1 Elaborat zaštite izvorišta Plava voda Obrađivač: Decembar 2013. SADRŽAJ UVOD........................................................................................................................4-5 OPĆI PODACI..............................................................................................................6 1. PROJEKTNI ZADATAK..........................................................................................7 2. OVJERENA KOPIJA ZEMLJIŠNO – KNJIŽNOG IZVADKA ZA PODRUČJE I. i II. ZAŠTITNE ZONE IZVORIŠTA...................................................8 3. OPĆE KARAKTERISTIKE SLIVA IZVORIŠTA.............................................9-11 3.1. Osnovna problematika......................................................................................9-10 3.2. Opis izvorišta Plava voda.....................................................................................10 3.3. Sadašnji uslovi zaštite izvorišta.......................................................................10-11 4. GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE SLIVA IZVORIŠTA SA PROSTORNIM MODELOM I VREDNOVANJEM INDEKSA OSJETLJIVOSTI GEOLOŠKIH I HIDROGEOLOŠKIH STRUKTURA U ODNOSU NA POSTOJEĆE I PLANIRANE AKTIVNOSTI U SLIVU IZVORIŠTA.................................................................11-22 4.1. Geološke karakteristike sliva Plave vode........................................................11-15 4.2. Hidrogeološke karakteristike sliva Plave vode...............................................16-17 4.3. Prostorni model sliva Plave vode....................................................................17-18 4.4. Osjetljivost geološko – hidrogeoloških struktura u odnosu na postojeće i buduće aktivnosti u slivu izvorišta.......................................................18-22 5. HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE SLIVA IZVORIŠTA............................23-24 6. VEGETACIONE KARAKTERISTIKE SLIVA IZVORIŠTA.........................24-37 7. KARAKTERISTIKE EROZIONIH PROCESA U SLIVU IZVORIŠTA..............38
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Tabela 6.12. Usporedni prikaz godišnjeg zapreminskog prirasta i godišnjeg obima sječa
Usporedna analiza godišnjeg zapreminskog prirasta i planiranog obima sječa (etata)
pokazuje da je planirani obim sječa u svim kategorijama šuma manji od godišnjeg
zapreminskog prirasta. Pored povećanja drvnih zaliha, ova činjenica ima pozitivanuticaj i na
polivalentne funkcije šuma, među kojima i na vodni režim.
36
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Tabela 6.13. Prosječan stepen sklopa sastojina
Na osnovu utvrđenih prosječnih vrijednosti sklopa šumskih sastojina, pokrivenost tla
krošnjama stabala iznad taksacionog praga (stabla iznad 5 cm prečnika na visini od 1,30 m),
može se zaključiti da su šumske sastojine zadovoljavajućeg sklopa.
Šumske sastojine svojim sklopom značajno utiču na regulaciju vodnog režima zajedno sa
etažom podmladka (stabalca ispod taksacionog praga), te spratom grmlja i spratom
prizemne flore.
Tabela 6.14. Planirana gradnja šumskih putova
Planirana gradnja šumskih putova, tokom uređajnog perioda 2005-2015. godine, u sve tri
gospodarske jedinice čije dijelove površina obuhvata slivno područje izvorišta Plava voda,
je izvan ovog prostora.
Tabela 6.15. Stanje komunikacija i otvorenosti šuma i šumskog zemljišta*
*U prvim kolonama su podaci na dan 31. 12. 2005. godine, a u drugim kolonama, boldirani, su podaci za planirano
stanje na dan 31. 12. 2015. godine.
37
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Iz tabelarnih podataka se uočava povećanje otvorenosti šuma i šumskih zemljišta u sve tri
gospodarske jedinice, čije dijelove površina obuhvata slivno područje Plava voda, u
tekućem uređajnom periodu. Realiziranjem plana otvaranja postići će se dobra otvorenost
šuma i šumskih zemljišta, posebno u g.j. «Gornji Ugar», odnosno u budućnosti nema
potrebe za značajniju izgradnju šumskih putova, kojom prilikom postoje opasnosti
negativnog uticaja na vodni režim.
Skoro 40% površine slivnog područja je pod šumama i aspekta zaštite i regulacije vodnog
režima, šume imaju veliki značaj. Šume djeluju na ravnomjernije oticanje odnosno doticanje
voda. Pod sklopom šumskih sastojina postupnije se otapa snježni pokrivač, listinac u šumi
akumulira vodu, djeluje kao spužva zadržavajući količine vode nekoliko puta veće od
njegove mase, iz kojeg postupno otiče voda a zajedno sa šumskim zemljištem povoljno
utiče i na pročišćavanje vode odnosno na njen kvalitet.
Zato bi prioritet u šumsko uzgojnim planovima trebalo biti pošumljavanje površina šumskih
goleti u slivu.
U tom smislu posebno povoljne okolnosti su sklopljenost šumskih sastojina. Visoke šume
(šume generativnog porijekla) imaju prosječan stepen sklopa između 58-67%, šumski zasadi
(kulture) 44-69% i izdanačke šume (šume vegetativnog porijekla) 51- 71%, što zajedno sa
šumskim podmladkom i prizemnom florom, te mrtvom šumskom prostirkom (listincem)
ima neprocjenljivu vrijednost u regulaciji vodnog režima zemljišta, vodoizvorišta i vodenih
tokova. Iz usporedne analize godišnjeg zapreminskog prirasta i godišnjeg obima sječa (etat)
uočava se da je planirani obim sječa u svim kategorijama šuma manji od godišnjeg
zapreminskog prirasta, što osim povećanja drvnih zaliha, ima pozitivan uticaj i na
polivalentne funkcije šuma, pa tako i na vode odnosno vodni režim.
U planu otvaranja šuma odnosno izgradnje šumskih cesta u uređajnom periodu od 2005-
2015. godine u slivnom području Plave vode ne planira se gradnja, odnosno planirana
otvaranja šumskih kompleksa u sve tri gospodarske jedinice čije dijelove obuhvata ovaj sliv
su izvan njega.
Kod planiranja izgradnje sekundarnih šumskih putova – vlaka, radi privlačenja trupaca na
putove, iste treba formirati sa blagim nagibom, po mogućnosti po izohipsama, izbjegavati
postavljanje vlaka okomito na izohipse, a privlačenje trupaca obavljati po zemljištu
nezasićenom vodom i po snježnom pokrivaču čime će se izbjeći ili jako ublažiti erozioni
procesi a time i spriječiti narušavanje vodnog režima i zagađenja voda.
38
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
7. KARAKTERISTIKE EROZIONIH PROCESA U SLIVU IZVORIŠTA
U slivu Plave vode erozija nije izražena. Pojava povremenih bujičnih vodotoka na južnim
padinama sliva, prema Travniku, uzrokuje povremene pojave osipanja materijala, ali bez
značajnijeg uticaja na izvorište Plave vode. Karta erozije je preuzeta iz elaborata:
„Kvantitativno kvalitativne karakteristike vrela i sliva Plava voda“, Zavod za hidrotehniku
GF u Sarajevu, 1986. godinu.
Slika 7.1. Stanje erozionih procesa u slivu izvorišta Plava voda
Pedološke karakteristike slivnog područja izvorišta
Klima, matični supstrat na kojem su se razvila postojeća tla, zajedno sa geografijom i
geomorfologijom terena su najvažniji pedogenetski faktori.
Tla su proizvod uzajamnog djelovanja pedogenetskih faktora. U brdsko-planinskom
području, u koje spada i sliv Plave vode, najznačajniji činioci obrazovanja tla, njegovog
razvoja i stanja u kome se nalaze, jesu: reljef, klima, geološki (matični) supstrat. Svaki
pedogenetski faktor sastoji se od više elemenata. Tako klima podrazumijeva količinu i
raspored oborina, temperaturu i njene promjene, vlažnost zraka, vjetrove i njihovu jačinu i
dr. Reljef podrazumijeva nadmorsku visinu, ekspoziciju, inklinaciju, ispupčenja, udubljenja
i dr. Matični supstrati su jako različiti (eruptivno, sedimentno i metamorfno stijenje koje se
opet razlikuje po hemijskom i mineraloškom sastavu, načinu i brzini raspadanja i dr.).
Vegetacija se također razlikuje: na šumsku i nešumsku, koja opet ima različite zahtjeve na
tlo, klimu, vodu i hraniva. Uticaj čovjeka također može biti različit.
Bitno je naglasiti da je pri utvrđivanju pedoloških karakteristika u slivu Plave vode uočeno
da nema lokaliteta kod kojih je utvrđen visok sadržaj ukupnih oblika teških metala.
39
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
8. KVANTITATIVNE I KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE VODA
NA IZVORIŠTU U TOKU HIDROLOŠKOG CIKLUSA
8.1. Kvantitativne karakteristike
U okviru kvantitativnih karakteristika izvorišta Plava voda na raspolaganju su podaci
mjerenja u periodu od jula 2009. godine do oktobra 2010. godine, na profilu
„Elektrodistribucija“ i VS Merdani na Lašvi, kao repernoj stanici. Podaci mjerenja vidljivi
su iz tabele 8.1.
Tabela 8.1. Pregled rezultata mjerenja izdašnosti izvorišta u periodu 2009./2010.
Najveći proticaj izmjeren u ljetnom periodu (14.07.2010. god.) iznosio je 2,34 m3/s,
odnosno sa količinom zahvatanja u trenutku mjerenja od 0,136, proticaj je bio 2,48 m3/s.
Najveći proticaji u istražnom periodu 2009.-2010., registrirani su u proljeće i početkom ljeta
2010. godine. Generalna recesija na Plavoj vodi počela je u julu mjesecu. Pored toga,
pojavili su se i zimski minimumi u januaru i februaru, ali zbogizrazitih kiša u tom periodu
nisu bili tako izraženi. Na osnovu prikupljenih podataka i podataka ranijih istraživanja, u
nastavku se daje procjena karakterističnih proticaja izvorišta Plava voda.
40
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Procjena minimalne izdašnosti izvora Plava voda
Procjena minimalne izdašnosti, urađena je korištenjem svih raspoloživih podataka,
prikupljenih tokom istraživanja: 1975., 1984.-1986., te 2009.-2010. godine.
Analizirane su registrirane linije recesije korištenjem obrasca:
Qt = Q0 * e –α(t – t0)
(8.1)
Što je detaljno opisano u elaboratu:“Utvrđivanje izdašnosti i kvaliteta vode izvorišta Plava
voda“, Instituta za hidrotehniku GF u Sarajevu, 2010. godine.
Tabela 8.2. Pregled analiziranih perioda recesije i dobiveni pripadajući koeficijenti (α)
*) Prosječno dnevno zahvatanje sa izvorišta Plava voda za potrebu Travnika (period 1984. – 1986. godina) **) Prosječno dnevno zahvatanje sa izvorišta Plava voda za potrebu Travnika (period 2009. – 2010. godina)
Na osnovu svih analiziranih linija sračunat je prosječan koeficijent recesije koji je poslužio
za procjenu minimalne izdašnosti korištenjem obrasca (8.1). Da bi se na ovaj način
procijenili minimalni 20-godišnji proticaji, treba definirati dužinu beskišnog perioda istog
ranga pojave. U tom smislu, napravljena je obrada beskišnih perioda za KS Zenica, a
korištena je i ranije urađena obrada beskišnih perioda za KS Sarajevo, preuzeta iz dostupne
literature.
Na osnovu statističke obrade beskišnih perioda, iako je obrađeni niz za KS Zenicu relativno
kratak, može se izvući zajednički zaključak da se dužina beskišnog perioda 20-godišnjeg
ranga pojave kreće u rasponu od 37 do 42 dana.
41
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Za procjenu minimalne izdašnosti, analizom linija recesije i statističkom obradom beskišnih
perioda, korišten je obrazac (8.1), gdje je:
Qt – procijenjeni proticaj traženog ranga pojave (20 godina);
Qo – proticaj na početku perioda recesije (ovdje usvojen minimalni godišnji proticaj,
određen iz odnosa sa rijekom Lašvom)-linija odnosa uspostavljena između Plave vode i
rijeke Lašve u periodu recesije;
α – koeficijent recesije;
t-to – beskišni period 20-godišnjeg ranga pojave-
Usvojen je beskišni period u trajanju od t = 38 dana i za Qo jednogodišnji minimalni
proticaj koji je na osnovu dosadašnjih istraživanja određen na opisani način i iznosi 1,01
m3/s.
Na osnovu određenog trajanja beskišnog perioda 20 – godišnjeg ranga pojave, zatim
Prosječan proticaj moguće je preračunati i korištenjem analogije prosječnog oticanja u slivu
Plava voda i slivu rijeke Lašve, odnosno korištenjem prosječnog proticaja rijeke Lašve
dobivenog sistematskim osmatranjem u periodu od 30 godina korigovan odnosom površine
slivova Plava voda i rijeke Lašve, prema obrascu:
* Preuzeto iz studije „Utvrđivanje izdašnosti i kvaliteta vode izvorišta Plava voda“ - Podrška infrastrukturnim projektima na Zapadnom Balkanu TA-BiH-03, Regionalni vodovodni sistem Plava Voda, 2010. godina
57
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Pored navedena dva načina, a zbog nepostojanja pouzdanijih podataka srednje proticaje
izvorišta Plava voda moguće je odrediti korištenjem obrasca:
Psr – prosječne godišnje padavine u slivu = 1250 mm,
η - koeficijent oticanja = 0,62 (usvojen na osnovu iskustava),
F – površina sliva = 85 km2,
T – vrijeme od godinu dana,
pa je:
Analizom dobivenih rezultata, vidljivo je da se najniži srednji proticaj dobiva korištenjem
srednjeg proticaja rijeke Lašve, korigovan odnosom slivnih površina. S obzirom na već
analizirani nepouzdani odnos srednjih i velikih voda izvorišta i rijeke Lašve, može se
konstatovati da je dobiveni rezultat i najnepouzdaniji. Iz tog razloga, a imajući u vidu
procijenjene vrijednosti prosječne, vrlo približne izdašnosti, dobivene korištenjem druga dva
postupka, može se usvojiti prosječna izdašnost oko Qsr ≈ 2,0 m3/s.
Poroznost akvifera, konstatuje se da je na bazi raspoloživih geoloških i hidrogeoloških
karakteristika sliva pukotinsko – kaverozna. Inače, na bazi preovlađujućih hidrogeoloških
odnosa (funkcije stijenske mase), može se konstatovati da akviferski medij Vlašića tj. sliva
Plave vode čine jurski krečnjaci i dolomiti.
U elaboratima koji su dostupni, nije izvršeno posebno bilansiranje podzemnih voda, na
način da su se određivali hidrogeološki parametri, kao što su koeficijent filtracije,
koeficijent transibiliteta i dr., nego je konstatovano da je npr. relacije brzine kretanja
podzemnih voda u akviferu od 200 m/d do 300 m/d, ali figuriraju i vrijednosti i 95,2 do 500
m/d. Kao mjerodavna brzina usvojena je ona od 300 m/d, bitna kod definiranja zona
sanitarne zaštite Plave vode. U odnosu na procjenjenu srednju vrijednost kapaciteta Plave
vode od 2,09 m3/s, minimalni kapacitet je uslovno usvojen od 0,7 m
3/s, a maksimalni 4,0
m3/s.
58
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
10. KATASTAR POSTOJEĆIH I POTENCIJALNIH IZVORA
ZAGAĐENJA NA SLIVU IZVORIŠTA SA PRIKAZOM VRSTE
ZAGAĐENJA , PROCJENOM KOLIČINE ZAGAĐENJA I
VREDNOVANJE INDEKSA ZAGAĐIVAČA
Služba za urbanizam, građenje, katastar i imovinsko pravne poslove općine Travnik, stavila
je na uvid podatke o broju stanovnika i svim aktivnostima na području sliva izvorišta. na
osnovu ovih podataka izvršena je ocjena tereta zagađenja i stepena potencijalne opasnosti
po kvalitet vode na izvorištu.
U slivu nema industrijskih postrojenja i aktivnosti.
Slika 10.1. Prikaz zagađivača u slivu
59
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
1. Stanovništvo *
Granica slivnog područja obuhvata slijedeće mjesne zajednice:
- MZ Karaula - istočni dio
- MZ Potkraj - sjeverni dio
- MZ Šišava - južni dio
- MZ Paklarevo - sjeverni dio Mz Kalibunar – sjeverni dio
- Mz Kalibunar - sjeverni dio
- MZ Stari grad - sjeverni i zapadni dio
- MZ Dolac n/L - sjevero-zaoadni dio
- MZ Mosor - veći sjevero-zapadni dio
- MZ Guča Gora - zapadni dio
- MZ Maline -veći zapadni dio
- MZ Mehurić zapadni dio
- MZ Dub - zapadni dio
Slika 10.2. Mjesne zajednice u slivu Plave vode
* Izvor podataka Služba za urbanizam, građenje,katastar i imovinsko pravne poslove općine Travnik, Dopis broj: 04/23- 1-21-63/10, od 03.12.2010.g.
60
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Područje navedenih mjesnih zajednica je uglavnom nenaseljeno ili vrlo slabo naseljeno
izuzev naznačenih dijelova mjesnih zajednica:
• MZ Šišava: naseljena mjesta: Gornja Šišava, Lužnica i Palež, te turističko naselje
Babanovac: Centar, Babanovac–Istok i Kukotnica, sa velikom brojem vikend kuća,
pansiona i manjih hotela;
• MZ Stari grad–mali broj kuća;
• MZ Mosor–naseljena mjesta: Mosor, Bukovica, Velika Bukovica i Mala Bukovica;
• MZ Guča gora – naselje Radonjići.
Uža granica slivnog područja obuhvata slijedeće mjesne zajednice:
• MZ Potkraj - sjeverni dio
• MZ Paklarevo - sjeverni dio MZ Kalibunar – sjeverni dio
• Mz Mosor - veći sjevero-zapadni dio
• Mz Guča Gora - zapadni dio
• Mz Maline -veći zapadni dio
• Mz Dub - zapadni dio
Ovo područje je vrlo slabo naseljeno (na terenu egzistiraju ovčarske kolibe).
Broj stanovnika navedenih mjesnih zajednica dat je u donjoj tabeli (podaci dobiveni od
mjesnih zajednica).
Tabela10.1. Broj stanovnika po mjesnim zajednicama
U užem slivnom području može se računati sa 280 domaćinstava, odnosno cca. 1.200
stanovnika (MZ Mosor) i eventualno 100 stanovnika (MZ Stari grad).
61
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
2. Turizam
Na području Babanovca zadnjih desetak godina intenzivno se grade turistički objekti i raste
broj turista, naročito u zimskoj sezoni. Područje je na samoj (sjeverozapadnoj) granici sliva
izvorišta Plava voda.
Nema podataka o broju turista. Procjena se može napraviti samo na osnovu podatka o
smještajnim kapacitetima Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona. Kapacitet ležaja
unutar izgrađenih hotela, kao i ležaja u privatnim kućama iznosi oko 8000. Uz pretpostavku
potpune iskorištenosti u zimskoj sezoni na Babanovcu boravi maksimalno oko 8000 turista.
Turističke aktivnosti u obimu u kojem se trenutno provode na području Babanovca nemaju
uticaja na sliva Plave vode.
3. Stočarstvo
Ovo područje je poznato po nomadskom načinu stočarstva. Prije agresije na BiH na širem
prostoru broj ovaca se procjenjivao na 70.000. Danas je taj broj značajno manji.
Evidentiran broj ovaca na području Vlašićkog platoa je: 30.000 ovaca, procjena je da na
ovom području u sezoni boravi 5.000 ovaca.
Slika 10.3. Ispaša ovaca (na lijevoj slici katun)
62
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
4. Kamenolomi-pozajmišta
Obilaskom područja koje obuhvata sliv izvorišta Plava vode, identificirano je nekoliko
kamenoloma-pozajmišta kamenog materijala koji se koriste za posipanje i izgradnju
lokalnih puteva. Nijedan od spomenutih nije trenutno u eksploataciji.
Slika 10.4. Kamenolom (desno deponija kod kamenoloma)
Slika 10.5. Kamenolomi-pozajmišta (lijevo- na putu za toranj Paljenik pored puta na
obroncima Oštirke, desno- na platou Vlašića (cca 1700 m n.m.) u širem reonu Ravni)
63
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
5. Minska područja
U prostornom planu općine Travnik, a na osnovu podataka Civilne zaštite, procijenjeno je
da se oko 12,3% površine općine može svrstati u rizična ili minirana područja. Na narednoj
slici dat je grubi prikaz rasporeda minskih područja unutar sliva Plave vode.*
Slika 10.6. Minska područja na području sliva
* Izvor podataka “Studija ranjivosti prostora Federacije BiH”, Sarajevo 2008. godina
64
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
6. Klizišta
Na pojedinim područjima općine Travnik ima pojava klizišta usljed neplanske sječe šuma,
neadekvatnih iskopa, bespravne izgradnje itd. U okviru Prostornog plana općine Travnik,
preporučena je izrada katastra klizišta za područje cijele općine, na osnovu kojeg bi se
pripremila dinamika sanacije i procijenila potrebna finansijska sredstva. Na osnovu
podataka Civilne zaštite, ucrtane su približne lokacije. Ova karta je preuzeta iz Prostornog
plana i prikazana na narednoj slici.
Slika 10.7. Približne lokacije klizišta na području općine Travnik
7. Identificirane planirane aktivnosti na području sliva
Na osnovu analize planskih dokumenata (Prostorni plan Srednjobosanskog kantona,
Prostorni plan općine Travnik), identificirane su planirane aktivnosti za koje je potrebno
propisati režime rada u skladu sa zahtjevima Pravilnika o zaštiti izvorišta vode za piće, u
slučaju da dođe do njihove realizacije.
Vjetroelektrane
U toku je javni poziv za davanje koncesije za iskorištenje snage vjetra- postavljanje
vjetrenjača na 20 lokacija – svaka lokacija po 5 MW.
Negativni utjecaji na okoliš od postrojenja za iskorištavanje pogonske snage vjetra za
proizvodnju energije se mogu očekivati u fazi njegove izgradnje, fazi korištenja i fazi
65
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
demontiranja. Što se tiče količine predviđenih emisija, može se reći da njihovo određivanje
u fazi izgradnje i demontaže nije od posebnog značaja niti postoje metode kojima se one
određuju. Radi se o standardnim emisijama iz gradilišta koje se ublažavaju primjenom mjera
ublažavanja i prate kroz monitoring program.
Prije početka gradnje, potrebno je prepisati mjere za sprječavanje, odnosno minimiziranje
negativnih uticaja (tokom izgradnje i eksploatacije) za:
• floru i faunu,
• šume i šumsko zemljište,
• zrak i
• vodu (ispuštanje otpadne vode, formiranje procjedne vode i curenje
mašinskog ulja ili tečnog goriva).
Kamenolomi
Procedura davanja saglasnosti od strane Općinskog vijeća Travnik za iskorištavanje kamena
krečnjaka na lokalitetu Kamenjak, sjeverno od naselja Radonjići u MZ Guča Gora (za ovu
lokaciju je data koncesija za istražne radove prije par godina – kroz ovu proceduru urađena
je procjena zaliha kamena i studija uticaja na okoliš).
U studiji uticaja na okoliš bi trebali biti pobrojani svi mogući negativni uticaji na: zrak,
vodu, biljni i životinjski svijet, kao i preporuke za izbjegavanje, odnosno minimiziranje
potencijalnih negativnih uticaja.
„Zoning plan Područje Vlašić“
U okviru projekta "PODRUČJE VLAŠIĆ" - Zoning plan prostorni plan područja posebnih
obilježja - aneks prostornog plana općine Travnik 2003.-2020. godine, obrađeni su
segmenti:
• naseobinske formacije (sistem naselja, urbana područja i građevinski reoni)
iz prostornog plana općine Travnik i prijedlog dopuna istih;
• zone, subzone, područja i areali, sa generalnim i specifičnim namjenama
površina i punktova,
• prijedlog novih skijaških prostora (staze i vertikalni transport)
• prostori za sport, rekreaciju i turističku ponudu u ljetnom periodu, u obuhvatu
“Zoning plana”,
• površine i kapaciteti prethodno urađenih regulacionih planova;
• i dr.
66
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Za potrebe projekta zaštite izvorišta, korištene su karte namjene prostora iz ovog
projekta. (Slika 10.7). Izvršeno je njihovo preklapanje sa kartom granice sliva izvorišta
Plava voda (Slika 10.8).
Slika 10.8. Polazne osnove valorizacije planinskog masiva Vlašić u funkciji razvoja
turizma
Slika 10.9. Planirane aktivnosti u prostoru sliva Plave vode
67
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Neke od planiranih aktivnosti „Zoning plana“ nalaze se dijelom unutar granica sliva. U
slučaju daljih aktivnosti na implementaciji „Zoning plana“, potrebno je kroz Studije uticaja
na okoliš sagledati mogući uticaj ovih aktivnosti na izvorište i predložiti mjere tokom
izvođenja i implementacije.
Proračun ranjivosti podzemnih voda (vidjeti poglavlje 4) je pokazao da područje na
sjevernom obodu sliva Plave vode ima visok stepen ranjivosti. U daljim koracima u
implementaciji „Zoning plana“, trebao bi se uzeti u obzir način izgradnje infrastrukture
vodosnabdijevanja, i naročito odvodnje otpadnih voda budućih turističkih objekata, kako bi
se minimizirao negativan uticaj na podzemne vode razmatranog područja.
11. PREGLED REZULTATA DODATNIH ISTRAŽIVANJA RADOVA
U okviru prethodnih elaborata vršena su i određena dodatna istraživanja koja su se odnosila
na ispitivanje kvaliteta vode, definisanje izdašnosti izvorišta, kao i izvršeno mjerenje brzine
tečenja podzemne vode u akviferu Plave vode.
1. Definiranje brzine podzemne vode
U okviru ovog projekta vršeni su obimni terenski radovi kao što su ispitivanja kvaliteta
sirove vode, definiranja izdašnost izvorišta, te mjerenje brzine tečenja podzemne vode.
Nakon provedenog rekognosciranja terena odabrani su interesantni lokaliteti za ispitivanje
brzine toka podzemne vode. U tom kontekstu, a na osnovu geoloških i morfoloških
karakteristika, te neposredne blizine izvorištu, određen je prostor sistema vrtača u reonu
Komareva brežina. Kao reprezentativna izabrana je vrtača sa veoma izraženom pukotinom
na dnu, u koju je voda ponire bez zadržavanja. Na osnovu toga je ocjenjeno da će se
ubacivanjem boje u ovu vrtaču dobiti veće brzine, čime se ostaje na strani sigurnosti.
Obzirom na izrazito karstifikovan teren tog područja, ubacivanje boje u bilo koju vrtaču
imalo bi za rezultat pojavu boje na izvorištu, ali uz nešto manje brzine podzemnog toka.
Tako je definiranje brzine podzemnog toka na prostoru sliva Plava voda izvršeno bojenjem
ponora-vrtača, locirane u neposrednom zaleđu vrela, na udaljenosti 2,5 km zračne linije.
Spomenuta vrtača-ponor nalazi se između vrha Humac (1.380 m.n.m.) i vrha Komareva
Brežina (1.359 m.n.m.). Tačno mjesto ubacivanja boje locirano je GPS-om i tako određene
koordinate su sljedeće:
X = 4900883, Y = 6474807 i Z = 1272 m.n.m.
68
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Slika 11.1. Lokacija vrtače-ponora gdje je ubačena boja
Eksperiment bojenja obavljen je tako što je količina od 2,5 kg Na-fluoresceina rastvorena u
50 l prethodno napravljenog blagog rastvora NaOH. Povećana bazičnost u vodi omogućava
bolje rastvaranje Na-fluoresceina.
Tako napravljen rastvor trenutno je ispušten u pukotinu lociranu na dnu vrtače, a nakon
toga, u istu pukotinu nasuto je 300 litara čiste vode, da potisne boju prema podzemnom
akviferu. Eksperiment je obavljen 30.06.2010. godine u 14:45 sati. Tokom ubacivanja,
vrijeme je bilo sunčano i toplo. Osmatranje pojave boje vršeno je na izvorištu Plava voda i
Baš bunar. Pojava boje na spomenutim izvorima nije registrirana u periodu osmatranja od
2,5 mjeseca. Iz tog razloga, eksperiment je ponovljen dana 24.09.2010. godine u 13:25 sati,
ubacivanjem 5 kg Na-fluoresceina u istu vrtaču-ponor, na već opisani način. Prilikom ovog
ubacivanja vremenski uslovi su bili vrlo slični kao i tokom prvog eksperimenta. Proticaj na
izvorištu Plava voda iznosio je Q=1,58 m3/s, a na proticaj rijeke Lašve na VS Merdani Q
=5,5 m3/s.
Na osnovu iskustava iz prvog eksperimenta, shvaćeno je da treba povećati količinu boje. Za
pokretanje boje od mjesta ubacivanja prema podzemnoj vodi potreban je kontinuiran doticaj
vode u određenom vremenskom terminu, što ovdje nije bilo moguće osigurati. Za takvo što,
na predmetnoj lokaciji, neophodne su intenzivne i dugotrajnije padavine (dva do tri dana ili
topljenje snijega). Neposredno nakon ovog ubacivanja, registrirano je nekoliko kišnih
epizoda, koje nisu bile značajne ni po intenzitetu, ali ni po trajanju.
Međutim, zasigurno su uticale na pokretanje boje prema podzemnoj vodi. Osmatranje boje
vršeno je ponovo na istim mjestima.
Pojava boje zabilježena je nakon 26 dana, kada su se pojavile nešto intenzivnije padavine.
Međutim, vrlo je važno istaći da se nakon prve pojave, boja u narednim danima povremeno
69
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
pojavljivala i nestajala. Iz intervala pojave boje, zaključeno je da se poslije svake kišne
epizode, nakon pet dana pojavi boja, istina u dosta razblaženom obliku, ali je bilo moguće
identificirati čak i golim okom. Iz mehanizama pojave boje, zaključeno je da zapravo
najduže vrijeme treba čestici vode-boje da sa visine od 1272 m.n.m. dođe do nivoa
podzemne vode. Kiše su u periodu od jednog mjeseca povremeno potiskivale boju
gravitaciono prema podzemnom akviferu, stacionirajući ubačenu količinu u karbonatnim
strukturama. U narednom periodu, svaka kiša isprala je određenu količinu boje, unoseći je u
podzemni akvifer, odnosno vodu izvorišta, što se manifestovalo njenom pojavom pet dana
nakon jačih kiša, u više navrata.
Ako se promatra period od datuma ubacivanja boje do njene prve pojave, može se
konstatovati da se radi o vremenu putovanja boje u trajanju od 26 dana. Međutim, ako se
analiziraju periodične pojave boje pet dana nakon kiše, dobivaju se znatno veće brzine
podzemnog toka.
U narednoj tabeli dat je prikaz rezultata obavljenog bojenja ponora-vrtače u rejonu
Komareva Brežina na udaljenosti 2,5 km od izvorišta.
Tabela 11.1. Pregled rezultata bojenja ponora-vrtače u zaleđu izvorišta na lokalitetu
Komareva Brežina
Usporedno su dati rezultati brzine podzemnog toka, dobiveni računajući vrijeme putovanja
boje od površine terena na koti 1272 m.n.m. do izvorišta i brzine koje su dobivene kada se
analizira vrijeme od pojave kiše do ponovne pojave boje, što je ocijenjeno kao putovanje
boje samo horizontalnom putanjom.
Odnosno, vrijeme putovanja boje kroz podzemni tok od mjesta ulaska u vodu do izvorišta.
Vidljivo je da se radi o dosta velikoj razlici. Samo horizontalna komponenta izmjerene
brzine, odnosno brzina podzemne vode je pet puta veća od brzine koja uključuje i vertikalnu
komponentu putovanja čestice boje, odnosno vode sa površine terena do izvorišta.
70
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
U dostupnoj literaturi Branislav M. Đerković, u svom radu „Geološki-hidrogeološki odnosi
područja srednje Bosne“ (Geološki glasnik – posebno izdanje, knjiga X, Sarajevo 1971.
godine), navodi podatke bojenja na području Vlašića. Boja ubačena u ponor kod sela Ponir,
u koritu Slijepog potoka, a pojavila se nakon 25 dana na vrelu Šantić ispod vrha Stijene
(1181 m n.m.), u slivu rijeke Lašve. Rastojanje od ponora do izvora Šantić iznosi 5 km
zračne linije, a ostvarena brzina kod ovog bojenja iznosi 200 m/dan.
Međutim, bojenje ponora u koritu Slijepog potoka koje opisuje B. Đerković, izvršeno je u
ponoru u kome postoji kontinuirano doticanje. Pored toga, ponor u koritu Slijepog potoka
nalazi se na koti oko 1000 m n.m., a izvor Šantić oko 800 m n.m., iz čega se može grubo
izračunati pad, a koji iznosi I = 4 %. Proticaj na izvoru Šantić u vrijeme bojenja bio je Q=25
l/s.
Bojenje ponora u rejonu Komareva brežina, u neposrednom zaleđu izvorišta Plava voda,
izvedeno je na koti 1272 m n.m., a izvorište Plava voda nalazi se na koti 530 m.n.m. Pad
između ponora i izvora iznosi I = 29,7 %, što je višestruko puta veće od pada između ponora
u koritu Slijepog potoka i izvora Šantić. Treba razlikovati pad dobiven na lokalitetu Ponir-
vrelo Šantić, od pada dobivenog na potezu vrtača Komareva Brežina-Plava voda. Ponor u
koritu Slijepog potoka je mjesto kontinuiranog poniranja voda, a obzirom na visinsku
razliku, sračunati pad između ponora i izvora, ujedno je i pad vodnog ogledala podzemne
vode. Dobiveni pad između ponora-vrtače Komareva Brežina i izvorišta Plava voda od
I=29,7%, ukazuje da postoji neusaglašenost između pada i ostvarene brzine podzemnog
toka, u vrlo sličnoj geološkoj sredini, kao što je i na prostoru Slijepog potoka. U ovom
slučaju nije moguće izračunati pad vodnog lica, odnosno pijezometarske linije na već
opisani način. Trebalo bi posebno analizirati visinsku razliku između kote ponora i nivoa
podzemnih voda na mjestu dodira sa pukotinom koja se na površini završava ponorom-
vrtačom, i visinsku razliku od mjesta ulaska pukotine u podzemnu vodu do kote isticanja na
izvorištu. Obzirom da kota nivoa podzemne vode nije poznata, nije jednostavno porediti
odnos navedenih padova na spomenuta dva lokaliteta i dobivenih brzina. Kako se vrelo
Šantić i Plava voda značajno razlikuju po kapacitetu, za očekivati je pojavu nešto većih
brzina u zaleđu Plave vode, zbog izražajnije provodnosti tog dijela sliva.
U tom kontekstu ostvarena brzina od 95,2 m/dan predstavlja najvjerojatnije minimalnu
brzinu koja se može očekivati u neposrednom zaleđu izvorišta Plava voda u ljetnom periodu
godine. Zasigurno u uvjetima vrlo intenzivnih padavina i topljenja snijega brzina podzemne
vode od mjesta ubacivanja boje u vrtaču-ponor Komareva Brežina do izvora Plava voda je
znatno veća. S obzirom da u tim uvjetima u dužem periodu imamo kontinuirano poniranje.
Mogu se očekivati dosta slične brzine i na drugim dijelovima zone prihranjivanja izvorišta.
Iz tog razloga cijenimo da je moguće usvojiti mjerodavnu brzinu za dimenzioniranje
veličine zaštitnih zona kao prosječnu vrijednost brzina V1 i V2 prezentiranih u Tabela 11.1,
odnosno Vsr = 297,6 ≈ 300 m/dan.
71
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Dobivena brzina od približno 300 m/dan usvojena je kao mjerodavna za određivanje
veličine zaštitnih zona izvorišta Plava voda. Cijenimo da se na ovaj način stalo na stranu
sigurnosti upoređujući usvojenu brzinu sa brzinama podzemne vode na području krša u BiH
koje se kreću od preko 1 cm/s, pa do preko 20 cm/s, ovdje usvojena brzina manja je od
najniže ovdje spomenute i iznosi Vsr = 0,35 cm/s.
Pojavljena boja tokom eksperimenta bojenja bila je veoma razblažena sa koncentracijama
oko 10-7
–10-8
g/m3. To navodi na zaključak da je u pitanju značajna retenziona sposobnost
neposrednog sliva, što potvrđuje i vrlo sporo opadanje izdašnosti izvorišta, ali i spor porast
proticaja nakon dugotrajnih padavina. Kod definiranja veličine zaštitnih zona treba
obavezno razmotriti uspostavljanje zaštitnog pojasa oko vrtača u rejonu Komareve Brežine,
kojim će se odrediti strožiji režim zaštite od neposrednog okruženja, obzirom na dokazanu
direktnu vezu sa izvorištem Plava voda.
Paralelno sa ovom aktivnošću izvršen je proračun ranjivosti podzemnih voda COP metodom
i izrađena je karta ranjivosti. Stepen ranjivosti (osjtljivosti) direktno ovisi o stepenu
karstifikacije i propusnosti površinskog pokrivača, što je slučaj sa područjem sliva Plave
vode.
Obzirom na hidrogeološke karakteristike terena najviši stepen ranjivosti ima zona
neposredno uzvodno od izvorišta, kao i područje Grabove glavice sa veoma izraženom
rasjednom tektonikom, odnosno područje I i II zaštitne zone.
U praksi je uobičajeno da se validacija karte ranjivosti izvrši ubacivanjem obilježivača.
Bojenje ponora u rejonu Komareva brežina, odnosno proračunata brzine tečenja podzemne
vode može se smatrati potvrdom najvišeg stepena ranjivosti u neposrednoj izvorišnoj zoni.
72
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
12. PREGLED OSNOVNIH KARAKTERISTIKA SISTEMA ZA
VODOSNABDJEVANJE ( broj stanovnika, potrebne količine vode,
režim rada sistema i dr. )
12.1. Postojeći sistem vodosnabdjevanja
Prema podacima Prostornog plana Općine za period 2004 -2020., 1991. god. je na području
Općine Travnik živjelo 70.402 stanovnika, a prema podacima Federalnog zavoda za
statistiku iz 2004. godine, ukupan broj stanovnika je bio procijenjen na 51.538.
Prema podacima iz Studije izvodljivosti (2007 god.), koja je uzela u obzir evidenciju
Općinske službe, ukupan broj stanovnika na području općine Travnik je procijenjen na oko
70.000. U općini Travnik trenutno postoje tri preduzeća za snabdijevanje vodom (JKP
“Bašbunar”, JKP „Trebišnjica“ i vodovodno preduzeće za snabdijevanje Vlašićkog platoa).
Javno komunalno preduzeće JKP “Bašbunar” upravlja sa dva sistema
vodosnabdijevanja: za grad Travnik i okolna naselja, te za naselje Turbe. Grad Travnik i
okolna naselja se snabdijevaju vodom iz dva izvorišta: Bašbunar sa kojeg se zahvata oko 45
l/s, te Plava voda sa kojeg se zahvata oko 150-200 l/s. Naselje Turbe se snabdijeva iz
izvorišta Runjići i Goleš, sa kojih se zahvata 5 l/s i 28 l/s, respektivno.
Ukupan broj priključaka u sistemu za grad Travnik i okolna naselja je oko 10.000, a u
sistemu za naselje Turbe je oko 1.500. Procijenjeno je da JKP „Bašbunar“ snabdijeva
vodom oko 25.000 sistemom za grad Travnik, te oko 6.000 stanovnika sistemom za naselje
Turbe, što čini oko oko 45% ukupnog broja stanovnika općine Travnik.
Javno komunalno preduzeće JKP „Trebišnjica” upravlja sistemom vodosnabdijevanja za
naselje Nova Bila i okolna sela. Zahvat je na izvorištu „Trebišnjica“, sa kojeg se zahvata 16
l/s. Područje koje se snabdijeva iz ovog sistema se sastoji od: naselja Nova Bila i sela: donje
Putićevo, dio Nević Polja, dio Ričica i dio Gladnika. Broj stanovnika koji je priključen na
ovaj sistem procjenjuje se na oko 2.500.
Problem kod funkcioniranja ovog sistema je što se trenutno, za snabdijevanje ovih naselja
voda direktno pumpa u distributivnu mrežu. U cilju osiguranja kvalitetnijeg snabdijevanja
vodom područja Nove Bile, pristupilo se proširenju vodovodnog sistema, koje
podrazumijeva odgovarajuće snabdijevanje vodom postojećih potrošača, ali i proširenje
područja snabdijevanja za potrošače koji su locirani na višim dijelovima.
73
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
U tom kontekstu su već izgrađeni, ali nisu pušteni u funkciju, novi rezervoar „Kula“, koji se
smatra glavnim rezervoarom za postojeće i nove potrošače na višim lokacijama (zona oko
500 m n.n), te rezervoar „Radića glavica“ (zona oko 600 m n.m). Sa ovim sistemom je
planirano da se vodom snabdije dodatnih oko 4.000 stanovnika (sela Kula, Ričice, Čifluk,
Gornji Pokrajčići, Brankovac, Prahulje, Perići, Lovići i dio Gladnika i dr.).
Vodovodno preduzeće koje upravlja sistemom za snabdijevanje vodom Vlašićkog platoa. -
Vlašićki plato snabdijeva se vodom sa izvorišta Ugar (15 l/s) i Studenac (0,02 l/s), pri čemu
je planiran zahvat i izvorišta Ugrić. Na području Babanovca (Vlašićki plato) nalazi se oko
570 kuća i 18 hotela i restorana, te je ukupan broj priključaka u 2010 god. procijenjen na
218 za domaćinstva i 8 za pravne subjekte.
12.2. Budući regionalni vodovodni sistem Plava voda
Procijenjeni broj stanovnika u općina koje će se snabdijevati vodom iz regionalnog sistema
je prikazan u donjoj tabeli.
Tabela 12.1. Procijenjeni broj stanovnika
Na bazi dogovora između općina, definirano je da se za potrebe regionalnog vodovoda
zahvata voda sa izvorišta „Plava voda“ u općini Travnik, a zatim glavnim transportnim
vodom dovodi do rezervoara „Putovići“ u općini Zenica. Obzirom da su u ovoj
preliminarnoj fazi dogovora sve općine izrazile interes za sudjelovanje u projektu, planirano
je da regionalni vodovodni sistem uključi odvojke sa glavnog transportnog voda za naselja
Dolac na Lašvi (Gostunj) i Nova Bila u općini Travnik, te odvojke za općine Novi Travnik,
Vitez i Busovaču. Glavni transportni vod od općine Busovača do rezervoara „Putovići“ u
općini Zenica služio bi za opskrbu vodom općine Zenica.
74
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Tokom ovih dogovora sve zainteresirane općine su potvrdile potrebne količine vode na
kraju planskog perioda do 2022 god., koje su ranije bile definirane Studijom izvodljivosti iz
2007. god., kao maksimalne dnevne potrebe koje bi se osigurale iz regionalnog sistema i to:
Tabela 12.2. Potrebne količine vode
Na osnovu navedenog, ukupno projektovano zahvatanje vode sa izvorišta „Plava voda“ za
potrebe regionalnog vodovodnog sistema iznosi 550 l/s.
Značajno je istaći da su trenutno, a kako je to utvrđeno i Studijom izvodljivosti iz 2007.
god., gubici vode u svim vodovodnim sistemima značajni (u većini gradova i preko 40%,
dok su gubici u Travniku i preko 70%), zbog čega trenutna potrošnja vode, te i
procijenjena potražnja za vodom u ovim gradovima ne predstavlja realne potrebe / potražnju
stanovništva.
Trenutna potrošnja vode u vodovodnim sistemima značajno prelazi realne potrebe
stanovništva koji su trenutno snabdjeveni postojećim vodovodnim sistemima. Zbog toga se
za vodovodne sisteme u projektnom području radi na izradi planova redukcije gubitaka, koji
će dati odgovore na pitanje o stvarnim potrebama/potražnji za vodom, ali i planskom
periodu regionalnog vodovodnog sistema Plava voda sa stanovišta gore spomenutih
potrebnih količina vode koje su potvrdile općine kao svoje maksimalne dnevne potrebe, na
kraju planskog perioda do 2022. god.
Prema informacijama dobijenim u Općinama i vodovodnim preduzećima, općine Travnik i
Busovača planiraju, sa navedenim količinama voda iz regionalnog sistema, proširiti usluge
vodosnabdijevanja na područja općina koja trenutno nisu snabdjevena vodom, kao i općina
75
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Zenica, koja uz to, planira vodom snabdjeti i potrošače koji nisu snabdjeveni vodom, a
nalaze se u područjima koje njihov sistem trenutno snabdijeva vodom. Općine Novi Travnik
i Vitez trenutno nemaju u planu korištenje ovih količina za proširenje područja
snabdijevanja.
Trasa glavnog cjevovoda „Plava voda“
U skladu sa izraženim interesom općina učesnica u projektu, da se za trasu regionalnog
sistema vodosnabdijevanja koristi trasa napuštene željezničke pruge „Jajce – Donji Vakuf“,
u konceptualnoj fazi ovog projekta je predložena trasa koja svojim najvećim dijelom u
području lašvanske doline prolazi trupom napuštene željezničke pruge (u daljem tekstu:
trasa iz 2010. god). Trasa polazi od izvorišta „Plava voda“, prolazi kroz općine Travnik,
Vitez i Busovaču i Zenicu i završava na postojećem rezervoaru „Putovići“. Trasa ovog
transportnog voda je od izvorišta „Plava voda“ do lašvanske petlje najvećim dijelom (oko
80 % dužine) položena trupom ili duž napuštene željezničke pruge. U općini Zenica trasa je
jednim dijelom položena pored aktivne pruge „Šamac - Sarajevo, duž lokalnog puta „Doboj
– Kaonik“ i lokalnog puta u selu Janjići, odakle prelazi magistralni put M17 i rijeku Bosnu i
penje se prema rezervoaru „Putovići“. Ukupna dužina trase je oko 33 km.
Polaganjem trase glavnog transportnog voda omogućen je gravitacioni dovod vode sa
izvorišta „Plava voda“ do rezervoara Putovići. Gradnjom regionalnog sistema na ovoj trasi u
značajnoj mjeri bi se izbjegli izgrađeni i naseljeni dijelovi općina, asfaltirane površine, kao i
privatni posjedi. Konfiguracija terena na nekim dijelovima trase uz korito rijeke Lašve u
općini Busovača je takva, da je pojas duž kojeg se polaže cjevovod veoma uzak (trup
napuštene pruge), što bi uzrokovalo otežan rad mehanizaciji i nedostatak mjesta za
odlaganje iskopanog materijala.
76
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
77
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
13. TEHNIČKA ANALIZA IDENTIFIKACIJE KLJUČNIH
HIDRODINAMIČKIH I HIDROGEOLOŠKIH KARAKTERISTIKA
SLIVA IZVORIŠTA SA PRORAČUNOM INDEKSA RIZIKA
ZAGAĐENJA U CILJU ODREĐIVANJA VRSTE I VELIČINE
ZAŠTITNIH ZONA KAO I DEFINISANJE PROSTORNOG
OBUHVATA POJEDINIH ZAŠTITNIH ZONA
Slivno područje izvorišta Plava vode obuhvata plato planinskog masiva Vlašić na
nadmorskoj visini između 1.000 i 1.900 m n.m. Kako su samo mali dijelovi sliva na nižim
kotama, sliv je u morfološkom smislu brdsko-planinsko područje. Najviši vrh u slivu je
Paljenik 1.933 m n.m. Pored Paljenika, još nekoliko vrhova ima nadmorsku visinu od 1.700
do 1.800 m.n.m. Visinska razlika između najviše i najniže tačke iznosi 1.416 m n.m.
Prosječna nadmorska visina u slivu je preko 1.000 m n.m.
Na višim dijelovima sliva, izvan pojasa šuma (iznad 1.300 m n.m.), sliv je degradiran
velikim brojem udolina i vrtača od kojih su neke i izrazite pukotine kroz koje otiču vode
tokom padavina i topljenja snijega. Na dijelovima gdje dominiraju dolomiti, vrtače i doline
su blago zaobljene, a poniranje voda iz njih dosta je usporeno. U dijelovima gdje su
dominantni krečnjaci, prelomni bridovi su oštriji, a vrtače završavaju vidljivom pukotinom
u kojima vode vrlo brzo poniru.
Slika 13.1. Vlašićki plato
Navedene morfološke karakteristike od značaja su za spoznaju mehanizama prihranjivanja
izvorišta, kao i za poduzimanje neophodnih mjera pri zaštiti kvaliteta voda izvorišta.
78
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Geološki supstrat ima vrlo značajnu ulogu u postanku i svojstvima svakog tla. Matični
supstrat se može obrazovati i zadržavati na licu mjesta, «in situ», a može se transportovati i
miješati sa drugim supstratima na veće ili manje udaljenosti. Uticaj matičnog supstrata na
fizička, hemijska i ostala svojstva tla se ispoljava preko mehaničkog i mineraloškog sastava,
slojevitosti itd.
Mineraloški sastav utiče na svojstva tla preko raznovrsnosti minerala i njihovog hemijskog
sastava.
Slojevitost može biti uzrok pojavi određenih specifičnih procesa u tlu. Nanosi drugih
supstrata na ranije formirano tlo mogu izazvati pojavu mnoštva raznih kombinacija u građi
novog profila itd.
U narednoj tabeli prikazani su tipovi tla zastupljeni u slivu Plave vode, površina (u
hektarima) i procentualna zastupljenost u odnosu na podtipove tla, a u nastavku teksta dat je
kratak opis tipova tla koji su zastupljeni u procentu većem od 1%.
Tabela 13.1. Zastupljenost tipova tla u slivu
79
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Sirozemi - Kamenjari – Litosoli
Ova tla spadaju u klasu nerazvijenih tala (A)-R ili A-(C) građe profila, i zauzimaju 3.333,7
ha ili 4,3 % površina na području sliva.
Njihova pojava je posljedica jako nagnutog terena, sa kojeg se uslijed nepovoljnih
klimatskih uslova (erozijom), odnose skoro svi produkti trošenja, čime se onemogućava
intenzivnija akumulacija sitnice i humusa, a time i dalja evolucija u razvijena tla. To su
ogoljele stijene na kojima je stjenovitost veća od 90 %.
Kako su ovo suha staništa to je na njima zastupljena slaba kserotermna vegetacija.
Nalaze se na sjeveroistočnim i jugozapadnim obodima sliva. Ovo su loša poljoprivredna tla
za ratarske i voćarske kulture ali mogu biti dobri prirodni travnjaci.
Spadaju u V i VI kategoriju upotrebne vrijednosti. Obzirom na podložnost eroziji, ne
preporučuje se njihova obrada već držanje vegetacije tokom cijele godine u vidu livade,
pašnjaka ili šumske vegetacije, a poželjno je i terasiranje ovakvih terena.
Kalkomelanosol - Organomineralne crnice (Umbric Leptosols i Mollic
Leptosols)
Ovaj tip tla spada u klasu humusno-akumulativnih tala A-R i A-C građe profila. Prisustvo
krečnjačko-dolomitnog matičnog supstrata, izražen reljef, visoke nadmorske visine, imali su
odlučujući uticaj na razvoj ovog tipa tla. Reakcija tla u H2O se uglavnom kreće u granicama
blago kisele do alkalične. Sadržaj CaCO3 je manji kod Kalkomelanosola. Potrebno je
napomenuti, da su sitni ulomci matične stijene (skelet), koje je teško odvojiti pri
uzorkovanju tla, tako da su uticali na povišene vrijednosti pH kao i utvrđeni sadržaj CaCO3
u ovom tlu. U ovim krečnjačko-dolomitnim crnicama sadržaj humusa je dosta velik.
Prema teksturnom sastavu uglavnom su to ilovaste pjeskulje i pjeskovite ilovače.
Dakle, može se reći da se radi o rahlom tlu, povoljnih svojstava sa aspekta ukorjenjivanja
biljaka. Ukupna poroznost (volumen pora) se kreće preko 50 %, a vrijednost kapaciteta za
vodu je velika preko 50 %, što znači da su ova tla porozna i sa velikim apsolutnim
kapacitetom za vodu. Sa aspekta fizičkih i hemijskih svojstava krečnjačko-dolomitne crnice
bi se mogle označiti kao povoljna tla da nije drugih ograničavajućih faktora (plitkoća
profila, stjenovitost i kamenitost i dr.), zbog kojih ona ipak nisu pogodna za neku
intenzivniju biljnu proizvodnju.
Površina ovih tala u slivu je (20629,3 ha) ili 26,62%.
80
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Na području sliva izdvojeni su Kalkomelanosoli na jedrim krečnjacima i dolomitima i
mermerisanim krečnjacima i nalaze se na područjima, oko Travnika (Srednji brijeg, G.
Čatrnja, Grabova glavica), sjeveroistočnog dijela sliva (Mokri dol, Vijača) područje Male i
Velike Bukovice i na zapadu područje Knežnice.
Kalkokambisol - Smeđe tlo na krečnjacima i dolomitima (Umbric Leptosols,
Eutric Leptosols, Eutric Cambisols)
Ovo tlo spada u klasu kambičnih tala morfološke građe profila A-(B)rz-R. Dubina varira, ali
su to pretežno plitka do srednje duboka tla. Reakcija tla u površinskom horizontu se kreće
od blago kisele do alkalične. Dosta su humozna tla u prvom horizontu ali humoznost naglo
opada sa dubinom tla.
Po teksturnom sastavu površinski horizont spada uglavnom u ilovače. Površinski horizont
leži neposredno na kambičnom horizontu koji je karakteristične smeđe boje, nešto težeg
teksturnog sastava, izraženije strukture i znatno manje humoznosti od površinskog
horizonta. Cijelom dubinom tlo je uglavnom nekarbonatno ili neznatno karbonatno. Prema
fizičkim i hemijskim svojstvima ovo nisu loša tla, ali zbog često izražene površinske
stjenovitosti i kamenitosti, plitkoće tla, te velikih nadmorskih visina na kojima su izdvojena,
ona nisu prikladna za intenzivnu biljnu proizvodnju. Zato se uglavnom koriste kao livade i
pašnjaci, odnosno nalaze se pod vegetacijom koja je već prilagođena danim ekološkim
uslovima. U području sliva ovo tlo dominira sa 51.812,4 ha ili 66,86% ukupne površine
sliva. Nalazi se u centralnom dijelu i pokriva Galicu, plato Vlašića i proteže se prema
jugoistoku (prema Bukovici).
81
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
14. IDENTIFIKACIJA POSTOJEĆIH AKTIVNOSTI PO POJEDINIM
ZAŠTITNIM ZONAMA I NJIHOVA SPECIFIKACIJA U SKLADU SA
ODREDBAMA ČLANA 10. ST. 1-6 VAŽEĆEG PLAVILNIKA
Zakonski okvir
Pravna osnova za utvrđivanje zaštite izvorišta koja se koriste za javno snabdijevanje pitkom
vodom data je u članu 66. Zakona o vodama FBIH. Ovim članom Zakona utvrđeno je da
područje na kojem se nalazi izvorište vode koja se po količini i kvalitetu može koristiti ili se
koristi za javno vodosnabdijevanje mora biti zaštićeno od zagađenja i drugih nepovoljnih
uticaja na zdravstvenu ispravnosti vode ili izdašnost izvorišta. Zaštita se provodi
utvrđivanjem zona sanitarne zaštite čija se veličina, granice, sanitarni režim, mjere zaštite i
drugi uvjeti određuju prema Propisu o načinu utvrđivanja uvjeta za određivanje zona
sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorište.
Nadležnost za utvrđivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera propisana je članom 68
Zakona o vodama FBIH.
U slučaju izvorišta Plava voda, uticajno područje izvorišta je sliv ukupne površine je 80,0
km2, koji se nalazi na teritoriji općine Travnik. Po članu 68 Zakona o vodama FBIH
(stavovi 1. i 2.), zone sanitarne zaštite i zaštitne mjere utvrđuje općinski organ uprave
nadležan za vode, a odluku o zaštiti izvorišta općinsko vijeće.
Bliže odredbe u vezi zaštite izvorišta definira važeći Pravilnik o načinu utvrđivanja uslova
za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno
vodosnabdjevanje stanovništva (Sl. novine FBiH br. 88 od 17.10.2012. god.).
Mjere zaštite u zaštitnim zonama izvorišta provode se tako da se Elaboratom zaštite
izvorišta utvrđuju aktivnosti koje se u pojedinim zaštitnim zonama, kao:
a. Zabranjuju u potpunosti
b. Dopuštaju uz provođenje standardnih mjera zaštite
c. Dopuštaju uz provođenje standardnih i dodatnih mjera zaštite.
Zaštita izvorišta Plava voda vrši se u cilju smanjenja rizika od pojave zagađenja u
podzemnim vodama ili na samom izvorištu, te drugih štetnih uticaja koji mogu nepovoljno
djelovati na kvantitativno-kvalitativne karakteristike i dugoročno održivo korištenje
izvorišta. Zbog toga se uspostavlja odgovarajući režim u uticajnoj zoni oko izvorišta, na
način da se uspostavljaju zone sanitarne zaštite na ovom području, u kojim se propisuju
mjere ograničenja i zabrane izvođenja određenih radova, izgradnje određenih objekata i
obavljanja određenih aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode izvorišta.
82
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Utvrđivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera vrši se u skladu sa uslovima propisanim
Zakona o vodama FBIH, pomenutim Pravilnikom o zaštitnim zonama, te drugim važećim
propisima na teritoriji Federacije BiH. Spomenuti pravilnik detaljno propisuje uslove za
utvrđivanje zaštitnih zona i zaštitnih mjera. Tako su, s obzirom na mehanizam pojave i
način zahvatanja voda, ovim pravilnikom utvrđene četiri vrste izvorišta, i to:
a) izvorišta podzemne vode u akviferima intergranularne poroznosti;
b) izvorišta podzemne vode u kraškim akviferima;
c) izvorišta iz površinskih vodotoka;
d) izvorišta vode iz akumulacija / jezera.
Prema litološkoj građi i tektonskom sklopu terena slivno područje izvorišta Plava voda
predstavlja tipično kraško područje. U ovim krečnjacima je zbog tektonske deformisanosti i
visokog stepena karstifikacije nastala tipična kraška površinska i podzemna hidrografija,
koja uvjetuje kvantitativno-kvalitativni režim vode na izvorištu Plava voda, te time i uslove
zaštite ovog izvorišta. Pravilnik o zaštitnim zonama utvrdio je poseban pristup kod
rješavanja zaštite za ovu vrstu izvorišta, odnosno utvrđivanje četiri zone sanitarne zaštite:
a. I. zaštitna zona (zona sa najstrožijim zabranama i ograničenjima)
b. II. zaštitna zona (zona sa strogim zabranama i ograničenjima)
c. III. zaštitna zona (zona sa umjerenim zabranam i ograničenjima)
d. IV. zaštitna zona (zona sa preventivnim zabranama i ograničenjima)
U skladu sa članom 66. Zakona o vodama FBiH, zaštita izvorišta utvrđuje se općim aktom
(Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće) kojim se propisuje veličina zaštitnih zona, te režim
korištenja prostora na području zaštitnih zona, uključujući ograničenja i zabrane izvođenja
određenih radova, izgradnje objekata i obavljanja aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode
izvorišta. Ovaj režim odnosi se na sva pravna i fizička lica na području zaštitnih zona i ima
za cilj zaštitu i očuvanje kvantitativno – kvalitativnih karakteristika izvorišta i prostora na
području zaštite, kako bi se omogućilo dugoročno održivo korištenje ovih izvorišta za
potrebe snabdijevanja pitkom vodom.
83
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
15. IDENTIFIKACIJA ZAŠTITNIH MJERA PO POJEDINIM
ZAŠTITNIM ZONAMA
Uspostavljanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera vrši se u cilju zabrane ili ograničenja
pojedinih ljudskih aktivnosti, koje mogu ugroziti kvantitativne i kvalitativne karakteristike
izvorišta ili čak njegovu dalju egzistenciju.
Principi uspostavljanja zaštite u kršu uvjetovani su općim karakteristikama kraških izdani,
koje imaju niz specifičnosti po kojima se razlikuju od ostalih vrsta izvorišta. Kraške izdani
formiraju se u krečnjačkim i dolomitnim stijenama različite starosti, kod kojih su
hidrogeološke funkcije uvjetovane tektonskom ispucanošću i stepenom mehaničke i
disolucione karstifikacije. Najčešće dominira pukotinsko-kavernozna poroznost, koja ima za
posljedicu pojavu izdvojenih akumulacija podzemnih voda i nepravilnih puteva tečenja
podzemnih voda, koji su često koncentrirani i veoma brzi. U ovim terenima moguća je
komunikacija podzemnih voda u kršu sa površinskim na mnogo tačaka u slivu, što znatno
usložnjava i uslove zaštite.
S obzirom na prethodno navedene opće karakteristike krša, Pravilnikom o zaštitnim zonama
određeno je da se režim zaštite i kontrole uspostavlja ne samo oko kraškog izvorišta, nego i
na rizičnim tačkama i lokalitetima unutar hidrogeološkog sliva, preko kojih je moguća
direktna komunikacija površinskih sa podzemnim vodama. To se prije svega odnosi na
osobine kraške morfološke oblike, poput ponora i vrtača, ali i na rasjedne zone kod kojih
postoji direktna komunikacija između površine terena i podzemnih voda. Zbog toga se kod
utvrđivanja zaštitnih zona za izvorišta u kršu, zaštita, pored samog izvorišta, usmjerava i na
navedene rizične tačke i lokalitete u slivu.
Za izvorište Plava voda utvrđene su četiri zone zaštite: I zona, II, III i IV zona, čime je
obuhvaćen njen cjelokupni sliv.
U nastavku je pobliže opisan način uspostavljanja pojedinih zaštitnih zona izvorišta Plava
voda i mjere zaštite u svakoj od njih.
Mjere sanitarne zaštite normativno se utvrđuju općim aktom o zaštiti izvorišta, čiji nacrt je
dat u ovom Elaboratu. S obzirom da predstavlja podzakonski akt, mjere iz općeg akta o
zaštiti moraju se ugraditi u i usuglasiti sa različitim planskim dokumentima, koji se izrađuju
u skladu sa različitim općinskim, kantonalnim i federalnim propisima. Ti dokumenti,
između ostalog, uključuju i prostorne, urbanističke i regulacione planove, vodoprivredne
osnove, šumsko-privredne osnove, kao i druge planove na svim administrativnim nivoima,
koji su vezani za korištenje prostora na području zaštitnih zona izvorišta Plava voda.
84
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Obzirom da su sve podloge i proračuni rađeni GIS alatima, u nastavku su za svaku zonu
zaštite date slike obuhvata sa naznačenim tačkama za koje su koordinate date u prilozima.
Na narednoj slici je prikazan sliv Plave vode sa ucrtanim zaštitnim zonama.
Slika 15.1. Zaštitne zone izvorišta Plava voda
Odnos zaštitnih zona izvorišta Plava voda i potencijalnih zaštitnih zona
izvorišta Baš bunar
Vjerovatno će se u budućnosti raditi projekat zaštite izvorišta Baš bunar. Odluka o zaštiti
izvorišta Baš bunar će usloviti djelomičnu izmjenu Odluke o zaštite izvorišta Plava voda u
II zaštitnoj zoni.
Obzirom na blizinu ova dva izvorišta, analiziran je mogući prostorni odnos zaštitnih zona
ovih izvorišta (Slika 15.2). Pretpostavka je da su brzine tečenja podzemne vode iste. Na
osnovu ovih brzina i zahtjeva Pravilnika o načinu određivanja zaštitnih zona, iscrtane su
„grube“ granice I, II i III zaštitne zone za izvorište Baš bunar.
Režim zaštite za Plavu vodu u području III zaštitne zone (zapadni dio prema Baš bunaru) će
zbog uticaja izvorišta Baš bunar, doživjeti određenu korekciju, ali na stranu sigurnosti.
85
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Na narednoj slici prikazan je odnos zaštitnih zona izvorišta Plava voda (zone su obojene) i
izvorišta Baš bunar (granice I, II i III zaštitne zone prikazane su crtkano korespondirajućim
bojama).
Slika 15.2. Preklapanje zaštitnih zona izvorišta Plava voda i orijentacionih zaštitnih zona
izvorišta Bašbunar
I zaštitna zona (zona sa najstrožijim zabranama i ograničenjima)
Područje I zaštitne zone izvorišta Plava voda utvrđuje se u cilju zaštite od direktnog
zagađenja, oštećenja i drugih slučajnih ili namjernih negativnih uticaja. U skladu sa
odredbama člana 5. Pravilnika o zaštitnim zonama, I zaštitna zona izvorišta je zona sa
najstrožijim zabranama i ograničenjima.
Utvrđivanje granica I zaštitne zone vrši se na osnovu uslova propisanih u članu 7. Pravilnika
o zaštitnim zonama. S obzirom na karakterističnu podzemnu i površinsku hidrografiju u
kršu, zaštita je usmjerena ne samo na izvorišni prostor, nego i na ponore, vrtače, rasjede i
druge tačke i lokalitete unutar hidrogeološkog sliva kod kojih postoji direktna komunikacija
između površine terena i podzemnih voda. Zaštitne zone utvrđuju se posebno za izvorište i
svaku od predmetnih tačaka, tako da I zaštitna zona može biti razbijena u vidu više
izolovanih područja (ostrva) unutar slivnog područja.
Prema Pravilniku o zaštitnim zonama, granice I zaštitne zone za izvorišta utvrđuju se na
osnovu vremena tečenja podzemne vode do vodozahvatnog objekta. Tako se za I zaštitnu
zonu izvorišta granica utvrđuje na osnovu vremena tečenja podzemne vode od 24 sata, dok
86
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
je za II zaštitnu zonu potrebno ostvariti vrijeme tečenja od 48 sati. Kada se radi o ponorima i
drugim tačkama i lokalitetima koje je potrebno štititi, granica I zaštitne zone utvrđuje se na
udaljenosti od najmanje 50 metara od izvora. U slučajevima kada nije moguće uspostaviti
ovu granicu na udaljenosti od 50 m, granica mora biti udaljena najmanje 10 metara od
izvorišta koja se štiti.
Navedene odredbe za utvrđivanje granica I i II zaštitne zone veoma je teško ostvariti u
potpunosti u slučajevima kada se radi o kraškim terenima sa izrazitom tektonskom
ispucanošću i visokim stepenom karstifikacije, kao što je u datom slučaju za Plavu vodu.
Imajući u vidu prethodno navedeno, područje I zaštitne zone izvorišta utvrđeno je kao
neposredni prostor oko izvorišta, kojim se vodozahvatni objekat štiti od slučajnog ili
namjernog zagađenja ili oštećenja, a na osnovu 24-satnog tečenja podzemne vode.
Područje I zaštitne zone izvorišta Plave vode obuhvata prostor kao što je prikazano na
narednoj slici. U podlozi je karta 1:1.000. Koordinatne tačke su date u prilogu. (Prilog 1). U
području I zaštitne zone su nepristupačni tereni sa velikim nagibom i sa gusto obraslim
raslinjem. Ograđivanjem neposredne zone izvorišta ne bi se moglo osigurati potreban stepen
zaštite (neovlašten pristup) zoni isticanja vrela. Iz tog razloga je I zaštitna zona definisana
na način kako je to prikazano na donjoj slici. (Slika 15.3).
Slika 15.3. Granica obuhvata I zaštitnu zonu izvorišta Plava voda
87
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Mjere zaštite
Uslovi za utvrđivanje mjera sanitarne zaštite u I zaštitnoj zoni propisani su članom 10.
Pravilnika o zaštitnim zonama. U ovoj zaštitnoj zoni uspostavlja se najstrožiji režim zaštite,
pri čemu se ne dozvoljavaju nikakve aktivnosti koje nisu u vezi sa radom vodnih objekata za
vodosnabdijevanje. Zbog toga se na području I zaštitne zone izvorišta mogu nalaziti samo
objekti i oprema koji su neophodni za rad izvorišta.
Osim ovih objekata, na ovom području zaštite mogu se uz primjenu propisanih mjera zaštite
graditi ili nalaziti i drugi vodoprivredni objekti, kao što su vodozahvatni objekti, rezervoari,
pumpne stanice, trafo-stanice, administrativni objekti, prilazni i unutrašnji putevi i drugi
objekti koji su neophodni za rad sistema za vodosnabdijevanje. Rad svih vodnih i drugih
objekata na izvorištu, kao i njima pripadajuće opreme, mora se obavljati uz primjenu
propisanih mjera zaštite, kako ne bi došlo do ugrožavanja izvorišta tokom rada u normalnim
i vanrednim situacijama. Kako bi se spriječio neovlašten ulazak na područje I zaštitne zone i
osigurala najstrožija kontrola ovoga prostora, propisuje se da se I zaštitna zona mora na
odgovarajući način ograditi, kako bi se spriječio pristup neovlaštenih osoba.
Oko zahvatne građevine, uključujući i pumpnu i hlornu stanicu (nizvodno od brane) postoji
ograda. Obzirom da se cijela I zona mora ograditi, pretpostavka je da će se sa nizvodne
strane brane, dijelom iskoristiti postojeća ograda. Područja I zaštitne zone izvorišta se pored
ograde može osigurati i drugim mjerama fizičke zaštite i osiguranja, što prvenstveno
uključuje čuvarsku službu na izvorištu, te alarm i druge mjere zaštite, ukoliko se to ocijeni
potrebnim. Područje I zaštitne zone izvorišta mora biti na odgovarajući način obilježeno,
kako bi građanstvo moglo znati da je pristup ovoj zoni izričito zabranjen. Tabla kojom se
obilježava I zaštitna zona mora biti postavljena kod ulaza u zaštićenu zonu. Na tabli se
upisuje upozorenje o strogoj zabrani neovlaštenog pristupa, zatim naziv izvorišta i zaštitne
zone, naziv preduzeća koja upravljaju objektima, te broj dežurnog telefona za hitne
slučajeve.
Pristup I zaštitnoj zoni izvorišta dozvoljen je samo ovlaštenim osobama, i to:
• zaposlenicima koje odredi komunalno/javno preduzeće koje upravlja
vodnim objektima, uključujući osobe koje stalno ili povremeno rade
na objektima unutar ove zone;
• nadležnim inspekcijskim organima u toku vršenja redovnih ili
vanrednih kontrola izvorišnog prostora;
• ostalim licima, ali samo uz posebno odobrenje komunalnog/javnog
preduzeća koje upravlja vodnim objektima
88
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Sva navedena lica moraju posjedovati odgovarajuće propusnice kako bi mogla pristupiti
unutar prostora I zaštitne zone. Vrste propusnica i uslovi njihovog izdavanja utvrđeni su
općim aktima komunalnog/javnog preduzeća.
Unutar područja I zaštitne zone nije dozvoljeno odvijanje bilo kakvih aktivnosti, osim onih
vezanih za pružanje usluga vodosnabdijevanja, a koje se odnose na normalan rad i
održavanje sistema za vodosnabdijevanje. I ove aktivnosti moraju se odvijati na način da ne
dođe do štetnih uticaja na izvorište. Ova zaštita mora se osigurati odgovarajućim projektnim
rješenjima, kvalitetom izvođenja i održavanja objekata i odgovarajućim procedurama rada
na izvorištu.
U skladu sa članom 10. Pravilnika o zaštitnim zonama, u I zaštitnoj zoni izvorišta
izuzetno se dopušta obavljanje slijedećih aktivnosti:
• nekomercijalni uzgoj trave, pri čemu nije dozvoljena upotreba đubriva
i drugih agrotehničkih sredstava;
• provođenje kanalizacije i drugih instalacija, koje služe za normalan
rad objekata za vodosnabdijevanje, u kom slučaju je odgovarajućim
projektnim i izvođačkim rješenjima potrebno osigurati da te instalacije
ne mogu ugroziti izvorište (vodonepropusna kanalizacija).
S obzirom na pozitivnu ulogu koju ima na stabilizaciju tla, smanjenje erozije i kapacitet
uklanjanja zagađenja, travna vegetacija je ne samo dopuštena, već i poželjna na području I
zaštitne zone izvorišta. Pored trave, poželjan je i uzgoj višeg rastinja, ali samo onoga koje
ima vezani i plitki korijen. Ovaj uzgoj trave i višeg rastinja ne može imati komercijalni
karakter, već se vrši isključivo u funkciji poboljšanja zaštite izvorišta. Pri uzgoju trave i
rastinja izričito se zabranjuje upotreba prirodnog i vještačkog đubriva, hemijskih sredstava
za zaštitu od biljnih i životinjskih štetočina, kao i drugih agrotehničkih mjera koje mogu
imati štetno dejstvo na izvorište.
Odredbama člana 10. Pravilnika o zaštitnim zonama dopušteno je i provođenje, i to
vodonepropusne kanalizacije i drugih instalacija, ali samo ukoliko ove služe za normalan
rad objekata za vodosnabdijevanje. Nije dopušten prolaz preko područja I zaštitne zone onih
instalacija koje služe za rad objekata izvan ovoga područja. Instalacije koje se nalaze na
području ove zaštitne zone potrebno je propisno projektovati i izvesti, a u toku eksploatacije
neophodno ih je pravilno održavati i vršiti redovan monitoring, kako ne bi došlo do
ugrožavanja izvorišta.
89
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
II zaštitna zona (zona sa strogim zabranama i ograničenjima)
Područje II zaštitne zone izvorišta obuhvata prostor od vanjske granice I zaštitne zone
izvorišta do granice utvrđene na bazi vremena tečenja podzemne vode od 48 sata. Ova
granica utvrđena je na osnovu izmjerenih brzina tečenja podzemne vode. Bojenjima je
utvrđeno da su brzine podzemne vode 300 m/dan. U II zoni je i pećina koja se nalazi cca
600 metara sjeveroistočno od izvorišta. Obzirom na blizinu izvorišta, potrebno je na ulazu u
pećinu kao zaštitnu mjeru ugraditi rešetku (vrata od kvadratnih željeznih profila), koja
onemogućava pristup bez nadzora.
Na narednoj slici prikazana je granica II zaštitne zone izvorišta, a koordinatne tačke granice
su u prilogu.
Slika 15.4. Granica II zaštitne zone izvorišta
Ukupna površina II zaštitne zone iznosi 50,38 ha, dok je obim ovoga područja 2.966 m.
Na području II zaštitne zone uspostavlja se nešto blaži režim korištenja prostora nego što je
to slučaj u I zaštitnoj zoni, ali su ograničenja izvođenja radova, izgradnje objekata i
obavljanja aktivnosti još uvijek veoma stroga. Ograničenja koja važe za II zaštitnu zonu
utvrđena su u članu 10. Pravilnika o zaštitnim zonama. Na području ove zone generalno se
primjenjuju zaštitne mjere koje važe i za I zaštitnu zonu, odnosno važi zabrana obavljanja
90
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
aktivnosti koje nisu u direktnoj vezi sa normalnim radom i održavanjem sistema za
vodosnabdijevanje. Izuzetno se dopušta da se, uz primjenu odgovarajućih mjera kontrole, u
ovoj zoni obavljaju slijedeće aktivnosti:
• Nekomercijalni uzgoj trave, pri čemu se za razliku od I zaštitne zone dozvoljava upotreba
prirodnog i vještačkog đubriva, ali samo u obimu kojim se ne ugrožava kvalitet vode na
izvorištu Plava voda. Vrste i količine đubriva koje se mogu aplicirati bez uticaja na izvorišta
se u ovom slučaju utvrđuju posebnim istraživanjem (vodonepropusna kanalizacija).
• Provođenje kanalizacije i drugih instalacija, koje služe za normalan rad objekata za
vodosnabdijevanje, u kom slučaju je odgovarajućim projektnim i izvođačkim rješenjima
potrebno osigurati da te instalacije ne mogu ugroziti izvorište.
• Kretanje stanovništva bez ograničenja i kontrolisane rekreativne aktivnosti, pri čemu nije
dozvoljena izgradnja sportskih i rekreacionih objekata. U II zaštitnoj zoni su, pored
normalnog kretanja stanovništva, dozvoljene i kontrolisane rekreativne aktivnosti, ali samo
u obimu u kojem se ne ugrožava kvalitet vode na izvorištu.
Tako je dozvoljena izgradnja staza za šetnju, džoging i vožnju bicikala, parkova za šetnju i
sjedenje i sl., ali se ne dozvoljava izgradnja bilo kakvih sportskih ili rekreacionih objekata
otvorenog ili zatvorenog tipa, posebno onih na koje dolaze posjetioci i gledaoci u većem
broju.
• Održavanje postojećih objekata, pri čemu nije dozvoljena promjena njihove namjene.
Propisnim održavanjem se obezbjeđuje pravilno funkcionisanje postojećih objekata, što je
naročito bitno za prihvat i odvodnju otpadnih voda i uklanjanje čvrstog otpada. Pod
održavanjem se ne smatraju zahvati kojima se mijenja namjena objekata ili kojima se vrši
njihovo proširenje.
Na području II zaštitne zone je tokom izrade ovoga projekta registrovan jedan broj objekata
koji ne potpadaju pod prethodno navedene odredbe. To se prije svega odnosi na naselje
Tepedžik. Na ovim objektima obavezno je provođenje određenih mjera sanacije, što
prvenstveno podrazumijeva izvođenje vodonepropusne kanalizacije u cilju prikupljanja
sanitarnih otpadnih voda i oborinskih voda i njihovo odvođenje van sliva izvorišta. Zbog
negativnog uticaja objekata za uzgoj stoke i peradi na izvorište, u II zaštitnoj zoni je
obavezno uklanjanje ovih objekata ukoliko postoje u trenutku donošenja općeg akta o zaštiti
izvorišta.
91
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
III zaštitna zona (zona sa umjerenim zabranama i ograničenjima)
Područje i granice III zaštitne zone kraških izvorišta utvrđuju se u skladu sa uslovima iz
člana 7. Pravilnika o zaštitnim zonama . Tako je stavom 2. ovoga člana utvrđeno da granica
III zaštitne zone izvorišta predstavlja liniju od koje je podzemnoj vodi potrebno 10 dana do
ulaska u vodozahvatni objekat. Stoga je područje III zaštitne zone utvrđeno na osnovu
vremena tečenja podzemne vode od 10 dana, tako da je granica ove zone postavljena na
udaljenosti od oko 1.200 metara od vodozahvatnog objekata izvorišta. Obzirom na usvojenu
brzinu tečenja podzemne vode, ispunjen je i kriterij vremena toka podzemne vode od
granice III zaštitne zone do ulaza u vodozahvat (10 dana tečenja).
Osim područja oko samog izvorišta, III zaštitnom zonom štite se i ponori, vrtače, rasjedi i
druge tačke i lokaliteti u slivu preko kojih može doći do direktnog zagađenja. S obzirom na
karakter okršenosti slivnog područja izvorišta, nemoguće je zaštititi na ovaj način sve vrtače
u slivu zbog njihovog broja.
Stoga je uspostavljanje III zaštitne zone usmjereno na najznačajnije identifikovane ponore-
vrtače za koje su bojenjima pokazane veze sa izvorištem, a koja je i najbliža izvorištu.
Na narednoj slici prikazani su ovi ponori sa ucrtanom granicom III zaštitne zone.
Slika 15.5. III zaštitna zona-vrtača-ponori
92
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Osim ovih ponora uspostavom III zaštitne zone štiti se i područje istočno od samog izvorišta
(Slika 15.6), a obzirom na morfološku strukturu koja gravitira prema izvorištu Plava voda i
kao takva je bitna odrednica za definiranje slivnog područja. Rasjedna tektonika je veoma
izražena i koncentracija rasjeda je lepezasto formacijski orijentirana prema izvorištu.
„Potrgana“ flišna sredina u kombinaciji sa rasjednom tektonikom, a obzirom na postojanje
seoskih naselja u blizini izvorišta, uvjetovala je odluku da se ovo područje zaštiti mjerama
propisanim za III zaštitnu zonu.
Slika 15.6. III zaštitna zona-rasjedna zona
Ukupna površina III zaštitne zone u slivu iznosi 392,42 ha. Koordinate karakterističnih
tačaka III zaštitne zone izvorišta date su u prilogu.
Mjere zaštite
Na području III zaštitne zone provode se mjere ograničenog režima zaštite, koje
imaju za cilj zaštitu izvorišta od direktnog bakteriološkog i hemijskog zagađenja i
drugih štetnih uticaja koji mogu imati negativne posljedice po izvorište. Utvrđivanje
režima zaštite u ovoj zoni vrši se u skladu sa uslovima iz člana 7. Pravilnika o
zaštitnim zonama.
Na području III zaštitne zone izvorišta zabranjeno je izvođenje radova, izgradnja
objekata i obavljanje aktivnosti koje mogu zagaditi vode izvorišta, a naročito
slijedeće aktivnosti:
• izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti koje nisu
dopuštene na području II zaštitne zone;
93
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
• izgradnja novih naselja i izgradnja i rad kanalizacije, osim ako vodonepropusnost
kanalizacionih vodova nije osigurana i kontrolirana;
• izgradnja i nekontroliran rad sportskih i rekreacionih objekata bez vodonepropusne
kanalizacije;
• formiranje gradilišta i gradilišnih naselja bez sanitarija i vodonepropusne kanalizacije;
• izgradnja i eksploatacija izvorišta i bunara koji se ne koriste za javno vodosnabdijevanje;
• odlaganje svih vrsta čvrstog otpada i izgradnja deponija, uključujući sanitarne deponije;
• izgradnja i rad industrijskih i zanatskih pogona;
• izgradnja i rad željezničkih i ranžirnih stanica i terminala i autobusnih stanica, ukoliko
nisu poduzete posebne mjere kojim se sprečava zagađivanje izvorišta;
• izgradnja i korištenje skladišta rastvorljivih materija opasnih i štetnih za vodu;
• izgradnja i rad stočnih i peradarskih farmi, osim uzgoja do 10 grla krupne
stoke i peradi u individualnim domaćinstvima za vlastite potrebe ako je izgrađena i pravilno
radi vodonepropusna kanalizacija, odnosno vodonepropusne septičke jame;
• izgradnja i eksploatacija cjevovoda za transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih
opasnih tečnosti;
• cestovni transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih materija;
• izvođenje istražnih bušotina za naftu, zemni plin i druge opasne i štetne materije, kao i za
mineralnu vodu;
• eksploatacija mineralnih sirovina;
• eksploatacija šljunka;
• sječa šume, osim uzgojno-sanitarnih mjera;
• druge aktivnosti za koje se utvrdi da mogu imati negativne posljedice za izvorište.
Izgradnja novih naselja i izgradnja i rad kanalizacije. Na području III zaštitne zone nisu
dozvoljene intenzivne komunalne aktivnosti. Zbog toga se u ovoj zaštitnoj zoni zabranjuje
izgradnja novih naselja.
Za postojeća naselja Mala Bukovica, Velika Bukovica, Guča Gora, Mosor i dijelom Maline
potrebno je izgraditi (ako nema) kanalizacioni sistem. Sistem odvodnje i tretmana otpadnih
voda predvidjeti u području van sliva Plave vode, obzirom da se ni u trećoj zaštitnoj
izvorišnoj zoni ne smiju graditi postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Kompletan sistem odvodnje i postrojenje za tretman otpadnih voda provesti u pravcu naselja
Mosor.
94
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Nije dozvoljena izgradnja novih groblja i proširenje postojećih, osim kada se nalaze u
područjima koja izgrađuju hidrogeološki nepropusne formacije. Postojeće groblje u drugoj
zaštitnoj zoni nije dozvoljeno proširivati.
Izgradnja i nekontroliran rad sportskih i rekreacionih objekata bez vodonepropusne
kanalizacije. Na području III zaštitne zone izvorišta dozvoljava se izgradnja i rad sportskih i
rekreacionih objekata, ali isključivo uz izgradnju vodonepropusne kanalizacije. To nije i
dovoljan uslov za rad ovih objekata, jer se kontrolom mora osigurati da ovi objekti budu u
saglasnosti i sa drugim zaštitnim mjerama, koje važe za III zaštitnu zonu.
Formiranje gradilišta i gradilišnih naselja dozvoljeno je na području III zaštitne zone
izvorišta samo ukoliko su pravilno projektovane i izvedene sanitarne instalacije i
obezbijeđena vodonepropusnost kanalizacije. Kako je zabranjena izgradnja novih naselja u
III zaštitnoj zoni, ova mjera zabrane odnosi se na gradilišta koja se otvaraju za izgradnju
drugih vrsta objekata. Pri definiranju vrsta objekata koji se mogu graditi, moraju se
poštovati i sve druge mjere zaštite koje su propisane za III zaštitnu zonu.
Izgradnja i eksploatacija izvorišta i bunara koji se ne koriste za javno vodosnabdijevanje
nije dozvoljena unutar III zaštitne zone. Objekti za zahvat vode koja se koristi kao tehnička i
tehnološka voda obično se ne štite zaštitnim zonama niti se uspostavlja režim zaštite, što
najčešće ima za posljedicu nezadovoljavajućih sanitarnih uvjeta na tim objektima. Zbog
značajne potencijalne opasnosti koja se u tom slučaju javlja po izvorišta podzemnih voda u
kraškim izdanima, ove aktivnosti se ne dozvoljavaju u blizini izvorišta Plava voda.
Odlaganje svih vrsta čvrstog otpada i izgradnja deponija zabranjuju se u III zaštitnoj
zoni izvorišta. Ova zabrana odnosi se i na sanitarne deponije, a posebno na “divlje”
deponije, na kojima se vrši nekontrolisano odlaganje čvrstog otpada. Na deponijima uslijed
anaerobnog raspadanja biorazgradivog čvrstog otpada, dolazi do stvaranja filtrata čiji sastav
varira, ali koji najčešće ima povećan sadržaj nitrata, hlorida (i do 55.000 mg/l) i sulfata,
povećan BPK5 (do 7.400 mg/l) i HPK (do 12.900 mg/l), a u filtratu je moguće i prisustvo
patogenih mikroorganizama. Koncentracije zagađivača u filtratu variraju zavisno od
količine vode, koja se sa površine terena i iz podzemne izdani infiltrira u tijelo deponije, ali
često mogu da budu 5 do 10 puta veće od koncentracija u komunalnim otpadnim vodama. I
pored primjene propisanih tehničkih mjera izgradnje i odlaganja, sanitarne deponije također
predstavljaju veliku potencijalnu opasnost po vodne resurse, jer filtrat može nekontrolirano
procuriti do podzemnih voda i zagaditi ih. S obzirom da filtrat sadrži bakteriološko,
biološko i hemijsko zagađenje, to se deponije čvrstog otpada a posebno divlja odlagališta ne
95
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
mogu dopustiti u III zaštitnoj zoni. Na području III zaštitne zone trenutno nema
registrovanih divljih odlagališta čvrstog otpada. Zbog uobičajene prakse odlaganja otpada
na neprimjeren način, potrebno je provoditi stalne mjere inspekcijske kontrole područja III
zaštitne zone, kako bi se na vrijeme uočilo i spriječilo eventualno formiranje divljih
deponija.
Izgradnja i rad industrijskih i zanatskih pogona. Na području III zaštitne zone izvorišta
Plava voda zabranjena je izgradnja i rad industrijskih i zanatskih pogona koje su
Pravilnikom o zaštitnim zonama utvrđene kao nečiste, dok je na području III zaštitne zone
uveden strožiji režim zaštite, koji podrazumijeva zabranu izgradnje i rada svih industrijskih i
zanatskih pogona, uključujući i one sa “čistom” tehnologijom. Premda industrije i zanatski
pogoni sa čistim tehnologijama ne ispuštaju otpadne vode sa opasnim i štetnim materijama,
njihove otpadne vode mogu imati veoma raznolik kvalitet; od otpadnih voda opterećenih
praktično samo termičkim zagađenjem (kotlovnice), do otpadnih voda sa organskim i
suspendovanim materijama i sl. S obzirom da se III zaštitnom zonom izvorišta štite od
direktnog hemijskog zagađenja, to se u ovoj zaštitnoj zoni ne dozvoljava izgradnja i rad bilo
kakvih novih industrija i zanatskih pogona. Na području III zaštitne zone izvorišta ne
postoje navedeni objekti, niti prema raspoloživim informacijama postoje planovi za njihovu
izgradnju.
Izgradnja i rad željezničkih i ranžirnih stanica i terminala i autobusnih stanica
zabranjuju se u III zaštitnoj zoni, u skladu sa uslovima iz člana 7. Pravilnika o zaštitnim
zonama. Ukoliko su, preduzete posebne tehničke i druge mjere kojim se sprečava
zagađivanje izvorišta, izgradnja i rad ovih objekata su dozvoljeni. Na području III zaštitne
zone izvorišta ne postoje navedeni objekti, niti prema raspoloživim informacijama postoje
planovi za njihovu izgradnju.
Izgradnja i korištenje skladišta rastvorljivih materija opasnih i štetnih za vodu mogu da
dovedu do direktnog hemijskog zagađenja izvorišta, sa dugoročnim negativnim
posljedicama po kvalitet vode. Ove hemikalije veoma su opasni zagađivači, jer zagađuju u
veoma malim koncentracijama, a njihovo dejstvo je veoma dugotrajno.
Naprimjer, 1 m3 tekućih naftnih derivata može da uništi 1.000.000 m
3 vode za piće, a gorak
ukus po nafti ostaje u podzemnoj vodi i preko 10 godina. Dubina prodiranja naftnih derivata
u podzemnu izdan može da iznosi i više stotina metara. Tako kerozin u laporcu prodire do
30 m, ulje u pijesku do 150 m, ulje u šljunku do 250 m, nafta u šljunku do 800 m, a benzin u
šljunku čak i do 3 km. Ove materije se filtriranjem veoma teško uklanjaju, što znači da sa
površine tla veoma lako prodiru do podzemne vode. Pri tečenju podzemne vode može,
96
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
zavisno od tipa hemikalije, doći do pojave difuzije, zbog čega hemijsko zagađenje putuje
brže od same podzemne vode. Iz navedenih razloga se ove aktivnosti izričito zabranjuju u
III zaštitnoj zoni izvorišta. Uvidom na terenu, uočeno je da na području III zaštitne zone
ovih izvorišta ne postoje ovakva skladišta, uključujući i benzinske pumpe.
Izgradnja i rad stočnih i peradarskih farmi nisu dozvoljeni u III zaštitnoj zoni. Stočne i
peradarske farme proizvode veliko zagađenje organskim materijama koje nastaje od
životinjskih izlučevina ili produkcije stajnjaka, gnojovke i osoke. Tako, naprimjer, jedno
grlo krupne stoke (goveče) proizvodi opterećenje od 0,83 ekvivalentnih stanovnika (ES),
grlo sitne stoke (tele, ovca, koza) 0,08 ES, dok 100 pilića proizvodi opterećenje otpadne
vode od 1 ES. Pored toga, velika produkcija đubriva i nutrijenata, te mogućnost unošenja u
vodu patogenih mikroorganizama animalnog porijekla, dodatno povećavaju opasnost od
stočnih i peradarskih farmi po izvorišta podzemne vode. U uslovima koji vladaju kod nas,
kada ne postoji zadovoljavajući tretman otpadnih voda i skladištenje i odlaganje prirodnog
đubriva, stočne i peradarske farme predstavljaju ozbiljne zagađivače, pa im nije dopušteno
da rade na području III zaštitne zone. Izuzetak od ove zabrane predstavlja uzgoj do 10 grla
krupne stoke i uzgoj peradi u individualnim domaćinstvima za vlastite potrebe tih
domaćinstava, ako je izgrađena i pravilno radi vodonepropusna kanalizacija, odnosno
vodonepropusne septičke jame. U trenutku izrade ovoga projekta, na području III zaštitne
zone izvorišta postoji mala farma (zona ponora-vrtača). Ako ova farma ima odgovarajuće
dozvole, potrebno je tehničkim mjerama osigurati zahtijevani stepen zaštite za III zaštitnu
zonu izvorišta.
Izgradnja i eksploatacija cjevovoda za transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i
drugih opasnih tečnosti ne dopušta se u III zaštitnoj zoni. Kako je prethodno naznačeno, ove
hemikalije imaju izrazito štetno dejstvo na podzemne vode, koje može imati dugotrajan
karakter. Iz tog razloga se zabranjuje izgradnja i eksploatacija ovih cjevovoda u II zaštitnoj
zoni. U ovom trenutku ne vrši se transport opasnih i štetnih materijama cjevovodima na
području ove zone.
Nepravilno izvođenje istražnih bušotina za naftu, zemni plin i druge opasne i štetne
materije, te mineralnu vodu, može dovesti do kontakta vodonosnog sloja izvorišta sa
horizontima koji se istražuju. Pri kontaktu može doći do miješanja materija koje se istražuju
sa podzemnom vodom koja prihranjuje izvorište Plava voda, što može rezultirati
pogoršanjem kvaliteta vode na izvorištu, čak i u dužem vremenskom periodu.
97
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Eksploatacija mineralnih sirovina zabranjuje se u III zaštitnoj zoni, jer uključuje aktivnosti
koje su najčešće praćene velikim iskopima zemlje, masovnim miniranjima, čestim
pokretima teretnih motornih vozila i građevinskih mašina, te drugim radovima kojima se
pospješuju erozioni procesi, ugrožava neposredni okoliš i direktno ili indirektno zagađuju
površinske i podzemne vode. Naročito je opasna podzemna eksploatacija mineralnih
sirovina, s obzirom na karakter kraške podzemne izdani iz koje se prihranjuje izvorište.
Sječa šume koja ima ekonomski i eksploatacioni karakter zabranjuje se u III zaštitnoj zoni
izvorišta. U ovoj zoni dozvoljene su samo uzgojno-sanitarne mjere koje nemaju
komercijalni karakter i koje ne proizvode negativne efekte na kvantitativno - kvalitativne
karakteristike izvorišta.
IV zaštitna zona (zona sa preventivnim zabranama i ograničenjima)
Zona sa preventivnim zabranama (IV zaštitna zona) obuhvata dio ukupnog hidrogeološkog
sliva izvorišta, koje se nalazi izvan područja I, II i III zaštitne zone. Ovim Elaboratom
zaštite su u tehničkom dijelu razmatrani elementi bitni za utvrđivanje režima zaštite i na
ovoj zaštitnoj zoni.
Koordinate karakterističnih tačaka IV zaštitne zone izvorišta date su u Prilogu 1.
Slika 15.7. Karakteristične tačke četvrte zaštitne zone sliva
98
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Mjere
U IV zaštitnoj zoni uspostavlja se najblaži režim zaštite, kojim se izvorište preventivno štiti
od hemijskog i drugog zagađenja, čiji bi se eventualni uticaj mogao nepovoljno odražavati
na izvorište u dužem vremenskom periodu, a što bi u krajnjem moglo dovesti do
dugotrajnijeg isključivanja izvorišta iz rada.
U skladu sa članom 7. Pravilnika o zaštitnim zonama, na području IV zaštitne zone
zabranjeno je izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti koje mogu
zagaditi vode izvorišta, a naročito slijedeće aktivnosti:
• izgradnja i rad uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i uređaja za spaljivanje čvrstog
otpada;
• direktno ili indirektno ispuštanje otpadnih voda u vodonosni sloj, kao i prečišćenih i
neprečišćenih otpadnih voda na tlo, uključujući pražnjenje vozila za čišćenje i odvoz
fekalija;
• izgradnja i rad industrijskih i zanatskih pogona sa nečistom tehnologijom, koji ispuštaju
radioaktivne ili druge za vodu štetne i opasne materije (nuklearni reaktori, petrohemijska
industrija, metaloprerađivački pogoni, hemijske tvornice, kožarska industrija i drugo);
• prerada, manipulacija i skladištenje hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih i
štetnih materija;
• izgradnja i eksploatacija cjevovoda za transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih
opasnih tečnosti, ukoliko nisu poduzete posebne mjere kojim se sprečava infiltracija ovih
tečnosti u podzemnu vodu;
• cestovni transport hemikalija, tečnih goriva, maziva i drugih opasnih materija, bez
provedenih mjera zaštite podzemnih voda i odobrenja i pratnje organa MUP-a;
• izvođenje istražnih bušotina za naftu, zemni plin i druge opasne i štetne materije, kao i
mineralnu vodu, ukoliko nisu poduzete posebne mjere kojim se sprečava infiltracija ili
izlijevanje ovih materija u podzemnu vodu, tj. komunikacija horizon(a)ta sa mineralnom
sirovinom i vodonosnog horizonta izvorišta;
• otvoreno uskladištenje i primjena hemijskih sredstava opasnih i štetnih za vodu, koja se
koriste za zaštitu i rast bilja i za uništenje korova;
• izgradnja i rad stočnih i peradarskih farmi, ukoliko nisu poduzete posebne mjere kojim se
sprečava zagađivanje podzemnih voda;
• izgradnja i korištenje poletno-sletnih staza, sigurnosnih površina i površina za prisilno
slijetanje u zračnom saobraćaju;
• izgradnja i korištenje manevarskih i vojnih poligona;
99
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
• privredne i druge aktivnosti kojima se narušava prirodni režim prihranjivanja podzemnih
voda izvorišta, ukoliko se posebnim mjerama ne osigura vještačko prihranjivanje u količini
dovoljnoj za nadoknađivanje izgubljene količine;
• odlaganje svih vrsta čvrstog otpada izvan sanitarnih deponija, kao i na sanitarne deponije,
osim kada se one nalaze u područjima koja izgrađuju hidrogeološki nepropusne formacije;
• izgradnja novih grobalja i proširenje i korištenje postojećih, osim kada se ona nalaze u
područjima koja izgrađuju hidrogeološki nepropusne formacije;
• eksploatacija mineralnih sirovina, osim ako se utvrdi da se tom aktivnošću ne ugrožava
kvalitet podzemne vode na izvorištu;
• eksploatacija kamena i šljunka, osim iz posebno kontroliranih i zaštićenih kamenoloma i
šljunkara;
• sječa šume, osim u obimu za koji se istraživanjem utvrdi da ne izaziva ili pospješuje
eroziju tla, te da ne utiče na kvantitativnokvalitativne karakteristike izvorišta i koja se
provodi uz propisane mjere gospodarenja, te izuzev sanitarne sječe koja je dopuštena;
• izgradnja puteva, izvođenje obimnih zemljanih iskopa i druge aktivnosti koje izazivaju ili
pospješuju eroziju tla;
• i druge aktivnosti za koje se utvrdi da mogu imati negativne posljedice za izvorište.
Uređaji za prečišćavanje otpadnih voda i uređaji za spaljivanje čvrstog otpada ne
dozvoljavaju se na području IV zaštitne zone, jer predstavljaju potencijalno veoma opasna
postrojenja po kvalitet podzemnih voda. U redovnom radu iz uređaja za prečišćavanje
otpadnih voda ispušta se efluent koji uvijek nosi određeni stepen zagađenja. Pored toga,
produkuje se velika količina mulja, koji, zavisno od stepena stabilizacije, sadrži dosta
nutrijenata (azot, fosfor, kalijum), koji nepovoljno djeluju na vodne resurse. Poseban
problem predstavljaju slučajevi havarije, kada se uređaji za prečišćavanje obično potpuno ili
djelimično isključuju, tako da se velika količina neprerađenih otpadnih voda ispušta
najčešće u najbliži recipijent. Uređaji za spaljivanje čvrstog otpada također predstavljaju
direktnu opasnost po vodne resurse, kao i indirektnu, jer opasne materije koje se ispuštaju u
zrak putem padavina dospijevaju na tlo i u vodne resurse. Iz navedenih razloga se ne
dopušta izgradnja ili rad ovih postrojenja u IV zaštitnoj zoni izvorišta Plava voda.
Trenutno nema objekata ovog tipa u IV zaštitnoj zoni.
100
Elaborat zaštite izvorišta Plava voda
Obrađivač: Decembar 2013.
Direktno ili indirektno ispuštanje otpadnih voda u vodonosni sloj ne može se vršiti na
području IV zaštitne zone. Također nije dopušteno ni ispuštanje prečišćenih i neprečišćenih
otpadnih voda na tlo, kao ni pražnjenje vozila za čišćenje i odvoz fekalija. Komunalne
otpadne vode fekalnog porijekla sadrže žive mikroorganizme, te čvrste, koloidne i
rastvorene materije mineralnog i organskog porijekla. Odnos sadržaja mineralnih i
organskih komponenti u vodi varira u zavisnosti od faze u kojoj se te materije nalaze, u
omjeru koji varira od 25:75 kod suspendovanih do 60:40 kod rastvorljivih materija. Ukupni
sadržaj čvrstih materija tipično iznosi 655 mg po litru ispuštene otpadne vode, dok BPK5
iznosi 140 mg/l za separatne sisteme, odnosno 200 mg/l za kombinovane sisteme. Pored
toga, fekalne otpadne vode sadrže i hloride, amonijak, fosfate i kalijum, pri čemu