3. Analiza osjetljivosti zahvata SE SUTINA na klimatske varijable i sekundarne učinke klimatskih promjena .............................................................................................. 68
Tablica 4. Procjena izloženosti zahvata SE SUTINA klimatskim varijablama i sekundarnim učincima klimatskih promjena .............................................................................. 69
Tablica 5. Ocjene ranjivosti zahvata na klimatske promjene .................................................. 69
Tablica 6. Ranjivost zahvata SE SUTINA na klimatske promjene i sekundarne učinke klimatskih promjena .............................................................................................. 70
Elaborat zaštite okoliša
C.I.A.K. d.o.o. 87
PRILOG 1 RJEŠENJE MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE