ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O ...

d.o.o. za izgradnju i konzalting

rujan 2021.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA

OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA PRETOVARNE STANICE

„KUTINA“

NOSITELJ ZAHVATA: Regionalni centar za gospodarenje otpadom Šagulje d.o.o.

ZAGREB, rujan 2021.

HIDROPLAN d.o.o. ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: Izgradnja pretovarne stanica ,,Kutina''

TD 10/2021

rujan 2021. 1/146

SADRŽAJ

0. UVOD ......................................................................................................................................... 4

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ................................................... 7

1.1. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA .................................................................... 7

1.1.1. POSTOJEĆE STANJE NA LOKACIJI .................................................................. 7

1.1.2. Opis pretovarne stanice „Kutina “ .................................................................. 9

1.2. PRIKAZ VARIJANTNIH RIJEŠENJA ZAHVATA ................................................... 14

1.3. OPIS TEHNOLOŠKIH PROCESA .............................................................................. 19

1.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES 22

1.5. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ .......................................................................................... 23

1.6. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA ........................................................................................................... 24

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ................................................... 25

2.1. OPIS LOKACIJE ............................................................................................................ 25

2.1.1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ I ZNAČAJKE ............................................................ 25

2.2. ODNOS PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA ......................... 27

2.3. USKLAĐENOST S VAŽEĆOM PROSTORNO - PLANSKOM DOKUMENTACIJOM ................................................................................................................... 28

2.3.1. Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije ........................................... 28

2.3.2. Prostorni plan uređenja Grada Kutine (Službene novine Grada Kutine, br. 3/04, 7/06, 1/07, 7/09, 9/09, 2/13, 2/16, 1/17, 5/18 i 8/18) ....... 35

2.3.3. Usklađenost zahvata s relevantnim prostornim planovima ................ 41

2.4. STANJE OKOLIŠA NA LOKACIJI PLANIRANE PRETOVARNE STANICE KUTINA ........................................................................................................................................... 41

2.4.1. Prilagodba klimatskim promjenama ................................................................ 41

2.4.2. Klimatske značajke predmetne lokacije ........................................................ 56

2.4.3. Kvaliteta zraka ......................................................................................................... 59

2.4.4. Geološke i hidrogeološke značajke lokacije ................................................. 60

2.4.5. Seizmološke značajke lokacije .......................................................................... 64

2.4.6. Pedološke značajke lokacije i pokrov zemljišta .......................................... 67

2.4.7. Hidrološke značajke lokacije .............................................................................. 68

2.4.7.1. Stanje vodnih tijela ............................................................................................ 69

2.4.7.2. Poplave ................................................................................................................... 81

2.4.7.3. Osjetljiva područja na predmetnoj lokaciji ............................................... 85

2.4.7.4. Ranjiva područja na lokaciji zahvata .......................................................... 86

2.4.7.5. Branjena područja obzirom na lokaciju zahvata..................................... 87


TD 10/2021

rujan 2021. 2/146

2.4.7.6. Zone sanitarne zaštite izvorišta .................................................................... 88

2.4.8. Krajobrazne značajke ............................................................................................ 88

2.4.9. Kulturno – povijesna baština ............................................................................. 91

2.4.10. BIORAZNOLIKOST .................................................................................................. 93

2.4.11. Zaštićena područja ................................................................................................. 99

2.4.12. Ekološka mreža ...................................................................................................... 100

2.4.13. Gospodarske značajke ........................................................................................ 108

2.4.14. Naselja i stanovništvo ......................................................................................... 110

2.4.15. Prometna povezanost ......................................................................................... 111

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ........................ 113

3.1. UTJECAJ NA OKOLIŠ TIJEKOM GRADNJE I TIJEKOM KORIŠTENJA PREDMETNOG ZAHVATA ........................................................................................................ 113

3.1.1. Utjecaji na zrak predmetnog zahvata ................................................................. 113

3.1.2. Utjecaj klimatskih promjena na predmetni zahvat ........................................ 114

3.1.3. UTJECAJI PREDMETNOG ZAHVATA NA TLO I KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA . 119

3.1.4. UTJECAJI PREDMETNOG ZAHVATA NA VODE ................................................... 119

3.1.5. UTJECAJI PREDMETNOG ZAHVATA NA KRAJOBRAZ ...................................... 121

3.1.6. Utjecaj na kulturnu baštinu .................................................................................... 121

3.1.7. Utjecaj na bioraznolikost ......................................................................................... 121

3.1.8. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA .................................................................... 123

3.1.9. Utjecaj na ekološku mrežu ...................................................................................... 124

3.1.10. Utjecaj buke ............................................................................................................... 125

3.1.11. Utjecaj od nastanka otpada .................................................................................. 127

3.1.12. Utjecaji na promet ................................................................................................... 128

3.1.13. Utjecaji na stanovništvo ........................................................................................ 129

3.1.14. Utjecaji na gospodartsvo ....................................................................................... 129

3.1.15. Utjecaji na šume i lovstvo ..................................................................................... 129

3.2. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA PO PRESTANKU KORIŠTENJA PRETOVARNE STANICE ,,KUTINA“ .................................................................................... 130

3.3. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA TIJEKOM AKCIDENTNIH SITUACIJA 130

3.4. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA .................... 130

3.5. KUMULATIVNI UTJECAJI ....................................................................................... 130

3.6. SAŽETI OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA ................................................................................................................................... 131

3.7. SAŽETI OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU S POSEBNIM OSVRTOM NA MOGUĆE KUMULATIVNE UTJECAJE ZAHVATA U ODNOSU NA EKOLOŠKU MREŽU ................................................................. 131

3.8. OPIS OBILJEŽJA UTJECAJA ................................................................................... 131


TD 10/2021

rujan 2021. 3/146

4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ........ 134

5. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................... 135

6. LITERATURA ....................................................................................................................... 136

Prilog 1 ............................................................................................................................................. 140

Prilog 2 ............................................................................................................................................. 144

Prilog 3 ............................................................................................................................................. 146


TD 10/2021

rujan 2021. 4/146

0. UVOD

Predmet Elaborata zaštite okoliša

Zahvat na koji se odnosi ovaj Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš je: Izgradnja pretovarne stanice ,,Kutina“ kao dio cjelovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom kojeg čine Brodsko-Posavska, Požeško-Slavonska i dio Sisačko-moslavačke županije Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o implementaciji Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017-2022., navedene županije čine postor sa kojge će se miešani komunalni otpad obrađivati u sklopu Regionalnog centra za gospodarenje otpadom "Šagulje" u Novoj Gradiški. Za uspostavu sustava gospodarenja otpadom, Strategija gospodarenja otpadom (NN 130/05) predvidjela je županijski i regionalni koncept CGO-a, a CGO Šagulje uklapa se u regionalni koncept jer pokriva područje tri županije. Daljnji dokumenti (Planovi gospodarenja otpadom) tokom godina razrađivali su temeljne koncepte Centara za gospodarenjem otpadom. U sklopu Studije izvedivosti za izgradnju cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom na području Brodsko-Posavske, Požeško-Slavonske i dijela Sisačko-moslavačke županije kroz projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom "Šagulje", izrađene u prosincu 2020. od izrađivača Ekonerg d.o.o. Zagreb, IPZ Uniprojekt Terra d.o.o. Zagreb, Hidroing d.o.o. Osijek i SL Consult d.o.o. Ljubljana, za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom predviđene je ukupno šest 6) pretovarnih stanica. Jedna od potencijalnih lokacija je i lokacija „Kutina“. Mikrolokacija same pretovarne stanice je uz postojeće odlagalište neopasnog otpada „Kutina“. Nalazi se k.č. broj 9684, 9685, 9686, 9687,9688,9689 i 9690 k.o. Kutina, i zauzima ukupnu površinu od 12.062 m2. U vlasništvu je Republike Hrvatske (kč.br. 9684, 9685) i Eko Moslavine d.o.o. (kč.br. 9686, 9687,9688,9689 i 9690) Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (,,Narodne novine'', br. 94/13 i 73/17, 14/19, 98/19) pretovarna stanica je građevina za skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja. Glavni razlog za korištenje pretovarnih stanica je smanjenje troškova prijevoza otpada do centra za gospodarenje otpadom, jer vozila za skupljanje manjeg kapaciteta provode manje vremena na putu, odnosno više vremena provode skupljajući otpad. Također, smanjuju se potrošnja goriva i troškovi održavanja vozila za skupljanje otpada, ukupan promet, emisije u zrak i trošenje cesta. Obveza izrade zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene

Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (,,Narodne novine'', br. 61/14 i 03/17) Prilogu II. Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo izgradnja pretovarne stanice ,,Kutina“ spada pod:

• Točku 12. Zahvati urbanog razvoja i drugi zahvati za koje nositelj zahvata radi međunarodnog financiranja zatraži ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš

Za provođenje postupka ocjene o potrebi procjene nadležno je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.


TD 10/2021

rujan 2021. 5/146

Podaci o nositelju zahvata Naziv gospodarskog subjekta: Regionalni centar za gospodarenje otpadom

Šagulje d.o.o. Adresa gospodarskog subjekta: Trg Pobjede 26A, 35000 Slavonski Brod Odgovorna osoba: Josip Grgić, predsjednik uprave Matični broj gospodarskog subjekta (MBS): 05004950 OIB: 95287565208

Nositelj zahvata temeljem navedenih odredbi podnosi Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, čiji je sastavni dio ovaj Elaborat zaštite okoliša. Ostale uvodne informacije Ovim elaboratom je sagledan utjecaj planirane izgradnje pretovarne stanice ,,Kutina'' na temelju Idejnog rješenja i Opcijske analize (izrađene u sklopu Studije izvodivosti), na sve sastavnice okoliša. Predmetni Elaborat izradila je ovlaštena pravna osoba HIDROPLAN d.o.o. koja posjeduje Rješenje za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša izdano od strane nadležnog ministarstva. Prilog 1. Rješenje za obavljanje stručnih poslova zaštite okola-izrada Elaborata zaštite okoliša Zahvat se nalazi na području Grada Kutine te je za zahvat relevantna sljedeća prostorno-planska dokumentacija:

- Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije (Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije, br. 4/01, 12/10 i 10/17 12/19)

- Prostorni plan uređenja Grada Kutine (Službene novine Grada Kutine, br. 3/04, 7/06, 1/07, 7/09, 9/09, 2/13, 2/16, 1/17, 5/18 i 8/18)

- GUP Grada Kutine "Službene novine Grada Kutine" broj 03/02., 02/03., 07/04., 07/06., 08/09., 1/10., 7/10., 02/13., 07/14., 05/17 i 8/18


TD 10/2021

rujan 2021. 6/146

Slika 0-1. Položaj pretovarne stanice „Kutina“ na području Grada Kutine (Izvor: RH, državna geodetska uprava, katastar.hr)

PS Kutina


TD 10/2021

rujan 2021. 7/146

1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

1.1. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA

Studijom izvedivosti analizirana su različita varijantna rješenja broja pretovarnih stanica i tehničkih izvedbi. Višekriterijalna analiza u obzir uzela: financijske pokazatelje svih varijantnih rješenja (investicijske i operativne troškove), okolišni aspekte te operativne aspekte. U pogledu broja pretovarnih stanica najboljim se ocjenjuje rješenje sa 6 PS (Sisak, Slavonski Brod, Kutina, Požega, Novska i Pakrac) – marginalno lošije financijske pokazatelje u odnosu na neka varijantna rješenja anulira sa ostalim pozitivnim efektima – ovo varijantno rješenje rezultira manjim stakleničkim plinovima te se smatra operativno otpornijim te sigurnijim za korištenje.

Slika 1-1. Lokacije potencijalnih Pretovarnih Stanica (PS) (Izvor: Studija izvedivosti: Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom na području brodsko-posavske, Požeško-slavonske i dijela sisačko-moslavačke županije kroz projekt regionalnog centra zaGospodarenje otpadom „šagulje“ u svrhu sufinanciranja sredstvima EU)

1.1.1. POSTOJEĆE STANJE NA LOKACIJI

Pretovarna stanica „Kutina“ planira se graditi u blizini lokacije odlagališta neopasnog otpada „Kutina“ i reciklažnog dvorišta „Kutina. Nalazi se izvan obuhvata zhavata spomenutog odlagališta . Lokacija pretovarne stanice je smještena unutar Parka prirode Lonjsko polje, s desne strane korita potoka Kutinica koji se nalazi oko 40 m od ove lokacije. Granica Parka prirode Lonjsko polje ide koritom potoka Kutinica što znači da se odlagalište nalazi u rubnoj zoni Lonjskog polja koja je pod usporom velikih voda Lonjskog polja. Teren na lokaciji je pretežito ravan, zatravnjen s niskom vegetacijom. Na lijevoj i desnoj strani lokacije izgrađeni su kanali u svrhu regulacije potoka Kutinica.


TD 10/2021

rujan 2021. 8/146

Slika 1-2 Mikrolokacija planiranog zahvata (Izvor: Google earth)

Slika 1-3. Postojeće stanje lokacije

Odlagalište Na odlagalištu komunalnog otpada "Kutina” izvedene su dvije odlagališne plohe. Površina odlaganja dijeli se na istočnu i zapadnu stranu koje su odijeljene internom asfaltiranom cestom. Istočna ploha i sjeverni dio zapadne plohe su sanirani i zatvoreni pri čemu je izveden pokrovni brtveni sustav, sustav odvodnje površinskih voda te aktivni sustav otplinjavanja putem plinskih zdenaca spojenih na baklju za spaljivanje odlagališnog plina. Zapadna ploha sastoji se od spomenutog saniranog/zatvorenog dijela na sjevernoj strani i aktivnog dijela na južnoj strani na kojem se trenutno odlaže otpad. Aktivni dio zapadne plohe uređen je na način da odgovara sanitarnom odlagalištu – izrađen je obodni nasip, izveden donji brtveni sloj, sustav za


TD 10/2021

rujan 2021. 9/146

prikupljanje procjednih voda te su postavljeni plinski zdenci koji će kasnije biti spojeni na baklju (pasivni sustav otplinjavanja). Na taj je način formirana nova odlagališna površina. Na lijevoj i desnoj strani predmetne lokacije izgrađeni su kanali u svrhu regulacije površinskog vodnog tijela Kutinica koje se nalazi u neposrednoj blizini lokacije (udaljeno oko 40 ). Također, treba napomenuti da je izgrađen zaštitni desni nasip Kutinice na koti od 99,27 m n.m. što osigurava lokaciju odlagališta komunalnog otpada Kutina od poplava. Oko cijele parcele izvedena je zaštitna ograda visine dva metra koja sprječava ulazak neovlaštenim osobama te je uređen protupožarni i zeleni pojas. Pristup lokaciji omogućen je kolnim i pješačkim vratima. Na lokaciji postoji rasvjeta te je osiguran i videonadzor. Reciklažno dvorište Grad Kutina je, sukladno obvezi iz članaka 35. i 179. Zakona o održivom gospodarenju otpadom kao jedinica lokalne samouprave dužna osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta na svojem području, što je i ostvareno. Od 08. srpnja 2020. g., započelo je s radom Reciklažno dvorište Kutina na adresi Stjepana Radića 298B, Kutina – odmah prije Odlagališta neopasnog otpada. Odlukom Gradskog vijeća Grada Kutine, Reciklažno dvorište dano je na upravljanje EKO MOSLAVINA d.o.o. Ovo reciklažno dvorište neposredno graniči s loakcijom predviđenom za izgradnju pretovarne stanice i u obuhvatu je odlagališta neoapsnog otpada „Kutina“. Kompostana Kako bi se ispunile zakonske odredbe vezane uz gospodarenje biorazgradivim otpadom, unutar obuhvata odlagališta predviđa se i izgradnja postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada - kompostana. Planirana je izgradnja kompostane kapaciteta 5.000 t/god na neizgrađenoj površini odlagališta, na lokaciji sjeverno od istočne odlagališne plohe od koje je odvojena makadamskom cestom te neposredno graniči s loakcijom predviđenom za izgradnju pretovarne stanice „Kutina“. Kompostana nije izgrađena. Prometna i ostala infrastruktura Građevinska čestica na kojoj se planira izgradnja PS „Kutina“ nema izveden direktan spoj na jvanu prometnu infrastrukturu. Odlagalište i reciklažno dvorište su spojeni na lokalnu prometnicu-ulica Stjepana Radića.Na odlagalištu i reciklažnom dvorištu se od energenata koristi diesel gorivo (za pogon kamiona i radnih strojeva mehanizacije na odlagalištu), benzin (za pogon radnih strojeva) i električna energija. Odlagalište i reciklažno dvorište koristi vodu iz javnog vodoopskrbnog sustava i to za higijenske i sanitarne potrebe i za pranje vozila. Također je izvedena i vanjska hidrantska mreža. Lokacija odlagališta trenutno nije spojena na javni sustav odvodnje. Za prikupljanje sanitarne vode upotrebljava se zatvorena sabirna jama. Prilog 2. Geodetski snimak postojeće lokacije zahvata PS „Kutina“.

1.1.2. Opis pretovarne stanice „Kutina “

Idejnim rješenjem definirana su dva tipa preporučene opcije pretovarnih stanica; Tip A i Tip B. Tip A odnosi se na otvorenu građevinu pretovarne stanice sa natkrivenim prostorom iznad usipnih lijevaka na loakcijama koje nisu smještene u blizini naselja. Tip B odnosi se na pretovarnu stanicu sa zatvorenim objektom za pretovar, a koje se nalazi u blizini naselja. Pretovarna stanica „Kutina“ je građevina za skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog prijevozu prema RCGO „Šagulje“. Obuhvat PS Kutina je područje Grada Kutine i Popovače i općine Velika Ludina. Udaljenost pretovarne stanice „Kutina“ od RCGO-a ,,Šagulje“ iznosi nešto manje od 70 km. Obuhvat planirane pretovarne stanice iznosi 12.062 m2.


TD 10/2021

rujan 2021. 10/146

Opis procesa preporučene opcije pretovarne stanice Odabir optimalne tehnologije pretovara otpada unutar PS proveden je unutar Studije izvedivosti za CGO Šagulje, a ovisi o količini i vrsti otpada, dinamici dovoza otpada, okolišnih uvjeta i drugih karakteristika koje mogu utjecati na odabir. Ovime je uvjetovana sama izgradnja PS i odabir opreme PS te transportne opreme ili vozila za prijevoz od PS do CGO. Odabrana tehnologija PS je: • prema izoliranosti pretovarnog prostora prema okolišu: zatvorena (PS unutar zgrade s

mogućnošću kontrole emisija u okoliš ) • prema broju pretovarnih mjesta: PS s tri pretovarna mjesta – pretovar miješanog

komunalnog otpada, suhog ambalažnog otpada i biorazgradivog otpada • prema razinama (etažama) radnih površina: denivelirana za cijelu etažu (tovarni prostor

vozila nalazi se u potpunosti ispod razine istovarnog prostora)

Otpad s predmetnog područja (obuhvat PS – grad Kutina, općine Popovača i Velika Ludina), miješani komunalni otpad, glomazni otpad, suhi reciklabilni otpad i biootpad, odvojeno se prikupljaju prema utvrđenim programima sakupljanja, kamionima postojećeg voznog parka. Odvojeno prikupljene komponente otpada dovoze se na PS i važu. Miješani komunalni otpad, suhi reciklabilni otpad i biootpad prazne se izravno u prihvatni lijevak(koji je deniveliran za cijelu etažu na način da se međusobno ne miješaju, tj. jedan se lijevak u jednom trenutku koristi samo za jednu vrstu otpada). U slučaju povećanog dovoza, otpad se prazni u slobodnu, dostupnu opremu (kontejnere, poluprikolice).

Za eventulanu promjenu vrste otpada na pojednom usipnom lijevku on se vizualno analizira i po potrebi čisti.

Glomazni se otpad istovaruje u boks za prihvat glomaznog otpada.

Ispod lijevka, ili uz platformu, nalazi se smještena poluprikolica s integriranom prešom - potisna ploča. Nakon postizanja predviđene specifične zbijenosti u poluprikolici, otvor poluprikolice za prihvat otpada se zatvara, poluprikolica se pomiče, a na njeno mjesto se postavlja prazna poluprikolica, nakon čega se postupak pretovara ponavlja. Na lokacijama pretovarnih stanica predviđa se smještaj manipulativnih površina i objekata te pokretne i nepokretne opreme. Od manipulativnih površina i objekata predviđa se sljedeće: • Asfaltirana ploha za manipulacije s kontejnerima s otpadom i prometovanje vozila • Rampa • Objekt za pretovar otpada – plato na koti oko +5.00 m s usipnim lijevcima i

nadstrešnicama zatvorene s tri strane • Uredski prostor za radnike smješteni unutar montažnog objekta za zaposlene • Parkiralište za osobna i teretna vozila • Ograda s vratima • Ostalo (definirati će se Idejnim projektima zasebno za svaku pretovarnu stanicu) Građevina je opremljena i sljedećom opremom: • Kolna mosna vaga • Visokotlačni perač • Protupožarna zaštita (vanjska i unutarnja hidrantska mreža)


TD 10/2021

rujan 2021. 11/146

• Usipni lijevci • spremnici, kontejneri • Ostalo (definirati će se Idejnim projektima zasebno za svaku pretovarnu stanicu) Od mehanizacije za prijevoz otpada na samoj pretovarnoj stanici koristit će se sljedeća oprema: • Utovarivač Transportna mobilna oprema (od PS do postrojenja): • kamion • poluprikolica Građevine i sadržaji u sklopu PS Konstruktivni sustavi pojedinih zgrada i drugih građevina unutar obuhvata definirat će se dijelom kroz idejni projekt, a dimenzije će biti određene detaljnim proračunima u sklopu izrade glavnih projekata. Prilazna cesta - PS "Kutina" spaja se na javnu cestu kčbr. 9696 . Prilazna cesta je postojeća asfaltirana prometnica iz pravca Grada Kutine i vodi do odlagališta „Kutina“. Prostor je organiziran na način da se omogući i kretanje velikih komunalnih vozila (vučno vozilo s prikolicom) te da se za iste osigura potrebni broj parkirnih mjesta, kao i za radnike u postrojenju i goste/posjetitelje. Radijusi krivina prometnice izvest će se sukladno zahtjevima Pravilnika za vatrogasne prilaze i pristupe, tj. veći od minimalno zahtijevanih unutarnjih i vanjskih radijusa obzirom na širinu prometnice. Prometno-manipulativne površine izvode se kao asfaltirane zahtijevane prometne nosivosti sukladno vrsti vozila koja će prometovati, zakonskoj regulativi i pravilima struke. Trase prometnica unutar obuhvata definiraju se prema samom tehnološkom procesu, kao i manipulativne površine svojom veličinom i položajem. Vodoravni i vertikalni elementi odredit će se na način da se zadovolje svi tehnički uvjetu. Sustav odvodnje riješit će se uzdužnim i poprečnim padovima te ugradnjom slivnika, rešetki i revizijskih okana. Prometno-manipulativne površine unutar pretovarne stanice - prometno-manipulativna površina unutar pretovarne stanice je asfaltirana površina nosivosti 100 N/mm² što zadovoljava uvjete prometovanja vatrogasnih i teških vozila. Polumjeri krivina predviđeni su tako da se zadovoljavaju potrebe prometovanja kamiona s prikolicama i uvjeti prometovanja vatrogasnih vozila. Predviđa se izvedba vodonepropusne, lako perive prometno-manipulativne površine, otporne na djelovanje otpada, s potrebnim padovima za kvalitetnu odvodnju

Mosna vaga –za potrebe PS ,,Kutina'' na prometno-manipulativnoj površini na ulazu u pretovarnu stanicu postavit će se elektronička mosna cestovna vaga nosivosti do 50 t. Upravljačko - pokazni uređaj smješta se u zgradu za osoblje koja se nalazi uz mosnu vagu. Mosna vaga izvodi se iznad nivoa prometno-manipulativne površine s uzdignutim bočnim stranicama.

Prostor za osoblje –predviđena je za smještaj administrativnog i operativnog osoblja zaposlenog na upravljanju PS ,,Kutina'. Zgrada za osoblje je sklop montažnih kontejnera ukupnih tlocrtnih dimenzija oko 24,5 x 6,00 m, visine 2,8 m. Bruto površina iznosi oko 147 m². Kontejneri se isporučuju s kompletnom opremom – elektroinstalacijama, telekomunikacijama, vratima i prozorima, stolovima i stolicama, računalom s printerom, ormari, policama, klima


TD 10/2021

rujan 2021. 12/146

uređajem, sanitarijama, instalacijama vode i kanalizacije i sl. U uredu je smještena kontrola ulaza i izlaza. Sve prostorije imaju dovoljno prozora da zadovolje potrebe za prirodnim svjetlom i ventilacijom. Grijanje i hlađenje se vrši sustavom multiinverterki. Nužno je osigurati priključak na električnu mrežu i telekomunikacije.

Pretovarna stanica - osmišljena je kao građevina u dvije razine, pri čemu se s gornje razine otpad iz kamiona za prikupljanje otpada gravitacijski pretovaruje u vozila za prijevoz otpada do Regionalnog centra za gospodarenje otpadom – poluprikolice s potisnom pločom nazivne nosivosti 24 t otpada. Poluprikolice se pomoću kamiona-tegljača parkiraju na donjoj razini, koja se nalazi na -5,00 m u odnosu na višu razinu. Na gornjoj razini, predviđena je izvedba nadstrešnice , s tri usipna lijevka za pretovar otpada. Nadstrešnica služi za zaštitu radnika od vremenskih uvjeta i za sprečavanje širenja lake frakcije otpada tijekom samog pretovara. Usipn lijevak je kapaciteta 15 m3. Uz usipne lijevke potrebno je izvesti instalaciu za stvaranje vodene zavjese kroz koju će se otpad prekrcavati u poluprikolicu, kako bi se smanjilo širenje prašine. Usipni otvor na poluprikolicama nalazi se na vrhu poluprikolice i opremljen je poklopcem s daljinskim upravljanjem otvaranja/zatvaranja. Poluprikolica se prilikom parkiranja precizno namješta na način da se usipni koš nalazi točno ispod usipnog lijevka. Ograda i ulazna vrata-Pretovarna stanica "Kutina" ograđena je ogradom ukupne duljine oko 650 m. Ulaz u ograđeni dio pretovarne stanice je s sjebverozapadne strane, spojem na postojeću asfaltiranu prometnicu. Kolna vrata su klizna, ukupne svijetle širine prolaza 6,0 m. Uz kolna vrata nalaze se i pješačka vrata svijetle širine 1,2 m. Odvodnja: Sustav odvodnje sastoji se od sljedećih podsustava:

1. Sustav odvodnje čistih oborinskih voda s krovova zgrada 2. Sustav odvodnje potencijalno zauljenih oborinskih voda s prometno-manipulativnih

površina, koji obuhvaća odvodnju cjelokupne prometno-manipulativne površine 3. Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda

U sklopu pretovarne stanice ne nastaju otpadne tehnološke vode. Sustav odvodnje čistih oborinskih voda Čiste krovne oborinske vode s krovova sakupljaju se sustavom krovnih vodoravnim i vertikalnim odvodnim cijevima i odvode direktno na okolni teren, odvojeno od sustava odvodnje zauljenih oborinskih voda s prometno-manipulativnih površina. Dimenzioniranje sustava izvršit će se kroz glavni projekt, sukladno uvjetima koje će izdati nadležno javnopravno tijelo. Sustav odvodnje potencijalno zauljenih oborinskih voda Potencijalno zauljene oborinske vode s prometno-manipulativnih površina padovima se usmjeravaju prema slivnicima te sustavom cjevovoda vode prema separatoru masti i ulja. Nakon tretmana na separatoru, pročišćene vode se preko kontrolnog okna ispuštaju u sustav javne odvodnje ili na drugi način koji će biti određen kroz uvjete javnopravnih tijela. Sustav odvodnje otpadnih sanitarnih voda Način obrade i ispuštanja otpadnih sanitarnih voda biti će zadani posebnim uvjetima. Na prostoru zahvata predviđa se zapošljavanje 3 zaposlenika. Količina otpadnih sanitarnih voda procjenjuje se na oko 0,5 m3/dan. Dimenzije svih cjevovoda sustava odvodnje će se definirati


TD 10/2021

rujan 2021. 13/146

na temelju proračuna u sljedećim razinama projekta. Sanitarne otpadne vode iz zgrade za osoblje odvode se u bazen koji se izvodi kao armirano betonska vodonepropusna građevina tlocrtnih dimenzija 4,50 x 2,50 m. Korisni volumen je oko 15 m3 što zadovoljava potrebe zgrade za osoblje. Bazen je potrebno periodički prazniti od strane ovlaštene tvrtke. Pristup otvoru sabirnog bazena omogućen je vozilima koja, u slučaju potrebe, vrše pražnjenje te zbrinjavanje na za to predviđeno mjesto. Dimenzioniranje bazena potrebno je provesti u glavnom projektu te u skladu s proračunom eventualno korigirati dimenzije.

Separator ulja i masti - Separator masti i ulja je ukopana predgotovljena građevina namijenjena pročišćavanju potencijalno onečišćenih oborinskih voda s prometno-manipulativnih površina. Na prostoru pretovarne stanice ,,Kutina’’ planiran je 1 separator ulja i masti. Kapacitet separatora tj. obrade na separatoru je 45 l/s.

Parkiralište za osobna vozila i komunalna vozila – Na prostoru PS “Kutina” predviđena je izgradnja 5 parkirališnih mjesta za osobna vozila te 2 parkirana mjesta za veća komunalna vozila.

Vodoopskrba - Lokacija će se spojiti na javnu vodoopskrbnu mrežu koja se nalazi u sklopu odlagališta odnonso reciklažnog dvorišta „Kutina“. U obuhvatu zahvata izgradit će se odvojeni vodoopskrbni sustavi za pitku i protupožarnu vodu. Hidrantska mreža - Ukupna potrebna količina hidrantske vode je 20 l/s odnosno 1200 l/min (prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara, ,,Narodne novine'', br. 8/06). Na hidrantskoj mreži se predviđa postavljanje dva nadzemna hidranta DN 80 mm. Opskrba električnom energijom- Električno napajanje se obavlja priključenjem na elektroenergetsku mrežu sa odlagališta odnonso reciklažnog dvorišta prema uvjetima isporučitelja električne energije. Električna energija potrebna je za rad sljedećih cjelina:

• zgrada za zaposlene - za vaganje, grijanje, hlađenje i ventilaciju te rasvjetu • pretovarna stanica - rasvjeta, upravljane radom sustava za pretovar • vanjska rasvjeta • videonadzor i eventualno vatrodojava

Priključak i glavni razvod trebaju se izvesti prema uvjetima iz elektroenergetske suglasnosti (EES) nadležnog HEP-ODS-a. Predvidiva vršna potrošnja električne energije procjenjuje se na iznos do 25 kW, a priključak se predviđa na srednjem naponu. Vanjska rasvjeta i videonadzor - Radi omogućavanja rada noću i bolje kontrole potrebno je postaviti vanjska rasvjetna tijela i video nadzor. Kamere će biti postavljene na rasvjetna tijela, dok će se monitori za nadzor i uređaji za snimanje nalaziti u kontejneru za osoblje.

Zelene površine: PS Kutina će se hortikulturno urediti. Predviđeno je potpuno ograđivanje zahvata ogradom visine 2,0 m koja čini kvalitetnu vizualnu barijeru. Uz ogradu, oko cijelog zahvata ostat će neizgrađen prsten niskog i visokog raslinja i kao takvog ga je potrebno održavati. Pojas prirodnog zelenila je širine minimalno 3 metara.

Potrebna radna snaga Na operativnim poslovima u sklopu pretovarne stanice i vozila koja prevoze otpad od mjesta nastanka ili PS do postrojenja za obradu uključena je minimalna radna snaga koja se navodi u nastavku. Radna snaga za minimalne potrebe funkcioniranja objekta pretovarne stanice u 1 smjeni i 6 radnih dana u tjednu je kako slijedi:


TD 10/2021

rujan 2021. 14/146

• 1 radnik PS (PKV) • 1 poslovođa (SSS) • 2 vozača na svako vozilo uključeno u odvoz s jedne PS • čuvarska služba (opcija videonadzor) Zaštita od požara Zaštita od požara osiguravat će se vatrogasnim aparatima te vanjskom i unutarnjom hidrantskom mrežom. Prije izrade glavnog projekta mora se izradit elaborat zaštite od požara u kojem će se provesti potrebni proračuni i odabrati dodatne mjere zaštite od požara ukoliko to bude potrebno. Kolni pristup vatrogasnim vozilima omogućen je svim građevinama u sklopu obuhvata. Kolni pristupi za vatrogasna vozila te površine za intervenciju vatrogasnog vozila i tehnike, izvest će se s potrebnom osovinskom nosivost od 100 kN. Kolni pristupi izvest će se s horizontalnim i vertikalnim elementima prometnica sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe. Mjere zaštita na radu Aspekti sigurnosti na radu na prostoru predmetnog zahvata promatraju se sa stajališta utvrđivanja potencijalnih opasnosti pri radu u sklopu njegovih pojedinih tehničko-tehnoloških cjelina. Potencijalne opasnosti u sklopu navedenih područja manifestiraju se u mogućnosti pojave emisija otrovnih tvari, požara, te drugih učinaka štetnih po zdravlje zaposlenih. Emisije opasnih tvari nema jer se radi u zatvorenom prostoru i na lokaciji PS zaprima se neopasni otpad. Kontrola svakodnevne sigurnosti rada provodi se kroz kontrolu provedbe propisanih tehničkih i organizacijskih zaštitnih mjera. Kontrolira se čistoća uređaja, alata te opreme koja se koristi. U sklopu svih građevina i otvorenih prostora kontrolira se mogućnost prozračivanja, osvjetljenja i drugih uvjeta. Na području prometno-manipulativnih površina potrebno je kontrolirati i eventualno stvaranje prašine te kontrolirati čistoću prometnih površina.Ograničenje brzine kretanja vozila predstavlja bitnu preventivnu radnju za eliminaciju incidenata. Prilog 3. Smješaj pretovarne stanice na lokaciji zahvata

1.2. PRIKAZ VARIJANTNIH RIJEŠENJA ZAHVATA

Miješani, glomazni i ostali komunalni otpad s predmetnog područja moguće je do RCGO-a Šagulje prevesti izravno vozilima koja su angažirana na sakupljanju, odnosno putem pretovarnih stanica u kojima se otpad iz vozila angažiranih na sakupljanju prebacuje u spremnike većeg kapaciteta, pripremljene za daljinski transport radi smanjenja troškova prijevoza. U analizi radi odabira tipa pretovarne stanice, odnosno daljinskog prijevoza otpada, korištene su sljedeće pretpostavke: • količina otpada: 38,5 t/radni dan • broj smjena: 1 • broj radnih dana tjedno: 5 • prosječna cestovna udaljenost do RCGO Šagulje: 75,6 km • prosječna udaljenost od PS do HŽ kolodvora u JLS: 5 km • pretpostavljena udaljenost od HŽ Nova Gradiška do postrojenja: 5 km • kapacitet vozila za daljinski prijevoz: 20 t/turi • kapacitet vozila za prijevoz od PS do HŽ: 20 t/turi


TD 10/2021

rujan 2021. 15/146

• srednja putna brzina kamiona za daljinski prijevoz: 72 km/h • srednja putna brzina kamiona na relaciji PS-HŽ: 38 km/h • prosječno vrijeme utovara i istovara te odmora: 1 h • prosječna emisija CO2-ekvivalnet za kamionski prijevoz: 83 g/t×km • prosječna emisija CO2-ekvivalnet za željeznički prijevoz: 29 g/t×km Analizirane su sljedeće varijante tehnologija pretovara i prijevoza otpada: - Varijanta 1: PS tip1 - Kamion s prikolicom, 2 rolo kontejnera, lijevak sa stacionarnom

prešom, denivelirana za pola etaže - Varijanta 2: PS tip2 - Tegljač s poluprikolicom s prešom, lijevak, dvije etaže - Varijanta 3: PS tip3 - Tegljač s poluprikolicom s prešom, elevator za utovar, jedna etaža - Varijanta 4: PS tip1 (HŽ) - Kamion s prikolicom, 2 rolo kontejnera, lijevak sa stacionarnom

prešom, denivelirana za pola etaže + HŽ - Varijanta 5a: PS tip4 - Tegljač s poluprikolicom s prešom i bez preše, lijevak, dvije etaže,

nadstrešnica - Varijanta 5b: PS tip4 - Tegljač s poluprikolicom s prešom i bez preše, lijevak, dvije etaže,

zgrada Sažeti pregled osnovnih podataka o razmatranim varijantama pretovarnih stanica daje se u tablici ispod. Tablica 1-1. Sažeti pregled osnovnih podataka o razmatranim varijantama pretovarnih stanica


TD 10/2021

rujan 2021. 16/146

Tablica 1-2. Financijska analiza: CAPEX, OPEX, NPV – pretovarne stanice

Na temelju financijske analize razmatranih opcija pretovarnih stanica, odnosno idejnih rješenja, zaključuje se da je varijanta 5a sukladno dobivenim podacima, najbolji izbor, a koja uključuje tegljač s poluprikolicom koja može biti u izvedbi s prešom i bez preše, usipni lijevak smješten na gornjoj etaži ispod nadstrešnice. U sklopu analize idejnih rješenja provodi se opcijska analiza utjecaja na sastavnice okoliša koje su karakteristične za predviđeno transportno rješenje. Razmatrani su mogući utjecaji, mjere za njihovo smanjenje te ocjenu i opis praćenja prepoznatih utjecaja na okoliš. Nadalje, provodena je i opcijska analiza potrebnog prostora, objekata, opreme i radne snage pretovarnih stanica. Razmatrane opcije PS imaju pretpostavljenu približno jednaku potrebu za tlocrtnom površinom, s razlikom za dvoetažnu izvedbu gdje je potrebno prometno-manipulativne površine prilagoditi rampi za prilaz gornjoj etaži. Slično je i s minimalno potrebnom radnom snagom, s razlikom za varijantu s željezničkim daljinskim prijevozom gdje je potrebno osigurati dodatnu logistiku na odredišnom HŽ kolodvoru u Novoj Gradiški. Najvažniji kriterij opcijske analize za odabir idejnog rješenja PS je financijski kriterij, tj. procijenjena investicija i specifični troškovi rada PS. Svakom utjecaju na okoliš, odnosno parametru višekriterijske analize, daje se ocjena od 1 do 5 (veća ocjena znači veći negativni


TD 10/2021

rujan 2021. 17/146

utjecaj). Ponderirani udjeli ocjena kriterija višekriterijske analize su raspodijeljeni na sljedeći način: Tablica 1-3. Ponderirani udjeli ocjena kriterija višekriterijske analize

Na temelju okolišne, tehnološke i financijske analize varijantnih idejnih rješenja pretovarnih stanica, u tablici ispod daje se ponderirani prikaz ocjenjivanja varijanti. Tablica 1-4. Rezultat opcijske analize idejnih rješenja pretovarnih stanica-1


TD 10/2021

rujan 2021. 18/146

Tablica 1-5. Rezultat opcijske analize idejnih rješenja pretovarnih stanica-2

Rezultat analize je pokazao prednost idejnog rješenja pretovarne stanice varijante 5a (natkriveni pretovarni lijevci za miješani komunalni otpad i ostali komunalni otpad te s nenatkrivenim dijelom za glomazni otpad), ukupno je najpovoljnija. Za slučaj blizine pretovarne stanice naselju, sagledana je i varijanta 5b koja je zatvorenog tipa s učinkovitijom kontrolom emisija neugodnih mirisa u zrak. Iz navedenih razloga, sagledavajući sve okolišne, tehničke i financijske čimbenike, kompatibilnost sustava prihvata i daljinskog prijevoza otpada, kao i prednosti i nedostatke povezane s operacijama prihvata i pretovara otpada, optimalno rješenje bila bi varijanta 5a, koja je predmet ovog elaborata.


TD 10/2021

rujan 2021. 19/146

1.3. OPIS TEHNOLOŠKIH PROCESA

Na slici niže u tekstu dan je shematski prikaz tehnologije rada pretovarne stanice. Radi se o

odabranoj varijanti 5a (natkriveni pretovarni lijevci za miješani komunalni otpad, suhi

reciklabilni otpad i biootpad) te s nenatkrivenim dijelom za glomazni otpad. Odabrana varijanta

zahvata je opisana u točki 1.2.2.

Glavne tehnološke opreacije koje će se odvijati na pretovarnoj stanici ,,Kutina'' su kako slijedi:

• prihvat otpada što uključe vaganje, pregled i evidenciju otpada, • transport otpada kamionima preko prilazne rampe do platoa s usipnim lijevcima • pretovar otpada preko usipnog lijevka u poluprikolicu, • prešanje/sabijanje otpada u poluprikolicama, • odvoz otpada u CGO gdje će se odvijati daljnja obrada otpada.

Slika 1-4 Shema tehnologije rada pretovarne stanice

ULAZ VOZILA I REGISTRACIJA MASE OTPADA

Sva vozila s otpadom na pretovarnu stanicu dolaze preko mosne vage na kojoj se obavlja vaganje, pri čemu se bilježi registarska oznaka vozila i bruto masa vozila (vozilo + otpad). Prilikom dolaska vozila pred vagu automatski sustav upravljanja i nadzora daje signal za paljenje zelenog svjetla na ulaznom semaforu i za podizanje ulazne rampe. Ulazni semafor i ulazna rampa nalaze se neposredno prije pristupa na vagu. Ukoliko se na vagi nalazi drugo vozilo, sustav zadržava crveno svjetlo na ulaznom semaforu i spuštenu ulaznu rampu dok se vaga ne oslobodi. Nakon što se vozilo pozicionira na rampu, sustav automatski detektira registracijsku oznaku vozila kamerom postavljenom uz mosnu vagu i bruto masu vozila. Podaci o vozilu pretražuju se u bazi podataka:

• Ukoliko je vozilo već registrirano u bazi, automatski se izračunava masa otpada prema

podatku masi praznog vozila. Nakon toga slijedi izdavanje popratnog formulara za

prijem otpada, koji sadrži sve relevantne podatke o prijemu otpada (vrijeme i datum

prijema, vozilo, masa i dr.).

Po pretovaru vozilo se svjetlosnom prometnom signalizacijom usmjerava na obilazni

trak vage nakon čega se upućuje prema izlazu (nije potrebno vagati prazno vozilo

budući da je taj podatak prisutan u bazi podataka).

• Ukoliko vozilo nije registrirano u internoj bazi podataka, u bazi podataka otvara se novo

polje s registracijskom oznakom vozila. Privremeno se pamti masa punog vozila, a

nakon pretovara vozilo se prometnom signalizacijom upućuje na ponovno vaganje čime

se utvrđuje masa praznog vozila i takva trajno zapisuje u bazu podataka.

Nakon izdavanja odgovarajućih formulara sukladno zakonskim obvezama i posebnim

zahtjevima naručitelja, sustav pali zeleno svjetlo i podiže izlaznu rampu vage, nakon

čega se vozilo upućuje prema pretovarnoj rampi.


TD 10/2021

rujan 2021. 20/146

PRIHVAT OTPADA

Na mosnoj vagi se obavlja vaganje vozila s otpadom pri čemu se sustavom upravljanja i nadzora registrira registarska oznaka i bruto masa vozila. Bruto masa vozila je masa vozila zajedno s masom otpada. Nakon vaganja i obavljene kontrole, vozilo se dalje upućuje prema rampi i platou na koti +5.00 m ( natkrivena nadstrešnica) gdje se vrši istovar otpada u vozila.

Prije početka istovara, spremnik procjedne vode u komunalnom vozilu se brzom spojnicom spaja sa spiralnim gibljivim crijevom (dio prilazne rampe) kroz kojega se procjedna voda iz komunalnog vozila ispušta i odvodi u spremnik procjedne vode ispod horizontalnog dijela trakastog transportera. U spremniku se nalazi potopna pumpa, a crijevo za odvod ove vode u poluprikolicu je pričvršćeno uz kosi dio rampe, a završava u pretovarnom lijevku.

ISTOVAR OTPADA Pretovarna stanica osmišljena je kao građevina u dvije razine, pri čemu se s gornje razine otpad iz kamiona za prikupljanje otpada gravitacijski pretovaruje u vozila za prijevoz otpada do regionalnog centra za gospodarenje otpadom – poluprikolice s potisnom pločom nazivne nosivosti 24 t otpada. Poluprikolice se pomoću kamiona-tegljača parkiraju na donjoj razini, koja se nalazi na -5,00 m u odnosu na višu razinu. Na gornjoj razini, predviđena je izvedba tri nadstrešnice zatvorene s tri strane, svaka s jednim usipnim lijevkom za pretovar otpada. Nadstrešnica služi za zaštitu radnika od vremenskih uvjeta i za sprečavanje širenja lake frakcije otpada tijekom samog pretovara. Nakon dolaska do nadstrešnice, vozilo se manevrom pozicionira stražnjim krajem prema mjestu za pretovar otpada/usipnom lijevku. Svako mjesto je opremljeno sustavom za signalizaciju dozvole pristupa, koje svjetlosnim signalom (semaforom) obavještava vozače o mogućnosti pretovara. Signal dozvole pristupa uz pojedino mjesto pretovara je upaljen (zeleno svjetlo) ukoliko je (a) poluprikolica parkirana ispod usipnog koša mjesta za pretovar i (b) ukoliko poluprikolica nije zapunjena. U suprotnom je na semaforu ispred mjesta za pretovar upaljeno crveno svjetlo. Vozilo se vožnjom unatrag pozicionira zadnjim kotačima do graničnika ispred usipnog koša nakon čega pretovar može početi. Nakon što se vozilo pozicionira neposredno ispred usipnog koša (stražnjim krajem vozila), pomoćni radnik iz vozila daje ručni signal (tipkalom postavljenim uz pretovarno mjesto) za aktiviranje mlaznica s vodenom maglom, a zatim uključuje istovar otpada iz kamiona. Budući da poluprikolica ne može prihvatiti cjelokupni sadržaj otpada iz kamiona smećara, tijekom pretovara dozvoljen je istovar najviše 7 m3 otpada u usipni koš. Nakon što se ova količina otpada pretovari u poluprikolicu, radnik prekida istovar i uključuje kompaktiranje otpada u poluprikolici. Nakon što se potisna ploča poluprikolice vratila u početni položaj, može se započeti s pretovarom nove količine otpada. Postupak pretovara i kompaktiranja se ponavlja sve dok se kamion smećar ne isprazni. Po pretovaru zadnih količina otpada potrebno je pokrenuti postupak kompaktiranja kako bi poluprikolica bila spremna za pretovar otpada iz idućeg kamiona. Nakon završenog pojedinog pretovara pomoćni radnik daje ručni signal pri čemu se gase topovi vodene magle, kako se ne bi nepotrebno vlažio sustav za kompaktiranje otpada unutar poluprikolice. Vodenu maglu potrebno je ponovno uključiti prije pretovara nove količine otpada. Ukoliko izostane ručni signal za gašenje vodene magle nakon završetka pretovara, automatski sustav gasi topove vodene magle nakon vremena za ukupni pretovar otpada (oko 15 min). Ukoliko na pojedinom pretovarnom mjestu nije prisutna poluprikolica, ili u slučaju da je poluprikolica puna, radnik pretovarne stanice mora uključiti crveno svjetlo na semaforu


TD 10/2021

rujan 2021. 21/146

postavljenom na pročelju hale uz vrata tog pretovarnog mjesta. Nakon što se na pretovarno mjesto postavi prazna poluprikolica, radnik pretovarne stanice mora uključiti zeleno svjetlo. PREŠANJE OTPADA U POLUPRIKOLICAMA

Sabijanje otpada u poluprikolici obavlja se pomoću hidrauličke potisne ploče koja je sastavni dio poluprikolice, i koja se kreće translatorno po vodilici. Potisna ploča vrši sabijanje otpada unutar poluprikolice, sve dok ne dođe u kontakt s prethodno zbijenim komunalnim otpadom.

Slika 1-5 Faze rada poluprikolice - gledajući s vrha prema dnu slike: otvaranje gornjih poklopaca, utovar otpada s gornje strane, zatvaranje gornjih poklopaca te zbijanje otpada.


TD 10/2021

rujan 2021. 22/146

Slika 1-6 Faze rada poluprikolice - gledajući s vrha prema dnu slike: novi utovar, završen utovar nadogradnje,

otvaranje stražnjih vrata te na kraju, istovar otpada

ODVOZ OTPADA U RCGO ,,Šagulje''

Kada se poluprikolica potpuno napuni, tegljač se spoji (prikopča) na poluprikolicu i otpad će se odvoziti u RCGO "Šagulje" na daljnju obradu i zbrinjavanje, a pod utovarnu rampu se postavlja druga poluprikolica.

Daljinski prijevoz:

• Broj dnevnih tura po kamionu u smjeni: 2 • Broj kamiona: 1 • Prosječna količina po turi: 20 t • Prosječno trajanje ture u jednom mjestu: 1 h

Osim građevine za pretovar otpada, na lokaciji PS predviđen je dodatni prostor za pretovar glomaznog otpada. Za manipulaciju glomaznim i drugim rasutim otpadom predviđen je kombiniran radni stroj s utovarnom lopatom i drugim stražnjim priključcima.

1.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES

Godišnja količina miješanog komunalnog otpada koja će se zaprimati na pretovarnoj stanici ,,Kutina'' iznosila bi 8.109,0 t/god, uz vršni dnevni kapacitet od 60,0 t, pri pretpostavci da će ista raditi oko 260 dana godišnje. S obzirom na kapacitet kamiona (poluprikolice s ugrađenom


TD 10/2021

rujan 2021. 23/146

potisnom pločom) od 20 t, godišnji broj ciklus na relaciji PS ,,Kutina'' – RCGO - PS ,,Kutina'' iznosio bi oko 898 ciklusa godišnje odnosno maksimalno 3 ciklusa dnevno.

Tablica 1-6 Kapacitet pretovarne stanice ,,Kutina“ (t/god)

Područje Godišnji kapacitet

t Vršni dnevni kapacitet

t

PS Kutina 8.109,00 60,0

Tablica 1-7 Količine otpada prema PS „Kutina“ sa gravitirajućeg područja

Vrsta otpada

Godišnja

količina

t

Miješani komunalni otpad 2.099

Glomazni otpad 644

Reciklabilni otpad 3.807

Biootpad 1.559

UKUPNO 8.109

1.5. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ

Nakon tehnološkog procesa zaprimanja, privremenog skladištenja, pripreme i odvoza otpada na pretovarnoj stanici ,,Kutina“ neće zaostajati prikupljeni miješani komunalni otpad. Tijekom rada pretovarne stanice nastajati će:

• sadržaji iz separatorskih sustava za obradu zauljenih otpadnih voda (ključni broj:13 05), • otpad koji stvaraju zaposlenici -ostali komunalni otpad (ključni broj 20 03). Nastali otpad će se zbrinuti putem ovlaštene osobe. Emisije u tlo/ vode – tijekom rada pretovarne stanice ,,Kutina“ mogu se pojaviti: procjedne vode iz vlažnog i mokrog komunalnog otpada, onečišćene oborinske vode s prometno-manipulativnih površina te sanitarno otpadne vode. PROCJEDNE VODE - koje se eventualno mogu pojaviti u vlažnom ili mokrom komunalnom otpadu pri istovaru iz komunalnog vozila, prikupljat će se u zaseban vodonepropusan spremnik ispod trakastog transportera te će se prepumpavati u heremetički zatovorenu poluprikolicu i odvoziti na daljnju obradu putem autocisterni ovlaštenih sakupljača. Količine će zavisiti o vlažnosti dopremljenog otpada. ONEČIŠĆENE OBORINSKE VODE S PROMETNO-MANIPULATIVNIH POVRŠINA – prikupljat će se sustavom slivnika i okana te će se odvoditi na pročišćavanje na separator masti i ulja. Nakon što se iste uzorkuju u kontrolnim oknima, ispuštat će se u okoliš putem upojnih bunara. Čiste oborinske vode s krovova će se ispuštati u okolni teren. Dio ovih voda koristiti će se u protupožarne svrhe.


TD 10/2021

rujan 2021. 24/146

SANITARNO – OTPADNE VODE - prikupljaju se u vodonepropusnom bazenu za sanitarne otpadne vode. Po zapunjenu bazena, ovlašteno poduzeće ispumpava otpadne vode te ih zbrinjava na za to predviđenom mjestu. Emisije u zrak - emisije ispušnih plinova koje nastaju radom vozila (prašina,. CO2, NOx) te plinovite tvari koje nastaju razgradnjom otpada (H2S, CO2, NH3, manje CH4, čestice, O2, H2). Emisije buke - emisije buke nastaju uslijed prometovanja motornih vozila i operacija pretovara otpada.

1.6. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA

Za realizaciju predmetnog zahvata nisu potrebne druge, dodatne aktivnosti, osim onih koje su već prethodno opisane.


TD 10/2021

rujan 2021. 25/146

2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

2.1. OPIS LOKACIJE

2.1.1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ I ZNAČAJKE

Predmetni zahvat se nalazi u Sisačko-moslavačkoj županiji na širem području Grada Kutine. Predviđena lokacija za smješta PS Kutina nalazi se uz odlagalište otpada Kutina na k.č.br. 9684 k.o. Kutina. Lokacija za smještaj PS Kutina je od najbliže naseljenih objekata udaljena oko 200 m, prometno je povezana, te se u neposrednoj blizini nalazi elektroenergetska i vodoopskrbna infrastruktura. Odlagalište komunalnog otpada Kutina nalazi se na adresi Stjepana Radića 298/A. Odlagalište se nalazi na k. čestici broj 9678. Odlagalište je u vlasništvu trgovačkog društva EKO MOSLAVINA d.o.o. za komunalno gospodarenje. Sisačko-moslavačka županija smještena je u južnom dijelu središnjeg dijela Republike Hrvatske, na području na kojem se dotiču Panonska i Gorska Hrvatska. Županija graniči sa Zagrebačkom, Karlovačkom, Bjelovarsko-bilogorskom, Brodsko-posavskom i Požeško-slavonskom županijom, a na jugu i s Bosnom i Hercegovinom. Obuhvaća Posavinu, Banovinu, Moslavinu te dijelove Korduna i Slavonije. Sisačko-moslavačka županija predstavlja prometno čvorište i zbog povoljnog prirodnog i prometno-geografskog položaja iznimno je dobro povezana s ostalim dijelovima Republike Hrvatske, kao i susjednim zemljama.Sisačko-moslavačka županija ima površinu od 4468 km2 te je po površini među najvećim županijama u Republici Hrvatskoj i zauzima oko 7,9 % kopnenog teritorija Republike. Grad Kutina prostire se na 294,34 km2 što čini 6,6% admnistrativne površine Županije. Naselje Kutina, središnje naselje jedinice lokalne samouprave, prostore se na 3,78 km2 izgrađenog građevnog područja i ima gustoću naseljenosti od čak 3.633,60 st/km2. Kutina je grad udaljen 81,45 kilometara od Zagreba, smješten na južnim obroncima vinogradima obrasle šumovite Moslavačke gore i na samom rubu Lonjskog polja, jednog od najvećih močvarnih područja u ovom dijelu Europe. , Grad Kutinu čine 23 samostalna naselja: Banova Jaruga, Batina, Brinjani, Čaire, Gojlo, Husain, Ilova, Jamarica, Janja Lipa, Katoličke Čaire, Kletište, Krajiška Kutinica, Kutina, Kutinica, Kutinska Slatina, Međurić, Mikleuška, Mišinka, Repušnica, Selište, Stupovača, Šartovac i Zbjegovača.


TD 10/2021

rujan 2021. 26/146

Slika 2-1 Položaj Grada Kutine i okvirna pozicija PS (Izvor: Google earth)

Slika 2-2 Mikrolokacija PS Kutina (Google earth)


TD 10/2021

rujan 2021. 27/146

Slika 2-3. Planirani izgled PS Kutina (Izvor:Idejno rješenje, Hidroplan 2021.)

2.2. ODNOS PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA

JEDINICA REGIONALNE SAMOUPRAVE: SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE: GRAD KUTINA

NAZIV KATASTARSKE OPĆINE: k.o. KUTINA

BROJ KATASTARSKE ČESTICE: k.č.br. 9684-9690


TD 10/2021

rujan 2021. 28/146

Slika 2-4. Katstarske čestice predviđene za izgradnju PS Kutina

Grad Kutina u široj lokaciji zahvata ima izgrađeno infrastrukturu koja nema utjecaja na planirani zahvat. U sklopu odlagališta neopasnog otpada „Kutina“ planira se izgradnja postrojenja za obradu odvojeno prikupljenog biootpada -kompostana. Za sve navedeno postoji dovoljno raspoloživa površina koje su tehnološki neovisne i ne utječu jedna na drugu kako u fazi pripreme i gradnje tako i u fazi rada zahvata. Isto vrijedi i za reciklažno dvorište koje je izgrađeno i pušteno u rad. Postojeće odlagalište je sanirano i na njemu se odlaže otpad na uređene odlagališne plohe. Izgradnjom Pretovarne stanice „Kutina“ i njenim puštanjem u rad, navedeno odlagalište će se zatvoriti u radu.

2.3. USKLAĐENOST S VAŽEĆOM PROSTORNO - PLANSKOM DOKUMENTACIJOM

Prema upravno–teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske, lokacija zahvata nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji, na području Grada Kutine.

Za područje zahvata mjerodavni su:

- Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije (Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije, br. 4/01, 12/10 i 10/17 12/19)

- Prostorni plan uređenja Grada Kutine (Službene novine Grada Kutine, br. 3/04, 7/06, 1/07, 7/09, 9/09, 2/13, 2/16, 1/17, 5/18 i 8/18)

- GUP Grada Kutine "Službene novine Grada Kutine" broj 03/02., 02/03., 07/04., 07/06., 08/09., 1/10., 7/10., 02/13., 07/14., 05/17 i 8/18

2.3.1. Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije

Prostorni plan Sisačko – moslavačke županije definira postupanje s otpadom (Točka 2.6. Postupanje s otpadom) pa se tako navodi da je Nacrtom Plana gospodarenja otpadom RH planirano da jedinice lokalne samouprave Sisačko - moslavačke županije, otpad nakon 2018.


TD 10/2021

rujan 2021. 29/146

godine odlažu na tri planirana centra za gospodarenje otpadom izvan Sisačko – moslavačke županije: Babina Gora u Karlovačkoj županiji, Tarno u Zagrebačkoj županiji te Šagulje u Brodsko - posavskoj županiji. Planirano je da se otpad u centre za gospodarenje otpadom dovozi iz pretovarnih stanica koje su planirane na lokacijama postojećih odlagališta.

Prema navodima iz prostornog plana analizom je utvrđeno da su kao odgovarajuće lokacije za daljnje planiranje odnosno upisivanje u prostorni plan odabrane: Kurjakana, Goričica, Blatuša, Ćore i Gmajna. Za lokaciju izgradnje kazete za zbrinjavanje azbesta planirane su lokacije: Ćore, Blatuša, Gorčica i Gmajna. Također, navedeno je da će se konačni odabir lokacije za pretovarne stanice i kazete za zbrinjavanje azbesta donijeti po izradi detaljnih Studija izvedivosti za sustav gospodarenja otpadom na državnoj i županijskoj razini.

U točki 9. Postupanje s otpadom iz Prostornog plana Sisačko – moslavačke županije navedeni su ciljevi kojih se potrebno pridržavati, a to su:

• izbjegavati nastanak otpada, što obuhvaća niz mjera i zahvata u proizvodnji i potrošnji dobara na izvorima nastanka otpada sa svrhom smanjenja količine i štetnosti otpada

• vrednovati neizbježni otpad, što znači upotrebom niza postupaka i tehnologija iskoristiti materijalnu i energetsku vrijednost otpada uz istovremeno smanjenje štetnosti i količine

• odlagati ostatni otpad nakon cjelovitog iskorištenja materijala i energije na način najpovoljniji po okoliš

• odvozom i sakupljanjem otpada obuhvatiti sve gospodarske objekte i što veći broj domaćinstava

• za potrebu razvrstavanja i ponovnog korištenja otpada izgraditi lokalna sabirališta u većim središtima jedinica lokalne samouprave, te središnji uređaj za razvrstavanje iskoristivog otpada u Sisku i Kutini

• sanirati i dodatno opremiti, odnosno (ukoliko je to nemoguće ili neisplativo) zatvoriti postojeće deponije i urediti nove

• sanirati "divlja” odlagališta • proizvođači neopasnog proizvodnog otpada moraju donijeti svoje programe postupanja

s otpadom u kojima će utvrditi slijedeće:mjere izbjegavanja i smanjenja količina proizvodnog otpada, mjere iskorištenja otpada, mjere postupanja, mjere sanacije postojećih skladište odnosno privremenih odlagališta i mjere nadzora

Nadalje, prostornim planom Županije obrađeno je i Postupanje s opasnim otpadom (točka 9.1.) pa se tako navodi da je samim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, postupanje s takvom vrstom otpada propisano na razini Države. Također, navedeno je kako se privremeno sabiralište opasnog otpada planira na lokaciji regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Međutim, do otvaranja regionalnog centra za gospodarenje otpadom, opasni otpad će se privremeno skladištiti na mjestima nastanka kao što su bolnice, industrija uz strogo poštivanje zakona i tehničkih propisa za skladištenje i čuvanje takvog otpada. "Programom prostornog uređenja RH na području Sisačko-moslavačke županije predviđene su sljedeće građevine za postupanje / zbrinjavanje opasnog otpada:

• građevine za obrađivanje i skladištenje opasnog otpada u Sisku (Spalionica otpada i građevina za privremeno skladištenje otpada Herbos d.o.o., fluidna peć u INA Rafineriji nafte Sisak, te rotacijska peć u INA Rafineriji nafte u Sisku).

Planiranje mikrolokacija građevina od važnosti za Državu će se provoditi temeljem detaljnih studijskih i projektnih istraživanja.''


TD 10/2021

rujan 2021. 30/146

U točki 9.2. Postupanje s neopasnim proizvodnim otpadom navodi se sljedeće: "Sukladno vrsti i svojstvima postojećeg neopasnog proizvodnog otpada, najveći dio zahtijeva odlaganja na odlagalište (deponije) neopasnog proizvodnog otpada. Budući najveći dio ovog otpada nastaje u tvornici Petrokemije u Kutini, razmatrat će se sanacija i dodatno opremanje postojeće deponije, kao i nove lokacije u blizini tvornice, kako se otpad ne bi prevozio na veće udaljenosti, što bi znatno poskupljeno odlaganje istoga, kao i povećalo mogućnost akcidenta pri prijevozu. Posebno treba obratiti pozornost na blizinu parka prirode Lonjsko polje i zaštitu podzemnih voda na Moslavačkoj gori. Zbrinjavanje neopasnog proizvodnog otpada koji neće biti zbrinut na drugačiji način riješit će se u sklopu regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Na području južne industrijske zone u Sisku planira se odlagalište neopasnog proizvodnog otpada i lokacija za gospodarenje građevinskim otpadom.'' U točki 9.3. Postupanje s komunalnim otpadom navedeno je: ''Sustav gospodarenja otpadom u Sisačko - moslavačkoj županiji zasniva se na uspostavi regionalnog centra za gospodarenje otpadom (CGO) u cilju prihvata sortiranog i nesortiranog komunalnog otpada, sortiranja i razdvajanja, mehaničke i biološke obrade, recikliranja, kompostiranja i odlaganja ostatnog dijela, obrade tekućih i plinovitih ostataka, monitoringa, obrade glomaznog otpada, te odlaganja neopasnog i sabiranja opasnog otpada do konačnog zbrinjavanja od strane Države. Nacrtom Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske su, radi ekonomičnosti, planirane moguće lokacije regionalnih centara za gospodarenje otpadom u susjednim županijama, na kojima bi se zbrinjavao otpad i sa područja Sisačko - moslavačke županije:

• Babina Gora u Karlovačkoj županiji • Tarno u Zagrebačkoj županiji. • Šagulje u Brodsko -Posavskoj županiji.

Sustav gospodarenja komunalnim otpadom na nivou Županije predviđa:

• uspostavu zelenih otoka i reciklažnih dvorišta u gradovima, općinskim središtima i većim naseljima,

• uspostavu pretovarnih stanica na lokacijama postojećih odlagališta, • gradovi i općine će odrediti lokacije na svojim područjima za reciklažna dvorišta za

prihvat građevnog otpada, • preporuča se gradovima i općinama koje imaju na svom području razvijeno stočarstvo

da predvide lokacije za sabirališta i privremeno skladištenje nusproizvoda životinjskog porijekla.

Sva aktivna odlagališta otpada koristiti će se do zakonom predviđenog roka. Ovim Planom planiraju se moguće lokacije pretovarnih stanica na lokacijama postojećih odlagališta...'' S obzirom na Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije (Prostorni plan uređenja Sisačko-moslavačke županije, Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije, br. 4/01, 12/10, 10/17 i 12/19 ) planirani zahvat se nalazi na području označenom kao:

• ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište: Izvadak iz Kartografskog prikaza -Korištenje i namjena prostora (Slika 9)

• građevina za obradu i odlaganje neopasnog proizvodnog otpada: Kartografski prikaz Korištenja voda i otpad (Slika 10)

• građevina za obradu i odlaganje neopasnog proizvodnog otpada: uvećan Kartografski prikaz Korištenja voda i otpad za područje grada Kutine (Slika 11)

• građevina za obradu i odlaganje neopasnog proizvodnog otpada: Kartografski prikza Postupanje s otpadom (Slika 12


TD 10/2021

rujan 2021. 31/146

Slika 2-5. Izvadak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora (Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije , Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije, br. 4/01, 12/10,10/17, 12/19)

PS „Kutina“


TD 10/2021

rujan 2021. 32/146

Slika 2-6. Kartografski prikaz br. 2.4. Korištenja voda i otpad (Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije , Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije, br. 04/01, 12/10, 10/17 i 12/19)


TD 10/2021

rujan 2021. 33/146

Slika 2-7. Kartografski prikaz br. 2.4. Korištenja voda i otpad (Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije , Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije, br. 04/01, 12/10, 10/17 i 12/19)

- Uvećan prikaz područja Kutine -


TD 10/2021

rujan 2021. 34/146

Slika 2-8. Slika 2-Kartografski prikza br. 5 Postupanje s otpadom (Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije, Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije, br. 04/01, 12/10, 10/17 i 12/19)


TD 10/2021

rujan 2021. 35/146

2.3.2. Prostorni plan uređenja Grada Kutine (Službene novine Grada Kutine, br. 3/04, 7/06, 1/07, 7/09, 9/09, 2/13, 2/16, 1/17, 5/18 i 8/18)

U prostornome planu uređenja Grada Kutine navodi se sljedeće: "7. POSTUPANJE S OTPADOM Članak 96.

(1) Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (izdvojeno skupljanje otpada, recikliranje otpada, kompostiranje organskog otpada, termička obrada ostataka organskog otpada, kao i lokacije objekata za trajno zbrinjavanje otpada) reguliran je prostornim planom županije. Planira se sanacija i zatvaranje postojećeg odlagališta komunalnog otpada Grada Kutine, uvjetovana punom uspostavom županijskog sustava gospodarenja otpadom sa županijskim centrom za gospodarenje otpadom (ŽCGO).

(2) U svakoj radnoj zoni predviđa se urediti odlagališta korisnoga otpada (metal, staklo, papir, drvo, plastika i dr.). U cilju ostvarenja takva odlagališta potrebno je da mjerodavno komunalno poduzeće, koje zbrinjava otpad, pripremi odgovarajući sustav skupljanja otpada.

(3) Mjerama treba poticati i organizirati sakupljanje i odvoz biootpada biljnoga podrijetla, koji će se prerađivati u kompost. Potrebno je poticati građane da u svojim vrtovima uređuju malena kompostišta za potrebe domaćinstva.

(4) U okviru postojeće površine odlagališta otpada sanacijom se planira mogućnost organiziranja uvjeta za razvrstavanje i prikupljanje korisnog otpada (reciklažno dvorište, zeleni otoci, pogon za razvrstavanje) te formiranje pretovarne stanice.

(5) Temeljem programa uspostavljanja zelenih otoka, sukladno PPS-MŽ, prostornim planom užeg područja pobliže će se odrediti kriteriji uređenja reciklažnih dvorišta.

(6) Planira se sanacija i dodatno opremanje deponije neopasnog proizvodnog otpada fosfogipsa na postojećoj lokaciji neovisno o novoj lokaciji odlagališta neopasnog otpada koja se planira u sklopu ŽCGO, a sve sukladno određenjima Prostornog plana SMŽ te Plana gospodarenja otpadom u SMŽ.

Članak 101. Mjere za unaprjeđenje okoliša Planira se sanacija i zatvaranje postojećeg odlagališta komunalnog otpada Grada Kutine, uvjetovana punom uspostavom županijskog sustava gospodarenja otpadom sa županijskim centrom za gospodarenje otpadom (ŽCGO).'' Na području Grada Kutine planirana je uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te sanacija i zatvaranje postojećeg odlagališta otpada Grada Kutine po uspostavi županijskog centra za gospodarenje otpadom. S obzirom na Prostorni plan uređenja Grada Kutine (Službene novine Grada Kutine, br. 3/04, 7/06, 1/07, 7/09, 9/09, 2/13, 2/16, 1/17, 5/18 i 8/18) planirani zahvat se nalazi na području označenom kao:

• odlagalište neopasnog tehnološkog otpada: Kartografski prikaz 1-2 Korištenje i namjena površina.

• odlagalište neopasnog tehnološkog otpada: Kartografski prikaz - Građevinska područja i područja posebnih uvjeta korištenja, Kutina 4-09-3 i 4-09-4 (Slika 14 i Slika 15)


TD 10/2021

rujan 2021. 36/146

• odlagalište otpada: Kartografski prikaz 3c-2 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – uvjeti, ograničenja i posebne mjere.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:

IZGRADNJA PRETOVARNE STANICE „KUTINA“

rujan 2021 rujan 2021. 37/146

Slika 2-9. Izvadak iz kartografskog prikaza br. 1-2 Korištenje i namjena površina (PPU Grada Kutine,Sužbene novine Grada Kutine, br. 3/04, 2/13, 2/16 i 5/18)



rujan 2021 rujan 2021. 38/146

Slika 2-10. Građevinska područja i područja posebnih uvjeta korištenja, Kutina 4-09-3 (PPU Grada Kutine, Službene novine Grada Kutine, br. 3/04, 2/13, 2/16 i 5/18)



rujan 2021 rujan 2021. 39/146

Slika 2-11. Građevinska područja i područja posebnih uvjeta korištenja, Kutina 4-09-4 (PPU Grada Kutine, Službene novine Grada Kutine, br. 3/04, 2/13, 2/16 i 5/18)



rujan 2021 rujan 2021. 40/146

Slika 2-12. Izvadak iz kartografskog prikaza 3c-2 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – uvjeti, ograničenja i posebne mjere(PPU Grada Kutine, Službene novine Grada Kutine, br. 3/04, 2/13, 2/16 i 5/18)



rujan 2021 rujan 2021. 41/146

2.3.3. Usklađenost zahvata s relevantnim prostornim planovima

Iz sačinjene analize zaključuje se kako je zahvat izgradnje pretovarne stanice“Kutina“ u skladu s prostornim planom uređenja Grada Kutine i Sisačko-moslavačke županije.

2.4. STANJE OKOLIŠA NA LOKACIJI PLANIRANE PRETOVARNE STANICE KUTINA

2.4.1. Prilagodba klimatskim promjenama

Podaci o klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj su preuzeti iz Sedmog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske i trećeg dvogodišnjeg izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCC)(MZOE, rujan 2018.god.), Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu („Narodne novine“ broj 46/20), Rezultata klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama RH do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1.) (MZOE, ožujak 2017.god) te Dodataka rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km (u sklopu Podaktivnosti 2.2.1.) (MZOE, studeni 2017.god.). Opažene klimatske promjene Opažanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj provodi Državni hidrometeorološki zavod. Klimatske promjene u Republici Hrvatskoj u razdoblju 1961.-2010. godina analizirane su pomoću trendova godišnjih i sezonskih srednjih, srednjih minimalnih i srednjih maksimalnih temperatura zraka i indeksa temperaturnih ekstrema, zatim godišnjih i sezonskih količina oborine i oborinskih indeksa kao i sušnih i kišnih razdoblja. Temperatura zraka

Tijekom nedavnog 50-godišnjeg razdoblja (1961.-2010.) trendovi temperature zraka (srednje, srednje minimalne i srednje maksimalne) pokazuju zatopljenje u cijeloj RH. Trendovi godišnje temperature zraka su pozitivni i signifikantni, a promjene su veće u kontinentalnom dijelu zemlje nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti. Najvećim promjena bila je izložena maksimalna temperatura zraka s najvećom učestalošću trendova u klasi 0,3 - 0,4°C na 10 godina, dok su trendovi srednje i srednje minimalne temperature zraka bile najčešće između 0,2 i 0,3°C. Najveći doprinos ukupnom pozitivnom trendu temperature zraka dali su ljetni trendovi, a porastu srednjih maksimalnih temperatura podjednako su doprinijeli i trendovi za zimu i proljeće. Najmanje promjene imale su jesenske temperature zraka koje su, premda uglavnom pozitivne, većinom bile neznačajne.

Uočeno zatopljenje očituje se i u svim indeksima temperaturnih ekstrema pozitivnim trendovima toplih temperaturnih indeksa (topli dani i noći te trajanje toplih razdoblja) te s negativnim trendovima hladnih temperaturnih indeksa (hladni dani i hladne noći te duljina hladnih razdoblja).

Trendovi indeksa toplih temperaturnih ekstrema statistički su značajni za sve trendove što potvrđuje i sveukupna značajnost trenda.



rujan 2021 rujan 2021. 42/146

Zatopljenje se očituje i u negativnom trendu indeksa hladnih temperaturnih ekstrema, ali su oni manji od trendova toplih indeksa. U klimatološkom razdoblju 1961.-2010. šire područje lokacije zahvata pokazuje slijedeće promjene dekadnih trendova temperature zraka, sukladno slici 6-8 iz Sedmog nacionalnog izvješća:

Slika 2-13. promjene dekadnih trendova temperature zraka

Srednja temperatura

zraka (t)

Srednja minimalna

temperatura zraka (tmin)

Srednja maksimalna

temperatura zraka (tmax)

Godina statistički značajan pozitivan

trend statistički značajan pozitivan


trend

DJF (zima) statistički značajan pozitivan



trend

MAM (proljeće)

statistički značajan pozitivan trend



JJA (ljeto) statistički značajan pozitivan



trend

SON (jesen) pozitivan trend statistički značajan pozitivan

trend pozitivan trend

Oborine

Tijekom nedavnog 50-godišnjeg razdoblja (1961.-2010. godine), godišnje količine oborina (R) pokazuju prevladavajuće nesignifikantne trendove, koji su pozitivni u istočnim ravničarskim krajevima i negativni u ostalim područjima RH. Statistički značajno smanjenje utvrđeno je na postajama u planinskom području Gorskog kotara i u Istri, kao i na južnom priobalju. Izraženo na desetljeće kao postotak odgovarajućih prosječnih vrijednosti, ta smanjenja kreću se između -7% i -2%. Godišnje negativne trendove uglavnom su uzrokovali trendovi smanjenja ljetnih količina (R - JJA ), koji su statistički značajni na većini postaja u gorskom području i na nekim postajama na Jadranu i njegovom zaleđu. Pozitivni godišnji trendovi oborine u istočnom nizinskom području, prvenstveno su uzrokovani značajnim povećanjem oborine u jesen i u manjoj mjeri u proljeće i ljeto. Ljetna oborina ima jasno istaknut negativni trend u cijeloj zemlji, i tu je jedan broj postaja za koje je to smanjenje statistički značajno, s relativnim promjenama između -11% i -6% na desetljeće. U jesen trendovi su slabi i miješanog predznaka, osim u istočnom nizinskom području gdje neke postaje pokazuju značajan trend porasta oborine. U proljeće rezultati ne pokazuju signal u južnom i istočnom dijelu zemlje, dok je negativni trend prisutan u preostalom području, značajan samo u Istri i Gorskom kotaru. Tijekom zime trendovi oborine nisu značajni i kreću se između -11% i 8%. Oni su uglavnom negativni u južnim i istočnim krajevima kao i u Istri. U preostalom dijelu zemlje su mješovitog predznaka.

Regionalna raspodjela trendova oborinskih indeksa, koji definiraju veličinu i učestalost oborinskih ekstrema, pokazuje složenu strukturu, kao što je također nađeno u nekim mediteranskim regijama.

Trendovi suhih dana (DD) su uglavnom slabi, ali statistički značajni pozitivni trendovi (1% do 2%) javljaju se na nekim postajama u Gorskom kotaru, Istri i južnom priobalju. Svojstvo trenda umjereno vlažnih dana (R75) je prostorno vrlo slično onome godišnjih količina oborine. Regionalna raspodjela trendova vrlo vlažnih dana (R95) ne pokazuje signal na većem dijelu zemlje. Povećanje količina oborine u jesen je u unutrašnjosti uglavnom uzrokovano porastom broja dana s velikim dnevnim količinama oborine.



rujan 2021 rujan 2021. 43/146

Udio pojedinih dnevnih količina oborine u ukupnoj godišnjoj količini analiziran je za različite kategorije, koje pokrivaju cijelu skalu razdiobe dnevnih količina oborine. Dvije nasuprotne kategorije, one vrlo velikih oborinskih ekstrema (R95T) i one slabih oborina (R25T), pokazuju prevladavajuće slabe trendove koji su vrlo miješanog predznaka u cijeloj zemlji.

Prvu informaciju o vremenskim promjenama godišnjih ekstrema koju pružaju podaci o maksimalnim 1- dnevnim količinama oborine (Rx1d) i višednevnim oborinskim epizodama i to maksimalne 5-dnevne količine oborine (Rx5d) relativnim promjenama linearnih trendova. Smjer trenda oba indeksa je općenito usklađen po područjima. Trend je slab i prevladavajuće pozitivan u istočnom ravničarskom području i duž obale, dok je uglavnom negativan u sjeverozapadnom području i u planinskim predjelima (značajan za Rx1d). U klimatološkom razdoblju 1961.-2010. godine za šire područje lokacije zahvata, sukladno slici 6-10 iz Sedmog nacionalnog izvješća, dekadni trendovi (%/10 god) sezonskih i godišnjih količina oborine pokazuju sljedeće: Slika 2-14. Slika 6-10: Dekadni trendovi (%/10god) sezonskih i godišnjih količina oborine

Dekadni trendovi sezonskih i godišnjih količina

oborine

Godina negativan trend

DJF (zima) negativan trend

MAM (proljeće) negativan trend

JJA (ljeto) negativan trend

SON (jesen) pozitivan trend

Sušna i kišna razdoblja Vremenske promjene sušnih i kišnih razdoblja u Hrvatskoj prikazane su pomoću godišnjeg i sezonskog trenda njihovih maksimalnih trajanja. Sušno (kišno) razdoblje je definirano kao uzastopni slijed dana s dnevnom količinom oborine manjom (većom) od određenog praga: 1 mm i 10 mm. Te kategorije su označene sa CDD1 i CDD10 za sušna razdoblja (od engl. consecutive dry days) odnosno s CWD1 i CWD10 za kišna razdoblja (eng. consectuive wet days). Trend je izražen kao odstupanje po dekadi u odnosu na srednjak iz klimatološkog razdoblja 1961.-1990. (%/10god).

Prema rezultatima trenda najizraženije su promjene sušnih razdoblja u jesenskim mjesecima (SON) kada je u cijeloj Hrvatskoj uočen statistički značajan negativan trend. U ostalim sezonama je trend sušnih razdoblja za obje kategorije slabije izražen od jesenskog. Ipak, uočava se produljenje sušnih razdoblja u proljeće (MAM) na sjevernom Jadranu (od 7 %/10godina do 12 %/10godina), dok se ljeti takva tendencija uočava i duž južne jadranske obale dosežući vrijednosti do 24%/10godina. Ljeti se uočava statistički značajan trend sušnih razdoblja prve kategorije (CDD1) i u istočnoj Slavoniji (od 4%/10god do 7%/10god). Zimi nema značajnog prostornog trenda, ali se uočava tendencija povećanja CDD1 u cijeloj Hrvatskoj, osim u Gorskom Kotaru i Lici gdje prevladava negativan trend, te smanjenje CDD10 u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Godišnje duljine sušnih razdoblja prve kategorije (CDD1) pokazuju tendenciju smanjenja u južnom dijelu kontinentalne Hrvatske i na sjevernom Jadranu, te statistički značajan porast na južnom Jadranu. S druge strane, sušna razdoblja kategorije CDD10 imaju tendenciju povećanja duž Jadrana i u gorju, a smanjenja u unutrašnjosti, osobito u istočnoj Slavoniji.



rujan 2021 rujan 2021. 44/146

Za razliku od sušnih razdoblja, kišna razdoblja ne pokazuju prostornu konzistentnost trenda niti u jednoj sezoni. Ipak, može se uočiti tendencija povećanja CWD1 u istočnoj Slavoniji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj ljeti (do 9%/10god) i u jesen (do 6%/10god). U isto vrijeme uočava se smanjenje kišnih razdoblja CWD1 na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru (do -12%/10godina). Zimi je trend CWD1 uglavnom miješanog predznaka, a samo u sjeverozapadnoj unutrašnjosti Hrvatske prevladava statistički značajan pozitivan trend (do 15%/10godina).

Rezultati trenda kišnih razdoblja kategorije CWD10 ukazuju na statistički značajan pozitivan jesenski trend u području doline rijeke Save (11 %/10godina). Zajedno s opaženim jesenskim smanjenjem sušnih razdoblja iste kategorije ovi rezultati ukazuju na općenito vlažnije prilike na području istočne Hrvatske.

Ljeti je uočen negativan trend CWD10 duž sjevernog i srednjeg Jadrana te u gorju (8 %/10godina do -11 %/10godina), a pozitivan na južnom Jadranu (do 15 %/10godina). Općenito, velika je prostorna heterogenost u predznaku trenda kišnih razdoblja ove kategorije.

U klimatološkom razdoblju 1961.-2010. za šire područje lokacije zahvata u sušnom razdoblju očitavaju se sljedeći trendovi slijeda dana s dnevnom količinom oborine manjom od 1 mm (CDD1) i slijeda dana s dnevnom količinom oborine većom od 10 mm (CDD10):

Slika 2-15. Dekadni trendovi (%/10god) maksimalnih sušnih razdoblja za kategorije 1mm i 10 mm (CDD1, CDD10), po sezonama i za godinu u razdoblju 1961.-2010. godine.

CDD1 CDD10

Godina negativan trend negativan trend

DJF (zima) pozitivan trend negativan trend

MAM (proljeće)

pozitivan trend negativan trend

JJA (ljeto) pozitvan trend negativan trend

SON (jesen) statistički značajan negativan trend negativan trend

Dekadni trendovi (%/10god) maksimalnih kišnih razdoblja za kategorije 1mm i 10 mm (CWD1, CWD10) pokazuju slijedeće trendove: Slika 2-16. Dekadni trendovi (%/10god) maksimalnih kišnih razdoblja za kategorije 1mm i 10 mm (CDD1, CDD10), po sezonama i za godinu u razdoblju 1961.-2010. godine.

CWD1 CWD10

Godina pozitivan trend pozitivan trend

DJF (zima) pozitivan trend pozitivan trend

MAM (proljeće)

pozitivan trend negativan trend

JJA (ljeto) negativan trend negativan trend

SON (jesen) pozitivan trend Značajno pozitivan trend

Scenarij klimatskih promjena U ovom poglavlju bit će prikazani rezultati klimatskih simulacija i projekcija buduće klime za područje Republike Hrvatske. Navedeni podaci preuzeti su iz sljedećih dokumenata:

• Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama RH do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1.) (MZOE, ožujak 2017.god)



rujan 2021 rujan 2021. 45/146

• Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km (u sklopu Podaktivnosti 2.2.1.) (MZOE, studeni 2017.god.).

• Navedeni dokumenti izrađeni su tijekom 2017. godine u sklopu projekta „Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama“. Za klimatske simulacije korišten je regionalni atmosferski klimatski model RegCM (engl. Regional Climate Model). Navedenim modelom, promjena klimatskih varijabli u budućoj klimi u odnosu na referentnu klimu (P0 – sadašnja klima, odnosi se na razdoblje od 1971. do 2000.) prikazana je i diskutirana za dva vremenska razdoblja: 2011. – 2040. (P1 – neposredna budućnost) i 2041. - 2070. (P2 – klima sredine 21. stoljeća) s dva scenarija razvoja koncentracije stakleničkih plinova u budućnosti: RCP4.5 i RCP8.5. Scenarij RCP4.5 smatra se umjerenijim scenarijem i karakterizira ga srednja razina koncentracija stakleničkih plinova uz relativno ambiciozna očekivanja njihovog smanjenja u budućnosti koja bi dosegla vrhunac oko 2040. godine. Scenarij RCP8.5 tretiran kao ekstremniji i karakterizira ga kontinuirano povećanje koncentracije stakleničkih plinova koje bi do 2100. godine bilo i do tri puta više od današnje. Klimatske promjene definirane su kao razlike vrijednosti klimatskih varijabli između razdoblja 2011. - 2040. i 1971.- 2000. (P1-P0) te razdoblja 2041. - 2070. i 1971. - 2000. (P2-P0).Za sve analizirane varijable klimatsko modeliranje izrađeno je na prostornoj rezoluciji od 50 km i za RCP4.5. scenarij, dok je za određene parametre (temperatura, oborine, brzina vjetra, ekstremni vremenski uvjeti) modeliranje izrađeno i na detaljnijoj prostornoj rezoluciji od 12,5 km, za scenarije RCP4.5. i RCP8.5. U nastavu teksta, ukoliko su prikazani rezultati klimatskih simulacija na 12,5 km rezoluciji, bit će navedeno da se radi o 12,5 rezoluciji te će biti naveden i koji scenarij je uzet u obzir. Na kartografskim prikazima u nastavku, označeno je šire područje zahvata. Srednja godišnja temperatura zraka na 2 m iznad tla Na srednjoj godišnjoj razini, srednjak ansambla RegCM simulacija na 12,5 km rezoluciji daje za razdoblje 2011.-2040. godine i oba scenarija (RCP4.5. i RCP8.5.) mogućnost zagrijavanja od 1,2 do 1,4 °C. Na širem području zahvata očekivani porast srednje temperature zraka kreće se od 1,2 °C (RCP4.5.) do 1,4 °C (RCP8.5.)(Slika 20). Za razdoblje 2041.-2070. godine i scenarij RCP4.5 očekivano zagrijavanje je od 1,9 do 2 °C. Za razdoblje 2041.-2070. godine i scenarij RCP8.5, projekcije ukazuju na mogućnost porasta temperature od 2,4 °C na krajnjem jugu do 2,6 °C u većem dijelu Hrvatske. Na širem području zahvata očekivani porast srednje temperature zraka kreće se od 1,9 °C (RCP4.5.) do 1,5 °C (RCP8.5.) (Slika 2-17).



rujan 2021 rujan 2021. 46/146

Slika 2-17. Promjena srednje godišnje temperature zraka na 2 m iznad tla (°C) u odnosu na referentno razdoblje

1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom s označenom lokacijom zahvata. Gore: za razdoblje 2011.-2040.; dolje: za razdoblje 2041.-2070. Lijevo: scenarij RCP4.5; desno: scenarij RCP8.5.

Sezonske vrijednosti temperature zraka na 2 m iznad tla

U analiziranim RegCM simulacijama na 12,5 km rezoluciji, temperatura zraka na 2 m iznad tla se povećava u svim sezonama i za oba scenarija.

Za razdoblje 2011.-2040. godine i scenarij RCP4.5. projekcije ukazuju na moguće zagrijavanje u zimi, proljeću i jeseni od 1 do 1,3 °C te ljeti u većem dijelu Hrvatske od 1,5 do 1,7 °C. Na širem području zahvata očekivani porast srednje temperature zraka iznosi oko 1,1 °C zimi, 1,2 °C u proljeće, 1,5 °C ljeti i 1,1 °C u jesen (Slika 2-18).

Za razdoblje 2041.-2070. godine i isti scenarij, zagrijavanje u zimi, proljeću i jeseni iznosi od 1,7 do 2 °C te ljeti u većem dijelu Hrvatske od 2,4 do 2,6 °C. Iznimke za ljetnu sezonu čini istok Hrvatske i obalno područje sa zagrijavanjem nešto manjim od 2,5 °C. Na širem području zahvata očekivani porast srednje temperature zraka iznosi oko 1,8 °C zimi, 1,7 °C u proljeće, 2,5 °C ljeti i 1,8 °C u jesen (Slika 2-18).



rujan 2021 rujan 2021. 47/146

Slika 2-18 Temperatura zraka na 2 m (°C) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom s

označenom lokacijom zahvata. Od lijeva na desno: zima, proljeće, ljeto i jesen. Gore: promjena u razdoblju 2011.-2040.; dolje: promjena u razdoblju 2041.-2070. godine. Scenarij: RCP4.5.

Srednje godišnje ukupne količine oborine

U analiziranim RegCM simulacijama na 12,5 km rezoluciji, na srednjoj godišnjoj razini su promjene u ukupnoj količini oborine u rasponu od -5 do 5% za oba buduća razdoblja te za oba scenarija. Dodatno, za područje Jadranskog mora te dijela obalnog područja, promjene na godišnjoj razini ukazuju na mogućnost porasta količine oborine u iznosu od 5 do 10%.

Na širem području zahvata očekivane promjene u ukupnoj količini oborine kod oba scenarija (RCP4.5. i RCP8.5.) kreću se do -5% za razdoblje 2011.-2040. godine. Za razdoblje 2041.-2070., na širem području zahvata očekivane promjene u ukupnoj količini oborine kreću se do -5% (RCP4.5.) i 5% (RCP8.5.) (Slika 2-19).



rujan 2021 rujan 2021. 48/146

Slika 2-19 Promjena srednje godišnje ukupne količine oborine (%) u odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom s označenom lokacijom zahvata. Gore: za razdoblje

2011.-2040.; dolje: za razdoblje 2041.-2070. Lijevo: scenarij RCP4.5; desno: scenarij RCP8.5.

Sezonske vrijednosti količina oborina U usporedbi s rezultatima simulacije povijesne klime (razdoblje 1971.-2000.) na 50 km rezoluciji, na 12,5 km su gradijenti oborine osjetno izraženiji u područjima strme orografije. To znači da je u 12,5 km simulacijama kvalitativna razdioba oborine bolje prikazana. Međutim, ukupne količine oborine su precijenjene, kako u odnosu na 50 km simulacije, tako i u odnosu na izmjerene klimatološke vrijednosti. Ovo povećanje ukupne količine oborine u referentnoj klimi osobito je izraženo na visokim planinama obalnog zaleđa. Za razliku od temperaturnih veličina, klimatske projekcije srednje ukupne količine oborine sadrže izraženije razlike u iznosu i predznaku promjena u prostoru te pokazuju veću ovisnost o sezoni. Za razdoblje 2011.-2040. godine i scenarij RCP4.5, projekcije ansambla RegCM simulacija na 12,5 km rezoluciji ukazuju na:

• moguće povećanje ukupne količine oborine tijekom zime na čitavom području Hrvatske (do 5% u središnjim dijelovima, od 5 do 10% na istoku i zaleđu obale te čak do 20% u nekim dijelovima obalnog područja);

• slabije izražen signal tijekom proljeća s promjenama u rasponu od -5 do 5%; • izraženo smanjenje ukupne količine oborine ljeti u čitavoj Hrvatskoj: u većem dijelu

Hrvatske od -20 do -10%, od -10 do -5% na sjevernom dijelu obale i od -5 do 0% na južnom Jadranu;

• promjenjiv signal tijekom jeseni u rasponu od -5 do 5% osim na području juga Hrvatske gdje ovdje analizirane projekcije ukazuju na smanjenje u rasponu od -10 do -5%.



rujan 2021 rujan 2021. 49/146

Za razdoblje 2011.-2040. godine i scenarij RCP4.5., na širem području zahvata očekivane promjene u ukupnoj količini oborine iznose oko 0,1 mm/dan zimi i u proljeće, -0,3 mm/dan ljeti i -0,1 mm/dan u jesen (Slika 23). Za razdoblje 2041.-2070. godine i isti scenarij, su projicirane promjene sličnog iznosa i predznaka za sve sezone kao i u neposredno budućoj klimi (2011.-2040. godine), osim za jesen, gdje se javlja povećanje količina oborine u različitom postotku ovisno o dijelu Hrvatske. Na širem području zahvata, za navedeno razdoblje i scenarij, očekivane promjene u ukupnoj količini oborine iznose oko 0,2 mm/dan zimi, -0,1 mm/dan u proljeće, -0,3 mm/dan ljeti i 0,1 mm/dan u jesen (Slika 23).

Slika 2-20 Ukupna količina oborine (mm/dan) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom s označenom lokacijom zahvata. Od lijeva na desno: zima, proljeće, ljeto i jesen. Gore: promjena u razdoblju

2011.-2040. godine; dolje: promjena u razdoblju 2041.-2070. godine. Scenarij: RCP4.5.

Broj dana s maksimalnom dnevnom količinom oborine većom od 10 mm/h Ova veličina opisuje “pljuskovitost” oborine, što je česta osobina oborine u toplom dijelu godine. No, ona također može karakterizirati i veće količine oborine u hladnim sezonama (jesen, zima), kad se atmosferske fronte ili ciklone zadržavaju nad našim krajevima. U neposredno budućoj klimi (razdoblje P1) broj dana s oborinama većim od 10 mm/h će se više mijenjati u južnim nego u sjevernim dijelovima Hrvatske i projicirane promjene neće biti jedinstvene. U jesen i zimi će broj dana u južnim krajevima biti nešto veći nego u P0, dok će u proljeće i ljeto signal imati promjenljivi predznak. Također, valja naglasiti kako će promjena broja dana u P1 u odnosu na P0 biti relativno mala – najveće povećanje je do 0.8 dana na južnom Jadranu zimi. U neposredno budućoj klimi (razdoblje P1) za šire predmetno područje promjene izostaju (Slika 2-21). Oko sredine 21. stoljeća (P2) povećanje broja dana u jesen i zimi bit će preko 1 dan u jesen na srednjem i južnom Jadranu, te će zahvatiti znatno šire područje južne Hrvatske. Jedino će ljeti doći do manjeg smanjenja broja dana s oborinama većim od 10 mm/h u Lici i ponegdje duž Jadrana. Na širem području zahvata, za navedeno razdoblje, očekivane promjene se javljaju samo u jesen i iznose 0.2 dana (Slika 2-21).



rujan 2021 rujan 2021. 50/146

Slika 2-21 Broj dana s oborinom većom od 10 mm/h u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom s

označenom lokacijom zahvata. Od lijeva na desno: zima, proljeće, ljeto i jesen. Gore: promjena u razdoblju 2011.-2040.; dolje: promjena u razdoblju 2041.-2070.

Srednja godišnja maksimalna brzina vjetra na 10 m visine U analiziranim RegCM simulacijama na 12,5 km rezoluciji, na srednjoj godišnjoj razini su promjene maksimalne brzine vjetra na 10 m visine, za oba buduća razdoblja te za oba scenarija, blage, gotovo zanemarive. Na srednjoj godišnjoj razini, projekcije za oba razdoblja (2011.-2040. godine, 2041.-2070. godine) te oba scenarija (RCP4.5. i RCP8.5.) ukazuju na promjene u rasponu od -1 do 3% ovisno o dijelu Hrvatske. Na širem području zahvata očekivane promjene maksimalne brzine vjetra na 10 m visine u oba razdoblju i za oba scenarija do 0,1 m/s (Slika 2-22).



rujan 2021 rujan 2021. 51/146

Slika 2-22. Promjena srednje godišnje maksimalne brzine vjetra na 10 m (m/s) u odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. godine u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom s označenom lokacijom zahvata. Gore: za razdoblje 2011.-2040. godine; dolje: za razdoblje 2041.-2070. godine. Lijevo: scenarij RCP4.5; desno:

scenarij RCP8.5.

Sezonske vrijednosti maksimalne brzine vjetra na 10 m visine Projekcije maksimalne brzine vjetra na 10 m iznad tla na 12,5 km rezoluciji modelom RegCM i uz pretpostavku scenarija RCP4.5. daju mogućnost uglavnom blagog porasta na području Hrvatske (maksimalno od 3 do 4 %). Iste simulacije daju najizraženije smanjenje brzine vjetra u zaleđu juga Dalmacije izvan područja Hrvatske (približno -10 %). Za razdoblje 2011.-2040. godine i scenarij RCP4.5., projekcije ukazuju da će na širem predmetnom području promjene maksimalne brzine vjetra na 10 m visine u proljeće, ljeto i jesen iznositi do 0,1 m/s a zimi do 0,2 m/s (Slika 2-23). Na širem području zahvata, u razdoblju 2041.-2070. godine i isti scenarij, promjene maksimalne brzine vjetra na 10 m visine u proljeće, ljeto i jesen iznositi će do 0,1 m/s a zimi do -0,1 m/s (Slika 2-23).



rujan 2021 rujan 2021. 52/146

Slika 2-23 Maksimalna brzina vjetra na 10 m (m/s) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom s označenom lokacijom zahvata. Od lijeva na desno: zima, proljeće, ljeto i jesen. Gore: promjena u razdoblju

2011.-2040. godine; dolje: promjena u razdoblju 2041.-2070. godine. Scenarij: RCP4.5.

Srednji broj dana s maksimalnom brzinom vjetra većom ili jednakom 20 m/s Za razdoblje 2011.- 2040. godine, promjene za zimsku sezonu ukazuju na mogućnost porasta prema scenariju RCP4.5 na čitavom Jadranu te promjenjiv predznak signala prema scenariju RCP8.5. Sve promjene su relativno male i uključuju promjene od -5 do +10 događaja po desetljeću. Za razdoblje 2041.-2070. godine, javlja se prostorno sličniji signal za dva različita scenarija (uključuje porast broja događaja na sjevernom i južnom Jadranu i obalnom području te smanjenje broja događaja na srednjem Jadranu). Na temelju ovdje prikazanih projekcija, u budućim istraživanjima bit će nužno dodatno ispitati statističku značajnost rezultata. Na širem području zahvata, za oba razdoblja i oba scenarija, sve promjene su relativno male i uključuju promjene od -1 do 1 događaj po desetljeću (Slika 2-24).



rujan 2021 rujan 2021. 53/146

Slika 2-24. Promjene srednjeg broja dana s maksimalnom brzinom vjetra većom ili jednakom 20 m/s u odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom s označenom lokacijom zahvata. Lijevo: scenarij RCP4.5; desno: scenarij RCP8.5; prvi red: promjene u razdoblju 2011.-2040. godine; drugi red: promjene u razdoblju 2041.-2070. godine. Mjerna jedinica: broj događaja u 10 godina. Sezona: zima

Kišna i sušna razdoblja

Projekcije klimatskih promjena u srednjem broju kišnih razdoblja (razdoblje od minimalno 5 uzastopnih dana s dnevnom količinom oborine većom ili jednakom 1 mm) su općenito između -4 i 4 događaja u deset godina. Buduća promjena kišnih razdoblja je vrlo promjenjiva u prostoru te se samo za ljetnu sezonu na širem području Hrvatske (osim u uskom obalnom području gdje promjene izostaju u RegCM simulacijama) javlja jasan signal smanjenja broja kišnih razdoblja. Rezultati su slični u oba buduća razdoblja te za oba scenarija.

Na širem području zahvata, za oba razdoblja i oba scenarija, promjene u srednjem broju kišnih razdoblja za ljetnu sezonu su do -2 događaja po desetljeću tj. zabilježeno je smanjenje kišnih razdoblja (Slika 2-24).



rujan 2021 rujan 2021. 54/146

Slika 2-25 Promjene srednjeg broja kišnih razdoblja (razdoblje od minimalno 5 uzastopnih dana s dnevnom količinom oborine većom ili jednakom 1 mm) u odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom s označenom lokacijom zahvata. Lijevo: scenarij RCP4.5; desno: scenarij RCP8.5. Prvi red: promjene u razdoblju 2011.-2040. godine; drugi red: promjene u razdoblju 2041.-2070. godine. Mjerna jedinica: broj događaja u 10 godina. Sezona: ljeto.

Projekcije klimatskih promjena u srednjem broju sušnih razdoblja (razdoblje od minimalno 5 uzastopnih dana s dnevnom količinom oborine manjom ili jednakom 1 mm) su slične amplitude kao promjene broja kišnih razdoblja. Signal je također vrlo promjenjiv u prostoru. U razdoblju 2041.-2070. godine, za proljeće, postoji tendencija povećanja broja sušnih razdoblja na širem području Republike Hrvatske. S obzirom kako ne postoji jedinstvena definicija sušnog razdoblja potrebno je istražiti projekcije sušnih razdoblja u budućoj klimi određenih prema alternativnim definicijama. Za razdoblje 2011.-2040. godine i oba scenarija, projekcije ukazuju da će na širem predmetnom području sve promjene u srednjem broju sušnih razdoblja za proljetnu sezonu biti relativno male, od -1 do 1 događaj po desetljeću (Slika 2-26). Na širem području zahvata, u razdoblju 2041.-2070. godine i oba scenarija, promjene u srednjem broju sušnih razdoblja za proljetnu sezonu su do 2 događaja po desetljeću tj. zabilježeno je povećanje sušnih razdoblja (Slika 2-26).



rujan 2021 rujan 2021. 55/146

Slika 2-26 Promjene srednjeg broja sušnih razdoblja (razdoblje od minimalno 5 uzastopnih dana s dnevnom količinom oborine manjom ili jednakom 1 mm) u odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Lijevo: scenarij RCP4.5; desno: scenarij RCP8.5. Prvi red: promjene u razdoblju 2011.-2040. godine; drugi red: promjene u razdoblju 2041.-2070. godine. Mjerna jedinica: broj događaja u 10 godina. Sezona: proljeće



rujan 2021 rujan 2021. 56/146

2.4.2. Klimatske značajke predmetne lokacije

Područje predmetne lokacije odlagališta komunalnog otpada u Kutini nalazi se na području koje ima umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetom (Cfb) (Slika 2-27) koja se još naziva i klimom bukve. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime koja uvažava bitne odlike srednjeg godišnjeg hoda temperature zraka i oborine, C je oznaka za umjereno toplu kišnu klimu koja je karakteristična za veliki dio umjerenih širina. Umjereno topla kišna klima ima srednju temperaturu najhladnijeg mjeseca višu od -3°C i nižu od 18°C. Srednja mjesečna temperatura viša je od 10°C tijekom više od 4 mjeseca u godini. Tijekom godine, uglavnom nema sušnih mjeseci (f), a minimum oborina bilježi se ljeti. Oznaka b odnosi se na toplo ljeto te označava da je srednja temperatura zraka najtoplijeg mjeseca ispod 22°C. Najveći dio krajeva koji su pod ovim tipom klime je pod utjecajem ciklona koji dolaze s oceana i imaju smjer kretanja prema istoku. Stoga, raspodjela padalina u prostoru i vremenu najviše ovisi o oceanu – obalni pojasevi imaju najviše padalina u zimskom dijelu godine, a u unutrašnjosti u toplom dijelu godine. Prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca ovog klimatskog tipa je iznad 20°C, a najhladnijeg mjeseca u panonskom dijelu Hrvatske između 0 i -2°C. U kontinentalnim područjima s klimom Cfb toplija polovica godine ima više padalina od hladnije polovice.

Slika 2-27 Geografska raspodjela klimatskih tipova po W. Köppenu u Hrvatskoj u standardnom razdoblju 1961.-

1990. s ucrtanom lokacijom zahvata

PRETOVARNA STANICA ,,KUTINA''



rujan 2021 rujan 2021. 57/146

OBORINE U tablici 2-1 prikazana je srednja mjesečna količina oborina za meteorološku postaju te maksimalna visina snijega "Slavonski Brod'' za period u razdoblju od 1949. do 2017. godine prema podacima DHMZ-a. Sisačko - moslavačka županija je područje kontinentalnog oborinskog režima s dobro raspoređenim oborinama tijekom cijele godine. Ipak, obilne kiše padaju tijekom vegetacijskog razdoblja, od svibnja do srpnja. Drugi oborinski maksimum je u studenom, dok je najmanje oborina u siječnju i veljači.

Tablica 2-1. Srednje mjesečne vrijednosti količine oborina u periodu od 1963. do 2017. godine za Sisak (DHMZ).

SISAK I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Količina (mm) 56,6 52,7 54,6 71,7 86,0 95,1 79,2 82,2 89,8 75,8 92,6 71,2

Maksimalna visina snijega

(cm)

78 52 41 12 - - - - - 4 67 62

U razdoblju od 1949. do 2017. godine, najviša srednja mjesečna vrijednost količine oborina u periodu od 1963. do 2017. godine iznosila je 92,6 mm u studenome, a najniža srednja mjesečna količina oborina zabilježena je u veljači i iznosila je 52,7 mm. Maksimum oborina je u ljetnom dijelu godine s težištem na mjesecu srpnju (114,6 mm). Međutim, zbog visokih ljetnih temperatura zraka, a time i povećane evapotranspiracije, u tom razdoblju se javlja i određeni deficit otjecanja. Za područje Županije, srednje godišnje vrijednosti klimatskih pojava iznose: 126,3 dana s kišom, 23,7 dana sa snijegom te 20 dana najdulje trajanja snježnog pokrivača. U donjoj tablici su prikazani podaci za ukupn godišnje količine oborina izmjerene na mjernoj postaji Sisak za 2018.godinu

Tablica 2-2. Ukupna godišnja količina oborina za postaju Sisak, 2018. godina (DHMZ).


Ukupna količina

oborine (mm)

66,5 135,6 109,1 57,6 114,2 99,9 91,4 47,5 60,4 42,4 35,7 -

TEMPERATURA Temperatura zraka je važan klimatski element i pokazuje toplinsko stanje atmosfere. Najveće temperature na području Sisačko – moslavačke županije koje prelaze 30°C zabilježene su u svibnju, lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu, a temperaturni maksimum iznosi 38 °C. Temperature zraka niže od – 10 °C zabilježene su u siječnju, veljači, ožujku, studenom i prosincu, dok temperaturni minimum iznosi 25,2 °C. Prema tome apsolutna amplituda temperature zraka iznosi 63,3 °C, dok srednje kolebanje temperature zraka iznosi 21,4 °C. Srednje kolebanje temperature zraka između mjeseci (od veljače do lipnja) iznosi 4,5 °C, a srednje kolebanje temperature zraka između mjeseci (od rujna do studenoga) iznosi -5,5 °C.



rujan 2021 rujan 2021. 58/146

Tablica 2-3. Prikaz temperatura na postaji Sisak za razdoblje od 1961.-1990. godine (°C) - Klimatski atlas Hrvatske.


T -0,7 1,9 6,3 11,1 15,8 19,1 20,8 19,8 16,0 10,8 5,6 1,0

Tmax 2,6 5,9 11,5 16,7 21,5 24,6 26,7 26,0 22,4 16,4 9,6 4,0

Tmin -4,4 -2,1 1,2 5,3 9,4 12,8 14,1 13,6 10,3 5,8 1,7 -2,2

Tablica 2-4. Srednje mjesečne temperature zraka Sisak za razdoblje od 2011. do 2014. (°C) - Statistički ljetopis, Državni zavod za statistiku.


2011. 2,1 1,1 7,3 13,6 16,7 21,0 22,2 22,8 19,5 10,1 2,7 3,8

2012. 2,1 -2,4 9,4 12,8 16,6 22,7 24,0 23,8 17,8 11,8 9,0 1,4

2013. 1,3 1,8 5,0 13,4 16,5 20,2 23,0 22,3 15,8 13,2 7,1 2,7

2014. 5,1 5,4 10,3 13,1 15,8 20,3 21,7 20,2 16,2 13,5 8,8 4,4

Godišnje trajanje sijanja sunca (insolacija), u cijeloj Županiji u granicama je 1.800-2.000 sati. Godišnji srednjak naoblake u Sisku iznosi 6,0 stupnjeva naoblake. Prosječni godišnji broj oblačnih dana u Sisku iznosi 130,5 dana, a godišnji srednjak broja vedrih dana je 61,7.

RUŽA VJETROVA Prema podacima iz Studije o utjecaju na okoliš za gradsko odlagalište Kutina iz ožujka 2006. godine navodi se da je iz ruže vjetrova vidljivo da su prosječne brzine vjetrova na području Kutine tijekom cijele godina relativno male (ne prelaze 5 m/s). Najčešći smjer vjetra je sjeveroistočni koji puše od grada Kutine prema šumi parka prirode Lonjsko polje, dok su vjetrovi prema gradu Kutini rjeđi (Slika 2-28).

Slika 2-28. Godišnja ruža vjetrova Kutina (Studije o utjecaju na okoliš za gradsko odlagalište Kutina, ožujak 2006.



rujan 2021 rujan 2021. 59/146

2.4.3. Kvaliteta zraka

U skladu Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (,,Narodne novine'', br 01/14) teritorij Republike Hrvatske klasificiran je prema razinama onečišćenosti zraka u pet zona i četiri aglomeracije. Područje Grada Kutine spada u zonu oznake HR 2-industrijska zona (Slika 2-29).

Slika 2-29 Zone aglomeracije s prikazom smještaja lokacije zahvata

U Izvješću o praćenju kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske za 2019. godinu (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, listopad 2020), zona HR 2, imala je II kategoriju zraka prema paramterima onečišćujućih tvari koje se prate na držanoj mjernoj postaji Kutina1: NH3 i PM10. Ostali parametri mjerenja daju I kvalitetu zraka.

PRETOVARNA STANICA ,,KUTINA



rujan 2021 rujan 2021. 60/146

Tablica 2-5. Kvaliteta zraka na području Grada Kutine(Izvor: Izvješće o praćenju kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske za 2019. godinu, MGIOR, listopad 2020.)

2.4.4. Geološke i hidrogeološke značajke lokacije Geološke značajke Podaci o geološkim značajkama na lokaciji odlagališta komunalnog otpada "Kutina'' preuzeti su iz Studije o utjecaju na okoliš za gradsko odlagalište Kutina (ožujak 2006. godine) pa se tako navodi da je lokacija planiranog zahvata smještena na dijelu terena izgrađenom od jezersko – barskih sedimenata pleistocenske starosti (jbQ1) (Slika 2-30). To su glinoviti – pjeskoviti siltovi, sitnozrni pijesci, siltozne i ugljevite gline. Ti litološki članovi izmijenjuju se kako lateralno tako i po dubini, a mjestimično se unutar njih nalaze i proslojci treseta i lignita, a vrlo rijetko i prostorno ograničeno i leće limonitiziranih pijesaka i šljunaka. Za potrebe izrade Studije izvedene su tri istraživačke bušotine (BK-1, BK-2, BK-3) na lokaciji odlagališta komunalnog otpada Kutina te je utvrđen sastav gornjih 10 m naslaga. Pregled sastava uzoraka iz navedenih bušotina dan je u tablicama 2-6, 2-7. i 2-8.



rujan 2021 rujan 2021. 61/146

Tablica 2-6. Bušotina BK-1.

Dubinski

interval (m) Litološki sastav

Oznaka prema

AC klasifikaciji

0,00 do 0,40 Humus

0,40 do 2,00 Glina srednje plastičnosti teško gnječivog

konzistentnog stanja smeđe boje CI

2,00 do 4,70

Glina visoke plastičnosti lako gnječivog

konzistentnog stanja, smeđa sa svjetlosivim proslojcima

CH

4,70 do 5,80 Glina niske plastičnosti, lako gnječivog

konzistentnog stanja sivoplave boje CL

5,80 do 9,30 Anorganski prah s proslojcima prašinastog

pijeska svjetlo sive boje ML

9,30 do 10,00 Glina srednje plastičnosti lako gnječivog

konzistentnog stanja sive do sivo smeđe boje CI


Dubinski interval (m)

Litološki sastav Oznaka prema AC klasifikaciji

0,00 do 0,40 Humus

0,40 do 2,00 Glina srednje plastičnosti, lako gnječivog

konzistentnog stanja, svjetlo smeđe boje CI

2,00 do 4,70 Glina niske plastičnosti, teško gnječivog

konzistentnog stanja, smeđa sa svjetlosivim

proslojcima

CL

4,70 do 5,80 Glina visoke plastičnosti, lako gnječivog

konzistentnog stanja sa pješčanim proslojcima,

sivoplave boje

CH



9,30 do 10,00

Glina organska niske plastičnosti, lako gnječivog

konzistentnog stanja s proslojcima pijeska, sive do tamno sive boje

OL



rujan 2021 rujan 2021. 62/146


Dubinski interval (m)

Litološki sastav Oznaka prema AC klasifikaciji

0,00 do 0,40 Humus

0,40 do 1,90

Glina visoke plastičnosti, lako gnječivog

konzistentnog stanja,smeđe do svjetlo smeđe boje

CH

1,90 do 3,30 Glina visoke plastičnosti, teško gnječivog

konzistentnog stanja, smeđe sive boje CH

3,30 do 3,50 Glina organska visoke plastičnosti, teško

gnječivog konzistentnog stanja, sive boje CH

3,50 do 4,50 Glina visoke plastičnosti s proslojcima prašinaastog pijeska, lako gnječivog

konzistentnog stanja, svjetlo sive boje

CH

4,50 do 5,60 Glina visoke plastičnosti s proslojcima

prašinastog pijeska, lako do teško gnječiv?g

konzistentnog stanja, sive plave boje

ch

5,60 do 6,30 Glina visoke plastičnosti s proslojcima prašinastog pijeska, teško gnječivog

konzistentnog stanja, smeđe boje

CH





rujan 2021 rujan 2021. 63/146



rujan 2021 rujan 2021. 64/146

Hidrogeološke značajke

2.4.5. Seizmološke značajke lokacije

Slika 2-30. Geološke karakeristike Sisačko-moslavačke županije (Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 2012. godina)



rujan 2021 65/146

2.4.5. Seizmološke značajke lokacije

Na slikama u nastavku prikazani su isječci iz karti potresnih područja Hrvatske (M. Herak, Geofizički Zavod PMF, Zagreb, 2011.). Kartama su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (agR) površine temeljnog tla tipa A čiji se premašaj tijekom bilo kojih t = 50 godina, odnosno t = 10 godina očekuje s vjerojatnošću od p = 10 %.

Za povratno razdoblje od 95 godina pri seizmičkom udaru na području zahvata može se očekivati maksimalno ubrzanje tla od agR= 0,06g. Za povratno razdoblje od 475 godina maksimalno ubrzanje tla, uvjetovano potresom na lokaciji zahvata iznositi će agR= 0,10g. (Slika 2-30 i 2-31).

Slika 2-31 Isječak iz Karte potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje od 95 godina s ucrtanom lokacijom zahvata

Lokacija zahvata



rujan 2021 66/146

Slika 2-32 Isječak iz Karte potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje od 475 godina s ucrtanom lokacijom zahvata

Lokacija zahvata



rujan 2021 67/146

2.4.6. Pedološke značajke lokacije i pokrov zemljišta

Pedološke značajke

Prema Pedološkoj karti Hrvatske lokacija planiranog zahvata izgradnje PS Kutina (slika.) se nalazi na sljedećim tlima: Pseudoglej na zaravni i pseudoglej obrončani. Pseudoglej je tlo sa nepropustnim horizontom i cikličnim prekomjernim vlaženjem u površinskim vodama. Pedološki profil je bez oštre podjele na zone (podhorizonte) redukcije i oksidacije. Matična podloga mu je pretežito pleistocenski sediment. Pseudoglej se pretežito nalazi na područjima oborinske diferencijacije (pravilna vlažna i suha razdoblja). Također navedena vrsta tla je povezana i sa terenom na kojem je usporeno otjecanje površinskih voda (zaravnjen ili blago brežuljkast teren). Geneza tla je uvjetovana povremenim prekomjernim vlaženjem. Fizikalne karakteristike tla su: praškasto ilovaste do praškasto glinasto ilovaste teksture i nestabilne praškasto do sitno-mrvičaste strukture. Navedena vrsta tla je rasprostranjena po cijeloj Hrvatskoj, ali pretežito u ravničarskom dijelu te zauzima 577,000 ha površine RH.

Slika 2 33. Pedološke značajke lokacije zahavata(Projekt ažuriranja pedološko-bonitetne karte poljoprivrednog zemljišta Grada Kutine za prostorno planiranje mjerila 1 : 25.000, OIKON 2019)

PS Kutina



rujan 2021 68/146

Pokrov zemljišta

Prema izvodu iz Karte pokrova zemljišta – „CORINE land cover“ zahvat je planiran na području mozaik poljoprivrednih površina (242) (Slika 2-33).

Slika 2-33.Prikaz pokrova zemljišta na širem području zahvata (Izvor: ENVI, Atlas okoliša)

U širem okruženju zahvata nalaze se i nepovezana gradska područja (112), industrijski ili komercijalni objekti (121), cestovna i željeznička mreža i pripadajuća zemljišta (122), pretežno poljoprivredno zemljište s značajnim udjelom prirodnog biljnog pokrova (324) i slično. (Slika 2-33).

2.4.7. Hidrološke značajke lokacije Hidrološke značajke šireg područja Kutine, također su preuzete iz Studije o utjecaju na okoliš za gradsko odlagalište Kutina (ožujak 2006. godine). Hidrogeološke značajke šireg područja posljedica su morfoloških značajki i geološke građe. Područje lokacije odlagališta komunalnog otpada Kutina zahvaća sve dijelove dva vodna područja. Sjeverni, brežuljkasti dio okolice Kutine spada u vodno područje sliva Lonje i Ilove, a južni ravničarski dio područja spada u vodno područje Dugo Selo – Kutina koje obuhvaća ravničarski dio lijeve obale Save od crte Duo Selo – Rugvica na zapadu do rijeke Pakre na istoku. U dijelu slivova Lonje i Ilove, kojem pripada šire područje Kutine, mogu se razlikovati dva tipa vodonosnika s obzirom na hidrogeološke značajke:

Zahvat



rujan 2021 69/146

• prvi tip vodonosnika čine klastiti gornjeg badena i plio – pleistocena uloženi u nepropusne naslage te se voda u njima postupno kreće u niža područja. To su pretežito srednjezrnasti pijesci s malo sitnog šljunka te zbog toga nisu velike izdašnosti.

• drugi tip vodonosnika čini potočni i riječni nanos istaložen u dolinama rijeke i potoka. Radi se o krupnozrnatim naslagama te taj tip vodonosnika može sadržavati znatne količine vode koja u njega ulazi direktno iz rijeke ili potoka. Zbog slabe filtracije i lakog zagađivanja, takve vode nisu pogodne za piće.

Vodonosni kompleks vodnog područja Dugo Selo – Kutina čine dvije vodonosne cjeline različitih hidrogeoloških značjaki: dublja, hidrogeološki manje povoljna i gornja, povoljnijih karakteristika. Dublja vodnosna sredina uglavnom je sitnozrnatijeg sastava, a prevladavaju pijesci s čestim prijelazima i lateracijama s prašinastim i glinovitim taložinama. Lokalno su mogući nalazi i sitnozrnatih šljunaka. U vertikalnom potezu mogu se razlikovati propusne i relativno nepropusne naslage. Krovinu vodonosnih naslaga čine sitnozrni, pretežito prašinasti sedimenti debljine od nekoliko metara uz Savu, do preko tridesetak metara u sjevernom dijelu područja pa su vodonosnici otvorenog do zatvorenog tipa. Srednja vrijednost koeficijenta transmisivnosti iznosi 505 m/ dan, a koeficijent uskladištenja 1,35 * 10-3.Podzemne vode su u pravilu sadrže željezo, često amonijak, sumporovodik, a ponegdje i metan (Stružec). Također, na širem području Kutine nema crpilišta podzemne vode koja se koristi za javnu ili lokalnu vodoopskrbu, niti potencijalno značajnih vodonosnika iz kojih bi se mogle zahvatiti značajnije količine podzemne vode.

2.4.7.1. Stanje vodnih tijela

Podaci o vodnim tijelima na širem području predmetnog zahvata zatraženi su od Hrvatskih voda putem Zahtjeva za pristup informacijama

Površinska vodna tijela Prema pregledu Izvadka iz Registra vodnih tijela (Kl.: 008-02/18-02/738, Ur.broj: 383-18-1, studeni 2018. godine) koji je usklađen s Planom upravaljanja vodnim područjima za razdoblje od 2016. do 2021. godine, u daljenjem tekstu PUVP ("Narodne novine'', br. 66/16) na širem području predmetne lokacije nalazi se sedam vodnih tijela. Površinsko vodno tijelo najbliže predmetnom zahvatu je CSRN0151_001 Kutinica (oko 40 m) uz južnu granicu odlagališta. Ostala vodna tijela na širem području predmetne lokacije su:

• 1,9 km sjeverno CSRN0600_001 L.K. Gračenica – Repušnica – Kutina • 400 m sjeveroistočno CSRN0467_001 lateralni kanal Kutina • 3,28 km istočno CSRN0172_001 Repušnica • 3,6 km južno CSRN0007_001 Lonja Trebež • 5,8 km istočno CSRN0022_001 Ilova • 4,9 km jugoistočno CSRN0013_002 Ilova

Pregled površinskih vodnih tijela na širem području predmetne lokacije dan je na slici 2-35. Sva vodna tijela na širem području predmetne lokacije pripadaju vodnom području rijeke Dunav koje ima veliku koncentraciju površinskih voda i razgranatu mrežu tekućica.



rujan 2021 70/146

Gustoća hidrografske mreže vodnog područja rijeke Dunav iznosi 0,3 km/km2, ako se računaju vodotoci sa slivnom površinom većom od 10 km2, odnosno 1,6 km/km2 uzmu li se u obzir svi evidentirani vodotoci. Najveće rijeke na vodnom području su Dunav, Sava, Kupa i Mura i imaju vrlo velike slivne površine i to preko 10.000 km2. Velike rijeke sa slivnom površinom od 1.000 km do 10.000 km2 su Krapina, Lonja – Trebež, Česma, Ilova-Pakra, Orljava, Biđ – Bosut te Dobra, Korana, Glina i Una na području podsliva rijeke Save i Karašica – Vučica, Baranjska Karašica i Vuka na području podsliva rijeke Drave i Dunava. Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Okvirnoj direktivi o vodama (2000/60/EC), ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom, primjenjuju se sljedeći uvjeti zaštite:

• sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno na temelju odredbi Plana upravljanja vodnim područjima ("Narodne novine'', br. 66/16), smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno tijelo.

• za sva manja vodna tijela koja nisu proglašena temeljem odredbi Plana upravljanja vodnim područjima i nisu dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.



rujan 2021 71/146

Slika 2-34. Površinska vodna tijela na širem području predmetne lokacije

PS Kutina



rujan 2021 72/146

U daljnjem tekstu dan je pregled stanja vodnih tijela na širem području predmetnog zahvata. Karakteristike i stanje vodnih tijela izrađeni su i analizirani prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021 ("Narodne novine'', br. 66/16) odnosno na temelju Informacija dobivenih iz Zahtjeva za pristup informacijama prema Hrvatskim vodama (Izvadak iz Registra vodnih tijela, Kl.: 008-02/18-02/738, Ur.broj: 383-18-1, studeni 2018). Tablica 2-9. Pregled stanja površinskih vodnih tijela u odnosu na lokaciju predmetnog zahvata (Izvadak iz Registra vodnih tijela, Kl.: 008-02/18-02/738, Ur.broj: 383-18-1, studeni 2018. godine).

ŠIFRA NAZIV EKOTIP

PROCJENA STANJA

KEMIJSKO

STANJE

EKOLOŠKO

STANJE

UKUPNO

STANJE

CSRN007_001 Lonja Trebež 4 nije dobro loše vrlo loše

CSRN0013_002 Ilova 4 dobro vrlo loše vrlo loše

CSRN0022_001 Ilova 4 dobro vrlo loše vrlo loše

CSRN0151_001 Kutinica 2B dobro vrlo loše vrlo loše

CSRN0172_001 Repušnica 2A dobro dobro dobro

CSRN0467_001 Lateralni kanal

Kutina 2A dobro loše loše

CSRN0600_001 L.K. Gračenica –

Repušnica -

Kutina

2A dobro vrlo loše vrlo loše

Pregledna karta s obzirom na ukupno stanje vodnih tijela na predmetnoj lokaciji dana je na Slici 2-35. Prema uvidu u tablicu 2-9 izrađenu prema podacima dostavljenim od strane Hrvatskih voda na širem području predmetne lokacije nalazi se sedam vodnih tijela. Od ukupno sedam vodnih tijela koja su analizirana, samo je jedno ocijenjeno ocjenom dobro (CSRN0172_001 Repušnica), jedno ocjenom loše (CSRN0467_001 Lateralni kanal Kutina), a njih pet ocjenom vrlo loše za ukupno stanje: CSRN007_001 Lonja Trebež, CSRN0013_002 Ilova, CSRN0022_001 Ilova, CSRN0151_001 Kutinica i CSRN0600_001 L.K. Gračenica – Repušnica – Kutina). CSRN0172_001 Repušnica je ocijenjena ocjenom dobro za ukupno stanje, jer su ekološko i kemijsko stanje ocijenjeni ocjenom dobro. Detaljni podaci o ovome vodnome tijelu dani su u tablici 2-10. Tablica 2-10. Opći podaci o vodnome tijelu CSRN0172_001 (Izvadak iz Registra vodnih tijela, Kl.: 008-02/18-02/738, Ur.broj: 383-18-1, studeni 2018. godine).

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0172_001

Šifra vodnog tijela: CSRN0172_001

Naziv vodnog tijela Repušnica

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A)

Dužina vodnog tijela 18.0 km + 55.7 km

Izmjenjenost Prirodno (natural)

Vodno područje: rijeke Dunav

Podsliv: rijeke Save

Ekoregija: Panonska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU



rujan 2021 73/146

Tjela podzemne vode CSGI-28, CSGN-25

Zaštićena područja HR1000004, HR2000416*, HRNVZ_42010011*, HR63666*, HRCM_41033000*

(* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće

Slika 2-35. Vodno tijelo CSRN0172_001 Repušnica

CSRN0467_001 Lateralni kanal Kutina je ocijenjena ocjenom loše za ukupno stanje odnosno ocjenom loše za ekološko stanje i ocjenom dobro za kemijsko stanje. Ocjena loše za ekološko stanje proizlazi iz ocjene loše za fizikalno kemijske pokazatelje, odnosno za ovo vodno tijelo zabilježene su povšine koncentracije dušika.Detaljni podaci o ovome vodnom tijelu dani su u tablici 22. Tablica 2-11. CSRN0467_001 Lateralni kanal Kutina (Izvadak iz Registra vodnih tijela, Kl.: 008-02/18-02/738, Ur.broj: 383-18-1, studeni 2018.godine).

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0467_001

Šifra vodnog tijela: CSRN0467_001

Naziv vodnog tijela lateralni kanal Kutina

Kategorija vodnog tijela

Tekućica / River

Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A)

Dužina vodnog tijela 4.04 km + 48.9 km

Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered)

Vodno područje: rijeke Dunav

Podsliv: rijeke Save

Ekoregija: Panonska

Države Nacionalno (HR)



rujan 2021 74/146

Obaveza

izvješćivanja

EU

Tjela podzemne vode CSGI-28, CSGN-25

Zaštićena područja HR1000004, HR2000416, HRNVZ_42010011*, HR63666*,

HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje

kakvoće

Slika 2-36. Vodno tijelo CSRN0467_001 Lateralni kanal Kutina



rujan 2021 75/146

Slika 2-37. Ukupno stanje površinskih vodnih tijela na širem području predmetne lokacije



rujan 2021 76/146

2-38. Udaljenost zahvata od izvorišta Ravnik odnonso zone sanitarne zaštite

Kao što je prethodno spomenuto, pet vodnih tijela su ocijenjena ocjenom vrlo loše za ukupno stanje i to su:

• CSRN007_001 Lonja Trebež je ocijenjena ocjenom vrlo loše za ukupno stanje, jer kemijsko stanje ima ocjenu nije dobro radi povišenih vrijednosti endosulfana i heksaklorbutadiena, a s obzirom na kemijske pokazatelje zabilježena je povišena koncentracija ukupnog fosfora.

• CSRN0013_002 Ilova ima ocjenu vrlo loše za fizikalno - kemijske pokazatelje s obzirom da su zabilježene povišene koncetracije BPK5, ukupnog dušika i fosora.

• CSRN0022_001 Ilova ima ocjenu vrlo loše za fizikalno - kemijske pokazatelje s obzirom da su zabilježene povišene koncetracije ukupnog dušika i fosora.

• CSRN0151_001 Kutinica ima ocjenu vrlo loše za fizikalno - kemijske pokazatelje s obzirom da su zabilježene povišene koncetracije ukupnog dušika i fosora.

• CSRN0600_001 L.K. Gračenica – Repušnica – Kutina ima ocjenu vrlo loše za fizikalno - kemijske pokazatelje s obzirom da su zabilježene povišene koncetracije BPK5, ukupnog dušika i fosora.

• Mogući razlog povišenih koncentracija dušika, fosfora i BPK5 ovih vodnih tijela je činjenica da ova vodna tijela prolaze kroz poljoprivredne površine na kojima se moguće koriste umjetna gnojiva koja se kišama ispiru te uzrokuju tako povišene vrijednosti ovih parametara. Pregled ekološkog stanja svih površinskih vodnih tijela dan je na Slici 33, a pregled ocjene kemijskog stanja dan je na Slici 34. Ocjenom nije dobro za kemijsko stanje ocijenjeno je površinsko vodno tijelo CSRN007_001 Lonja Trebež. Ostala vodna tijela su ocijenjena ocjenom dobro za kemijsko stanje. Pregled vodnih tijela prema ocjeni kemijskog stanja dan je na Slici 34. Prema podacima dostavljenim od strane Hrvatskih voda na temelju Zahtjeva za pristup informacijama na lokaciji nema zone sanitarne zaštite izvorišta / crpilišta. Najbliža zona je od predmetne lokacije udaljena 9 km. Radi se o zvorište, Ravnik, zona III Kategorija RZP-A .

9,0 km



rujan 2021 77/146

Slika 2-39. Ekološko stanje površinskih vodnih tijela na širem području predmetne lokacije



rujan 2021 78/146

Slika 2-40. Kemijsko stanje površinskih vodnih tijela na širem području predmetne lokacije



rujan 2021 79/146

Podzemna vodna tijela

Prema podacima iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (u daljnjem tekstu PUVP 2016.-2021., "Narodne novine, br. 66/16) lokacija predmetnog zahvata nalazi se na području tijela podzemne vode (u daljnjem tekstu, TPV) (Slika 36) CSGI-28 LEKENIK LUŽANI, koje je ocijenjeno ocjenom dobro za kemijsko i količinsko stanje te ocjenom dobro za ukupno stanje (tablica 23). Tablica 2-12. Stanje tijela podzemne vode CSGI-28 LEKENIK LUŽANI (Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje od 2016. do 2021. ("Narodne novine", br. 66/16).

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Prema podacima dostupnim iz PUVP-a: CSGI - 28 LEKENIK LUŽANI zauzima površinu od 3.444,00 km2 te se nalazi na području međuzrnske poroznosti. Obnovljive zalihe podzemnih voda iznose 366 x 106 m3/god, a eksploatacijske zalihe podzemnih voda iznose 3,51 x 106 m3/god. Iskorištenost resursa iznosi 1% te se ovo TPV nalazi na 53% područja umjerene do povišene ranjivosti (tablica 24). Ovo TPV je međunarodno te pripada RH i BiH. Tablica 2-13. Podaci o CSGI - 28 LEKENIK LUŽANI (Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje od 2016. do 2021. "Narodne novine", br. 66/16).

KOD

IME GRUPIRANOG TIJELA PODZEMNE VODE

POROZNOST

OBNOVLJIVE ZALIHE PODZEMNIH VODA (x 106 m3/god)

EKSPLOATACIJSKE KOLIČINE PODZEMNIH VODA (x 106 m3/god)

ISKORIŠTENOST RESURSA (%)

PRIRODNA RANJIVOST

CSGI-28 LEKENIK LUŽANI

međuzrnska 366 3,51 1% 53% područja umjerene do

povšine ranjivosti



rujan 2021 80/146

Slika 2-41. Pripadnost tijelu podzemne vode s obzirom na predmetni zahvat (Izvadak iz Registra vodnih tijela, Kl.: 008-02/18-02/738, Ur.broj: 383-18-1, studeni 2018. godine)

PS KUTINA



rujan 2021 81/146

2.4.7.2. Poplave

Poplave spadaju u prirodne opasnosti koje mogu ozbiljno ugroziti ljudski život, te rezultirati između ostalog i velikim materijalnim štetama i štetama po okoliš pa kao takve mogu imati znatan utjecaj na određeno područje. Poplave često nije moguće izbjeći, no pozitivnim angažiranjem i poduzimanjem niza različitih preventivnih bilo građevinskih i/ili negrađevinskih mjera, rizik od pojave poplave može se smanjiti na prihvatljivu razinu. Karte opasnosti od poplava izrađene su za sva područja u kojima postoje ili bi se vjerojatno mogli pojaviti potencijalno značajni rizici od poplava, odnosno za sva područja koja su, u fazi preliminarne procjene, identificirana kao područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava. Analiza opasnosti od poplava obuhvaća tri scenarija plavljenja:

• velike vjerojatnosti (VV) pojavljivanja poplava,

• srednje vjerojatnosti (SV) pojavljivanja poplava (povratno razdoblje 100 godina) i • male vjerojatnosti (MV) pojavljivanja, uključujući akcidentne poplave uzrokovane

rušenjem nasipa na većim vodotocima ili rušenjem visokih brana (umjetne poplave). Uvidom u preglednu kartu opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja, predmetni zahvat se nalazi na području s potencijalno srednjom i velikom vjerojatnosti pojavljivanja poplava (Slika 2-42 i 2-43).

Slika 2-42 Izvadak iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja za šire područje zahvata – velika vjerojatnost (Izvor: WMS servis Hrvatskih voda)



rujan 2021 82/146

Slika 2-43. Izvadak iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja za šire područje zahvata-srednja vjerojatnost (Izvor: WMS servis Hrvatskih voda)

Karte rizika od poplava prikazuju potencijalne štetne posljedice na područjima za koja su prethodno izrađene karte opasnosti od poplava za analizirane scenarije (poplave velike, srednje i male vjerojatnosti pojavljivanja) uzimajući u obzir: • indikativni broj potencijalno ugroženog stanovništva, • vrstu gospodarskih aktivnosti koje su potencijalno ugrožene na području, • postrojenja i uređaje koji mogu prouzročiti akcidentna onečišćenja u slučaju poplave i

potencijalno utjecati na zaštićena područja te druge informacije.

Prema podacima dostavljenim od Hrvatskih voda, napravljena je karta prikazana na Slici 39. iz koje je vidljivo da se predmetna lokacija nalazi na području potencijalno značajnih rizika od poplava (PPZRP). 1994. godine izrađen je Idejni projekt zaštite odlagališta otpada u Kutini od plavljenja, a izradio ga je "Hidroprojekt-ING" d.d. iz Zagreba. Za područje Lonjskog polja na dijelu uz odlagalište otpada u Kutini postoji tehnička dokumentacija: Sjeverni nasip - Retencija Lonjsko polje, koju je 1991. godine izradio JVP HVP - Projektno geodetski odjel, Zagreb. Tehničkom dokumentacijom se predviđa izvedba zaštitnih nasipa koji bi osigurali odlagalište otpada od plavljenja. U međuvremenu je izveden desni nasip potoka Kutinica na koti od 99,27 m n.m. što osigurava odlagalište otpada od plavljenja s te strane. Izvedba nasipa u nadležnosti je Hrvatskih voda u sklopu rješenja retencije Lonjsko polje.



rujan 2021 83/146

Analizom plavljenja je ustanovljeno je kako se u nekim dijelovima grada povremeno javljaju manje površine na kojima se voda kratkotrajno zadržava (Slika 2-44). Kako je plavljenje analizirano na radarskim snimkama u vremenu od 1. rujna 2016. godine do 15. svibnja 2019. godine i to prema razdobljima u kojima se pojavljuje poplava (proljeće i jesen). Kao proljeće je razmatrano razdoblje od siječnja do svibnja, a kao jesen razdoblje od listopada do prosinca. Tako su u analiziranom razdoblju moguća 6 razdoblja u kojima se pojavljuju poplave.

Slika 2-44.Obrađena Sentinel-1 snimka datuma 16.03.2018. godine,– identificirana plavljena područja (Izvor:Projekt ažuriranja pedološko-bonitetne karte poljoprivrednog zemljišta Grada Kutine za prostorno planiranje mjerila 1:25.000, OIKON 2019)

Analizom je ustanovljeno da na području grada postoje područja u kojima se poplava pojavila u jednom do pet razdoblja (Slika 2-45). Za analizu plavljenja bile na raspolaganju snimke s razmakom 5 dana do 15 dana. To znači da je po razdoblju plavljenja bilo dostupno 5 do 10 snimaka. Stoga je bilo moguće ustanoviti trajanje poplave na područjima u kojima se plavljenje javlja (Slika 2-46). Ustanovljeno je da na plavljenom području postoje prostori na kojima se voda zadržava 2 mjeseca pa sve do 13 mjeseci. Pri tome je važno napomenuti kako je usprkos srednjoj i viskoj vjerojatnosti pojavljivanja poplave, plavljenje na lokaciji predmetnog zahvata nije bilo evidentirano. Stoga se zahvat smatra umjereno ranjivima glede mogućeg plavljenja.

PS Kutina



rujan 2021 84/146

Slika 2-45. Područja Grada Kutine na kojima su se poplave javile u analiziranom razdoblju

(Izvor:Projekt ažuriranja pedološko-bonitetne karte poljoprivrednog zemljišta Grada

Kutine za prostorno planiranje mjerila 1:25.000, OIKON 2019)

Izvor:Projekt ažuriranja pedološko-bonitetne karte poljoprivrednog zemljišta Grada Kutine za prostorno planiranje mjerila 1:25.000, OIKON 2019)



rujan 2021 85/146

2.4.7.3. Osjetljiva područja na predmetnoj lokaciji

Prema Odluci o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“, br. 81/10 i 141/15), lokacija predmetnog zahvata nalazi se u sklopu sliva osjetljivog područja. Prostor planiran za izgradnju pretovarne stanice smješten je u osjetljivom području „Dunavski sliv“ (ID područja: 41033000) (Slika 2-46).

Slika 2-46 Prikaz lokacije zahvata u odnosu na osjetljiva područja RH (Izvor: PUVP 2016.-2021., ,,Narodne novine'', br. 66/16)

Osjetljivim su proglašena sva područja namijenjena zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju kao i sve površinske vode na zaštićenim područjima prirode gdje je održavanje ili poboljšavanje stanja vode bitan element njihove zaštite. Na osjetljivim područjima i slivovima koji pripadaju osjetljivim područjima potrebno je provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, radi postizanja ciljeva zaštite voda, a sukladno odredbama posebnih propisa.

PRETOVARNA STANICA ,,KUTINA“



rujan 2021 86/146

2.4.7.4. Ranjiva područja na lokaciji zahvata

Predmetni zahvat se nalazi na ranjivom1 vodnom području prema Odluci o određivanju ranjivih područja („Narodne novine“, br. 130/12) (Slika 2-47).

Slika 2-47 Prikaz lokacije zahvata u odnosu na ranjiva područja RH (Izvor: PUVP 2016.-2021., ,,Narodne novine'', br. 66/16)

Manji dio poljoprivrednih površina hidromelioriran je detaljnom podzemnom odvodnjom cijevnom drenažom. Temeljem terenskih opažanja utvrđeno je da sustav nije redovito održavan, te da je znatnim dijelom devastiran. Sustav podzemne odvodnje izgrađen je prije više 30 godina,a veći broj država članica EU je usvojio stav i kriterije Europske komisije po kojem se drenažni sustavi smatraju zastarjelima i slabo funkcionalnima ako su stariji od 30-35 godina.

1Ranjivo područje je područje koje otjecanjem i procjeđivanjem može pridonijeti povećanju onečišćenja voda, koje su onečišćene

ili im prijeti onečišćenje nitratima te koje su eutrofične ili podložne eutrofikaciji (Zakon o vodama, ,,Narodne novine'', br. 153/09,

130/11, 56/13, 14/14 i 46/18.)




rujan 2021 87/146

2.4.7.5. Branjena područja obzirom na lokaciju zahvata

Prema Državnome planu obrane od poplava („Narodne novine“, br. 84/10), Glavnome provedbenome planu obrane od poplava (Hrvatske vode, ožujak 2014.) te Zakonu o vodama („Narodne novine“, br. 153/09, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18), planirani zahvat nalazi se u branjenom području 9, sektoru D (Slika 2.48).

Slika 2-48 Prikaz lokacije zahvata u odnosu na branjena područja RH (Izvor: Prilog V. Glavnog

provedbenog plana obrane od poplava, Kartografski prikaz sektora i granica branjenih područja)

Branjeno područje 9: područje malog sliva Lonja-Trebež. Mjere koje se poduzimaju kod ovakvih vrsta vodotoka svode se uglavnom na preventivne i pripremne mjere prije obrane od poplava kao i na aktivne mjere tijekom poplava, a koje su u naravi pravovremenog obavješćivanja i uklanjanja ljudi i imovine iz zona moguće poplave. Posebne vrste vodnih tokova javljaju se unutar melioriranih i nemelioriranih polja. Tu se misli na kanale I i II reda kod melioriranih površina, odnosno na odvodne kanale polja kod djelomično melioriranih i nemelioriranih površina. Najvažnije mjere koje se provode u takvim slučajevima kontinurirana čišćenja i održavanja korita navedenih vodotoka kako bi se unutarnje poplavne vode nesmetano i brzo evakuirale (gravitacijskim tokom ili crpljenjem) prema konačnom recipijentu.

PRETOVARNA STANICA ,,KUTINA''



rujan 2021 88/146

2.4.7.6. Zone sanitarne zaštite izvorišta

Zone sanitarne zaštite uspostavljaju se radi zaštite područja izvorišta ili drugog ležišta vode koje se koristi ili je rezervirano za javnu vodoopskrbu.

Zone sanitarne zaštite utvrđuju se prema uvjetima propisanim u Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (,,Narodne novine'', br. 66/11 i 47/13) koji propisuju obvezu izrade elaboata zona sanitarne zaštite. Prema Registru zaštićenih područja, na području lokacije zahvata nema zona sanitarne zaštite izvorišta/ crpilišta. Najbliža zona je od predmetne lokacije udaljena oko 9 km. Uvidom u važeću Prostorno plansku dokumentaciju vidljivo je da se lokacija predmetnog zahvata ne nalazi na području zona sanitarne zaštite izvorišta.

2.4.8. Krajobrazne značajke

Prema karti korištenja zemljišta, planirani zahvat nalazi se na poljoprivrednom području koje karakteriziraju obrađena zemljišta, livade, travnjaci, pašnjaci i trajni nasadi.

Slika 2-49. Karta korištenja zemljišta i klasifikacije prostora (Izvor:Projekt ažuriranja pedološko-

bonitetne karte poljoprivrednog zemljišta Grada Kutine za prostorno planiranje mjerila 1:25.000, OIKON 2019)




rujan 2021 89/146

Slika 2-50 Karta klasifikacije terena (Izvor:Projekt ažuriranja pedološko-bonitetne karte poljoprivrednog zemljišta Grada

Kutine za prostorno planiranje mjerila 1:25.000, OIKON 2019)

Treba istaknuti kako se lokacija pretovarne stanice nalazi na području samog Grada i smješteno je na oko 1 kilometar južno od autoceste Zagreb – Lipovac. Mikrolokacija se nalazi unutar Parka prirode Lonjsko polje, uz desnu obalu potoka Kutinica, ali se ne nalazi u vodozaštitnom području već u kontroliranom poplavnom području. Lokacija planiranog zahvata je omeđena individualnim poljoprivrednim površinama i šumskim područjem, odnosno koritom potoka Kutinica. Područje oko lokacije planiranog zahvata se može razvrstati u reljefe nizinskog područja sjeverne Hrvatske. Konfiguracija mikrolokacije zahvata relativno je ravna. Na širem sjevernom području prevladavaju otvoreni i intenzivno obrađeni poljoprivredni krajobrazi, pretežno pod žitaricama. Oko 64 % površine zauzima ravničarsko područje s nadmorskim visinama do 150 m. Oko 34 % površine Grada je brežuljkasto područje s nadmorskim visinama od 150 – 300 m, a krajnji sjeverni dio (oko 3 %) je brdsko područje s nadmorskim visinama između 300 i 500 m. Lokacija planiranog zahvata se nalazi u U ravničarskom prostoru koji se zavlači duboko u brežuljkasto područje (Moslavačka gora i Jamaričko brdo) uz ravan teren značajni udio ima i blago nagnuti teren (nagibi 3o – 5 o ). U ostalom dijelu brežuljkastog područja 31 prevladava nagnut teren (nagibi 5o – 12o ). u brdskom području Grada prevladavaju jako nagnuti (12o – 25o ) i strmi tereni (25o – 33o ).,Upravo iz te kombinacije proizlaze vrijednosti krajobraza okolnog područja; iz slikovite kombinacije prevladavajućih poljoprivrednih površina koje su ispresijecane ostacima šumskih površina tj. iz kombinacije ortogonalnih formacija nastalih antropogenim utjecajem (poljoprivredne površine, livade i kanali) i prirodnih formacija – ostaci šumske vegetacije.




rujan 2021 90/146

Slika 2-51 Detalj kartografskog prikaza Krajobrazna regionalizacija Hrvatske (Izvor: http://www.hzpr.hr/UserDocsImages/strategija/Krajolik-knjiga-web.pdf, kolovoz 2018.godine)

Slika 2-52. Postojeće reciklažno dvorište i pogled na loakciju zahvata sa pozicije nabližih stmbaneih objekata Grada Kutine

PRETOVARNA STANICA

,,KUTINA“

http://www.hzpr.hr/UserDocsImages/strategija/Krajolik-knjiga-web.pdf



rujan 2021 91/146

Osnovni dojam i doživljaj krajobraza lokacije zahvata je ravničarski i poljoprivredno obrađen prostor blage reljefne dinamike. Predmetna lokacija smještena je unutar kultiviranih površina na rubu urbanog krajobraza. Nedaleko od lokacije planiranog zahvata, 1 km sjeverno, prolazi državna autocesta Zagreb - Lipovac. S te je prometnice odlagalište u potpunosti vizualno izloženo,. kao i s okolnih poljskih putova. Od najbližih stambenih objekata odlagalište je udaljeno oko 200 m prema istoku (Radićeva ulica). Iz smjera stambenih objekata lokacija nije toliko vizualno izložena. U neposrednoj blizini nalazi se odlagalište i reciklažno dvorište pa je antropogoneni utejcaj već značajno prisutan.

2.4.9. Kulturno – povijesna baština

PPUG-om su utvrđene mjere zaštite prostora, odnosno kulturno povijesnih cjelina i građevina. „Propisanim mjerama zaštite utvrđeni su obvezatni upravni postupci te način i oblici graditeljskih i drugih zahvata na: pojedinačnim spomeničkim građevinama, građevnim sklopovima, arheološkim lokalitetima, parcelama na kojima se spomeničke građevine nalaze te predjelima (zonama) zaštite naselja i kultiviranog krajolika ili drugim predjelima s utvrđenim spomeničkim svojstvima.“ Za područje obuhvata GUP-a izrađena je konzervatorska podloga temeljem koje se provodi zaštita kulturno-povijesne baštine, odnosno određene su mjere i smjernice zaštite. Ovom podlogom definirana su registrirana i preventivno zaštićena dobra, a obzirom na postojanje arheoloških nalaza i „I“ kao predio arheoloških istraživanja kojom su obuhvaćena istražena ili indicirana arheološka područja. Prostornim planom evidentirani su slijedeći spomenici kulture koji se u sklopu ovlasti lokalne administracije štite mjerama Prostornog plana: a) U skupini Povijesnih naselja i dijelova naselja seoskih obilježja: dijelovi seoskih naselja

Čaire, Ilova,Jamaricam Janja Lipa, Katoličke Čaire, Kutinica, Mikleuška i Repušnica. b) U skupini Arheološki lokaliteti i zone: Gradište Novo Brdo - Husain, Kutinjac grad - Krajiška

Kutinica, Bršljanac grad - Krajiška Kutinica, Gradište - Kutina, Turski Stol – Kutina, Bedem –Kutinica, Tocilj grad, Kutinica, Donja Paklenica – Mikleuška, Vijalište –Mikleuška, Stelovača- Mikleuška, Zidina – Mikleuška, Repušnička Lipa – Repušnica, Goričak, Crkvište – Repušnica, Srednje Brdo – Šartovac, Mišinka, Klisa – Šartovac, Turčak – Zbjegovača.

c) U skupini Povijesno-memorijalne područja: groblja u Gojlu, Jamarici, Janja Lipi, Kutini i Stupovači.

d) U skupini Parkovi i perivoji: Kutina. Kompleks tradicijskih kuća u Crkvenoj ulici i tradicijska kuća u Ilovi primjer je tradicijske gradnje hrastovim planjkama. U Crkvenoj ulici nalazi se cjelina od 5 okućnica sa stambenim i gospodarskim građevinama. Ova cjelina ima veliku kulturno-povijesnu, arhitektonsku, etnološku, dokumentarnu i ambijentalnu vrijednost. Nematerijalnu baštinu kutinskog područja čuva 10 udruga u kulturi, a u Gradu Kutini održava se i Smotra folkora Moslavine. Graditeljska baština obuhvaća 9 povijesnih građevina (2 civilna, 6 sakralnih, 1 obrambeni). Sakralne građevine koje su najbrojnije nalaze se u više naselja na području Grada. Najznačajnija sakralna graditeljska baština, na području Grada Kutine, je crkva sv. Marije Snježne u Kutini. Neki od lokaliteta su poznati od 19. Stoljeća, a arheološki nalazi potječu od doba neolita (Gradina Marić), antike do srednjeg vijeka.



rujan 2021 92/146

Kroz područje današnjeg Grada Kutine je prolazila rimska cesta Cibalis - Certisiam.To je unutrašnja prometnica (via mediterranea) od Siscije cijelim putem prolazila krajevima sjeverno od rijeke Save. Prema uvidu u prostorno plansku dokumentaciju, može se zaključiti da se predmetna lokacija odlagališta komunalnog otpada Kutina ne nalazi na prostoru koji je određeno kao arheološko područje. Međutim, arheološko područje s registiranim preventivno zaštićenim kulturnim dobrom se nalazi 350 m jugoistočno od predmetne lokacije (Slika 2-47).

Slika 2-53. Izvadak iz Prostornog plana uređenja Grada Kutine -Uvjeti korištenja i zaštite prostora (Službene novine Grada Kutine, br. 3/04, 2/13, 2/16 i 5/18)

PS Kutina



rujan 2021 93/146

2.4.10. BIORAZNOLIKOST Prema zoogeografskoj podjeli, lokacija odlagališta komunalnog otpada Kutina pripada području Palearktičke regije, Europskog podpodručja te južnoeuropskome nizinskome pojasu. Daljnja zoogeografska podjela pokazuje da se predmetna lokacija nalazi Subalpsko—slavonsko-srijemskoj krajini, Pontokaspijskoj provinciji, Panonskoj subprovinciji subalpsko – panonskog dijela. Razmatrajući geobotaničku podjelu predmetna lokacija pripada carstvu Holarktis, Eurosibirsko – sjevernoameričkoj regiji, zoni Ilirske provincije. S obzirom na klimazonalnu vegetaciju radi se o svezi Querco – Carpinetum illiricum. Staništa Prema Zakonu o zaštiti prirode ("Narodne novine'', br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19): "Stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica kopnenog ili vodenog ekosustava, određena geografskim, biotičkim i abiotičkim svojstvima, neovisno o tome je li prirodno ili doprirodno. Sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip". Staništa kao takva posebice su važna s aspekta očuvanja rijetkih i ugroženih vrsta. Očuvanje staništa sastavni je dio svih strategija i propisa vezanih za očuvanje prirodnih vrijednosti i bioraznolikosti općenito. Prema informacijama s web stranice Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), staništa u Hrvatskoj opisana su u Nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS), koja prepoznaje sljedećih 11 glavnih kategorija staništa: Površinske kopnene vode i močvarna staništa (A.), Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine (B.), Travnjaci, cretovi i visoke zeleni (C.), Šikare (D.), Šume (E.), Morska obala (F.), More (G.), Podzemlje (H.), Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom (I.), Izgrađena i industrijska staništa (J.) i Kompleksi staništa (K.). Na temelju Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016. i dostupnih literaturnih te kartografskih podataka, predmetni zahvat se nalazi na području staništa zapuštenih poljoprivrednih površina i mezofilnih živica i šikara kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva (NKS kod I.1.8./D.1.2.1.) (Slika 2-48).

Riječ je o kombinaciji sljedećih staništa:

• I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine • D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva

(Red PRUNETALIA SPINOSAE Tx. 1952.) – skup više manje mezofilnih zajednica pretežno kontinentalnih krajeva, izgrađenih prvenstveno od pravih grmova (Ligustrum vulgare, Cornus sanguinea, Eunomys europaeus, Prunus spinosa i dr.) i djelomično drveća razvijenih u obliku grmova (Carpinus betulus, Crataegus monogyna, Acer campestre i sl.). Razvijaju se kao rubni, zaštitni pojas uz šumske sastojine, kao živica između poljoprivrednih površina, uz rubove cesta i putova, a mjestimično zauzimaju i velike površine na površinama napuštenih pašnjaka.

Na užem predmetnom području (< 1 km) najzastupljeniji kopneni stanišni tipovi su izgrađena i industrijska staništa (NKS kod J.), mozaici kultiviranih površina (NKS kod I.2.1.), sastojine čivitnjače (NKS kod D.4.1.1.), mezofilne livade košanice Srednje Europe (NKS kod C.2.3.2.) te šume (NKS kod E.), pri čemu se prema Karti staništa Republike Hrvatske 2004. radi o poplavnim šumama hrasta lužnjaka (NKS kod E.2.2.). te mješovitim hrastovo-grabovim i čistim grabovim šumama (NKS kod E.3.1.)



rujan 2021 94/146

U manjoj mjeri, u okolici predmetne građevine su zastupljene i različite kombinacije:

• šuma sa mezofilnim živicama i šikarama kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva i zapuštenim poljoprivrednim površinama (NKS kod E./D.1.2.1./I.1.8.),

• mozaika kultiviranih površina i zapuštenih poljoprivrednih površina (NKS kod I.2.1./I.1.8.),

• zapuštenih poljoprivrednih površina sa sastojinama čivitnjače i mezofilnim živicama i šikarama kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva (NKS kod I.1.8./D.4.1.1./ D.1.2.1.),

• mezofilnih živica i šikara kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva i sastojina čivitnjače (NKS kod D.1.2.1./D.4.1.1.) te,

• mezofilnih livada košanica Srednje Europe sa kanalima i staništima tršćaka, rogoza, visokih šiljeva i visokih šaševa (NKS kod C.2.3.2./A.2.4./A.4.1.),

Prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova i karti staništa ("Narodne novine'', br. 27/21) sama lokacija pretovarne stanice Kutina ne pripada području rijetkog i/ili ugroženog stanišnog tipa. Na užem i širem području predmetne lokacije nisu zabilježene ni evidentirane strogo zaštićene biljne vrste prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama ("Narodne novine '' br. 144/13 i 73/16).

Slika 2-54. Flora na području lokacije planiranog zahvata



rujan 2021 95/146

Slika 2-55. Karta kopnenih nešumskih staništa (Bioportal, studeni 2020. godine)

PS

Kutina



rujan 2021 96/146

Flora i fauna Kopneni sisavci Lokacija odlagališta komunalnog otpada Kutina nalazi se na stanišnom tipu: Izgrađena i industrijska staništa, odnosno radi se o stanišnom tipu koji je antropogen, nastao djelovanjem čovjeka i dugi niz godina je pod jakim utjecajem čovjeka. Na samoj lokaciji odlagališta komunalnog otpada se iz ovog razloga, ne očekuje se velika brojnost jedinki pojedinih vrsta kopnenih sisavaca kao ni velika bioraznolikost općenito. Također, predmetna lokacija je ograđena ogradom visine dva metra. Šire područje predmetne lokacije je potencijalno područje rasprostranjena malih sisavaca poput: sivog puha (Glis glis), zeca (Lepus europaeus), patuljastog miša (Mycromis minutus), puha orašara (Muscardinus avellanarius) i močvarne rovke (Neomys anomalus). Sve navedene vrste su u kategoriji potencijalno ugroženih vrsta te im ne prijeti smanjenje brojnosti, dapače uglavnom su to vrste široko raprostranjene u Hrvatskoj. Predmetna lokacija je potencijalno područje rasprostranjena i pojedinih vrsta šišmiša i to: patuljastog šišmiša (Micromys minutus), dugokrilog pršnjaka (Miniopterus schreibersi), velikouhog šišmiša (Myotis bechsteinii), velikog šišmiša (Myotis myotis), sivog dugoušana (Plecotus austriacus) i velikog potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum). Od navedenih vrsta u kategoriji rizične vrste je velikouhi šišmiš, a u kategoriji ugrožene vrste je sivi dugoušan. Velikouhi šišmiš je ugrožen radi prekomjerne sječa starijih stabala s dupljama i prerane sječe starijih sastojina te upotrebe pesticida u šumarstvu. Sivi dugoušan (Plecotus austriacus) je vrsta koja bilježi pad brojnosti te je pretpostavljeni razlog tome upotreba pesticida. Iz toga razloga svrstan je u kategroiju ugrožene vrste. Međutim, kako je predmetni zahvat izrazito antropoteno utjecano područje, ne očekuje se obitavanje navedenih vrsta na predmetnoj lokaciji. Tablica 2-14. Popis vrsta sisavaca koje se mogu potencijalno naći na području predmetnog zahvata.

Hrvatski naziv vrste Znanstveni naziv vrste Kategorija

zaštićenosti

Kategorija

ugroženosti

Glis glis sivi puh / NT

Lepus europaeus zec / NT

Micromys minutus patuljasti miš / NT

Miniopterus schreibersi dugokrili pršnjak SZ NT

Muscardinus avellanarius puh orašar SZ NT

Myotis bechsteinii velikouhi šišmiš SZ VU

Myotis emarginatus riđi šišmiš SZ NT

Myotis myotis veliki šišmiš SZ NT

Neomys anomalus močvarna rovka / NT

Plecotus austriacus sivi dugoušan SZ EN

Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak SZ NT



rujan 2021 97/146

Ptice Šire područje predmetne lokacije odlagališta komunalnog otpada Kutina je područje gniježđenja vrsta ptica koje su dane u tablici niže.Od strogo zaštićenih i ugroženih vrsta ptica, prema literaturnim podacima na širem području predmetne lokacije, moguća je prisutnost ugroženih vrsta: patke kreketaljke (Anas stepera) iz reda Anseriformes, orla kliktaša (Aquila pomarina) i eje močvarice (Circus aeruginosus) iz reda Falconiformes. Od kritično ugroženih vrsta na širem području predmetne lokacije moguća je pojava vrste šumska šljuka (Scolopax rusticola) iz reda Charadriiformes. Šumska šljuka ugrožena je uslijed nestanka svog staništa - močvarnih područja radi regulacije rijeka te uslijed odumiranja tradicionalnog stočarstva čime se smanjuje kvaliteta i površina staništa dostupnog ovoj vrsti. Međutim, lokacija predmetnog zahvata se ne nalazi na movčarnom i vlažnom području te se ne očekuje pojava rijetkih i ugroženih vrsta na istoj. Tablica 2-15. Popis vrsta ptica koje se mogu potencijalno naći na području predmetnog zahvata.


zaštićenosti

Kategorija

ugroženosti

Anas strepera patka kreketaljka SZ EN

Aquila pomarina orao kliktaš SZ EN

Aythya nyroca patka njorka SZ NT

Chlidonias hybrida bjelobrada čigra SZ NT

Ciconia nigra crna roda SZ VU

Circus aeruginosus eja močvarica SZ EN

Columba oenas golub dupljaš SZ VU

Egretta garzetta mala bijela čaplja SZ VU

Pernis apivorus škanjac osaš SZ NT

Scolopax rusticola šumska šljuka SZ CR

Kategorije ugroženosti: CR-kritično ugrožena vrsta, EN-ugrožena vrsta, VU-rizična vrsta, DD-nedovoljno

poznate, vjerojatno ugrožene vrste i neugrožene vrste; NT-potencijalno ugrožene vrste, LC-najmanje zabrinjavajuće, SZ-

strogo zaštićena vrsta.

Ribe Oko 40 m južno od predmetne lokacije nalazi se tekućica CSRN0151_001 Kutinica koje je prema podacima Hrvatskih voda ocijenjeno ocjenom vrlo loše za ukupno stanje te ocjenom vrlo loše za ekološko stanje, dok je ocjena za kemijsko stanje dobro. CSRN0151_001 Kutinica pripada Panonskoj ekoregiji te spada u ekotip 2B odnosno nizinske male tekućice s šljunkovito – valutičastom podlogom. Također, spada u prirodno vodno tijelo koje nije izmijenjeno. Prema Karti kopnenih nešumskih staništa (2016.) Kutinica pripada stanišnom tipu NKS kod-a: A.2.4. Kanali i A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi.Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske, Kutinica je potencijalno područje rasprostranjenja 22 slatkovodne vrste riba od kojih su dvije vrste u kategoriji ugrožene: šaran (Cyprinus carpio) iz reda Cypriniformes (šaranke) i mladica (Hucho hucho) iz reda Salmoniformes (pastrvke). Obje su vrste ugrožene radi smanjenja i nestanka prirodnih staništa za mrijest, unosa invazivnih vrsta kao i regulacije vodotoka.



rujan 2021 98/146

Gmazovi i vodozemci Predmetna lokacija je izrazito antropogenizirano stanište pa se ne očekuje velika bioraznolikost s obzirom na faunu gmazova i vodozemaca, međutim šire područje predmetne lokacije obuhvaća izmjenu različitih staništa (šume, livade, šikare, tekućice,..) pa se može očekivati potencijalno pojava vrsta: gatalinke (Hyla arborea), barske kornjače (Emys orbicularis) te crvenog mukača (Bombina bombina). Gatalinka naseljava širok spektar staništa, uglavnom šume i travnjake uz vodene površine, a ugrožena je zbog gubitka staništa, prvenstveno bara i lokvi, te zbog onečišćenja vodotoka organskim i anorganskim tvarima. Barska kornjača je vezana je uz vodena i obalna vlažna staništa, ali može migrirati i do nekoliko kilometara od vode u potrazi za mjestom za polaganje jaja ili hibernaciju. Obje vrste su ugrožene onečišćenjem kopnenih voda te hidromelioracijskim zahvatima. Crveni mukač pretežito naseljava nizinska područja s mirnim vodama. Primarno nastanjuje plitke stajaće vode, područja s mirnim vodama, no ponekada se može susresti i u sporim tekućicama. Glavni uzrok ugroženosti ove vrste je gubitak staništa na području cjelokupnoga areala, prije svega radi melioracije, isušivanja močvara i drugih vlažnih područja. Beskralješnjaci Na širem području zahvata može se očekivati velik broj vrsta beskralježnjaka, uglavnom iz skupine kukaca (Insecta), npr.kornjaša (Coleoptera), dvokrilca (Diptera), i ravnokrilaša (Orthoptera) te iz skupine paučnjaka (Arachnida). Pripadnici nekih od navedenih skupina su vezani za vodena staništa, dok drugi uglavnom obitavaju na kopnenim staništima i usko su vezani za biljni pokrov (različite dijelove biljaka koriste u prehrani, tijekom reproduktivnog ciklusa ili kao sklonište). Tablica 2-16. Popis vrsta ptica koje se mogu potencijalno naći na području predmetnog zahvata.


zaštićenosti

Kategorija

ugroženosti Parnassius mnemosyne crni apolon SZ NT

Nymphalis vaualbum bijela riđa SZ NT

Zerynthia polyxena uskršnji leptir SZ NT

Phengaris alcon alcon močvarni plavac SZ NT

Lycaena thersamon Esperov vatreni plavac / DD

Lycaena hippothoe Bjelooki vatreni plavac / NT

Lycaena dispar kiseličin vatreni plavac SZ NT

Lopinga achine šumski okaš SZ NT

Limenitis populi topolnjak / NT


zaštićenosti

Kategorija

ugroženosti Leptidea morsei major Grundov šumski bijelac SZ NT

Euphydryas maturna mala svibanjska riđa SZ

NT

Euphydryas aurinia močvarna riđa SZ NT

Apatura iris velika preljevalica / NT

Apatura ilia mala preljevalica / NT

Lycaena dispar kiseličin vatreni plavac SZ NT



rujan 2021 99/146

S obzirom na podatke o arealima vrsta i prisutnost odgovarajućih staništa na širem području zahvata, prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske moguća je pojava 15 vrsta leptira od čega je 10 strogo zaštićeno. Riječ je uglavnom o vrstama vezanim za listopadne šume, suhe i mezofilne travnjake, vlažne livade, suhe livade i šumske rubove, čistine te šumska staništa blizu vodotoka. Osim prethodno navedenih beskralješnjaka koje se prema dostupnim podacima iz literature nalaze na popisu ugrožene faune šireg područja utjecaja predmetnog zahvata, također je moguća pristutnost i brojnih drugih vrsta iz skupina koje nisu dovoljno istraživane, npr. predstavnici oblića (Nematoda), maločetinaša (Oligochaeta), puževa (Gastropoda) i dr. 2.4.11. Zaštićena područja Prema Zakonu o zaštiti prirode na području Grada Kutine zaštićene su sljedeće prirodne vrijednosti:

Tablica 2-17. Zaštićene prirodne vrijednosti na području Grada Kutine (Izvor: Izvješće o sta nju u prostoru Grada Kutine za ra zdoblje 2015.- 2018. godine)

Prostornim planom Sisačko-moslavačke županije, a prema studiji zaštite prirode Sisačko-moslavačke županije, koju je izradio Državni zavod za zaštitu prirode, evidentirane su i predložene za zaštitu sljedeće prirodne vrijednost: Tablica 2-18. Evidentirane prirodne vrijednosti (Kutine (Izvor: Izvješće o sta nju u prostoru Grada Kutine za ra zdoblje 2015.- 2018. godine)

Lokacija zahvata nalazi se na zaštićenom području prirode temeljem Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine", br. 80/13 i 15/18) (Slika 48). Radi se o Parku prirode Lonjsko polje. Prema ovom zakonu, Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloge.



rujan 2021 100/146

Park prirode Lonjsko polje proglašen je Parkom prirode 1990. godine, a ukupne je površine oko 51 000 km2. Karakterističnu faunu ovog područja čine poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena te raznorotka. S obzirom na faunu, park prirode je stanište oko 250 vrsta ptica među kojima su najznačajnije: roda, crna roda, štekavac i žličarka. Identitet ovog močvarnog područja čine izvorne životinjske pasmine – hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, slavonsko - srijemsko podolsko govedo, posavska guska, posavski gonič i turopoljska svinja, koja ovdje stoji na začelju, a prva je u redu najugroženijih izvornih pasmina. Prirodne vrijednosti Parka prirode Lonjsko polje opisane su detaljno u Prostornome planu Parka prirode Lonjsko polje.

Slika 2-56 Izvadak iz Karte zaštićenih područja prirode za šire područje zahvata (Izvješće o sta nju u prostoru Grada Kutine za ra zdoblje 2015.- 2018. godine)

2.4.12. Ekološka mreža

Lokacija zahvata kao i njezino uže područje (<1 km) se nalazi na području ekološke mreže koje je proglašeno Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“, br. 80/19) (Slika 2-53). Ekološku mrežu čine područja očuvanja značajna za ptice (POP), područja očuvanja značajna za vrste i staništa (POVS), posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (PPOVS) te vjerojatna područja očuvanja značajna za vrste i staništa (vPOVS). Lokacija buduće pretovarne stanice Kutina nalazi se na području ekološke mreže:

PS Kutina



rujan 2021 101/146

• POVS HR2000416 Lonjsko Polje • POP HR1000004 Donja Posavina

Slika 2-57 Izvadak iz Karte ekološke mreže za šire područje zahvata (Izvor: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, WMS/WFS servis)

Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove HR2000416 Lonjsko polje nalazi ne na poplavnoj nizini rijeke Save, u srednjoj Posavini. Radi se o najvećem zaštićenom poplavnom području na prostoru sliva rijeke Dunav sa vrijednim krajobraznim i ekološkim osobinaama. Područje parka prirode Lonjsko polje može biti plavljeno u svako doba godine. Takav vodni režim rezultirao je razvojem mozaika stanišnih tipova i zajednica karakterističnih za poplavna područja. Najveću ugrozu ovome prostoru predstavljaju industrijska područja, invazivne vrste te promjene hidrauličkih uvjeta u vodenim staništima uzrokovane antropogenom aktivnošću. Neke od predloženih mjera zaštite na ovom području ekološke mreže su:

• u pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište, • pažljivo provoditi melioraciju, • regulirati lov i sprječiti krivolov, • osigurati pročišćavanje otpadnih voda, • pažljivo provoditi turističko-rekreativne aktivnosti, • održavati pašnjake,

• osigurati poticaje za načine košnje koji ne ugrožavaju kosce (Crex crex), • osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti,

PS Kutina



rujan 2021 102/146

• očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju,

• osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta,

• očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta,

• održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa, • očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa, • očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi

i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr),

• očuvati povezanost vodnoga toka, • očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i

genetski modificirane organizme, • sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobalju. • izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa

ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja, • u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i

vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju, • ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova i

• provoditi sve mjere za očuvanje šuma sukladno smjernicama za mjere zaštite za područja ekološke mreže.

Područje očuvanja značajno za ptice HR1000004 Donja Posavina jedno je od rijetkih očuvanih močvarnih kompleksa u Europi. Reprezentativni je primjerak ekstenzivnog, rijekom plavljenog područja, a koji je prekriven mješavinom poplavnih šuma, vlažnih livada, vodenih tokova i ostalih močvarnih i vlažnih staništa. Na ovome području nalaze se brojna trajna i privremena površinska vodna tijela: ribnjaci, bare, rijeke, kanali i sl. Najvažnija i najznačajnija područja HR1000004 Donja Posavina su: Park prirode Lonjsko polje te šaranski ribnjaci Lipovljani i Vrbovljani. Park prirode Lonjsko polje je Ramsarsko područje.Također, ovo područje je važno za razmnožavanje čaplji, žličarki, bijele rode i kosca. Šume na ovome području su važne i za razmnožavanje crne rode, štekavca, orla kliktaša, crvenoglavog djetlića i bjelovrate muharice. Najveću ugrozu ovome području ekološke mreže predstavljaju promjene poplava. Poplave izazivaju katastrofe na mjestima gdje su močvare pretvorene u oranice, a rijeke ukroćene među nasipima i betoniranim obalama. To je pristup upravljanja vodama koji treba izbjegavati, a poplavna područja koja su nestale treba restaurirati. Neke od mjera zaštite očuvanja ovog područja ekološke mreže su:

• osigurati poticaje šaranskim ribnjacima za očuvanje ornitološke vrijednosti, • u pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište, • pažljivo provoditi melioraciju, • pažljivo provoditi regulaciju vodotoka, • revitalizirati vlažna staništa uz rijeke, • regulirati lov i sprječavati krivolov, • ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom,

• osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo i

• pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti.



rujan 2021 103/146

Detaljni podaci o ovim područjima ekološke mreže dani su u donjim tablicama. Tablica 2-19. Ciljne vrste i ciljna staništa područja ekološke mreže HR2000416 Lonjsko polje

PODRUČJE EKOLOŠKE

MREŽE HRVATSKI NAZIV VRSTE/ STANIŠNOG TIPA

ZNANSTVENI NAZIV VRSTE/ STANIŠNOG TIPA

HR

20

00

41

6

Lo

njs

ko

po

lje

veliki tresetar Leucorrhinia pectoralis

kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar

kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar

dvoprugasti kozak Graphoderus bilineatus

jelenak Lucanus cervus

hrastova strizibuba Cerambyx cerdo

piškur Misgurnus fossilis

veliki vodenjak Triturus carnifex

crveni mukač Bombina bombina

barska kornjača Emys orbicularis

širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus

dabar Castor fiber

vidra Lutra lutra

četverolisna raznorotka Marsilea quadrifolia

veliki panonski vodenjak Triturus dobrogicus

vijun Cobitis elongatoides

gavčica Rhodeus amarus

Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili

Magnopotamion 3150

Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia

91F0

Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) 91E0*

Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli

9160

Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis)

6430

Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea 3130

Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis)

6510



rujan 2021 104/146

Tablica 2-20. Ciljne vrste područja ekološke mreže HR1000004 Donja Posavina (Izvor: Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže, NN 80/19)

Identifikacijski broj područja

Naziv područja Kategorija za ciljnu

vrstu Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste

Status (G = gnjezdarica;

P = preletnica;

Z = zimovalica)

HR1000004 Donja Posavina

1 Acrocephalus melanopogon crnoprugasti trstenjak P

2 Actitis hypoleucos mala prutka G

1 Alcedo atthis vodomar G

2 Anas strepera patka kreketaljka G

1 Aquila clanga orao klokotaš Z

1 Aquila pomarina orao kliktaš G

1 Ardea purpurea čaplja danguba G P

1 Ardeola ralloides žuta čaplja G P

1 Aythya nyroca patka njorka G P Z

1 Casmerodius albus velika bijela čaplja G P Z

1 Chlidonias hybrida bjelobrada čigra G P

1 Chlidonias niger crna čigra P



rujan 2021 105/146

1 Ciconia ciconia roda G

1 Ciconia nigra crna roda G P

1 Circus aeruginosus eja močvarica G

1 Circus cyaneus eja strnjarica Z

1 Circus pygargus eja livadarka G

1 Crex crex kosac G

1 Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić G

1 Dendrocopos syriacus sirijski djetlić G

1 Dryocopus martius crna žuna G

1 Egretta garzetta mala bijela čaplja G P

1 Falco columbarius mali sokol Z

1 Falco vespertinus crvenonoga vjetruša P

1 Ficedula albicollis bjelovrata muharica G

2 Gallinago gallinago šljuka kokošica G

1 Grus grus ždral P

1 Haliaeetus albicilla štekavac G

1 Ixobrychus minutus čapljica voljak G P



rujan 2021 106/146

1 Lanius collurio rusi svračak G

1 Lanius minor sivi svračak G

1 Milvus migrans crna lunja G

2 Netta rufina patka gogoljica G

1 Numenius arquata veliki pozviždač P

1 Nycticorax nycticorax gak G P

1 Pandion haliaetus bukoč P

1 Pernis apivorus škanjac osaš G

1 Phalacrocorax pygmeus mali vranac G

1 Philomachus pugnax pršljivac P

1 Picus canus siva žuna G

1 Platalea leucorodia žličarka G P

2 Podiceps nigricollis crnogrli gnjurac G

1 Porzana parva siva štijoka G P

1 Porzana porzana riđa štijoka G P

1 Porzana pusilla mala štijoka P

2 Riparia riparia bregunica G



rujan 2021 107/146

1 Strix uralensis jastrebača G

1 Sylvia nisoria pjegava grmuša G

1 Tringa glareola prutka migavica P

2

značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (patka lastarka Anas acuta, patka žličarka Anas clypeata, kržulja Anas crecca, zviždara Anas penelope, divlja patka Anas plathyrhynchos, patka pupčanica Anas querquedula, patka kreketaljka Anas strepera, lisasta guska Anser albifrons, siva guska Anser anser, guska glogovnjača Anser fabalis, glavata patka Aythya ferina, krunata patka Aythya fuligula, patka batoglavica Bucephala clangula, crvenokljuni labud Cygnus olor, liska Fulica atra, šljuka kokošica Gallinago gallinago, crnorepa muljača Limosa limosa, patka gogoljica Netta rufina, kokošica Rallus aquaticus, crna prutka Tringa erythropus, krivokljuna prutka Tringa nebularia, crvenonoga prutka Tringa totanus, vivak Vanellus vanellus, veliki pozviždač Numenius arquata)



rujan 2021 108/146

2.4.13. Gospodarske značajke Gospodarstvo Grad Kutina s indeksom razvijenosti većim od 100 je druga jedinica lokalne samouprave po razvijenosti u Sisačko-moslavačkoj županiji. Nalazi se u VI skupini jedinica lokalne samouprave čiji je indeks razvijenost iznad prosjeka Republike Hrvatske. Osnovne gospodarske djelatnosti u Gradu Kutini su: kemijska industrija, elektronska industrija, poljoprivreda sa preradom poljoprivrednih proizvoda, obrtništvo i naftna industrija. Značajnija poduzeća u Gradu su: Petrokemija d.d., SELK d.d., Messer Tehnoplin Croatia, ALMOS, Turbomehanika, Zigler d.o.o. Lonia d.d. i dr. U ovom trenutku u Gradu Kutini ukupno je 9 izgrađenih površina u korištenju za gospodarsku namjenu u ukupnoj površini od 187,44 ha. Planiraju se nove površine i proširenje postojećih površina gospodarske namjene – poslovne (K) u ukupnoj površini od 226,58 ha. Malo i srednje poduzetništvo razvija se u području trgovine, obrta i prijevoza.Aktivno je oko 500 obrta. Poljoprivreda Osnovni resurs za poljoprivrednu proizvodnju je poljoprivredno zemljište. Prema podacima iz Prostornog plana uređenja Grada površine poljoprivrednog zemljišta iznose 13.413,47 ha i to: − osobito vrijedno obradivo tlo P1 …………… 491,96 ha

− vrijedno obradivo tlo P2 ……………………. 860,93 ha

− ostala obradiva tla P3 …………………… 12.060,58 ha. Šumarstvo i lovstvo

Površine šuma na području Grada Kutine, prema Prostornom planu uređenja, iznose 10.328ha, odnosno 35% površine Grada, dok prema podacima Državne geodetske uprave, Ureda za katastar, iznose 11.790,42 ha. Poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje dulji niz godina vremenom se pretvara u šumsko zemljište. Šume su pretežito gospodarske namjene iako dio šuma pripada zaštitnim šumama i šumama posebne namjene. Šumama gospodare „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb,Uprava šuma Podružnica Zagreb, Šumarija Kutina. Na području Grada ustanovljeno je više otvorenih i zajedničkih lovišta. Glavne vrste divljači su jelen obični, srna obična, divlja svinja, fazan-gnjetlovi, zec obični. Lokacija zahvata se nalazi na području lovišta III/4-BUKOVA GREDA, površine 4636 ha. Početna točka opisa granice nalazi se na prijelazu autoceste Zagreb-lipovac preko rijeke Ilove, nastavlja nizvodno rijekom Ilovom do ušća u rijeku Trebež, dalje ide rijekom Trebež uzvodno do toka Stare Lonje, tokom Stare Lonje uzvodno dolazi do spoja s kanalom Nova Lonja,nastavlja uzvodno kanalom Nova Lonja do drugog odvojka-korita Stare Lonje koji se odvaja u pravcu sjeveroistoka u predjelu Trstenik,prelazi u korito Stare Lonje te nastavlja istim u pravcu sjeveroistoka uz kotu 93,1 do ušća potoka Gračenica u Staru Lonju, nastavlja uzvodno potokom Gračenica do ograde autoceste Zagreb-Lopovac, skreće prema jugoistoku uz ogradu autoceste do početne točke opisa granice.



rujan 2021 109/146

Slika 2-58. Pozicija PS „Kutiina“ na lovištu III/4 Bukova Greda

PS Kutina



rujan 2021 110/146

2.4.14. Naselja i stanovništvo

Grad Kutina, prema Popisu stanovništva 2011., ima 22.760 stanovnika, odnosno 13,20% ukupnog stanovništva Sisačko-moslavačke županije. Po broju stanovnika to je treća jedinica lokalne samouprave u Županiji, iza Siska (47.768 stanovnika) i Petrinje (24.671 stanovnik). U usporedbi s 2001. kada je u Gradu živjelo 24.597 stanovnika, prema rezultatima popisa stanovnika iz 2011. bilježi se smanjenje broja stanovnika (7,46%) koje ukazuje na nepovoljno migracijsko kretanje i to gotovo u svim naseljima Grada uključujući i grad Kutinu gdje je broj stanovnika smanjen za 7,28% između dva popisa stanovnika. Najveća koncentracija stanovništva, 60,35 % (13.735) je u gradskom središtu - Kutini. Gustoća naseljenosti je dva puta veća od županijskog prosjeka od 38.64 st./km2 i iznosi 77,34 st/km2. Lokaciji planiranog zahvata se na udaljenosti od oko 200 m nalaze se najbliži stambeni objekti naselja „Kutina“. Tablica 2-21. Broj stanovnika p nasljima Grada Kutine

(Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 1991., 2001., 2011.)



rujan 2021 111/146

Slika 2-59. Naselja Grada Kutine

Slika 2-60. Pogled na najbliža stambena naselja sa lokacije planiranog zahvata

2.4.15. Prometna povezanost

Grad Kutina nalazi se na državnoj cesti D45 (V. Zdenci D5 - Garešnica - Kutina - D4), županijskoj cesti Ž3124 (D43 – Bunjani – Voloder – Kutina – Novska D47) te lokalnim cestama L33070 (Kutina D45 – Husain – Batina – Ž3213) i L33071 (Kutina L33070 – Mišinka – Ž3213), i neznatno je udaljen od autoceste A3 (Izlaz: Kutina). Nizinskim djelom Moslavine trasirana je autocesta A3, GP Bregana (gr. R. Slov.) - Zagreb - Slavonski Brod – GP Bajakovo (gr. R. J.). Na nju se transverzalno nadovezuje državna cesta (u smjeru juga) D36 (D4) Popovača - Sisak - Pokupsko - Karlovac (D1) i dalje na Jadran, odnosno u pravcu sjevera preko Kutine - Garešnice - Grubišnog Polja na podravsku magistralu u Virovitici, a preko Mađarske u Istočnu Europu državna cesta D45 (D5) V. Zdenci - Garešnica - Kutina - D4.

PS Kutina



rujan 2021 112/146

Geoprometni položaj Grada vrlo je povoljan budući je smješten u prostoru Središnje Hrvatske u neposrednoj blizini državnog središta Zagreba. Prostorom grada Kutine prolaze glavni prometni pravci, cestovni i željeznički, koji su ne samo od državnog, već i od međunarodnog značenja. Osim navedenog, Gradom prolaze i glavni infrastrukturni koridori i infrastrukturne instalacije koje povezuju središnji s istočnim dijelom Države. Zbog toga se za potrebe prijevoza otpada sa PS Kutine do RCGO Šagulje ne predviđa nadograđivanje odnonso izrada nove prometne infrastrukture. PS Kutina je Ulicom Stjepana Radića spojena sa ulazom na sutocestu prema Novoj Gradiški na čijem se prostoru planira RCGO Šagulje. Gradom Kutina prolazi magistralna glavna dvokolosječna željeznička pruga Zagreb – Kutina – Banova Jaruga – Novska – Slavonski Brod. Gradom Kutina prolazi magistralna glavna jednokolosiječna željeznička pruga: - M 102 (Zagreb Gl. Kol. – D. Selo u duljini od 20,6 km – dvokolosiječna pruga); - M 103 (Dugo Selo – Novska u duljini od 84,1 km – jednokolosiječna pruga) i - M 105 (Novska – Vinkovci – drž. granica u duljini od 185,1 km) s putničkim međunarodnim i međumjesnim željezničkim kolodvorom u naselju Kutina. - U Banovoj Jarugi odvaja se pruga II. reda prema Pakracu.



rujan 2021 113/146

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Predmetni zahvat sastoji se od različitih aktivnosti koje mogu izravno ili neizravno utjecati na sastavnice okoliša. Iz tog razloga, potrebno je definirati i pozitivne i negativne utjecaje zahvata na okoliš koji se mogu pojaviti privremeno ili trajno te djelovati na okoliš. Na temelju identifikacije mogućih utjecaja zahvata na okoliš, pristupa se ocjeni njegove prihvatljivosti i, u skladu s time, predlažu eventualne mjere zaštite. Mjere zaštite je potrebno provoditi kako bi se tijekom izgradnje i korištenja predmetnog zahvata, kao i po prestanku korištenja, mogući negativni utjecaji uklonili ili sveli na najmanju moguću mjeru.

Razmatraju se negativni utjecaji predmetnog zahvata na okoliš koji bi mogli nastupiti: • tijekom gradnje, • tijekom korištenja, • nakon prestanka korištenja i • uslijed akcidenata (ekoloških nesreća).

3.1. UTJECAJ NA OKOLIŠ TIJEKOM GRADNJE I TIJEKOM KORIŠTENJA PREDMETNOG ZAHVATA

3.1.1. Utjecaji na zrak predmetnog zahvata

TIJEKOM IZGRADNJE PREDMETNOG ZAHVATA

Tijekom izgradnje pretovarne stanice ,,Kutina'' mogu se očekivati povećane emisije onečišćujućih tvari i čestica u zrak, a kao posljedica rada strojeva, vozila i opreme. Međutim spomenuti utjecaji su privremenog i kratoktrajnog karaktera te su ograničeni na samu lokaciju i vrijeme izvođenja radova. Po prestanku radova mogući negativni utjecaji na zrak će prestati te neće biti značajnog negativnog utjecaja na kvalitetu zraka na predmetnoj lokaciji. Utjecaj na zrak je privremenog karaktera, ograničen na lokaciju izvođenja radova. Kako su prvi stambeni objekti udaljeni oko 200 m od mjesta izvođenja radova, utjecaja na iste neće biti. TIJEKOM KORIŠTENJA PREDMETNOG ZAHVATA

Negativni utjecaj izgradnje i rada zahvata na kvalitetu zraka pojavljuju se kao emisije čestica (PM10) i emisija plinova. Budući da se radi o rukovanju otpadom u ranoj fazi raspadanja, očekuju se emisije ugljikovog dioksida (CO2), vodikovog sulfida/sumporovodika (H2S), merkaptana, drugih sumpornih spojeva, a u manjoj mjeri metana (CH4) i amonijaka (NH3). Kako će dovoz miješanog komunalnog otpada sa gravitirajućeg područja na pretovarnu stanicu biti kao i do sada, a odvoz otpada prema RCGO Šagulje maksimalno tri puta dnevno, može se zaključiti kako je utjecaj prometa na kvalitetu zraka onečišćujućim tvarima ispušnih plinova zanemariv. Za vrijeme rada, na području pretovarne stanice može doći i do pojave prašine na internim prometno - manipulativnim površinama. Stoga je iste potrebno redovito održavati, a u slučajevima, odnosno periodima povećane emisije prašine, prometno–manipulativne površine, prskati vodom i tako onemogućiti utjecaje na kvalitetu zraka.



rujan 2021 114/146

Neugodni mirisi na lokaciji pretovarne stanice ili tijekom transporta mogu se pojaviti samo u slučaju nepravilnog rukovanju otpadom ili radu s neispravnom opremom. Na pretovarnoj stanici ,,Kutina'' zadržavanje otpada bit će minimalno pri pretovaru pa će se na taj način pojavljivanje neugodnih mirisa svesti na najmanju mjeru. Prostor pretovara otpada biti će zatvoren, a sav zrak iz tog prostora će se obrađivati na biofilteru. Također, osim što nije predviđeno zadržavanje otpada nije predviđeno ni odlaganje, privremeno odlaganje ili bilo kakav postupak odlaganja ili obrade otpada izuzev isključivo pretovara i direktnog odvoza pretovarenog otpada u RCGO i to u ztavorenom sustavu. Osim prethodno navedenih potencijalnih negativnih utjecaja tijekom korištenje pretovarne stanice, idejnim projektom, a kako je opisano u tehnološkom procesu pretovara otpada, primjenjena su tehnička rješenja sprječavanja eventualnog raznošenja otpada. Obzirom na prethodno navedeno, ocjenjuje se da utjecaj na kvalitetu zraka radom transportnih vozila i uređaja na pretovarnoj stanici ,,Kutina'' neće biti značajan, te neće doći do naraušavanja postojeće kvalitete zraka.

3.1.2. Utjecaj klimatskih promjena na predmetni zahvat

Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Rad građevinskih strojeva, vozila i opreme tijekom izvođenja radova i korištenja zahvata doprinijet će povećanju emisije stakleničkih plinova. S obzirom na procijenjeni obim radova i trajanje radova od nekoliko mjeseci, utjecaj na emisiju stakleničkih plinova neće biti značajan odnosno neće utjecati na klimatske promjene.

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Utjecaj klimatskih promjena na predmetni zahvat procijenjen je na temelju Smjernica Europske komisije (Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient) kroz 4 modula:

• Modul 1 - Analiza osjetljivosti • Modul 2 - Procjena izloženosti • Modul 3 - Analiza ranjivosti • Modul 4 - Procjena rizika

Modul 1 - Analiza osjetljivosti zahvata (S - sensitivity)

Osjetljivost zahvata na ključne klimatske promjene (primarne i sekundarne promjene) procjenjuje se kroz četiri teme:

• postrojenja i procesi na lokaciji zahvata (objekt za pretovar), • ulaz (otpad, voda, gorivo), • izlaz (otpadne vode kao što su procjedne vode, onečišćene oborinske vode s

prometno-manipulativnih površina te sanitarno-otpadne vode) i, • transport (vozila za dopremu i otpremu otpada).



rujan 2021 115/146

Tablica 3-1 Ocjena osjetljivosti zahvata na klimatske promjene

OSJETLJIVOST ZAHVATA NA KLIMATSKE PROMJENE

VISOKA OSJETLJIVOST

UMJERENA OSJETLJIVOST

ZAHVAT NIJE OSJETLJIV

U sljedećoj tablici ocjenjena je osjetljivost zahvata na klimatske promjene sukladno Smjernicama. Tablica 3-2 Analiza osjetljivosti zahvata na klimatske promjene

MATRICA OSJETLJIVOSTI

POSTROJENJA

I PROCESI ULAZ IZLAZ TRANSPORT

Objekt za

pretovar

Otpad, voda,

energija Otpadne vode

Prometna povezanost

vozila za dopremu i

otpremu otpada

PRIMARNI UTJECAJI

Promjene prosječnih temperatura zraka

Povišenje ekstremnih temperatura zraka

Promjene prosječnih količina oborina

Povećanje ekstremnih oborina

Promjene prosječne brzine vjetra

Povišenje maksimalnih brzina vjetra

Vlažnost

Sunčevo zračenje

SEKUNDARNI UTJECAJI

Povišenje razine mora

Povišenje temperatura vode/mora

Dostupnost vodnih resursa

Oluje

Poplave

Požar

Kvaliteta zraka

pH mora

Pješčane oluje

Obalna erozija/erozija korita vodotoka

Erozija tla

Zaslanjivanje tla

Nestabilna tla/klizišta

Koncentracija topline urbanih središta

Promjene duljine godišnjih doba

Modul 2 (a i b)- Procjena izloženosti zahvata (E - exposure)

Za one efekte klimatskih promjena za koje je u prethodnom koraku procijenjeno da je osjetljivost umjerena ili visoka određuje se izloženost zahvata klimatskim promjenama. Izloženost zahvata obuhvaća procjenu izloženosti opasnostima koje mogu biti uzrokovane klimatskim promjenama, a vezane su uz lokaciju zahvata.

Tablica 3-3 Ocjena izloženosti lokacije zahvata klimatskim promjenama

IZLOŽENOST ZAHVATA KLIMATSKIM PROMJENAMA

VISOKA IZLOŽENOST

UMJERENA IZLOŽENOST

LOKACIJA ZAHVATA NIJE IZLOŽENA



rujan 2021 116/146

U sljedećoj tablici prikazana je sadašnja i buduća izloženost lokacije zahvata klimatskim promjenama.

Tablica 3-4 Analiza izloženosti lokacije zahvata klimatskim promjenama

Izloženost

(postojeće stanje) Modul 2A Ocjena

Izloženost

(buduće stanje) Modul 2B Ocjena

PRIMARNI UTJECAJI


Prosječna godišnja količina oborina na predmetnoj lokaciji iznosi oko 509 mm.

S obzirom na prvo razdoblje od 2011. do 2040. godine za područje zahvata, očekuje se pad količine oborina između -0,1 do 0,1 mm oborine u jesenskom razdoblju. U drugom razdoblju buduće klime (od 2041. do 2070.) očekuje se da će promjene oborine u Hrvatskoj biti jače izražene. Međutim zimi se na području predmetnog zahvata očekuje promjena količine oborina između -0,1 do 0,1 mm, kao i ljeti.


Nisu uočeni trendovi češće pojave ekstremne oborine.

Ekstremne količine oborina u budućnosti moguće su u zimskom dijelu godine

SEKUNDARNI UTJECAJI

Oluje Do sada nisu zabilježene oluje kojima je izložena lokacija zahvata.

Ne očekuje se izloženost lokacije mogućim olujama.

Poplave Lokacija ima srednji i visoki rizik od plavljenja. Lokacija nije plavljena

Lokacija će i dalje imati srednji i visoki rizik od plavljenja

Požar Dosada nisu zabilježeni požari kojima je

izložena lokacija zahvata. Predviđeno povećanje temperature

zraka i pojava toplinskih udara mogu utjecati na povećanje mogućnosti pojave požara kojima bi bila izložena lokacija zahvata.

Modul 3 (a i b) - Analiza ranjivosti zahvata (V - vulnerability)

Ranjivost se računa prema izrazu: V = S x E gdje je S - osjetljivost, a E - izloženost koju klimatski utjecaj ima na zahvat. Ranjivost zahvata iskazuje se sljedećom matricom klasifikacije: Tablica 3-5 Matrica klasifikacije ranjivosti zahvata uslijed klimatskih promjena

Matrica ranjivosti

Izloženost zahvata klimatskim promjenama

Lokacija zahvata nije izložena

Umjerena izloženost

Visoka izloženost

Osje

tlji

vo

st

za

hva

ta n

a

kli

ma

tsk

e

pro

mje

ne Zahvat nije

osjetljiv

Umjerena osjetljivost

Visoka osjetljivost



rujan 2021 117/146

Tablica 3-6. Ocjene ranjivosti zahvata uslijed klimatskih promjena

Ranjivost zahvata uslijed klimatskih promjena

Visoka ranjivost

Umjerena ranjivost

Zahvat nije ranjiv



rujan 2021 118/146

Tablica 3-7. Ranjivost zahvata uslijed klimatskih promjena

Primarni i sekundarni utjecaji

Osjetljivost

Izlo

že

no

st

(po

sto

jeće

sta

nje

)

Postojeća ranjivost

Izlo

že

no

st

(bu

du

će

sta

nje

)

Buduća ranjivost

Po

str

oje

nja

i p

roce

si

Ula

z

Izla

z

Tra

nsp

ort

Po

str

oje

nja

i p

roce

si

Ula

z

Izla

z

Tra

nsp

ort

Po

str

oje

nja

i p

roce

si

Ula

z

Izla

z

Tra

nsp

ort



Oluje

Poplave

Požari

S obzirom na dobivene umjerene vrijednsoti ranjivosti, može se zaključiti da nema potrebe za provedbom procjene rizika. Procjena rizika se radi za onu ranjivost koja je ocjenjena visokima.



rujan 2021 119/146

3.1.3. UTJECAJI PREDMETNOG ZAHVATA NA TLO I KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA


Tijekom radova na izgradnji pretovarne stanice ,,Kutina'' očekuje se porast prometa vozila i mehanizacije na samoj lokaciji i pristupnoj prometnici, a vezano uz to i potencijalna emisija onečišćujućih tvari u okolno tlo. Međutim, onečišćenje okolnog tla se ne očekuje pridržavanjem projektnih mjera zaštite - konstrukcija platoa pretovarne stanice ,,Kutina" izvodi se kao asfaltirana, vodonepropusna površina. S obzirom na navedeno, te prenamjenu zemljišta tj. njegovo privođenje svrsi, očekivani utjecaj je izravan na mjestu odvijanja radova te se ne očekuje utjecaj na okolno tlo tijekom pripreme i gradnje predmetnog zahvata. Utjecaj na tlo je prisutan samo na lokaciji izvođenja radova.

TIJEKOM KORIŠTENJA PREDMETNOG ZAHVATA

Tijekom korištenja predmetnog zahvata doći će do trajnog zauzeća tla, a potencijalno može doći i do onečišćenja tla. Izgradnjom zahvata trajno će se zauzeti približno oko 1,5 ha tla od čega će jedan dio biti asfaltirana odnosno betonska površina. Podne površine, pretovarne stanice ,,Kutina' izvest će se kao vodonepropusne, lakoperive od materijala otpornih na djelovanje otpada čime će se onemogućiti da prilikom manipulacije otpadom ne dođe do kontakta otpada s vodom i tlom. Procjedne vode - koje se eventualno mogu pojaviti u vlažnom ili mokrom komunalnom otpadu pri istovaru iz komunalnog vozila, prikupljat će se u zaseban vodonepropusan spremnik i odvoziti na daljnju obradu putem autocisterni ovlaštenih sakupljača. Onečišćene oborinske vode s prometno – manipulativnih površina – prikupljat će se sustavom slivnika i okana te će se odvoditi na pročišćavanje na separatoru masti i ulja. Sanitarno otpadne vode - prikupljaju se u vodonepropusnom bazenu za sanitarne otpadne vode. Po zapunjenu bazena, ovlašteno poduzeće ispumpava otpadne vode te ih zbrinjava na za to predviđenom mjestu. Glede svega navedenog, onečišćenje okolnog tla tijekom korištenja pretovarne stanice ,,Kutina'' se ne očekuje.

3.1.4. UTJECAJI PREDMETNOG ZAHVATA NA VODE


Prilikom izvođenja građevinskih radova i opremanja objekata u sastavu predmetnog zahvata, do onečišćenja podzemnih voda, a ujedno i tla može doći uslijed:

• nepravilnog rada i nepridržavanja mjera zaštite, kvara na radnim vozilima ili građevinskoj mehanizaciji, zbog čega bi u podzemlje moglo prodrijeti motorno ili hidrauličko ulje, odnosno gorivo,

• akcidentnih stanja vezanih za izlijevanje goriva, odnosno motornih ili hidrauličkih ulja tijekom pretakanja ili punjenja transportnih sredstava i građevinske mehanizacije.



rujan 2021 120/146

U slučaju akcidenata, potrebno je opasne tekućine ukloniti s površine tla korištenjem mineralnih adsorbensa. Nastao otpadni materijal potrebno je sakupiti u spremnike te uskladištiti na prostoru predviđenom za skladištenje opasnog otpada te ih predati na zbrinjavanje ovlaštenim pravnim osobama. U slučaju da dođe do onečišćenja tla odnosno voda, ista će biti kratkortrajnog i lokalnog karaktera, tako da se mogući utjecaj ocjenjuje zanemarivim.


S obzirom na zone sanitarne zaštite izvorišta, predmetna lokacija se nalazi van područja sanitarne zaštite izvorišta (sukladno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji) te se stoga utjecaji na ista mogu u potpunosti zanemariti i isključiti, odnosno utjecaja neće biti. Tijekom rada pretovarne stanice nastat će sljedeće vrste otpadnih voda: • procjedne vode- koje se eventualno mogu pojaviti u vlažnom ili mokrom komunalnom

otpadu pri istovaru iz komunalnog vozila, prikupljat će se u zaseban vodonepropusan spremnik i odvoziti na daljnju obradu putem autocisterni ovlaštenih sakupljača,

• onečišćene oborinske vode sa prometno-manipulativnih površina - prikupljat će se sustavom slivnika i okana te će se odvoditi na pročišćavanje na dva separatora masti i ulja. Čiste oborinske vode s krovova će se ispuštati u okolni teren i djelomično koristiti kao protupožarne vode.

• sanitarno- otpadne vode - prikupljaju se u vodonepropusnom bazenu za sanitarne otpadne vode. Po zapunjenu bazena, ovlašteno poduzeće ispumpava otpadne vode te ih zbrinjava na za to predviđenom mjestu.

Cijeli prostor ispod i oko objekta pretovarne stanice također je projektiran razdjelnim sustavom odvodnje čime je osigurano sprečavanje kontakta procjednih i oborinskih voda. Zaštita podzemnih voda od onečišćenja osigurava se vodonepropusnom podlogom. Temeljem navedenog može se zaključiti da zahvat neće imati utjecaj na vode odnosno vodna tijela. Zahvat neće imati utjecaja na postizanje ciljeva zaštite okoliša, koji su primjenjivi na zahvat, određenih Zakonom o vodama ("Narodne novine" broj 66/19).



rujan 2021 121/146

3.1.5. UTJECAJI PREDMETNOG ZAHVATA NA KRAJOBRAZ


Tijekom izgradnje predmetnog zahvata doći će do negativnog utjecaja na vizualne i boravišne vrijednosti krajobraza uslijed prisutnosti građevinskih strojeva, mehanizacije, materijala i pomoćne opreme. Spomenuti utjecaj je ograničen na prostorno na predmetnu lokaciju te vremenski s obzirom na trajanje radova. TIJEKOM KORIŠTENJA PREDMETNOG ZAHVATA

Pretovarna stanica ,,Kutina'' predstavljat će novi sadržaj u prostoru koji do sada nije postojao na širem području obuhvata. Međutim, pretovarna stanica se gradi na području na kojem je izgrađeno odlagalište otpada, te reciklažno dvorište s svim građevinama i spremnicima/posudama. Time je prostor šire lokacije zahvata uslijed antropogenim utjecaja djelomično krajobazno narušen. Valja napomenuti kako se izgradnjom i korištenjem pretovarne stanice ,,Kutina'' predviđa hortikulturno uređenje lokacije. U skladu s navedenim može se po izgradnji odnosno radu zahvata očekivati trajan, ali ne i značajan negativan utjecaj izgradnje pretovarne stanice na krajobrazne vrijednosti prostora u čijem užem i širem dijelu je već prisutan značajni antoprogeni utjecaj.

3.1.6. Utjecaj na kulturnu baštinu

TIJEKOM IZGRADNJE I KORIŠTENJA PREDMETNOG ZAHVATA

Na području planirane pretovarne stanice „Kutina“ ne nalaze se kulturno povijesne cjeline i građevine koje podliježu odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20), stoga negativnog utjecaja na kulturnu baštinu tijekom

izgradnje i korištenja neće biti.

3.1.7. Utjecaj na bioraznolikost

Utjecaji na bioraznolikost, mogu se podijeliti u tri glavne grupe utjecaja: utjecaji na staništa, utjecaji na floru i utjecaji na faunu. Prethodno navedene grupe utjecaja opisane su u nastavku teksta. Utjecaj na staništa: Doći će do gubitka površine postojećih staništa zbog uklanjanja vegetacije i degradacije tla te do promjene kvalitete staništa kao posljedica pogoršanja stanišnih uvjeta (taloženje prašine, emisije ispušnih plinova i sl.). Kao posljedica promjene stanišnih uvjeta tijekom izvođenja zahvata, moguće je otvaranje novih koridora za širenje korovne i ruderalne vegetacije te stranih invazivnih vrsta biljaka poput ambrozije (Ambrosia artemisiifolia) i drugih vrsta kojima pogoduju gradilišta.Radi se o staništu koje je nastalo djelovanjem čovjeka te je pod izrazitim antropogenim utjecajem dužni niz godina. Dakle, na ovome staništu utjecaj čovjeka je stalan i ciljan.



rujan 2021 122/146

Utjecaj na floru: Na užem i širem području predmetne lokacije nisu zabilježene ni evidentirane strogo zaštićene biljne vrste prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama ("Narodne novine '' br. 144/13 i 73/16). Tijekom radova koji će se izvoditi građevinski radovi i nastajat će prašina. Količine prašine koja nastane ovisit će o lokalnim vremenskim prilikama. Nastala prašina taložit će se na nadzemnim organima biljaka (šuma u neposrednoj blizini lokacije odlagališta) što će uzrokovati začepljenje puči na listovima i u konačnici smanjenju fotosintetsku aktivnost. Međutim, šumski pojas u neposrednoj blizini lokacije s druge strane je i povoljan, jer smanjuje područje na koje se nastala prašina može taložiti (predstavlja svojevrsnu barijeru). U konačnici, najveći dio prašine, završit će na tlu, a jedan dio će se zadržati u vegetaciji. Također, treba istaknuti kako predmetni zahvat ne predviđa uklanjanje vegetacije niti zahvaćanje novih površina izuzev površine određene za izgardnju pretovarne stanice. Zbog toga se značajni negativni utjecaji na floru, tijekom izgradnje i korištenja predmetnog zahvata mogu isključiti. U slučaju potencijalne pojave invazivnih biljnih vrsta na predmetnoj lokaciji (npr. ambrozija), tijekom korištenja predmetnog zahvata, iste je potrebno ukloniti metodom eradikacije u skladu s važećim zakonskim odredbama. Utjecaj na faunu: Kopnena staništa U vremenu izvođenja radova doći će do povećanja kretanja teške mehanizacije na užem području zahvata. Prethodno opisanim aktivnostima doći će do pojave povišene razine buke, do pojave vibracija uslijed rada vozila te građevinske mehanizacije, povećane emisije ispušnih plinova i prašine te općenito uznemiravanja jedinki pojedinih vrsta koje bi se potencijalno mogle naći uz predmetnu lokaciju. Međutim, za pretpostaviti je da će jedinke životinjskih vrsta zaobilaziti predmetnu lokaciju u vrijeme izvođenja radova. Također, tijekom izvođenja radova moguće je i slučajno stradavanje prisutnih jedinki životinjskih vrsta i/ili njihovih razvojnih stadija. To se prvenstveno odnosi na slabo pokretljive životinje i one koje žive u tlu na području planiranog zahvata (skupine Insecta, Gastropoda, Oligochaeta, Nematoda..). Budući da se radi o zahvatu na području koje je većinom pod antropogenim utjecajem utjecaj se može smatrati prihvatljivim. Isti je prostorno i vremenski ograničen na obuhvat zahvata. Vodeni ekosustavi S obzirom da se lokacija nalazi na udaljenosti od oko 40 m od potoka Kutinica koji je ocijenjen ocjenom vrlo loše za ekološko stanje i ukupno stanje2, vjerojatnost da će pretovarna stanica djelovati dodatno negativno na stanje ovog vodnog tijela se može isključiti. Sve nastale otpadne vode prikupit će se razdjelnim i vodonepropusnim sustavom odvodnje kako bi se sprječilo nekontrolirano otjecanje vode u neposredni okoliš uže lokacije pretovarne stanice. S obzirom na postojeće stanje najbližeg vodenog staništa – potoka Kutinica ne očekuje se utjecaj odlagališta na dodatno pogoršanje ekološkog statusa istog. Do potencijalnih negativnih utjecaja na kopnena i vodena staništa, mogli bi doći u slučaju nekontroliranog istjecanja goriva, ulja i drugih štetnih supstanci tijekom radova na izgradnji, ali i tijekom aktivnog korištenja pretovarne stanice. Pravilnim izvođenjem radova i uz poštivanje predviđenog rada spriječit će se potencijalna mogućnost onečišćenja kako kopnenih staništa tako i vodenih, čime će se ovaj potencijalni indirektni utjecaj zahvata svesti na minimum.

2 Zahtjev za pristup informacijama prema Hrvatskim vodama: Izvadak iz registra vodnih tijela (Kl.: 008-02/18-02/738, Ur.broj: 383-18-1,

20.1.2018.)



rujan 2021 123/146


Treba napomenuti da su prethodno navedeni utjecaji tijekom izgradnje zahvata lokalizirani i privremeni, odnosno izraženi samo za vrijeme izgradnje zahvata, te se mogu ublažiti pažljivom pripremom (planiranjem organizacije gradilišta) i izvođenjem radova na način da se u što manjoj mjeri mjenjaju i oštećuju prirodna staništa te uznemiravaju vrste izvan građevinskog pojasa. Pretovarna stanica se gradi na području na kojem je već izgrađeno odnosno sanirano odlagalište otpada sa svim pratećim sadržajima te reciklažno dvorište. S biološkog gledišta sama lokacija zahvata je područje pod određenim antropogenim utjecajem, uz redovitu prisutnost ljudi, pa stoga nije posebno osjetljivo niti su na njemu prisutne ugrožene biljne i životinjske vrste na koje bi sam zahvat izgradnje pretovarne stanice „Kutina“ imao negativan utjecaj.


S obzirom na karakteristike zahvata i tehnološkog procesa te činjenice da se u postojećem stanju neposredno uz lokaciju zahvata nalazi odlagalište otpada i reciklažno dvorište , korištenjem predmetnog zahvata ne očekuje se povećanje negativnog utjecaja, odnosno ostat će isto kao i prije izvođenja zahvata.

3.1.8. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA


Lokacija planiranog zahvata nalazi se na područja parla prirode Lonjsko polje, temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19). Tijekom izvođenja radova do utjecaja zahvata na zaštićena područja će doći uslijed korištenja potrebne mehanizacije, povećanja prometa na pristupnim prometnicama, povećanjem razine buke radovima na odlagalištu i povećanja onečišćenja zraka (ispušni plinovi iz vozila, mehanizacije i samog odlagališta te prašina). Buka i vibracije koje će biti nešto pojačane tijekom radova na izgradnji, ne bi trebala utjecati značajnije na populacije životinja, jer su ionako izložene buci autoceste, a kada se ustvrde da ta buka ne predstavlja opasnost, vratit će se normalnom ritmu aktivnosti. Ostali navedeni utjecaji – ispušni plinovi vozila, mehanizacije i same pretovarne stanice bit će uglavnom prostorno ograničeni. Kontrolirana odvodnja procjednih, oborinskih, sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda onemogućit će opterećenje okoliša (površinskih, podzemnih voda i tla) na predmetnoj lokaciji i šire. Pretovarna stanica biti će ograđena ogradom visine dva metra, a sama tehnologija rada pretovara otpada u zatvorenom sustavu onemogućiti će pristup lokaciji i otpadu glodavcima, pticama i insektima. Ovo je posebno važno za ptice koje su brojna skupina na širem području predmetne lokacije (škanjci, orlovi štekavac i kliktaš, eja močvarica, patke...), jer će se onemogućiti pticama da traže hranu u sklopu pretovarne stanice i potencijalno se izlože riziku ozljeđivanja ili trovanja.



rujan 2021 124/146

Promet na predmetnoj lokaciji neće se bitno povećati u odnosu na postoječe stanje (maksimalno tri nova odvoza otpada prema RCGO Šagulje dnevno) te neće doći do dodatnog uznemiravanje životinja. Treba napomenuti kako se na ovome području već preko 40 godina koristi odlagalište i nalazi se na rubnom dijelu Parka prirode prema naselju uz potok Kutinica. Kako se radi o rubnom području Parka prirode i kako je predmetna lokacija izrazito antropogenizirana, ne očekuje se niti povećanje utjecaja na bioraznolikost. Utjecaji tijekom radova na izgradnji i tijekom korištenja pretovarne stanice su negativni, ali nisu značajni. Zahvat ne predviđa zauzimanje novih površina kao ni uklanjanje vegetacije izvan obuhvata zahvata koji je će biti ograđen. Također, u slučaju pojave invazivnih vrsta (kako biljnih, tako životinjskih) potrebno je postupiti u skladu sa važećim zakonskim odredbama iz područja zaštite prirode i okoliša.

3.1.9. Utjecaj na ekološku mrežu


Predmetni zahvat nalazi se na području ekološke mreže:

• POVS HR2000416 Lonjsko Polje • POP HR1000004 Donja Posavina

S obzirom na područje ekološke mreže POVS HR2000416 Lonjsko polje, predmetni zahvat će dovesti do smanjenja manje površine ciljanih stanišnih tipova ovog područja. Stoga postoji i utjecaj na predviđenoj povšini za izgradnju pretovarne stanice na eventualno postojeće/prisutne stanišne tipove. Takav utjecaj tijekom izgradnje identičan je opisan utjecajima na bioraznolikost. Taj utjecaj je već dijelom prisutan i danas budući se u užem okolišu planiranog zahvata nalaze odlagalište i reciklažno dvorište s kojim predmetni zahvat graniči. Lokacija planiranog zahvata nalazi se i u sklopu područja POP HR1000004 Donja Posavina. Indirektni utjecaji koji se mogu pojaviti tijekom radova na izgradnji se očituju kao buka i vibracije nastale radom strojeva, vozila i ostale mehanizacije, što može dovesti do uznemiravanja životinja na okolnom području. Međutim jačina ovog utjecaja ovisi o trajanju i intenzitetu radova te se očekuje da će životinje tijekom izvođenja radova izbjegavati uže područje utjecaja odlagališta. Također, mogu se pojaviti povećane emisije prašine i ispušnih plinova iz strojeva tijekom izvođenja radova što može imati negativne utjecaje na okolna staništa. Negativni utjecaji na kvalitetu zraka uslijed nastale prašine, spriječit će se prskanjem radnih površina te vlaženjem mase tla u prijevozu čime će se ovaj utjecaj svesti na najmanju moguću razinu. Količine ispušnih plinova koje nastaju za vrijeme izvođenja radova iz mehanizacije i vozila, bit će vremenski ograničene na trajanje radova pa se i ovi utjecaji smatraju prihvatljivima. Većina ciljnih vrsta za očuvanje u POP HR2000416 Lonjsko polje, čine faunu ptica vlažnih i močvarnih staništa te ja za očuvanje istih potrebno osigurati povoljne uvjete u takvim staništima. Međutim, lokacija odlagališta ne pripada prostoru vlažnih i močvarnih staništa već se nalazi okružena šumom, mezofilnim livadama i zapuštenim poljoprivrednim područjima te



rujan 2021 125/146

mozaikom poljoprivrednih površina. Stoga se na istoj ne očekuje veliki broj ptica karakterističnih za močvarna i vlažna staništa. Najugroženiji su mali sisavci te slabo pokretni mladunci (npr. čučavci ptičjih vrsta), jer radovima izgradnje tijekom uklanjanja postojeće vegetacije i tla može doći do uništavanja gnijezda te rovova. Riječ je o privremenim utjecajima, lokalnog karaktera, ograničenim na vrijeme trajanja radova i uži prostor procijenjenog građevinskog pojasa. Prestankom radova očekuje se prestanak opisanih utjecaja te povratak jedinki na neiuzgarđeni dio zahvata. 3.1.10. Utjecaj buke


Najbliži objekti stanovanja nalaze se na udaljenosti od oko 200 m od predmetne lokacije. Tijekom izgradnje pretovarne stanice,,“Kutina“ mogu se očekivati povećanja razine buke koje će nastati uslijed rada građevinskih strojeva i teretnih vozila (utovarivači, bageri, kamioni, dizalice, pneumatski čekići i sl.). Izgradnja pretovarne stanice ,,Kutina'' planira se uz pridržavanje pravila u pogledu redoslijeda i načina na koji će se radovi izvoditi. Stoga se može zaključiti da se neće prekoračiti dozvoljene razine buke koje su propisane Pravilnikom o najvišim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“, br 145/04). Povećana razina buke bit će lokalnog i privremenog karaktera, te ograničena na područje zahvata, i to samo za vrijeme radnog vremena u periodu gradnje pretovarne stanice. Po završetku radova gradnj pretovarne stanice ,,Kutina'', razine buke vratit će se na razinu prije izvođenja radova. TIJEKOM KORIŠTENJA PREDMETNOG ZAHVATA

Vozila koja dovoze otpad na pretovarnu stanicu, kao i oprema same pretovarne stanice,stvaraju buku u mjeri da se ne pogoršava utjecaj na postojeće stambene objekte. Zaštita od buke osigurava se pravilnim rasporedom opreme i strojeva unutar kruga pogona glede udaljenosti od najbližih stambenih objekata. Pridržavanjem propisa i postupanjem u skladu s njima, neće doći do negativnog utjecaja na okoliš. Stambeni objekti udaljeni oko 200 m od lokacije zahvata su prvi koji bi potencijalno mogli biti najizloženiji buci. Sve aktivnosti uključujući, vanjski i interni prijevoz, ograničene su na rad isključivo tijekom dnevnog razdoblja prema Zakonu o zaštiti od buke („Narodne novine“, br. 30/09, 53/13, 153/13, 41/16, 114/18).

Referentne točke imisije Bukom promatranog zahvata najugroženiji će biti postojeći najbliži stambeni objekti koji se nalaze na udaljenosti od oko 200 od predmetnog zahvata. Kao referentne točke imisije odabrane su točke u vanjskom prostoru na granici najizloženijeg dijela građevinskog područja. Visina referentnih točaka imisije iznosi 4 m iznad razine tla.

Dopuštene razine buke

Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine vanjske buke određene su prema namjeni prostora i dane su u Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (,,Narodne novine'', br. 145/04):



rujan 2021 126/146

ZONA NAMJENA PROSTORA Najviše dopuštene ocjenske razine buke

imisije LR,A,eq [dB(A)]

DAN NOĆ

1 Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 50 40

2 Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55 40

3 Zona mješovite, pretežno stambene namjene 55 40

4 Zona mješovite, pretežno poslovne namjene sa

stanovanjem 65 50

5 Zona gospodarske namjene Na granici građevne čestice unutar ove zone

buka ne smije prelaziti 80 dB(A) -Na granici

ove zone buka ne smije prelaziti dopušte ne

razine zone s kojom graniči

Proračun razina buke imisije Za procjenu utjecaja bukom izračunate su razine buke na pojedinim udaljenostima (r) u skladu s HRN ISO 9613-2/2000. Specifičnost rada prilikom sanacije je promjena položaja dominantnih izvora. Za potrebe proračuna pretpostavljeni su, u pogledu emisije buke u okoliš, najnepovoljniji radni uvjeti u vrijeme kada će radni strojevi biti na dijelu odlagališta najbliže buci najizloženijim stambenim objektima te kada su istovremeno u radu svi dominantni izvori buke. S obzirom na maksimalnu brzinu kretanja kamiona od 15 km/h, smještaj internih puteva kojima se kreću, utjecaj buke prometa na okoliš se može zanemariti. Utjecaj bukom odnosi se samo za vrijeme rada budući da završetkom radnog vremena prestaju raditi svi izvori buke, a time i prestaje utjecaj buke na okoliš. Procijenjene maksimalne razine buke koja će na referentnim točkama imisije javljati kao posljedica aktivnosti na lokaciji zahvata izračunate su pomoću izraza: Ld=Lw-20logr-11-Dr

Dr- korekcija s obzirom na propagacijske prilike (relativna vlažnost, temperatura, vrsta terena)

Slika 3-1 Izračunate razine buke u ovisnosti od udaljenosti



rujan 2021 127/146

Prema slici 3-1 vidljivo je da se razina buke smanjuje s udaljenošću. Na udaljenosti od 200 m (gdje su smješteni najbliži stambeni objekti) razina buke iznosit oko 47 dB, što je niže od dopuštenih vrijednosti pa se može zaključiti da je utjecaj od buke tijekom korištenja pretovarne stanice prihvatljiv. Također, transport otpada odvijat će se postojećim prometnicama na kojima je pristuna određna razina buke i u sadašnjem stanju zbog prometovanja vozila prema odlagalištu odnonso reciklažnom dvorištu, pa se ne očekuju dodatni utjecaji od buke. Rad pretovarne stanice je predviđen u jednoj smjeni tijekom dana. 3.1.11. Utjecaj od nastanka otpada

TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA Tijekom izgradnje i korištenja pretovarne stanice nastajat će razne vrste i količine otpada. Uglavnom se očekuje nastanak različitih vrsta opasnog i neopasnog otpada, koje se prema Pravilniku o katalogu otpada (,,Narodne novine'', br. 90/15) mogu svrstati unutar sljedećih vrsta otpada: Tablica 3-8 Kategorije otpada koje nastaju tijekom izgradnje i tijekom korištenja predmetnog zahvata

Otpad koji nastaje tijekom

izgradnje pretovarne stanice Ključni broj otpada Naziv otpada

13

Otpadna ulja i otpad od tekućih

goriva (osim jestivih ulja i ulja iz

poglavlja 05, 12 i 19)

13 01 10* Neklorirana hidraulična ulja na bazi minerala

13 01 13* Ostala hidraulična ulja

13 02 05* Neklorirana motorna, strojna i maziva ulja, na bazi

minerala

13 02 08* Ostala motorna, strojna i maziva ulja

13 07 01* Loživo ulje i dizel gorivo

13 07 03* Ostala goriva (uključujući mješavine)

15

Otpadna ambalaža, apsorbensi,

tkanine za brisanje, filtarski

materijali i zaštitna odjeća koja

nije specificirana na drugi način

15 01 01 Papirna i kartonska ambalaža

15 01 02 Plastična ambalaža

15 01 06 Miješana ambalaža

17

Građevinski otpad i otpad od

rušenja objekata (uključujući

iskopanu zemlju s onečišćenih

lokacija)

17 01 01 Beton

17 01 07 Mješavine betona, cigle, crijepa/pločica i keramike koje

nisu navedene pod 17 01 06*

17 02 01 Drvo

17 04 07 Miješani metali

17 05 04 Zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03*

17 05 06 Otpad od jaružanja koji nije naveden pod 17 05 05*

17 09 04 Miješani građevinski otpad i otpad od rušenja objekata

koji nije naveden pod 17 09 01*, 17 09 02* i 17 09 03*

Otpad koji nastaje tijekom

korištenja pretovarne stanice Ključni broj otpada Naziv otpada

19

Otpad iz građevina za

gospodarenje otpadom, uređaja

za pročišćavanje otpadnih voda

izvan mjesta nastanka i pripremu

pitke vode i vode za industrijsku

uporabu

19 07 03 Procjedne vode s odlagališta otpada koje nisu

navedene pod 19 07 02*

20 20 01 01 Papir i karton



rujan 2021 128/146

Komunalni otpad (otpad iz

kućanstva i slični otpad iz

ustanova i trgovinskih i

proizvodnih djelatnosti)

uključujući odvojeno sakupljene

sastojke iz komunalnog otpada

20 02 01 Biorazgradivi otpad

20 03 01 Miješani komunalni otpad

Izvođač radova je tijekom izgradnje predmetnog zahvata dužan postupati s građevinskim otpadom u skladu s Pravilnikom o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (,,Narodne novine'', br. 69/16). TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA Tijekom rada pretovarne stanice nastajat će miješani komunalni otpad (20 03 01), biorazgradivi otpad (20 02 01) te papir i karton (20 01 01) kao posljedica boravka administrativnog i operativnog osoblja zaposlenog na upravljanju pretovarnom stanicom u zgradi za osoblje. Miješani komunalni otpad sa pretovarne stanice će se zajedno s preostalim prikupljenim miješanim komunalnim otpadom pretovarivati i odvoziti dalje na CGO. Papir i karton te biorazgradivi otpad odvojeno će se prikupljati u spremnicima za tu namjenu. Spremnici za odvojeno prikupljanje otpada će se nalaziti u zgradi za osoblje. Tijekom rada pretovarne stanice ,,“Kutina“ potrebno je voditi evidenciju o količinama otpada. Za vrijeme prihvata, pretovara i transporta otpada, pridržavanjem propisa i postupanjem u skladu s njima, neće doći do negativnog utjecaja na okoliš. Predviđeno je da se na kraju svakog radnog dana lokacija pretovarne stanice pregleda te da se sakupe i uklone svi eventualni ostaci otpada. Podna površina bit će nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog otpada. Pretovarna stanica i vozila kojima se otpad prevozi bit će opremljeni tako da se spriječi bilo kakvo rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje prašine, buke, mirisa i drugih emisija kako je dano u opisu zahvata unutar ovog Elaborata. Uz pridržavanje projektom definirane organizacije gradilišta i pozitivnih propisa iz područja gospodarenju otpadom, potencijalni nepovoljni utjecaji koji su prvenstveno vezani za zbrinjavanje nepasnog, opasnog, građevnog i ostalog otpada, svest će se na najmanju moguću mjeru te se stoga ne smatraju značajnim negativnim. Potencijalni negativni utjecaji uslijed nastanka otpada tijekom izgradnje i tijekom korištenja pretovarne stanice ,, Kutina“ mogu se isključiti.

3.1.12. Utjecaji na promet

TIJEKOM IZGRADNJE ZAHVATA

Tijekom gradnje pretovarne stanice „Kutina“ može doći do negativnog utjecaja na prometnice u vidu oštećenja kolnika ili kao posljedice kretanja teške građevinske mehanizacije. Pored toga, tijekom gradnje pretovarne satanice može doći do privremenog povećanja frekvencije prometa na pristupnoj prometnici zbog kretanja građevinskih vozila i ostale mehanizacije. Međutim navedeni utjecaj vremenski je ograničen, pa se stoga ne očekuje značajan negativan utjecaj na promet i infrastrukturu.



rujan 2021 129/146

TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Tijekom rada zahvata, komunalna vozila koja su vozila miješani komunalni otpad na odlagalište, isti će odvoziti na pretovarnu stanicu. U tom smislu tijekom rada zahvata neće doći do promjene postojećeg utjecaja na promet. Povećanje prometa se ogleda u odvozu mijšanog komunalnog otpada prema RCGO Šagulje. Radi se o tri ture dnevno što je zanemarivo povećanje. Povoljna je okolnost što se buduća PS Kutina nalazi u blizini autoceste putenm koje se direktno odvozi prema RCGO šagulje.

Kako se radi o jednom kamionu s poluprikolicom koji će najviše 2x dnevno odvoziti otpad prema zadanoj ruti, utjecaj na promet kao i utjecaj na emisije iz prometa se ocjenjuje zanemarivim. Prednost pretovarnih stanica je što se na taj način smanjuju troškovi prijevoza otpada do centra za gospodarenje otpadom, jer vozila za sakupljanje otpada, koja su manjeg kapaciteta, provode manje vremena na putu, a više vremena koriste za sakupljanje otpada te time ujedno povoljno utječu na smanjenje opterećenja prometa i smanjenje emisija ispušnih plinova.

3.1.13. Utjecaji na stanovništvo

TIJEKOM IZGRADNJE I RADA ZAHVATA Najbliža naselja su udaljena oko 200 od planiranog zahvata. Tijekom izvođenja radova i rada zahvata ne dolazi do utjecaja koji bi negativno utjecali na okolno stanovništvo posebno ono smješteno u najbližim stambenim objektima naselja Kutina.

3.1.14. Utjecaji na gospodartsvo TIJEKOM IZVOĐENJA RADOVA

Tijekom izgradnje gospodarstvo lokalne zajednice će imati koristi u vidu novih angažmana lokanih firmi i radnika u izgradnji zahvata. TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Realizacijom zahvata društvena korist lokalne zajednice očituje se u zapošljavanju te plaćanju poreza i drugih naknada, sukladno propisima. 3.1.15. Utjecaji na šume i lovstvo TIJEKOM IZVOĐENJA RADOVA Tijeko izvođenja radova neće doći do utjecaja na okolne šumske zajednice izvan prostora obuhvata planiranog zahvata. Planirani zahvat se nalazi unutar Županijskog lovišta III/4 Bukova Greda. Veličina lovišta je 4636 ha. Glavne vrste divljači su jelen obični, srna obična, divlja svinja, fazan-gnjetlovi, zec obični. Tijekom izvođenja radova, u fazi iskopa, moguć je privremeni utjecaj na noćne i danje migracije divljači preko rovova i opasnosti od ozljeđivanja, mada se ne očekuje kretanje većeg broja visoke divljači, zbog blizine naselja.



rujan 2021 130/146

TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Tijekom korištenja zahvata neće doći do utjevaja na šumske zajednice. Tijekom korištenja se ne očekuje niti značajniji utjecaj na divljač budući će ista već tijeko izvođenja radova izbjegavati predmetno područje. Pretovarna stanica će biti ograđena ogradom visine 2 m tako da će se spriječiti eventualni ulazak, ozliješivanje i stradavanje divljači unutra prostora pretovarne stanice. 3.2. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA PO PRESTANKU KORIŠTENJA PRETOVARNE

STANICE ,,KUTINA“

Prestanak korištenja predmetnog zahvata nije predviđen. Svaka eventualna promjena u prostoru obuhvata predmetnog zahvata razmatrat će se s aspekta mogućih utjecaja na okoliš u posebnom elaboratu o uklanjanju ili izmjeni zahvata. U slučaju prestanka korištenja predmetnog zahvata, primijenit će se svi propisi iz Zakona o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) kako bi se izbjegli mogući negativni utjecaji na okoliš.

3.3. PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA TIJEKOM AKCIDENTNIH SITUACIJA

Potencijalne nesreće ugrožavaju zdravlje i živote ljudi na gradilištu te mogu uzrokovati i materijalne štete u prostoru. Tijekom izgradnje moguće su povremene, nepredvidive ili slučajne nezgode. Uzroci nesreća mogu biti:

• požari i eksplozije u slučaju nepažljivog ili nestručnog postupanja, • nesreće uzrokovane ''višom silom'' i • pretakanje i prijevoz goriva, uslijed kojeg može doći do izlijevanja sadržaja i

onečišćenja vode i tla.

Ukoliko se poštuju propisani zakoni i pravilnici te predložene mjere zaštite koje onemogućuju ispuštanje štetnih tvari u okoliš, vjerojatnost nastajanja akcidentnih situacija u konkretnim uvjetima svedena je na minimum. Također, provođenjem kontrole te uzimajući u obzir iskustvo radnika, koji će se pridržavati svih uputa i postupaka rada, vjerojatnost negativnih utjecaja na okoliš od ekološke nesreće svodi se na najmanju moguću mjeru.

3.4. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

Predmetni zahvat ne nalazi se u pograničnom području odnosno uzme li se u obzir prostorni smještaj predmetnog zahvata, mogućnost prekograničnih utjecaja se može isključiti.

3.5. KUMULATIVNI UTJECAJI

Kumulativni utjecaji sa postojećim i planiranim zahvatima su isključeni. Kumulativni utjecaji bi se generalno mogli pojaviti uslijed rada i prisustva građevinske mehanizacije odnosno radnih strojeva u vidu prašine, buke, vibracija i kratkotrajnog utjecaja na povećanje prometa. Međutim utjecaji su privremenog karaktera odnosno ograničeni na predmetnu lokaciju pa se ne smatraju značajnim negativnim niti stoga imaju kumulativni efekt. Kako se u bližem području zahvata nalaze odlagalište i reciklažno dvorište kumulativni utjecaji mogu proizaći iz mogućeg povećanja prometovanja motornih vozila, te emisija u zrak kao i buke.



rujan 2021 131/146

Budući da se na lokaciju odlagališta „Kutina“ i danas dovozi miješani komunalni otpad koji se trajno zbrinjava odlaganjem, može se zaključiti kako u odnosu na postojeće stanje neće doći do značajnijeg utjecaj na promet. Naime, povećanim odvajanjem biootpada i ostalih korisnih vrsta komunalnog otpada, povećati će se broj komunalnih vozila s ovim vrstama otpada ali će se smanjiti broj komunalnih vozila koja će dovoziti miješani komunalni otpad na pretovarnu stanicu „Kutina“. Na taj način će posredno emisije buke i emisije u zrak iz prometnog sektora biti u postojećim okvirima bez narušavanja kvalitete zraka i povećanja opterećenja okoliša bukom. Izgradnjom i puštanjem u rad PS „Kutina“ zatvoriti će se postojeće odlagalište čime će se smanjiti i utjecaji koje trenutno ima na okoliš. Kako je pretovarna stanica općenito građevina koja ne daje značajnije emisije u zrak, njen doprinos mogućim kumulativnim utjecajima je također zanemariv. 3.6. SAŽETI OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA ZAŠTIĆENA

PODRUČJA

S obzirom na opseg i karakteristike zahvata te na udaljenost od zaštićenih područja, može se zaključiti da radovi izgradnje i rada predmetnog zahvata neće imati značajan utjecaj na zaštićena područja. 3.7. SAŽETI OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU

MREŽU S POSEBNIM OSVRTOM NA MOGUĆE KUMULATIVNE UTJECAJE ZAHVATA U ODNOSU NA EKOLOŠKU MREŽU

S obzirom na činjenicu da se pretovarna stanica ,,Kutina“ planira izgraditi na prostoru neposredno uz odlagalište otpada ,,Kutina'' koje je sanirano, do kumulativnih utjecaja na područja ekološke mreže neće doći. S obzirom na način rada predmetnog zahvata i lokaciju koja je duži niz godina pod antropogenim utjecajem, ne očekuje se značajan negativan utjecaj izgradnje i/ili rada zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže RH. 3.8. OPIS OBILJEŽJA UTJECAJA

U svrhu što objektivnije procjene značaja utjecaja planiranog zahvata pretovarne stanice „Kutina“, na pojedine sastavnice okoliša, različitim kategorijama utjecaja dodijeljene su ocjene prikazane u nastavku. Tablica 3-9 Ocjene utjecaja zahvata na okoliš

OZNAKA OPIS

-3 Značajan negativan utjecaj

-2 Umjeren negativan utjecaj

-1 Slab negativan utjecaj

0 Nema značajnog utjecaja

1 Slab pozitivan utjecaj

2 Umjeren pozitivan utjecaj

3 Značajan pozitivan utjecaj



rujan 2021 132/146

Obilježja utjecaja planiranog zahvata na pojedine sastavnice prikazane su narednoj tablici.

Tablica 3-10 Obilježa utjecaja planiranog zahvata na pojedine sastavnice okoliša

SASTAVNICA

OKOLIŠA

IZRAVAN/

NEIZRAVAN/

KUMULATIVAN

PRIVREMEN/TRAJAN OCJENA

Zrak

Tijekom

izgradnje izravan privremen - -1

Tijekom

korištenja nema utjecaja - - 0

Klima

Tijekom

izgradnje nema utjecaja - - 0

Tijekom


Tlo

Tijekom


Tijekom


Vode

Tijekom


Tijekom


Krajobraz

Tijekom


Tijekom

korištenja neizravan - trajan -1

Kulturna baština

Tijekom


Tijekom


Bioraznolikost

Tijekom

izgradnje Izravan trajan -1

Tijekom

korištenja Izravan/Kumulativan - trajan -1

Zaštićena područja

Tijekom


Tijekom

korištenja Izravan/kumulativan trajan -1

Ekološka mreža

Tijekom


Tijekom

korištenja Izravan/Kumulativan trajan -1

Buka

Tijekom


Tijekom


Otpad Tijekom




rujan 2021 133/146

SASTAVNICA

OKOLIŠA

IZRAVAN/

NEIZRAVAN/

KUMULATIVAN

PRIVREMEN/TRAJAN OCJENA

Tijekom

korištenja izravan - trajan -1

Promet

Tijekom

izgradnje Nema utjecaja - - 0

Tijekom

korištenja Nema utjecaja - - 0

Ljudsko zdravlje

Tijekom

izgradnje

Nema utjecaja - - 0

Tijekom

korištenja

Nema utjecaja - - 0

Gospodarstvo

Tijekom

izgradnje izravan - trajan 1

Tijekom

korištenja izravan - trajan 1

Lovstvo

Tijekom


Tijekom

korištenja izravan - trajan -1

Na temelju opisa zahvata i analize utjecaja tijekom izgradnje/pripreme i korištenja,

identificirana su obilježja utjecaja i prikazana su u gornjoj tablici. Obzirom na navedeno,

zaključno se može konstatirati da zahvat uz poštivanje propisa, pravila struke pri

izgradnji i primjenom suvremenih standarda rada, neće imati značajno negativan

utjecaj, te se time smatra prihvatljivim za okoliš.



rujan 2021 134/146

4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA

Tijekom sagledavanja mogućih utjecaja, a s obzirom na karakter samog zahvata, nositelj zahvata obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite sukladno zakonskim propisima iz područja gradnje, zaštite okoliša i njegovih sastavnica i zaštite od opterećenja okoliša, zaštite od požara i zaštite na radu, odnosno izrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji te primjeni dobre inženjerske i stručne prakse kako tvrtki prilikom izgradnje, tako i nositelja zahvata prilikom korištenja zahvata. Prilikom izgradnje i rada zahvata Nositelj zahvata ce se pridržavati svih propisa o zaštiti okoliša od kojih su najvažniji:

• Zakon o zaštiti okoliša (''Narodne novine'', broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) • Zakon o zaštiti prirode (''Narodne novine'', broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) • Zakon o prostornom uređenju (''Narodne novine'', br. 153/13, 65/17, 112/18, 39/19) • Zakon o gradnji (''Narodne novine'', br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) • Zakon o održivom gospodarenju otpadu (''Narodne novine'', broj 94/13, 73/17, 14/19,

98/19) • Zakon o vodama (''Narodne novine'', broj 66/19) • Zakon o zaštiti zraka (''Narodne novine'', broj 127/19) • Zakon o zaštiti od buke (''Narodne novine'', broj 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) • Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (''Narodne novine'', broj 14/19) • Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (''Narodne novine'', broj 77/20) • Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora

(''Narodne novine''87/17) • Uredba o standardu kakvoće voda (''Narodne novine'', broj 96/19) • Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija u otpadne vode („Narodne novine“, broj

26/20) • Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima

obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda a („Narodne novine“ br. 3/11)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom (''Narodne novine'', broj 81/20) • Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

(''Narodne novine'', broj 145/04) Analizom mogućih utjecaja izgradnje i korištenja pretovarne stanice „Kutina“ , zaključeno je kako će negativni utjecaji tijekom izgradnje i korištenja biti uklonjeni ili smanjeni na najmanju moguću mjeru pridržavanjem odredbi važeće zakonske regulative i provedbom mjera predviđenih studijsko-projektnom dokumentacijom. U tom smislu ne predlažu se posebne mjere zaštite okoliša. Sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, predlaže se pratiti kvalitetu voda na ispustu iz separatora ulja za obradu oborinske-zauljenih otpadnih voda jednom godišnje na parametre: suspendirane tvari i organske pokazatelji od strane ovlaštenog i akreditiranog laboratorija, odnosno sukladno vodopravnim uvjetima.



rujan 2021 135/146

5. ZAKLJUČAK

Predmet ovog Elaborata zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš je izgradnja pretovarne stanice „Kutina“ kao dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Brodsko-posavske te dijela Požeško-slavonske i Sisačko-moslavačke županije. Predmetni zahvat nalazi se u sklopu parka prirode Lonjsko polje te u sklopu ekološke mreže: POVS HR2000416 Lonjsko Polje i POP HR1000004 Donja Posavina. S obzirom na opseg i karakteristike planiranog zahvata, može se zaključiti da izgradnja i rad pretovarne stanice neće imati značajan utjecaj na zaštićena područja kao niti na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Analiza mogućih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša tijekom gradnje i korištenja, pokazala je da uz poštivanje i pridržavanje projektnih mjera, kao i uz pridržavanje važeće zakonske regulative, neće biti značajnih nepovoljnih utjecaja zahvata na okoliš, odnosno da se utvrđeni utjecaji ocjenjuju prihvatljivim za okoliš.



rujan 2021 136/146

6. LITERATURA

LITERTURNI I INTERNETSKI IZVORI PODATAKA

1. Idejno rješenje PS Kutina (Hidroplan d.o.o., lipanj 2021) 2. Studija o utjecaju na okoliš za gradsko odlagalište ''Kutina'' od strane Rudarsko –

geološko - naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i TEHNO ING d.o.o. (ožujak 2006. godine)

3. Izvješću o praćenju kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske za 2019. godinu (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, listopad 2020),

4. Studija izvodivosti-Idejno rješenje: (IZGRADNJA CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM NA PODRUČJU BRODSKO-POSAVSKE, POŽEŠKO-SLAVONSKE I DIJELA SISAČKOMOSLAVAČKE ŽUPANIJE KROZ PROJEKT REGIONALNOG CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM „ŠAGULJE“)

5. Arkod preglednik, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/ (kolovoz, 2018. godine.)

6. Bioportal – web portal informacijskog sustava zaštite prirode, http://www.bioportal.hr/gis/ kolovoz, 2018. godine)

7. CORINE - Pokrov zemljišta Republike Hrvatske (2012), Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb, http://corine.azo.hr/home/corine, (kolovoz, 2018. godine)

8. Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26. 1. 2010.)

9. Direktiva 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (SL L 206, 22. 7. 1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.)

10. Državni hidrometeorološki zavod, Sektor za hidrologiju http://hidro.dhz.hr/ , (kolovoz, 2018. godine)

11. Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr , (kolovoz, 2018. godine) 12. Državni zavod za statistiku. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.godine,

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm, (kolovoz,2018. godine)

13. ENVI ATLAS OKOLIŠA, http://envi.azo.hr/, (kolovoz,2018. godine) 14. European Commission DG Environment. 2013. Interpretation manual of EU habitats –

EUR 28. 15. Geološka karta Hrvatske, http://webgis.hgi-cgs.hr/gk300/default.aspx , (kolovoz,2018.

godine) 16. Geoportal Državne geodetske uprave (2014), Državna geodetska uprava, dostupno na:

http://geoportal.dgu.hr, (kolovoz,2018. godine) 17. Google maps https://www.google.hr/maps (kolovoz, 2018. godine) 18. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu , http://www.haop.hr/ (kolovoz, 2018. godine) 19. Husnjak, S. (2014): Sistematika tala. Hrvatska sveučilišna naknada. Zagreb. 20. Informacije dobivene na temelju Zahtjeva za pristup informacijama od strane Hrvatskih

voda vezano uz stanje vodnih tijela 21. Jasna Antolović, Emil Flajšman, Alojzije Frković, Marin Grgurev, Marijan Grubešić,

Daniela Hamidović, Draško Holcer, Igor Pavlinić, Marijana Vuković, Nikola Tvrtković (autor i urednik) (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/

http://www.bioportal.hr/gis/

http://corine.azo.hr/home/corine

http://hidro.dhz.hr/

http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm

http://envi.azo.hr/

http://webgis.hgi-cgs.hr/gk300/default.aspx

http://geoportal.dgu.hr/

https://www.google.hr/maps

http://www.haop.hr/



rujan 2021 137/146

22. Jelić, Dušan; Kuljerić, Marija;Koren, Toni ; Treer, Dag; Šalamon, Dragica; Lončar, Mila; Podnar-Lešić, Martina; Janev-Hutinec, Biljana; Bogdanović, Tomislav; Mekinić, Stjepan (autor i urednik) (2012): Crvena knjiga vodozemaca Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

23. Karta potresnih područja Republike Hrvatske, tiskanih u približnom mjerilu 1:800.000, M. Herak, Geofizički odsjek, PMF, Zagreb, 2011.

24. Karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava (2016): (http://korp.voda.hr/) , Hrvatske vode , (kolovoz, 2018. godine)

25. Kartiranje kopnenih staništa RH, Dodatak 6b: Verzija V NKS-a, prosinac 2016, MZOE 26. Krajolik – Sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske (Ministarstvo

prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja & Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 1999.)

27. Martinović, J.: Tla u Hrvatskoj, Zagreb, 2000. 28. Mayer, D.: Kvaliteta i zaštita podzemnih voda, HDZVM, Zagreb, (1993) 29. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, informacijski sustav prostornog

uređenja: https://ispu.mgipu.hr/ , (ožujak 2018. godine) 30. Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P. i Zanella, D. (2006): Crvena

knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

31. Nikolić T. i Topić, J. (ur.) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

32. Okvrina direktiva o vodama (2000/60/EC) 33. Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanje klimatskih promjena u Republici

Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Zagreb, studeni 2013.

34. Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M (2015): Crvena knjiga danjih leptira Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Hrvatski prirodoslovni muzeju, Zagreb, 180 str.

35. Tutiš, V., Kralj, J., Radović, D., Ćiković, D., Barišić, S. (ur.) (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 258 str.

36. Vukelić J., Mikac S., Baričević D., Bakšić D., Rosavec, R. (2008): Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj – Nacionalna ekološka mreža. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

37. Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, 2017.)

38. Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km (u sklopu Podaktivosti 2.2.1.) (studeni Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, studeni 2017.god.).

39. Sedmo nacionalno izvješću i treće dvogodišnje izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, 2018.)

40. Lovišta, MPS: https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/LovisteKarta.aspx?id=475 41. Portal o šumama, Hrvatske šume: http://javni-podaci.hrsume.hr/

http://korp.voda.hr/

https://ispu.mgipu.hr/

https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/LovisteKarta.aspx?id=475



rujan 2021 138/146

42. Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije (Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije, br. 4/01, 12/10 i 10/17 12/19)

43. Prostorni plan uređenja Grada Kutine (Službene novine Grada Kutine, br. 3/04, 7/06, 1/07, 7/09, 9/09, 2/13, 2/16, 1/17, 5/18 i 8/18)

ZAKONODAVNI OKVIR

• Zakon o vodama (''Narodne novine'', broj 66/19)

• Zakon o zaštiti zraka (,,Narodne novine'', br.127/19)

• Zakon o zaštiti od buke (''Narodne novine'', br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18)

• Zakon o zaštiti okoliša (''Narodne novine'', br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18)

• Zakon o zaštiti prirode (''Narodne novine'', br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)

• Zakon o zaštiti od požara (,,Narodne novine'', br. 92/10)

• Zakon o gradnji (''Narodne novine'', br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19)

• Zakon o održivom gospodarenju otpadu (''Narodne novine'', br. 94/13, 73/17, 14/19,

98/19)

• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara(„Narodne novine“, broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20)

• Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (''Narodne novine'', br. 127/19) • Zakon o lovstvu („Narodne novine“ br. 99/18 i 32/19, 32/20) • Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju

njima („Narodne novine“ br. 15/18 i 14/19) • Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima („Narodne novine“ br. 88/14) • Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“ br. 144/13 i 73/16)

• Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže („Narodne novine“ br. 25/20 i 38/20)

• Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016. do 2021. godine (,,Narodne

novine'', br. 66/16)

• Odluka o određivanju ranjivih područja u RH (,,Narodne novine'', br. 130/12)

• Odluka o određivanju osjetljivih područja (,,Narodne novine'', br. 81/10 i 141/15)

• Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima

ekološke mreže (,,Narodne novine'', br. 80/19)

• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (,,Narodne novine'', br. 61/14 i 03/17)

• Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (,,Narodne novine'', br. 77/20)

• Uredba o standardu kakvoće voda (,,Narodne novine'', br. 96/19)

• Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na

teritoriju Republike Hrvatske (,,Narodne novine'', br. 1/14)

• Pravilnik o gospodarenju otpadom (,,Narodne novine'', br. 81/20)

• Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada (,,Narodne novine'', br. 114/15 i 103/18)

• Pravilnik o katalogu otpada (,,Narodne novine'', br. 90/15)



rujan 2021 139/146

• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade

(,,Narodne novine'', br. 145/04)

• Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (,,Narodne novine'', br. 46/08)

• Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (,,Narodne novine'', br. 117/14)

• Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima (,,Narodne novine'', br. 88/14)

• Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (,,Narodne novine'', br. 144/13 i 73/16)

• Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima

ekološke mreže (,,Narodne novine'', br. 25/20, 38/20)

• Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke

mreže (,,Narodne novine'', br. 15/14)

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (,,Narodne novine'', br. 124/06, 121/08, 31/09,

156/09, 91/11, 45/12, 86/13 i 95/15)

• Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (,,Narodne novine'', br. 26/20)

• Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (,,Narodne novine'',

br. 66/11 i 47/13)

• Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima

obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda a

(„Narodne novine“ br. 3/11)

• Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040.

godine s pogledom na 2070. godinu (,,Narodne novine'', br. 46/20)



rujan, 2021. 140/146

Prilog 1

SUGLASNOST ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA

ZAŠTITE OKOLIŠA (Klasa: UP/I 351-02/17-08/04, Ur.broj: 517-03-1-2-18-4,

Zagreb, 06.rujna.2018.)



rujan, 2021. 141/146



rujan, 2021. 142/146



rujan, 2021. 143/146



rujan, 2021. 144/146

Prilog 2

GEODETSKA PODLOGA-POSTOJEĆE STANJE LOKACIJE



rujan, 2021. 145/146



rujan, 2021. 146/146

Prilog 3

SITUACIJA PRETOVARNE STANICE



rujan, 2021. 147/146

ZA OSOBLJE

14

1

2

3

5

6

7

8

9

10

11

12

13

15

16

9684

9685

9686

9687

9688

9690

4

Asfa

ltna

cesta

Nas

ip

Kan

al

Reciklažno dvorište

7.8

ULAZ

KOLNA VAGA

IZLAZ

IZLAZ

10%

BETONSKI

PLATO

PRISTUPNARAMPA

PROSTOR ZA

GLOMAZNIOTPAD

5 PM

USIPNI KOŠ 2

NADSTREŠNICA

5%

5%

2 PM

3.3%

Propust kanala

19.9

25

25.1

11.8

9.9

131.5

91.5

Ispust procišcene vode u kanal

VO

ZGRADA

9689

USIPNI KOŠ 3

NADSTREŠNICA

USIPNI KOŠ 1

NADSTREŠNICA

Separator

Spoj na javnu prometnicu

Spoj na sustav

8.2

1.5

Sabirni bazen za

procjednu vodu

Sabirni bazen za sanitarnu

otpadnu vodu

Parking za osobnavozila

javne vodoopskrbe

97.26

96.68

96.76

96.71

96.70

96.58

96.65

96.87

97.48

97.62

97.69

97.67

97.65

97.47

97.45

97.51

96.6996.09

96.90

96.96

96.99

96.97

97.00

97.04

97.04

96.97

97.03

97.00

96.79

97.07

96.89

97.21

96.91

97.20

97.08

97.28

97.06

97.38

97.19

97.47

97.20

97.54

97.4297.96

98.11

97.48

97.43

97.39

97.96

98.06

98.04

98.04

98.0998.08

98.02

98.12

98.22

98.00

98.20

98.03

98.13

98.06

97.42

97.35

97.56

97.52

97.43

97.51

97.52

97.39

97.42

97.34

97.36

97.36

97.46

97.66

97.50

97.46

97.46

97.28

97.35

97.33

97.30

97.08

97.08

97.17

97.07

97.18

97.21

97.11

97.28

97.35

97.32

97.26 97.60

97.08

97.23

97.15

97.04

96.99

97.01

97.05

97.05

97.02

96.92

96.86

97.02

96.99

97.08

97.14

97.10

97.16

97.31

97.36

97.01

96.88

96.86

96.74

96.81

96.84

96.88

96.77

96.87

96.93

96.83

96.91

96.78

96.79

96.78

96.74

96.73

96.65

96.66

96.72

96.70

96.84

96.80

96.86

96.91

96.95

96.78

96.58

96.65

98.94

99.00

99.02

98.99

99.09

99.13

99.25

99.22

99.24

99.25

99.17

99.19

97.64

97.7297.6396.08

95.8697.5697.56

97.58

97.2897.2897.23

96.0495.9896.97

97.26

97.18

96.7395.75

97.31

96.85

96.51

96.67

96.72

96.74

96.7996.74

96.80

96.66

96.87

97.02

99.00 96.7896.61

96.80

96.81

97.07

97.26

96.63 96.60

96.85

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O ...

Documents