1
PAGE Multiteh inenjering ZENICA
1. PREGLED TEHNIKIH PROPISA I STANDARDA SA KOJIMA
PROJEKTI I SAMO IZVOENJE ILI SANACIJA OBJEKATA TREBA
BITI USAGLAENO
Tehnika dokumentacija i samo izvoenje ili sanacija objekata
treba biti usaglaena sa sljedeim propisima i standardima:
Uredba ovrsti, sadraju, oznaavanju i uvanju, kontroli i
nostrifikaciji investiciono-tehnike dokumentacije (Sl. novine F
BiH, br. 88/07),
Zakon o zatiti od poara i vatrogastvu ("Sl. novine FBiH", br.
64/09),
Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu skladita od poara i
eksplozija (Slubene novine FBiH br. 23/11)
Pravilnik o uslovima, osnovama i kriterijumima za rasvrstavanje
graevina u kategorije ugroenosti od poara (Sl. novine F BiH, br.
79/11),
Pravilnik o tehnikim normativima za vanjsku i unutranju
hidrantsku mreu za gaenje poara ("Sl. novine F BiH", br.
87/11),
Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe i prolaze za
stambene i druge zgrada i objekte i za sve prostore koji se
smatraju graevinama (Slubene novine FBiH, br. 70/12)
Pravilnik o tehnikim normativima za sisteme za odvoenje dima i
toplote nastalih u poaru (Sl. list FBiH, br. 11/12), Pravilnik o
tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona ("Sl.
list SFRJ", br. 53/88),
Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od statikog
elektriciteta (Sl. list SFRJ, br. 62/83),
Tehniki propisi o gromobranima ("Sl.list SFRJ", br. 13/68),
Normativi vatrootpornosti graevinskih konstrukcija, prevod NFPA
propisa Institut za sigurnost Zagreb, 1972 god.
Pravilnik o projektiranju i izvedbi sigurnih putova i izlaza za
evakuaciju osoba iz zgrada objekata, prijevod NFPA propisa
(Institut za sigurnost Zagreb, 1971. god.),
Metodologija za izradu procjene ugroenosti od poara (Sl. novine
FBiH, br. 8/11).
Uredba sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju
saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju kao
Republiki zakoni ("Sl.list R BiH", br. 2/92),
Zakon o potvrivanju Uredbi sa zakonskom snagom ("Sl.list R BiH",
br. 13/94),
JUS standardi:
U.J1.030 - poarno optereenje,
Z.CO.003 - klasifikacija poara prema vrsti zapaljivih
materija,
Z.CO.005 - klasifikacija materijala i roba prema ponaanju u
poaru
U.J1.240 - tipovi konstrukcija zgrada prema njihovoj unutranjoj
otpornosti prema
poaru
Poar-i-Arhitektonski-Inenjering-prirunik-Beograd-20082. UVOD
Kvalitetnoj i svestranoj procjeni ugroenosti od poara treba
prilaziti prvenstveno zbog sve izraenije pojave da je u naseljenim
mjestima koncentracija gradskog stanovnitva sve vea i da se vri
nagomilavanje materijalnog i drugog drutvenog potencijala na sve
uem podruju, to pored ostalog negativnog uticaja na uslove
ivljenja, dovodi i kumuliranje poarnog optereenja, naroito urbanih
sredina, porasta poarno eksplozivnog rizika i rizika od
tehniko-tehnolokih katastrofa, kao i poveanja povredljivosti
fizikih struktura naselja od posljedica elementarnih nepogoda i
posebno ratnih razaranja.
Ukupni drutveno-ekonomski razvoj, posebno industrije i urbanih
sredina, razvoj i primjena novih tehnologija i tehnolokih procesa
sa sve veom upotrebom novih ali nedovoljno ispitanih materijala i
sredstava, nije u potrebnoj mjeri praen i izuavanjem izvora
opasnosti koje taj razvoj i aktivnosti sa sobom nose, tako da nisu
po pravilu praeni ni planiranjem ni poduzimanjem drugih mjera i
aktivnosti na spreavanju nastajanja i eliminacije opasnosti,
odnosno ukoliko je opasnost nastala u vidu poara, eksplozije ili
tehniko-tehnoloke katastrofe, na ublaavanju ili svoenju na najmanju
moguu mjeru njihovih tetnih posljedica i sl.
Zbog svega ovoga je procjena ugroenosti od poara zadatak, ije
uspjeno rjeavanje zahtijeva izuavanje i sagledavanje svih
pojedinanih i zajednikih parametara stepena poarne ugroenosti
objekata.
Drutvo XYLON CORPORATION d.o.o. Ilija u skladu sa svojim
tehnolokim potrebama iznajmljuje dio objekta tvornice VOLKSWAGEN u
namjeni SKLADITE GOTOVIH PROIZVODA na lokaciji Vogoa, Igmanska br.
36, Slobodna zona, sa prateom infrastrukturom, to sa sobom nosi
odreeni rizik za nastanak poara koritenjem predmetnog prostora
drutva kao i koritenje objekta od drugih pravnih lica koji se
nalaze u drugim djelovima navedenog objekta, shodno navedenom
dolazi do mogunosti ugroavanja kompletnog objekta sa aspekta zatite
od poara. Unato naprijed navedenom se sve skupa mora kompleksno
posmatrati i analizirati kako bi se odredile mjere koje e za cilj
imati svoenje poarnog rizika na to manju mjeru, a svaki eventualni
poar da se na vrijeme ugasi i eliminie.
Poznato je iz dosadanjeg iskustva i statistikih podataka da
najvei broj poara nastaje u blizini naseljenih mjesta,
neispravnosti el. instalacija, manipulisanju sa zapaljivim
tenostima, nepridravanju zakonskih propisa i upozorenja, nehata i
sl.
Procjena ugroenosti od poara za SKLADITE GOTOVIH PROIZVODA
drutva XYLON CORPORATION d.o.o. Ilija, na lokaciji Vogoa, Igmanska
br. 36, Slobodna zona, uraen je u skladu sa Zakonom o zatiti od
poara i vatrogastvu (Sl. Novine F BiH br. 64/09).Radi spreavanja
otklanjanja opasnosti od poara, spasavanja ljudi i materijalnih i
drugih dobara ugroenih poarom, drutveno politike zajednice,
organizacije i Drutva kao subjekti imaju prava i obaveze da
sprovode zatitu od poara u svim objektima na osnovu Zakona i
Procjene ugroenosti od poara.
Cilj izrade procjene ugroenosti od poara je da se preventivno
djeluje i u sluaju izbijanja poara organizovano dejstvuje, kako bi
se poar lokalizovao i sveo na to manji obim, a sve u cilju
spasavanja ljudi i materijalnih dobara ugroenih poarom.
Pri izradi procjene ugroenosti od poara koriteni su i vaei
standardi i priznati inostrani propisi.
U sadraju procjene ugroenosti od poara data su osnovna poglavlja
kao i neophodni elementi bitni za izradu procjene ugroenosti od
poara. Kategorizacija je izvrena prema opte priznatim podjelama sa
aspekta poarne opasnosti i specifinog poarnog optereenja svakog
pojedinanog objekta to e biti detaljno uraeno i opisano.
Procjene ugroenosti od poara je raena na osnovu pregleda
projektne dokumentacije i snimanja stanja na terenu. Osnovna
djelatnost i namjena objekta odnosno dijela objekta koje drutvo
koristi na navedenoj lokaciji je skladitenje gotovih i polugotovih
proizvoda koji su u veini sluajeva od drveta.2.1. Procjena
ugroenosti od poara
Mogunost izbijanja poara za SKLADITE GOTOVIH PROIZVODA drutva
XYLON CORPORATION d.o.o. Ilija, na lokaciji Vogoa, Igmanska br.36,
Slobodna zona je mala, ali ipak u nenormalnim situacijama ugraena
oprema i izvedene instalacije mogu biti uzrokom izbijanja poara u
samom objektu kao i mogunost izbijanja poara u prateim prostorima i
sl. Iz prostora koji koristi drutvo XYLON CORPORATION" d.o.o. Ilija
izaena je mogunost prijenosa poara na prostore koje koriste druga
pravna lica, poto se predmetni prostor drutva nalaze u sklopu
objekta , mogunost prijenosa poara je mogua jer ne postoje fizike
pregrade, izuzev metalne ograde koja nije adekvatno rijeenje za
sprijeavanje prijenosa poara na druge prostore. Shodno tome
predmetne prostore ne moemo posmatrati kao zasebne poarne sektore,
te bi u cilju poboljanja bilo neophodno ugraditi poarne prepreke da
bi predmetni prostori ispunio definiciju poarnog sektora, ukoliko
je to neophodno. Potrebno je napomenuti da je objekat u vrijeme
izgradnje u skladu sa vaeim tehnikim propisima morao zadovoljiti
aspekte zatite od poara te su samim tim mjere zatite od poara
morale biti primjenjene i na predmetnom prostoru koji trenutno
dobiva novu namjenu. Trenutna namjena je skladitenje gotovih i
polugotovih proizvoda. Da bi predmetni prostor drutva mogli
odvojiti od ostalog dijela objekta i izvriti njegovo poarno
sektorisanje posmatrat emo imaginarne granice prostora kojima bi
bio odvojen od ostalog dijela objekta. Objekat je spratnosti
suteren + Pr (prizemlje).Osnovna djelatnost i namjena objekta na
navedenoj lokaciji je skladitenje rezanje grae.
Kod odreivanja zatitnih zona za objekte, kao najbitniji faktori
pojavljuju se visina i irina objekta kao i njemu susjednih
objekata, zatim veliina povrina otvora na fasadama koje su okrenute
prema susjednim objektima, kao i faktori toplotne radijacije koja
se pri poaru javlja i koja ima veliki znaaj za mogunost prenoenja
poara sa jednog objekta na drugi.
Prilaz vatrogasnim vozilima omoguen je sa sjeverne strane
objekta, a udaljenost od profesionalne vatrogasne brigade je
povoljna i ona iznosi cca 2 km.
3. ORGANIZACIJA ZATITE OD POARA
Veoma vanu ulogu u borbi protiv poara predstavljaju svi vidovi
preventivne zatite od poara, poev od zakonskih pa sve do svih
ostalih koji preferiraju radnje koje e imati za cilj onemoguavanje
izbijanja poara i svoenje poarnog rizika na minimum.
Zatita od poara obuhvata skup mjera i radnji upravne,
organizacione, tehnike, obrazovne, propagndne i druge prirode koji
se preduzimaju u cilju spreavanja izbijanja i irenja poara, te
spasavanja ljudi i materijalnih dobara ugroenih poarom. Zatita od
poara organizuje se i sprovodi na svim mjestima i na svim objektima
koji su ugroeni opasnostima izbijanja i irenja poara.
Zatita od poara je djelatnost od posebnog drutvenog
interesa.
Radi spreavanja i otklanjanja opasnosti od poara i spasavanja
ljudi i materijalnih dobara ugroenih poarom, drutveno-politike
zajednice i njihovi organi, organizacije, Drutva, Poslodavci,
zajednice kao i graani, organizuju i obezbjeuju zatitu od poara,
brinu se o njenom uspjenom funkcionisanju i uestvuju u njenom
sprovoenju.Pod uslovima i na nain propisan zakonom, organizacije,
organi, Drutva, Poslodavci i graani duni su da uestvuju u gaenju
poara i spasavanju ljudi i materijalnih dobara ugroenim poarom i da
stave na raspolaganje svoj alat, prevozna, tehnika i druga potrebna
sredstva za gaenje poara i spaavanje ljudi i materijalnih dobara
ugroenih poarom.
Projektanti i investitori graevinskih objekata, tehnolokih
procesa, ureaja, adaptacija i rekonstrukcija kao i izvoai radova na
tim objektima duni su pri projektovanju i izvoenju radova da
primjenjuju propisane mjere i normative zatite od poara.
Mjere zatite od poara u smislu ovog Zakona su naroito:
Izbor lokacije i dispozicije objekata, kao i izbor materijala,
ureaja, instalacija i konstrukcije kojima e se sprijeiti ili svesti
na najmanju mogunost irenje poara;
Izgradnja prilaznih puteva i prolaza;
Obezbjeenje potrebnih koliina vode za gaenje poara;
Izbor tehnolokog procesa koji prua sigurnost protiv poara;
Zabrana upotrebe otvorene vatre i drugih izvora palenja u
objektima i prostorijama u kojima bi zbog toga moglo doi do
poara;
Nain spasavanja ljudi i materijalnih dobara;
Postavljanje ureaja i instalacija za automatsko javljanje i
gaenje poara i ureaja za mjerenje koncentracije eksplozivnih smjea
(gasova, para i praine).
Organizacije, organi, Drutva, odnosno Poslodavci duni su
obezbjediti da svaki zaposlenik bude upoznat sa opasnostima od
poara vezanim za radno mjesto na koje je rasporeen kao i sa mjerama
i sredstvima za gaenje poara i sa materijlnom i drugom odgovornou
uslijed nepridravanja propisanih mjera zatite od poara.
Organizacije, Drutva, Poslodavci i drugi organi duni su najmanje
jedanput godinje vriti provjeru znanja zaposlenika u rukovanju
aparatima i ostalim sredstvima za poetno gaenje poara.
Organizacije, Drutva, Poslodavci i drugi organi duni su odrediti
zaposlenika koji je kao odgovorno lice duan da se stara o
sprovoenju mjera zatite od poara u organizaciji odnosno preduzeu,
starati se da taj zaposlenik bude potrebeno struno osposobljen za
uspjeno vrenje poslova zatite od poara. U predmetnom drutvu je
odreen zaposlenik koji vodi zatitu u kompletnom drutvu odnosno
rukovodi i implemntira efikasno ciljeve i zadatke koji su nameu
zakonom, planom i drugim opim aktima drutva koju definiu ovu oblast
na tri lokacije na kojima predmetno drutvo ima objekte i proizvodne
jedinice pa tako i na predmetnoj lokaciji.4. POARNA KATEGORIZACIJA
I KLASIFIKACIJA
4.1 KATEGORIZACIJA
Prilikom izrade eleborata koriste se sljedee kategorizacije:
Kategorije objekata prema specifinom poarnom optereenju,
Kategorije prema klasi poara,
Kategorizacija objekata prema otpornosti na poar,
Kategorizacija materije prema ponaanju u poaru.
Kategorizacija objekata prema specifinom poarnom optereenju je
sljedea:
niska - do 1 GJ/m2,
srednja - od 1 do 2 GJ/m2,
visoka - preko 2 GJ/m2.
Kategorizacija materija u objektu prema klasi poara je
sljedea:
klasa A- poari vrstih materija,
klasa B- poari zapaljivih tenosti,
klasa C- poari zapaljivih plinova,
klasa D- poari praine zapaljivih metala,
klasa E- poari elektro instalacija.Kategorizacija objekata prema
otpornosti na poar je sljedea:
I stepen - bez otpornosti,
II stepen - mala otpornost,
III stepen - srednja otpornost,
IV stepen - vea otpornost,
V stepen - velika otpornost.
Kategorizacija materije prema ponaanju u poaru je sljedea:
prema vrsti opasnosti,
prema klasi opasnosti,
prema agregatnom stanju.Vrste opasnosti:
Ex materije koje sadre rizik od fizikih i hemijskih
tetnosti,
Fx materije koje mogu direktno ili indirektno uestvovati u
procesu sagorjevanja,
Dx materije koje nisu zapaljive, ali se pod dejstvom poara mogu
lahko otetiti,
Fa materije koje u velikoj mjeri razvijaju dim,
Fn razvijanje toksinih gasova.
Klase opasnosti:
I veoma lahko zapaljive, brzo sagorive materije,
II lahko zapaljive, brzo sagorive materije,
III zapaljive materije,
IV sagorive materije,
V teko sagorive materije,
VI nezapaljive materije.
Agregatno stanje:
B tene materije,
C vrste materije,
A plinovite materije.4.2 KLASIFIKACIJA POARA
U zavisnosti od toga koja vrsta zapaljive materije gori
(gasovita, tena ili vrsta) i da li su pri tome prisutne i druge
opasnosti (elektrine instalacije i ureaji pod naponom) izvrena je
klasifikacija poara. Postoji vie tipova klasifikacija, a mi emo se
ovdje koristiti klasifikacijom poara koju je usvojilo Ameriko
nacionalno udruenje za zatitu od poara.
Prema usvojenom stavu ovog Udruenja svi poari su grupisani u pet
klasa, i to u grupe A, B, C, D i E.
Poari klase A:
U ovu klasu spadaju svi poari koji su prouzrokovani
sagorjevanjem vrstih sagorljivih materija, kao to su: drvo,
tekstil, plastika, celuloza, vosak, asfalt itd.
Prema statistikim podacima ova klasa poara prouzrokuje najvee
gubitke jer su i najei.
Poari klase B:
U ovu klasu spadaju svi poari prouzrokovani sagorjevanjem
zapaljivih tenosti i zapaljivih masti, kao to su benzin, alkohol,
nafta, mazut i td. koji se ne mjeaju sa vodom.
Poari klase C:
U ovu klasu spadaju svi poari prouzrokovani sagorjevanjem
gasovitih zapaljivih materija, kao to su acetilen, vodonik, propan,
butan, etan itd.
Poari klase D:
U ovu klasu spadaju poari prouzrokovani sagorjevanjem metala,
kao to su: magnezijum, kalijum, aluminijum u prahu, cink, titan,
elektron i dr.
Za gaenje poara prouzrokovanih ovim metalima potrebno je
specijalna vatrogasna taktika i agensi za gaenje.Poari klase E:
U ovu klasu spadaju svi poari koji nastaju pored ili njima
zahvaena elektrina instalacija ili oprema pod naponom.Tu spadaju
poari na elektromotorima, razvodnim postrojenjima,
transformatorima, elektrinim instalacijama pod napnom.4.3 POARNA
KLASIFIKACIJA ZGRADA
Graevinske objekte (zgrade) prema nainu graenja moemo podjeliti
na:
vatrootporne,
djelimino vatrootporne,
neupaljive bez otpornosti prema visokim temperaturama,
upaljive.
Vatrootporne zgrade ine armirano-betonske zgrade ili zgrade sa
mjeovitom konstrukcijom:
zidovi od opeke ili kamena,
stropovi armiranobetonski,
zatiene eljezne konstrukcije,
svodovi od opeke ili kamena.
U djelimino vatrootporne zgrade spadaju zgrade sa zidovima od
opeke ili kamena i drvenim stropovima sa obukovanim ili
neobukovanim plafonom.
Neupaljive zgrade bez otpornosti prema visokim temperaturama su
karakteristine zbog eljezne (nezatiene) konstrukcije, koja je
praktino neupaljiva, ali potpuno neotporna prema poaru.
U upaljive zgrade spadaju potpuno poarno neotporni objekti (npr.
drvene zgrade).
Prema tome, prema poarnom opterenju i predvienom trajanju poara
zgrade se mogu podjeliti na sedam tipova:
Vatrootporne zgrade (stupanj B-4 sata) za visoka poarna
optereenja.
Vatrootporne zgrade (stupanj C-2 sata) za srednja poarna
optereenja.
Vatrootporne zgrade (stupanj D-1 sat) za niska poarna
opterenja.
Djelimino vatrootporne zgrade (stupnja E-1/2 sata) za drveni
strop sa obukanim plafonom.
Djelimino vatrootporne zgrade (stropovi bez ikakve
otpornosti).
Neupaljive neotporne zgrade.
Upaljive zgrade.5. OSNOVNE FIZIKO-HEMIJSKE OSOBINE MOGUIH
PRISUTNIH
MATERIJALA
Sa aspekta ugroenosti od poara i u svrhu poduzimanja
odgovarajuih mjera zatite, vrlo je vano poznavati osnovne fiziko
hemijske osobine zapaljivih i vatroopasnih materijala koji se
upotrebljavaju u toku samog procesu rada ili su od njih izgraeni
pojedini dijelovi objekata ili ugraene opreme i namjetaja u
objektima.
5.1 VRSTE ZAPALJIVE MATERIJEPod pojmom vrste zapaljive materije
podrazumijevaju se materije koje na obinoj temperaturi imaju
odreenu vrstinu i oblik i koje imaju sposobnost da gore.
Veina vrstih materija i tokom gorenja privremeno zadrava svoje
osobine, a samo manji broj prelazi u teno stanje (smole, parafin i
sl.).
U zavisnosti od uslova gorenja i sastava vrste zapaljive
materije poslije sagorijevanja ostavljaju manje ili vie pepela.
eljezo
Pri veini poara temperatura ne prelazi 1000 oC. Temperatura
topljenja elika je 1450 oC to znai dane moe doi do topljenja elinih
konstrukcija.
eline konstrukcije, meutim trpe od znatnog pada vrstoe, tako da
pri temperaturi od 550 oC naprezanje u konstrukciji dostie granicu
poputanja pri radnim optereenjima. Time dolazi do potpunog
vitoperenja konstrukcije i do ruenja iste. Nie je navedena tabela,
koja pokazuje nosivost i vrstou elika u ovisnosti o
temperaturi.
vrstoa u % vrstoe pri temperaturi od stepeni oC
TEMPERATURA 99 204 299 399 499 oC
VRSTOA 129 125 121 97 57 %
Beton
Beton zagrijavanjem gubi vrstou. Prema jednom ispitivanju pad
vrstoe betona marke 373 iznosio je 0 kod 300 oC, kod 500 oC - 20 %,
kod 700 oC - 54 % i kod 1000 oC -87 %.
Do pada vrstoe dolazi zbog nejednakog irenja cemetnog veziva i
agenasa. Vaan faktor za gubitak vrstoe je vrijeme. Beton ima
odreenu toplinsku vodljivost. Ispitani su uzorci betona u vatri,
tako da je temperatura betona na povrini bila 1400 oC, a na 9 cm
254 oC. Ove vrijednosti postignute su nakon izlaganja uzoraka vatri
u trajanju od 7 sati. Tako se na dubini od 2 cm za 2 sata beton
ugrije na 442 oC, a za 1 sat samo na 259 oC.
Vidi se dakle, ako vatra ne traje suvie dugo, da dolazi do pada
vrstoe uglavnom kod povrinskog sloja betona. Deblje betonske
konstrukcije pri tome ne moraju znatno osjetiti ovaj pad vrstoe.
Beton zahvaen vatrom i nakon to se prestao grijati, dakle i nakon
poara, jo neko vrijeme gubi vrstou, tako da kritian momenat za
konstrukciju ne mora biti u toku poara. Beton moe izgubiti jo do 20
% vrstoe nakon prestanka poara.
Ovo je vrlo vaan momenat jer tako do kritinog poputanja vrstoe
moe doi nakon to je poar ve pod kontrolom, a vatrogasci unutar
zgrade, pa to nalae stalnu opasnost za vrijeme gaenja.Pad vrstoe
armirano-betonske konstrukcije svakako u mnogome zavisi od zatitnog
sloja, (tanak povrinski termoizolacioni sloj). Ukoliko taj sloj
nije uredno izbetoniran pa armatura visi iz konstrukcije, ili je
beton slab, tako da uskoro pone na povrini pucati ili otpadati, u
ovakvim sluajevima toplota ima mogunost prodora do elika. Onog
momenta kad armatura ogoli, poinje naglo rastezanje i poputanje.
Tim je armirana betonska konstrukcija unitena.
Drvo
Drvo se graevinarstvu upotrebljava u pririodnom stanju ili
preraeno u panel ploe, furnir, perploe i dr. Za nosive konstrukcije
upotrebljava se gotovo iskljuivo mehko drvo. Gorenjem se na povrini
drveta stvara sloj ugljena koji spreava pristup zraka, odnosno
izlaenje plinova suhe destilacije i ujedno djeluje kao toplotni
izolator ta na taj nain usporava gorenje. Tako sa esto nakon poara
vide grede ili stropovi sa pougljenom povrinom, koje su manje ili
vie zadrale svoj oblik, a ne rijetko i nosivost. Uporeujui drvene
nosive konstrukcije s elikom, dolazimo do zakljuka da prve znatno
due odoljevaju poaru iako sagorjevaju.
Stepen zapaljivosti drveta je razliit, to zavisi od niza
faktora. Takoe su brojni faktori koji utiu na tok sagorjevanja
drveta. Ovo u prvom redu zavisi od vrste drveta, od veliine komada
drveta, od ograenosti i povrine, od stepena vlanosti, itd.
Potpuno osueno drvo sadri 40% celuloze, 25%-30% lignina,12%-17%
smole, tanina, drvene gume, eera i mineralnih materija. Elementarni
sastav drveta je: 50% ugljenika, 43% kiseonika, 6% vodonika, 0,3%
azota, 0,5 % pepela.
Stepen zapaljivosti drveta i tok sagorjevanja drveta zavisi od
vrste drveta (tvrdo i zapreminski tee drvo tee e se zapaliti nego
meko i lako drvo).
Sagorjevanje e trajati u vie faza:
Do paljenja drveta dolazi na temperaturi od 250 do 300 oC. Pod
uticajem paljenja dolazi do ugljenisanja pojedinih dijelova drveta,
pri emu se oslobaa toplota. U ovoj fazi u manjem stepenu dolazi do
razvijanja zapaljivih gasovitih materija, one sa vazduhom grade
zapaljive smjese koje se pod uticajem izvora paljenja mogu
zapaliti. Ovo stvara uslove za jo vee oslobaanje toplote, to ima za
posljedicu paljenja drugih dijelova drveta.
U drugoj fazi koja se u uem smislu rijei moe nazvati gorenje
drveta, dolazi do prenoenja toplote sa povrine drveta na njegove
unutranje dijelove. Pri ovome gasovite materije, koje su se razvile
u unutranjosti drvene mase, prolaze kroz nastale pore i pukotine i
izlaze na povrinu drveta i u smjesi sa vazduhom sagorjevaju. Meutim
u veini sluajeva poslije kraeg usporavanja sagorjevanja, dolazi do
rasplamsavanja i do novog jaanja procesa sagorjevanja drveta.
Papir
Zapaljivost raznog papirnog materijala je vrlo velika, a naroito
kod nekih papira koje su oplemenje i koji su presvueni slojem
polietilena (vree, kutije i sl.). Papir gori svjetlim plamenom, a
porna opasnost je naroito izraena kod papira koji se nalazi u
rastresitom stanju.
Kod uvanje papira u velikim naslagama mogue je toplinsko
samozapaljivanje pod odreenim uslovima, a temperatura
samozapaljenja moe biti oko 100 oC.
Kalorina vrijednost sagorijevanja papira iznosi prosjeno oko
3900 kcal/kg.
Plastini proizvodi Plastine mase su proizvodi na bazi vjetakih
organskih smola. Otpornost prema viim temperaturama zavisi im od
hemijskih satava, vrsta punioca i naina dobijanja. Prema ponaanju
na viim temperaturama plastine mase dijelimo na termoplastine i
termoaktivne. Termoplastine pod uticajem toplote prelaze u plastino
stanje, a pri hlaenju ponovo ovrsnu.
Termoaktivne plastine mase pod uticajem toplote prelaze prvo u
plastino stanje, a zatim ovrsnu i ostaju u tom stanju stalno, ne
mjenjaju vrstou pri ponovnom zagrijavanju i hlaenju.
Termoplastine mase koje se danas koriste omekavaju ve na 100 oC,
a na 150 oC poinju obino da se razlau. Neke su stabilne i do 300
0C. Plastine mase na bazi polivinil-hlorida, fluorplasti i
karbomidne mase spadaju u teno zapaljive. Kod uskladitavanja
plastinih proizvoda prostorije treba obezbjediti od svih izvora
paljenja. Gaenje eventualnih poara vriti sa vodom, CO2 i suhim
prahom.
Pri sagorijevanju plastine mase uglavnom se razvijaju velike
koliine toplote (oko 9000 kcal/kg), uz vee koliine ai i dima. Mehka
poliuretanska pjena (spuva) Meka poliuretanska pjena (u nastavku
PU), popularno nazvana spuva je proizvod koji nas okruuje na svakom
koraku.
PU je plastina masa koja se dobije hemijskom reakcijom dvaju
osnovnih komponenti: poliola (jedne ili vie vrsta) i TDI-a (toluene
diizocijanata) kao osnovnih rektanata i raznih aditiva kao dodatnih
reaktanata.
Njene fizike karakteristike kao to su, elastinost, postojanost,
elijska stuktura, relativno mala masa, inertnost, razliite tvrdoe,
dobra otpornost na mehaniko optereenje, ine PU upotrebljivom u
razliitim segmentima ljudskog drutva. PU u osnovi dijelimo na dvije
skupine: polieterske i poliesterske pjene. Polieterske pjene su
elastine, otporne na hidrolizu, proputaju zrak i imaju dug vijek
trajanja. Zbog svojih karakteristika upotrebljavaju se u industriji
namjetaja i industriju leita u automobilskoj industriji kao i
obuarskoj i tekstilnoj industriji. Proizvodi od PU imaju primjeren
ivotni vijek. PU je materijal koji nije opasan za okolinu,
biorazgradljiv je i moe se deponirati na odlagalita smea. PU se
takoer moe i reciklirati, pa se koristi za punjenje razliitih
jastuka.
Osnovna svojstva poliuretanskih mehkih pjena moemo rezimirati u
slijedeem:
raspon teina - volumnih masa od 20-35 kg/m3,
raspon tvrdoa od 90-190 N (+/-10%) prema standardu ISO 2439 pri
40% deformacije,
lagane i prozrane,
fleksibilne sa odlinim prilagoavanjem tijelu, veliki komfor
sjedenja,
higijenske, bez praine,
velike nosivosti, postojanosti oblika i dugog vijeka
trajanja,
odlian zvuni (apsorpcija) i toplinski izolator,
otporne na organska otapala,
nije podloga za razvoj gljivica i hrana glodavcima.
Polietilenske i polistirolne mase su lako zapaljive. Pri
sagorjevanju plastine mase uglavnom razvijaju velike koliine
toplote oko 37,68 MJ/kg uz vee koliine ai i dima.
Elektrine instalacije
Izolacije elektroprovodnika izraene su od gumenih i plastinih
materijala koji se lako pale, te prestavljaju poarno opasne
materijale.
6. ELEKTROTEHNIKI ASPEKTI ZATITE OD POARA
Pored ispravnog projektovanja i dimenzionisanja izolacije i
ostalih dijelova elektroenergetskog sistema, kao i paljive montae i
odravanja. uvijek se mora raunati sa mogunou pojave kvara na
praktino svakom elementu sistema.
Izolacija iz ekonomskih razloga ne moe se dimenzionisati tako da
izdri sva mogua elektrina naprezanja. Pored mehanikih, termikih i
hemijskih uticaja, izolacija je izloena starenju tako da vremenom
gubi svoja svojstva i moe da probije i kod naprezanja neznatno viih
od normalnih.
Posljedica toga, je pojava elektrinog luka koji izaziva jako
zagrijavanje i paljenje materijala na mjestu nastanka kvara. Ako se
pri tome radi o lahko zapaljivom ili eksplozivnom materijalu,
pojava iskre odnosno luka moe imati katastrofalne posljedice.
Zato projektovanju, kvalitetu izvoenja, a naroito odravanju
elektrinih instalacija treba posvetiti posebnu panju jer oteenje
izolacije, preoptereenje vodova, nepropisno izvedena zatita od
kratkog spoja i od preopterenja, povean ili smanjen napon, lo
faktor snage i slino prestavljaju opasnost sa aspekta zatite od
poara.
6.1 ELEKTRINI PROVODNICI
Veoma est uzrok nastanka poara je pretereenost ili oteenje
elektrinih provodnika.
Zagrijavanje provodnika nastaje uslijed:
neadekvatnog presjeka provodnika,
preoptereenja,
prikljuenja neprojektovanih potroaa na postojee kablove, a na
koje nisu bili predvieni,
loe spajanje provodnika.
Najednostavniji nain ograniavanja pojave toplote na provodnicima
jeste postavljanje odgovarajuih zatita tipa osiguraa na svako
strujno kolo.
Oteenja izolacije mogu nastati uslijed:
mehanikih oteenja,
uticaja hemijskih agenasa,
uticaja vlage,
starenje izolacije.
Posljedica neispravne ili oteene izolacije je ili pojava kratkog
spoja, ili pojava temperature koja je dovoljno visoka da e izazvati
poar, a da osigurai nee djelovati.
6.2 RASVJETA
Projektovanju i izvoenju elektrine rasvjete potebno je posvetiti
posebnu panju iz razloga to rasvjeta ini dio preventivne
protivpoarne zatite.
Sa aspekta poara vano je slijedee:
da je osvetljenje (trajno i sigurno) zadovoljavajue za sve
objekte i prostore u kojima moe doi do poara,
da su svi prilazni putevi objektu propisno osvjetljeni,
da je sigurnosno osvjetljenje nezavisno od ostalih strujnih
krugova,
da je obezbjeeno sigurno napajanje panik osvjetljenja.
Vjerovatnost nastanka poara od elektrinih sijalica je
funkcionalno vezano od njihove lokacije u pojedinim prostorima
raznih tehnologija u industriji, namjeni pojedinih objekata kao i
graevinske konstrukcije.
Vjerovatnost nastanka poara od rasvjetnog sistema znatno se
smanjuje, ako se primjenjuju kljune sigurnosti propisane
ELEKTROTEHNIKIM PROPISIMA.6.3 POGONSKI ELEKTROMOTORI
Izolacija visokonaponskih i niskonaponskih elektromotora izloena
je u pogonu najrazliitijim mehanikim, termikim, hemiskim i
elektrinim naprezanjima. Proboj izolacije ima za pojavu viepolnih
kratkih spojeva, koji mogu biti uzronici poara.
Pored kvarova na motoru sa aspekta poara opasna su i neka
neeljena pogonska stanja, kao to je preopterenost motora ili
nestanak i ponovni povratak napona. Pravilno izvedena zatita
elektromotora od kratkog spoja i preoptereenja uveliko poveava
protivpoarnu preventivu. Isto tako kvalitetno odravanje i redovno
ienje elektromotornih pogona poveava protivpoarnu preventivu.
6.3.1 ZATITA ELEKTROMOTORA OD KRATKOG SPOJA
Zatita elektromotora od kratkog spoja izvodi se topljivim
osiguraima ili el.mag. okidaima. est je sluaj da su pojedini
strujni krugovi elektromotornog pogona nepropisno osigurani,
odnosno postavljeni su:
osigurai sa izmjeanim nominalnim vrijednostima,
predimenzionisani osigurai,
loe podeena vrijednost el. mag. okidaa.
Jedni, drugi i trei predstavljaju uzrok nenormalnog brzog
zagrijavanja elektromotora, to ima za posljedicu trajno oteenje
motora, a i u znatnoj mjeri se poveava opasnost od poara.
6.3.2 ZATITA ELEKTRO-MOTORA OD PREOPTEREENOSTI
Do preoptereenja motora dolazi kada protumomenat pogonjenog
stroja postane vei od nominalnog razvijenog momenta motora.
Nizak napon mree koja napaja motorni pogon, takoe moe dovesti do
preoptereenja, a isto se deava i kod odstupanja frekvencije od
nominalnih vrijednosti.
Naroito neugodna preoptereenja su prilikom ispada jedne od faza
zbog pregaranja osiguraa, prekida voda ili slabog kontakta na samom
motoru.
Dakle, vjerovatnoa da se u pogonu motora pojavi preoptereenje,
malo ili jako vee od normalnog je veoma mogue.
Proizvedena toplota raste sa kvadratom struje. Temperatura mora
ovisiti o toplotnom kapacitetu motora. Ako pri tome znamo da se
vremenom dimenzije motora stalno smanjuju, znai d se smanjuju i
toplinske rezerve motora, a samim tim i poveava temperatura na
motoru. Poveanje temperature iznad nominalne negativno se odraava
ne samo na ivotno trajanje izolacije motora, nego predstavlja
potencijalni uzrok nastanka poara.
Zbog toga se motori moraju zatititi od preoptereenja. To se
izvodi elektrinim zatitama od preoptereenja, a naiee bimetalnim
relejima. Pri tome bimetalna zatita mora biti podeena na nominalnu
struju elektromotora6.4 GROMOBRANSKE INSTALACIJE
Uslijed udara groma na objektima mogu nastati poari te u domenu
protivpoarne preventive spada i zatita od atmosferskog pranjenja.
Postavljanje gromobranskih instalacija regulisano je
Tehnikim propisima o gromobranima (Sl. list SFRJ br.13/78).
Da bi gromobranska zatita bila efikasna mora se vriti njena
kontrola i to:
poslije popravka ili izmjene gromobranske instlacije
poslije udara groma u instalaciju
u vremenskim razmacima od 1 5 godina, odnosno u ovisnosti od
vrste objekta.
7. PROJEKTOVANE I IZVEDENE MJERE ZATITE OD POARA
7.1 MAKRO I MIKRO LOKACIJA OBJEKTADrutvo XYLON CORPORATION
d.o.o. Ilija nalazi se na povrini 141.000 m2. Izvodom iz
urbanistikog plana grada Sarajeva 1986-2015, usvojenim februara
1990 posmatrani prostor se nalazi na udaljenosti oko 8 km od
Sarajeva u neposrednoj blizini naselja Vogoa u dolini srednjeg toka
rijeke Vogoe koja tee u pravcu sjeveroistok- jugozapad.Prostorni
obuhvat poslovne zone i zone rada namijenjen za razvoj industrije
smjeten je najveim dijelom na ravniarski teren rjene doline iji
nagib ne prelazi 5% to predstavlja 70% cjelokupnog razmatranog
prostora. Padine okolnih brda koje imaju nagibe od 5% do preko 30%
ograniavaju razmatrani prostor na sjevero- zapadu, sjeveroistoku i
jugu te na taj nain predstavljaju prirodnu granicu prostora i
formiraju prirodni amfiteatar.Apsolutna visina ravniarskih terena
posmatranog prostora kree se od 510 m do 530 m kontinuiranog nagiba
do 5% u pravcu toka rijeke Vogoe to je sa aspekta projektovanja
industrijskih objekata na raspoloivom prostoru veoma povoljno.
Prikaz lokacije drutva br.1Lokacija na kojoj se nalazi predmetno
drutvo je ograeno te u neposrednoj blizini postoje jo objekata.
Navedena saobraajnica i lokalni kao i interni prilazi se uredno
odravaju i redovno iste od snijega i leda u zimskom periodu tako da
je neometan pristup. Dispoziciono rjeenje je isto, sa jasnim i
kratkim komunikacijama i sa vie ulaza i izlaza iz objekta, to
obezbjeuje dobru organizovanost rada i kretanje korisnika.
Moe se zakljuiti da saobraajnice izvedene na mikrolokalitetu i
oko objekta u potpunosti zadovoljavaju svojim kapacitetom i
omoguavaju prilaz vatrogasnim vozilima u sluaju eventualnog poara.
Poarni put je prohodan i ist izuzev u sluajevima nepredvienih
situacija.Dojava poara na podruju Opine Vogoa vri se putem javne
ili beine telefonske linije, koju zaprima Dispeerski centar
profesionalne vatrogasne jedinice Kantona Sarajevo, operativni
centar Slube civilne zatite ili jedinice Dobrovoljnog vatrogasnog
drutva Vogoa, ovisno o broju na koji je dojava izvrena.
Prikaz lokacije drutva br.2Uzevi u obzir udaljenost od
profesionalne vatrogasne jedinice cca 1 km, moemo rei da drutvo ima
povoljan poloaj u odnosu na vatrogasnu jedinicu. Kako vatrogasna
jedinica ima stalno deurstvo ista moe veoma brzo da reaguje na
dojavu.7.2 KARAKTERISTIKE OSNOVNIH KONSTRUKTIVNO - GRAEVINSKIH
ELEMENATA OBJEKTAObjekat je raen skeletnim sisitemom gradnje, sa
sljedeim konstruktivnim karakteristikama: TEMELJI: Armirano
betonski temeljne stope NOSIVA KONSTRUKCIJA: elini stubovi KROVNA
KONSTRUKCIJA: elini reetkasti nosa ISPUNA ZIDOVA: ljakobetonski i
cigleni elementi.
STROP: Betonski elementi.
POD: Betonske ploe. POKROV: Ravni lim.7.3 KLASIFIKACIJA POARNIH
SEKTORA OBJEKTAPoarni sektor pretstavlja dio objekta odvojen od
ostalih njegovih dijelova graevinskim elementima (zidovi, podovi,
stropovi) koji su sposobni da sprijee prodor vatre, dima i vrelih
gasova iz prostora u prostor u odreenom trajanju. Ti elementi se
nazivaju poarnim preprekama.
Podjela kruga/objekta na vei broj poarnih sektora predstavlja
bitnu i efikasnu mjeru zatite od mogunosti irenja poara na vei dio
objekta, ukoliko je to mogue.
Ovom problemu potrebno je posvetiti posebnu panju kako bi se
unutar objekta formirale kvalitetne poarne prepreke.
Formiranje poarnih sektora u objektima, pored ostalog,
diktira:
stepen opasnosti po nastanak poara ili eksplozije koji egzistira
u nekom prostoru,
vrijednost poarnog optereenja,
znaaj ouvanja funkcije prostora u nastanku i gaenju poara
(agregatska postrojenja,
postrojenja za snabdijevanje vodom za gaenje, postrojenja
stabilnih sistema za
automatsko gaenje i sl.),
rizik od gubitka ljudskih ivota,
rizik od unitenja velikih vrijednosti do kojih dolazi
destruktivnim dejstvom
razvijenog poara, i td.
Horizontalne poarne prepreke predstavljaju vatrootporne tavanice
izmeu etaa u kojima ne smiju postojati otvori putem kojih se poar,
dim i vreli gasovi mogu proiriti na susjedne etae. Prodori
instalacija kroz meuspratnu konstrukciju zaptivaju se vatrootpornom
izolacijom u debljini tavanice, a u kanale ventilacije i
klimatizacije ugrauju se protupoarne klapne.
Elektro kablovi se premazuju vatrootpornim premazom ili prskaju
vatrootpornim malterom na duini od po 0,5 m ispod i iznad tavanice.
Otvori za prolaz zatvaraju se vatrootpornim, dimnonepropusnim
vratima ili poklopcima.
Vee koncentracije elektro kablova koje se vode u kanalima, na
prolasku kroz granicu poarnog sektora treba da su zasute pijeskom
ili zaptivene vatrootpornom izolacijom.
Posebnu opasnost po nastanak velikih teta predstavlja injenica
da u objektima sa vie etaa stepenita povezuju sve etae u jedinstven
poarni sektor to omoguava brzo zadimljenje cijelog objekta,
onemoguava efikasnu evakuaciju, otkrivanje arita i sprovoenje
akcije gaenja.
U toku eksploatacije funkcija poarnih prepreka ne smije se
naruavati to znai da se u njima ne smiju naknadno probijati otvori
i ostavljati nezatiena mjesta putem kojih bi se vatra, dim i vreli
gasovi iz jednog poarnog sektora mogli proiriti u drugi. Mehanizmi
za samozatvaranje ili automatsko zatvaranje vrata i protupoarnih
klapni u granicama poarnih sektora moraju u svakom momentu imati
osiguranu funkcionalnost.
Imajui u vidu dispoziciju i graevinske karakteristike objekta,
tehnoloke procese i namjenu objekta, poarno optereenje objekata,
nain irenja eventualnog poara, poarni rizik i materijalnu
vrijednost objekata, izvreno je definisanje i utvrivanje poarnih
sektora kao granica irenja poara.
Objekat i radne prostore koje drutvo koristi za svoje potrebe
moemo podjeliti na jedan poarni sektor:
Poarni sektor (P-1) Skladite gotovih proizvoda U sektoru se
obavljaju poslovi skladitenja gotovih i polugotovih proizvoda sa
pomonim poslovima. U sektoru se oekuje stalan i privremen boravak
ljudi. U sektoru je predviena instalacija hidrantske mree. Ovaj
sektor je horizontalno orijentisan i povrine je cca 9950 m2. Sektor
se u dispoziciji ovaja na 2 dijela i oba su iste namjene. Ranije
smo naveli da se sektor nalazi u sklopu objekta koji je u vrijeme
izgradnje imao drugu namjenu i da je u vrijeme izrade elaborata
dobio namjenu skladinog prostora. Isto tako navedeno je da sektor u
potpunosti nezadovaljava definiciju sektora zbog neizvedenih
poarnih prepreka-pregrada prema drugom prostoru, tako da emo u
predmetnom sluaju posmatrati imaginarne granice sektora odnosno one
koje su omeene metalnom ogradom koja u sutini odvaja prostor drutva
od drugih pravnih lica. U sektoru odnosno prostoru postoje pravila
carinjenja robe te drutvo XYLON CORPORATION d.o.o. ILIJA mora
potovati ista to u mnogome definie sam izlaz robe kao i njen ulaz
to daje odreeni reim u kontroli robe kao i rukovanju sa istom.
Drutvo dakle koristi prostor u bezcarinskoj zoni u dijelu objekta u
kojem trenutno nemogu vriti vee adaptacije na istom te u cilju
ispunjavanja definicije sektora moraju traiti saglasnosti vlasnika
objekta.Evakuacija iz ovog sektora omoguena je direktno u vanjski
prostor preko vie izlaza/vrata to e biti detaljnije obraeno.
Po.sektor
br.Povrina
(cca m2)ProstorijeObjekat/ dio objekta
19950Skladite gotovih proizvodaPrizemlje industrijskog objekta
volkswagena
Tabela br.3 Klasifikacija osnovnih poarnih karakteristika
sektora
Po.sektor
br.Stepen otpornosti zgrade protiv poaraKlasificiranje objekata
i prostora prema ugronosti od poaraVrsta / klasa opasnosti /
agregatno stanjeKategorija
tehnolokog procesaKlasifikacija poara
1 IVIIIDx/III, IV, V /AK3A, B, E
7.4 VATROOTPORNOST KONSTRUKTIVNOG SISTEMA Analiza
vatrootpornosti konstruktivnog sistema za predmetni objekat sa
prateim sadrajima izvrena je na osnovu podataka o zahtjevnoj
vatrootpornosti osnovnog nosivog sistema koja je proistekla iz
poarnog optereenja.
Vatrootpornost konstruktivnih elemenata:
Tabela - Stepen otpornosti konstrukcije prema poaru - JUS
U.J1.240
Vrsta graevinske konstrukcijeJUS za ispitivanje otpornosti prema
poaruPoloaj
Stepen otpornosti prema poaru standardni tipovi konstrukcije
I II III IV V
bez otpornostimala otpornostsrednja otpornostvea otpornostvelika
otpornost
12345678
Nosivi zidovi Nosivi stubovi Nosive gredeU.J I.090 U.J I.100 U.J
I.114Unutar poarnog sektora-1 /21,02,03,0
Meuspratne konstrukcijeU.J I. 110-1 /41 /21,02,0
Krovni pokrivaU.J I.140-1 /41 /23 /41,0
Nenosivi pregradni i fasadni zidoviU.J I.090-1/41 /41 /41 /2
Konstrukcija evakuacionog puta1 / 41 /21,02,03,0
Zidovi
Meuetana konstrukcija
OtvoriU.J I.090
U.J1.110
U.J1.160Granica poarnog sektora1
1/2
1/21
1/2
1/21,5
1,0
1,02,0
1,5
1,03,0
2,0
1,5
Na osnovu konstrukcionih elemenata od kojih je izgraen objekat
moemo ga svrstati u objekat sa srednjom otpornou.7.5 KATEGORIJA
POARNE UGROENOSTI
Graevine moraju biti projektovane i izgraene tako da se u
sluaju poara:
uva nosivost konstrukcije tokom odreenog vremena utvrenog u
prilogu ovog pravilnika,
sprijei irenje vatre i dima unutar graevine,
sprijei irenje vatre na susjedne graevine,
omogui da lica mogu neozlijeeno napustiti graevinu, ili da
omogui njihovo spaavanje,
omogui zatita spasioca.
Graevina mora da bude projektirana i izgraena tako, da u sluaju
normalnog koritenja, ne moe doi do eksplozije.
Na osnovu dodijeljene klasifikacije utvruje se kategorija
ugroenosti od poara graevina visokogradnje i niskogradnje u
zavisnosti od sljedeih kriterija: namjene graevine, broju ljudi
koji u njima borave, zastupljenog tehniko-tehnolokog procesa, vrste
i koliine materijala koji se u njima proizvode, prerauju, prodaju
ili skladite, veliine i spratnosti graevine, lokacije graevine,
vrste materijala koji su upotrijebljeni za izgradnju graevine,
prorauna poarnog optereenja.
Kategorizacija graevina prema poarnoj ugroenosti definisana je
kao:
PU1 - graevine visokih zahtjeva sa aspekta poarne
ugroenosti,
PU2- graevine srednjih zahtjeva sa aspekta poarne
ugroenosti,
PU3 - graevine niskih zahtjeva sa aspekta poarne ugroenosti.
Kategorizacija graevine prema poarnoj ugroenosti treba da bude
potvrena numerikim proraunom poarnog optereenja na osnovu vaeeg
standarda, koji predstavlja raunsku vrijednost toplotne energije
objekta koja se moe osloboditi pri poaru.
Razvrstavanje klasifikovanih graevina u odgovarajue kategorije
poarne ugroenosti vri se u cilju utvrivanja odgovarajuih
preventivnih mjera i to: plansko organizacionih,
arhitektonsko-graevinskih i tehniko-tehnolokih mjera koje sigurnu
evakuaciju ljudi i imovine i spreavaju njegovo irenje.
Posmatrajui objekat drutva na predmetnoj lokaciji kao
jedinstvenu graevinu, istu moemo prema podjeli o kategoriji poarne
ugroenosti svrstati u kategoriju: 125-Industrijske graevine i
skladita.
VISOKO ZAHTJEVNE GRAEVINE PU17.6 ELEKTROINSTALACIJE7.6.1
TRAFOSTANICE Drutvo XYLON CORPORATION d.o.o. Ilija se napaja
el.energijom iz trafostanice
110/10 kW Sarajevo 4. Odobrena angaovana snaga (vrno optereenje)
iznosi PV=5.495kW. Za potrebe kompleksa koristi se 5(pet) odvoda.
Tri od pet navedenih kablova napajaju SN vorite locirano u HALI I i
preko kojeg se dalje napajaju transformatorske stanice u halama
I,II, III i V.
Sa preostala dva odvoda formira se prsten sa kojeg se napajaju
transformatorske stanice TS-7, TS-8 i TS- 1000.
Uraena je nova projektna dokumentacija od strane ovlatene firme
za primarni elektro energetski razvod.
7.6.2 RASVJETA
Kablovi elektrine rasvjete propisno e biti dimenzionirani i
poloeni. Rasvjeta je izvedena sa flouroescentnim svjetiljkama.
Svjetiljke su odgovarajue prema namjeni prostorija.
7.6.3 SIGURNOSNO OSVJETLJENJE
U objektu skladita gotovih proizvoda nije izvedena instalacija
siguronosne "panik" rasvjete komplet sa akumulatorom. Siguronosna
rasvjeta oznaava pravce ka izlazu u sluaju nude, a kod nestanka
elektrine energije. Na osnovu zakona zatite od poara i vatrogastvu
drutvo treba da izvri postavljanje panik rasvjete, izvri
obiljeavanje poarnih puteva i puteva evakuacije, postave
odgovarajui znaci, natpisi i uputstva. Skladita moraju biti
snabdjevena nunim svjetlom koje se automatski ukljuuje nestankom
elektrine struje i koje obezbjeuje osvjetljavanje u sluaju poara u
trajanju od najmanje 1 h.7.6.4 RAZVODNI ORMARI
Razvodni ormari izvedeni su od dekapiranog lima u mehanikoj
zatiti IP 54 to odgovara za ovu vrstu pogona.
7.6.5 ZATITA OD ATMOSFERSKOG PRANENJA Skladita moraju biti
zatiena gromobranskim instalacijama. Za ovakav tip i veliinu
objekta potrebno je postaviti cca 10 odvoda (spustova) i na svaki
spust postaviti mjerno mjesto na visini cca 1,50 m (spoj
traka-traka ili ukrsni komad).
7.6.6 NAIN ISKLJUENJA ELEKTRINE ENERGIJE U SLUAJU POARA
U sluaju manjih poara iskljuenje vri deurni elektriar na
razvodnim ormarima koje napajaju ugroeno mjesto.
U sluaju veih poara iskljuenje vri deurni elektriar i
predstavnik vatrogasne slube koji je osposobljen za ove zahvate.
Iskljuenje vriti na niskonaponskim odvodima u TS.
7.6.7 ZATITESistem razvoda u ovom objektu je TN-S, a zatita od
indirektnog dodira, odnosno pojave opasnih napona dodira na
provodnim dijelovima koji normalno nisu pod naponom, a u sluaju
kvara mogu doi pod opasni napon, izvedena je automatskim
iskljuenjem napajanja, primjenom termomagnetnih okidaa, gdje
termiki lan slui za iskljuenje pri preoptereenju a magnetni lan za
trenutno iskluenje pri kratkom spoju, i topivih instalacionih
osiguraa.
Zatita od direktnog dodira dijelova pod naponom predviena je
izborom instalacionog materijala i opreme sa odgovarajuom
izolacijom i zatvaranjem elektrine opreme u kuita koja se ne mogu
otvoriti bez odgovarajueg alata.
U primjenjenom sistemu razvoda TN-S zatitni provodnik PE vodi se
u cijeloj mrei galvanski odvojeno od neutralnog provodnika (sistem
nulovanja sa treim ili petim vodiem).
Neutralni i zatitni provodnik su galvanski vezani samo u GRT-u.
Zbog ovoga konstatujemo da je primjenjeni sistem zatite od opasnog
napona dodira u ovim objektima TN-S. Na zatitni provodnik se veu
svi metalni dijelovi koji normalno nisu pod naponom, a usljed kvara
mogu doi pod opasni napon dodira.
U svim razvodnim ormarima i razvodnim tablama ugraena je peta
sabirnica na koju se vee PE provodnik.
Sistem zatite od indirektnog dodira strujnog kola izveden je u
TN-S sistemu. 7.7 SNADBJEVANJE VODOM
Voda u protivpoarnoj zatiti ima dominantno mjesto, u skladu sa
Pravilnik o tehnikim normativima za vanjsku i unutranju hidrantsku
mreu za gaenje poara (Sl. novine FBiH br. 87/11) u cilju
sprjeavanja nastanka poara, odnosno smanjenja tete od nastalog
poara ograniavanjem mogunosti proirenja poara.Efikasno
snadbijevanje vodom je jedan od osnovnih faktora za uspjeno gaenje
poara.
Za uspjeno gaenje nije dovoljno jednostavno pokrivanje i
kvaenje. Na zapaljenu povrinu treba dejstvovati i odgovarajuom
udarnom snagom mlaza vode. Uspjeno gaenje vodom postie se samo onda
kada je udarna snaga vodenog mlaza vea od otpora koji prua
vatra.
Udarna snaga vodenog mlaza izraava se koliinom vode u jedinici
vremena i brzinom kojom se estice vode sudaraju sa zapaljivim
predmetima i konstrukcijama.
Meutim, za uspjeno gaenje treba dejstvovati i odgovarajuim
kapacitetom vode koji se izraava protokom vode u mlaznici u
jedinici vremena.
Osnovni elementi vodenog mlaza su:
- koliina vode u jedinici vremena (kapacitet) i
- radni pritisak.
Bez odgovarajueg pritiska i kapaciteta ne moe se ostvariti
odgovarajui efekat gaenja poara.
Hidrantski sistem na odgovarajui nain projektovan, opremljen i
odravan predstavlja siguran nain snadbijevanja objekta vodom za
gaenje poara.
Na osnovu namjene objekta, te njegovog opte drutvenog znaaja, za
gaenje i zatitu prostora, evakuacionih puteva i spreavanje irenja
eventualnog poara moe se primijeniti voda u kompaktnom mlazu
odnosno u obliku vodene magle ovisno od toga koje se materije
nalaze u poaru. Upotreba vode nije vezana za razmjere poara, nego
prvenstveno za vrstu poara tj. vrstu tvari koje gore ili se nalaze
u blizini objekta koji gori. Dejstvo vode zasniva se na hlaenju
gorive materije ispod temperature gorenja.
Neophodno je istaknuti da se voda u obliku vodene magle moe
primijeniti za gaenje poara elektroinstalacija koje nisu pod
naponom, a voda u obliku kompaktnog i rasprenog mlaza za poare
klase A (vrstih materija), odnosno za zatitu puteva evakuacije i za
gaenje poara u ventilacionim kanalima. Iz naprijed navedenog
proizilazi da se voda moe primjeniti kako za zatitu tako i za
gaenje poara u bilo kom prostoru samo zavisi od toga u kojem se
obliku ona primjenjuje.
Izuzetak. Primjena vode za gaenje nafte i naftnih derivata
(tenosti koje se ne mijeaju sa vodom) moe uticati na irenje poara i
opasnosti pri gaenju, pa se voda ne koristi za gaenje poara tih
materija. Voda se ne smije koristiti ni za gaenje elektro
instalacija koje su pod naponom.
Snabdijevanje vodom objekta XYLON CORPORATION d.o.o. Ilija vri
se iz vodovodne mree kojom upravlja Bags Energotehnika d.o.o.
Sarajevo, koje upravlja vodozahvatom i vodovodom Peraka vrela.
Prikljuak na ovaj vodovodni sistem izveden je preko vodomjernog
okna u kome se vri mjerenje stvarno isporuenih koliina vode za
Volkswagen Sarajevo.
Voda u pogonima i postrojenjima u XYLON CORPORATION se koristi
u:
tehnolokom procesu
sanitarnim vorovima
hidrantskoj mrei
Objekti imaju rijeen unutranji razvod sanitarne vode, kao i
unutranji razvod hidrantske mree. Takoer, postoji i vanjska
hidrantna mrea sa dovoljnim brojem nadzemnih i podzemnih
hidranata.7.8 POARNO OPTEREENJE
7.8.1 POSLOVI U OBJEKTUTehnoloki procesi u objektu:
Doprema grae; Istovaranje; Premjetanje; Izdavanje robe;
Utovaranje;Poznavanje svih opasnosti koje mogu doi do izraaja u
odreenoj sredini omoguava efikasno preduzimanje preventivnih mjera
zatite od poara.
Na osnovu namjene objekta i vrsti skladinih materijala koji se
nalaze u prostorijama, u normalnim uslovima, izbijanje poara nije
izraeno.
U predmetnom objektu na spomenutoj lokaciji bit e zaposleno cca
5 zaposlenika.Poar moe nastati usljed nepanje ili na elektrinim
instalacijam usljed kratkog spoja mada su izvedene sve potrebene
zatite.
Poari nastaju na razliitim mjestima i iz razliitih razloga. Do
nastanka poara najee dolazi zbog naruavanja protivpoarnog reima ili
zbog ljudskog faktora. Veoma esto nastanak poara, odnosno njegov
nekontrolisani razvoj vezan je za neispunjenost adekvatnih
preventivnih mjera kroz planiranje, projektovanje i izradu.
Udaljenost uskladitene robe od elektrinih prekidaa i hidranata
mora biti tolika da je mogu nesmetan pristup do njih, a od
sijaliinih mesta i grejnih tijela, koja nemaju titnik od zraenja
toplote, udaljenost uskladitene robe ne smije biti manja od 0,5
m.Do pojave poara dolazi kada su u nekom prostoru istovremeno
prisutni:
goriva materija (tvar), S zrak (kiseonik), izvori paljenja sa
raspoloivom energijom koja e zapaljivi materijal dovesti do take
paljenja, kada otpoinje fiziko-hemijska reakcija gorenja ili
oksidacije.
Ukoliko nije prisutan samo jedan od navedenih uslova do gorenja
odnosno poara nee doi.
Gorenje tvari moe biti potpuno i nepotpuno. Koje e se gorenje
tvari odvijati u nekom prostoru zavisi od vie faktora.
Nepotpuno gorenje znai da se zapaljiva tvar nije potpuno spojila
sa kiseonikom jer nije bila dostupna vea koliina kiseonika iz
zraka. Nepotpunim gorenjem organska tvar sagori tek djelimino te se
kod toga usljed poveane temperature, tvar raspada i nastaje a, a
umjesto CO2 nastaje vea koliina CO.
Potpuno gorenje odvija se kada se zapaljenoj tvari dovodi
dovoljna koliina zraka (kiseonika) koji omoguava potpuno
sagorijevanje tvari, to znai da je zapaljiva tvar oksidirala i da
su nastali oksidi onih elemenata iz kojih je zapaljiva tvar
izgraena.
Da bi se zapaljiva tvar zapalila nije neophodno da se itava
koliina tvari zagrije do temperature paljenja, ve je dovoljno do te
temperature zagrijati samo jedan dio tvari (npr. komad papira,
tekstila itd).
Budui da su mjesta radnog boravka openito mjesta koja sadre
razne gorive materije, te uzimajui u obzir injenicu uvijek
prisutnog vazduha, ostaje konstatacija o vanosti kontrole nad
izvorima paljenja kao preventivnoj mjeri zatite od poara.
Najei uzroci poara su:
upaljena cigareta ili neugaeni opuak,
upotreba otvorenog plamena,
elektrine iskre nastale zbog greaka i kvarova na elektrinim
instalacijama usljed varnienja, kratkog spoja, preoptereenja i
sl.,
mehanike iskre nastale pri radovima zavarivanja, rezanja,
bruenja i sl.,
prirodne pojave kao to su udar groma, suneva toplota i dr.,
samozagrijavanje i samopaljenje i td.U kancelarijama se npr.
pepeljare esto prazne u koare s papirom, koje su najee izraene od
gorivog materijala. Neugaeni opuak e u tom sluaju vrlo lako
izazvati poar. Skladini i proizvodni pogoni trebaju imati oznake za
zabranu puenja kako usljed nemara zaposlenih nebi dolo do pojave
poara.
Stoga je sa aspekta preventivne zatite od poara vana zabrana i
kontrola puenja. Osim toga, puai moraju biti krajnje oprezni,
osobito kad odbacuju opuke koji prethodno moraju biti potpuno
ugaeni.Pored glavne, Drutvo obavlja i sporedne djelatnosti koje
nemaju bitnog uticaja na poarno stanje u pogonu, ali se ne smiju
zapostaviti kao to je:
odravanje i popravak ureaja,
odravanje i ienje kruga i prostora objekta,
i svi ostali tekui poslovi bez kojih se nebi mogao odvijati
kompletni tehnoloki procesi koji se odvijaju u drutvu. 7.8.2
PRORAUN POARNOG OPTEREENJA
Pri procjeni ugroenosti od poara mora se voditi rauna o
slijedeim elementima:
mikro lokacija objekta-sektora-prostorije,
graevinske karakterisitke vatrootpornosti konstrukcije,
poarno optereenje i stepen opasnosti od poara,
snadbjevanje vodom i aparati za poetno gaenje,
odgovarajua vatrodojava i automatski sistemi za gaenje
poara.
Mikro lokacija je bitna za stepen ugroenosti od poara jer se
ovdje procjenjuje ugroenost objekata prema susjednim objektima,
prilazi objektu sa svih strana zatitne zone i sl.
Graevinske karakteristike objekta odnosno sektora bitni su u
smislu irenja poara, evakuacije ljudstva i materijalnih dobara iz
objekta u sluaju poara, procjeni efikasnosti intervencije sa
postojeom opremom itd.
Ukupno poarno optereenje predstavlja ukupnu koliinu toplote koja
bi se oslobodila podpunim izgaranjem odreene koliine zapaljivih
materijala u nekom prostoru kao i zapaljivih konstruktivnih
elemenata i ono se izraava (prema JUS U J1.030) obrascem:Z = Pi
SGdje su:
Z ( ukupno poarno optereenje u GJ,
Pi ( specifina poarna optereenja (pokretna poarna optereenja
koja direktno
zavisi od koliine zapaljivih materijala i iznosa sa KJ/m2 ili
MJ/m2,
S ( povrina osnove na koji se odnosi poarno optereenje (m2).
Specifino poarno optereenje (pokretno) je izraeno toplotom koja
se moe razviti u zavisnosti od toplotne moi materijala i njegove
koliine svedene na 1 m2 povrine prostora.
Ono se rauna prema obrascu: Fi Vi Hi
Pi = --------------
S
Gdje su:
Pi ( specifino poarno optereenje u KJ/m2 ili MJ/m2,
Fi ( prividna gustina marterijala u kg/m3,Vi ( zapremina
materijala (prostorije) u m3,Hi ( toplotna mo materijala KJ/kg,
S ( povrina osnove m2.
U raun ulaze svi gorivi materijali u smislu standarda JUS U
J1.020 koji su sastavni dio poarnog sektora (objekat, prostorije).
Ovim standardom odreene su tri grupe specifinih, a time i ukupnih
poarnih optereenja:
nisko poarno optereenje do 1050 MJ/m2, srednje poarno optereenje
do 2100 MJ/m2, visoko poarno optereenje preko 2100 MJ/m2.
Poarni sektor P-1
Povrina poarnog sektora P-1 je cca 9950 m2Rezna graa u skladitu
cca 60 000 m3.
Prosjena teina rezane grae je 700 kg x 60 000 m3 = 420 000
m2Prosjena kalorina mo drveta je 12,0 MJ/kg.Kartonska ambalaa,
najlon, papir i sl. iznosi cca 1 000 kg.
Prosjena kalorina mo kartonske ambalae, papira i sl. je 19
MJ/kg.Specifino poarno optereenje je 506534 MJ/m2, to znai da ovaj
sektor spada u visoko poarno optereenje.
Ukupno poarno optereenje je 5,04 GJ.
7.9 VATROOTPORNOST KONSTRUKTIVNOG SISTEMA
Analiza vatrootpornosti konstruktivnog sistema za objekat
izvrena je na osnovu podataka o zahtjevnoj vatrootpornosti osnovnog
nosivog sistema koja je proistekla iz poarnog optereenja.
Proraunom poarnog optereenja smo ustanovili da objekat drutva
spada u visoko poarno podruje to konstrukcionom izvedbom i
zadovoljavaju jer su objekti projektovani kao Neupaljive zgrade bez
otpornosti prema visokim temperaturama.
Graevinske karakteristike objekata smo naveli u ranijim
poglavljima ovog elaborata i u skladu sa istim objekat se svrstava
u III stepen otpornosti prema projektu.8. EVAKUACIJA U SLUAJU
POARA
8.1 ANALIZA PUTEVA EVAKUACIJE
na 0,80 m za jednu jedinicu prolaza,
na 0,70 m za dvije jedinice prolaza.
Za prolaze sa tri i vie jedinica prolaza rauna se n x 0,60
m.
Osnovni kriterij koji definie efikasnost (brzinu) evakuacije je
vrijeme za koje se evakuacija mora izvriti. Na osnovu maksimalno
doputenog vremena evakuacije i broja osoba koje se mogu nai u
objektu prostoru u momentu pojave poara odreuju se ostali elementi
koji obezbjeuju evakuaciju, kao to je: duina puteva evakuacije,
irina prolaza, broj i irina vrata, stepenita i sl.
U pravilu svaki prolaz i izlaz moe sluiti za evakuaciju, ali se
svaki prolaz ili izlaz nemoe smatrati poarnim izlazom. Poarni izlaz
je onaj koji vodi u slobodan prostor ili hodnik koji ima neposrednu
vezu sa vanjskim prostorom.
Smatra se i u praksi je dokazano da gustina osoba u evakuacionim
prolazima nakon 2- 3 sekunde od poetka evakuacije iznosi 10 20
osoba/m2 povrine prolaza, a brzina kretanja osoba kroz prolaze kod
te gustine iznosi: po horizontalnim prolazima 16 m/min.
niz stubite 10 m/min.
uz stubite 8 m/min.
na vanjskom prostoru 24 m/min.
Proces evakuacije dijeli se na tri faze:
prva faza:naputanje prostorije u kojoj se nalaze osobe,
druga faza:kretanje osoba preko poarnih i drugih evakuacionih
puteva i izlaz u slobodan prostor,
trea faza:kretanje van objekta do prilaza vanjskim
komunikacijama.
Kod veine objekata kritina je prva i druga faza evakuacije. U
naem sluaju nije sloena evakuacije na osnovu konstrukcije objekat,
broju osoba i broju vrata za evakuaciju.
8.2 KRITERIJI ZA NASTANAK POJEDINIH FAZA EVAKUACIJEAko se pojave
opasnosti zbog kojih se predvia evakuacija, utvreni su kriteriji za
pojedine faze evakuacije:
a) Pripremno stanje - prilikom pojave poetnih poara, kada
prisutni mogu poar ugasiti samo sa aparatima za gaenje poetnih
poara.
b) Evakuacija - kada prisutni nisu u stanju ugasiti nastali
poar, te postoji potreba poziva vatrogasne jedinice radi gaenja
poara, ili pojave zemljotresa jaine iznad 6 Rihterove skale.
8.3BROJ OSOBA KOJE SE EVAKUIUU objektu se moe u jednom trenutku
zatei cca 8 osoba, raunajui sve prostore u objektu. Skladini
prostori posjeduju direktan izlaz u slobodan prostor.
U donjoj tabeli dat je pregled broja osoba koji se trebaju
evakuisati u sluaju potrebe.
EtaaBroj osoba
Skladine prostorije 8
UKUPNO8
U radnim prostorijama nalaze se radno osoblje razliite dobi ali
su svi iznad 20 godina. S obzorom na namjenu objekta iskljuuje se
mogunost prisustva djece.8.4OPIS POSTOJEIH PUTEVA EVAKUACIJEObjekat
u graevinskom smislu ini jedinstvenu cjelinu kao i u organizacionom
i tehnolokom takoe je jednostavan. Namjena objekta je skladite
rezane grae i cijeli prostor koji koristi drutvo se sastoji iz
dvije skladine prostorije koje dominiraju i jedne kancelarije u
anexu.Izlazi iz navedenih prostora se odvijaju na sljedei:
anex-prostorija kancelarije: putem stepenita koji spaja anex sa
izlazom
skladini prostor-dio prema anexu: putem dva stepenita u anexu
koja vode vani na zapadnoj strani objekta, putem jednokrilnih i
rolo vrata na sjevernoj strani.
skladini prostor - drugi dio: putem rolo vrata na sjevernoj
strani i kroz prostor skladinog dijela 1 gdje je evakuacija ranije
opisana.Evakuacija se vri preko slijedeih puteva evakuacije:
Broj puta evakuacijeDuina puta evakuacijeBroj osoba koje se
evakuiuProstori koji se evakuiuirina prolaza na izlazu iz objekta
[cm]
1putem stepenita koji spaja anex sa izlazom301anex-prostorija
kancelarije:putem stepenita koji spaja anex sa izlazom90
1
putem dva stepenita u anexu koja vode vani na zapadnoj strani
objekta157Skladini prostor-prvi dio90
2
putem jednokrilnih i rolo vrata na sjevernoj strani15790
250
2
putem rolo vrata na sjevernoj strani i kroz prostor skladinog
dijela 1 gdje je evakuacija ranije opisana157Skladini prostor-drugi
dio250
8.5PRORAUN EVAKUACIJEObjekat je skladini i funkcionalno povezan
u jednu cjelinu tako da se putevi evekuacije u pojedinim dijelovima
poklapaju i tu se evakuacija vri preko istih puteva i izlaza. Zato
emo ovdje to posmatrati u zajednikom kontekstu kako bismo proraunom
pokazali efikasnost evakuacije zaposlenika u sluaju nude.
Za proraun uzimamo maksimalni broj osoba koje se u odreenom
trenutku evakuiu utvrenim putevima evakuacije.
Broj puta evakuacijeirina prolaza na izlazu iz objekta [cm]Broj
prolaza
(2):60 cmPropusna mo prolaza
(3)x50Broj osoba na putu evakuacijeOcjena
propusnosti izlaza
123456
1
putem stepenita koji spaja anex sa
izlazom901,5751zadovoljava
1
putem dva stepenita u anexu koja vode vani na zapadnoj strani
objekta901,5757zadovoljava
2
putem rolo vrata na sjevernoj strani i kroz prostor skladinog
dijela 1 gdje je evakuacija ranije opisana90
2051,5
3,4175
170,57zadovoljava
Propusna mo izlaza iz objekta daleko prevazilazi potrebe
evakuacije. Prilikom evakuacije osobe e koristiti najblie puteve
koji vode u vanjski prostor. Putevi evakuacije trebaju biti
obiljeeni, oznaeni i osvjetljeni.
Brzina evakuacije sa kritine take, a to je iz krajnjih dijelova
skladinih prostorija iznosi:
Mogua je brza i sigurna evakuacija svih osoba u vremenu do 1,87
minuta, to je u skladu sa propisanim normama. irina vatrogasnih
puteva, odnosno puteva za evakuaciju rauna se po broju zaposlenika,
s tim da najudaljenije radno mjesto i najblii izlaz ne prelazi 40 m
za skladine prostore.
Put za evakuaciju iz skladista prema sigurnom prostoru mora biri
neprekidan, ravan, sa to manje zavoja, uvijek slobodan i
nezakren.
Smjer prema izlazu za evakuaciju oznaava se na podu i na
zidovlma: utom strelicom.
Put za evakuaciju mora biti irok najmanje 0,8 m i ogranien
svijetlozelnim trakama, irine 10 cm.
Iznad evakuacijskih puteva ne smiju bili materijali koji
gorenjem, kapanjem ili na drugi nain ugroavaju sigurnu
evakuaciju.
Roba se ne smije skladititi iznad evakuacijskih puteva.Vrata na
putu za evakuaciju moraju biti iroka najmanje 0,8 m, moraju biti
zaokretna, tako da se otvaraju u smjeru izlaenja i ne smiju imati
prag.Vanjski putevi
Vanjske puteve i prilaze namjenjene za evakuaciju drati slobodne
i pristupane. Ukoliko se vri raskopavanje ovih puteva oni moraju
biti u svako doba osposobljeni za prolaz lica iz prostora ugroenih
poarom.
8.6 PRISTUP VATROGASNIH VOZILA 8.6.1 PODACI O VATROGASNIM
SNAGAMADojava poara na podruju Opine Vogoa vri se putem javne ili
beine telefonske linije, koju zaprima Dispeerski centar
profesionalne vatrogasne jedinice Kantona Sarajevo, operativni
centar Slube civilne zatite ili jedinice Dobrovoljnog vatrogasnog
drutva Vogoa, ovisno o broju na koji je dojava izvrena. Bez obzira
kojem je organu uprave (PVJ, CZ, DVD) izvrena dojava poara ili
akcidenta, istu je potrebno zaprimiti i hitno proslijediti deurnom
u Kantonalnom vatrogasnom dispeerskom centru (u sluaju da nije
poziv upuen direktno istom), koji se nalazi u Profesionalnoj
vatrogasnoj jedinici PVJ Centar Sarajevo. Na osnovu dojave o
lokaciji i veliini poara DC profesionalne vatrogasne jedinice
Kantona Sarajevo upuuje najblie vatrogasne jedinice prema poaritu,
a na lokaciji Opine Vogoa. Ako se ukae potreba za veim brojem
vatrogasaca, a na osnovu izvianja prve navalne grupe, putem
dispeerskog centra pozivaju se dobrovoljne vatrogasne jedinice sa
lokaliteta Opine. Pozivanje kako profesionalnih tako i dobrovoljnih
vatrogasnih jedinica vri se putem radio stanica, te telefonske mree
ili kombinovano ovisno o situaciji. Ovisno o situaciji dispeerski
centar moe prvo uputiti jedinice dobrovoljnog vatrogasnog drutva,
ako se pokae da je u pitanju manji poar ili da su jedinice
dobrovoljnih vatrogasaca blie, te iste mogu efikasno ugasiti poar.
Na gaenju poara i spaavanju ljudi i materijalnih dobara ugroenih
poarom prvo se angairaju profesionalne i dobrovoljne vatrogasne
jedinice i vatrogasne jedinice pravnih lica koje su formirane u
opini, gradu i kantonu, a kada nisu dovoljne te jedinice, vri se
angairanje snaga i sredstava civilne zatite, odnosno zatite i
spaavanja koje su formirane u gradu, opini, kantonu i Federaciji.
Vatrogasna jedinica ili ispostava te jedinice, odnosno starjeina
jedinice odmah po dojavi o pojavi poara na njenom podruju duan je
samoinicijativno organizirati izlazak jedinice, odnosno ispostave,
na mjesto poara i pristupiti njegovom gaenju i spaavanju ljudi i
materijalnih dobara ugroenih poarom, bez obzira na to o ijim se l
judskim ivotima i materijalnim dobrima radi.
8.6.2 LOKACIJA I VATROGASNI PRISTUPNa osnovu Zakona o zatiti od
poara i vatrogarstvu neophodno je do samog objekta omoguiti pristup
vatrogasnim vozilima kao i njihovo manerviranje za vrijeme gaenja
kako je definisano Zakonom zatite od poara i vatrogastvu.Prema
Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe graevina ovakve
namjene mora imati pristup s najmanje dvije strane na kojima se
nalaze otvori.Skladita moraju da imaju prilaz za vatrogasna vozila;
srednja najmanje sa tri strane. Prilazni put mora da ima okretnicu
ili plato za okretanje vatrogasnog vozila. Prilazni put mora da ima
minimalnu irinu od 3,5 m, minimalnu slobodnu visini prolaza od 4,5
m, minimalni poluprenik krivine unutranji 11 m, a spoljanji 14,5 m,
nagib najvie 10%. Nosivost puta mora biti minimalno 10 tona
osovinskog pritiska. Vanjske puteve i prilaze namjenjene za
intervenciju vatrogasnih vozila drati slobodne i pristupane.
Ukoliko se vri raskopavanje ovih puteva oni moraju biti u svako
doba osposobljeni za prilaz vatrogasnih vozila. 9. PREVENTIVNE I
DOPUNSKE MJERE ZATITE
9.1 MOGUI IZVORI PALJENJA
U cilju boljeg uvida u procjenu ugroenosti pomenut emo i mogue
izvore paljenja kao to su:
upotreba otvorenog plamena,
nepravilno izvreno dimenzionisanje opreme i instalacija,
nepravilnog i nestrunog rukovanja i odravanja postrojenja i
instalacije, poveane temperature pri trenju,
pojava elektrinog luka usljed neispravnosti elektrinih
ureaja,
preoptereenje elektrinih instalacija i njihovo dodatno
zagrijavanje,
statiki elektricitet,
atmosfersko pranjenje,
puenje,
nehat i nepanja od strane radnog osoblja, ostali uzorci.
Radi zatite od statikog elektriciteta, obavezno se mora voditi
rauna slijedeem:
da je sva metalna konstrukcija propisno uzemljena,
da se uzemljenje izvodi galvanskim vezivanjem,
nastojati da se vezivanje vri to kraim putem za sistem
uzemljenja.Posljedice atmosferskih pranjenja mogu biti ne samo poar
nego i meh. razaranja i pojave napona opasnih po ljude. Iz tih
razloga zatita od atmosferskog pranjenja izvodi se instalacijom
gromobrana da bi se u sluaju pojave udara groma izbjegla mogunost
paljenja.Neispravno vozilo moe takoer biti potencijalni izvor
paljenja.Na osnovu iznijetog, obzirom na potencijalne opasnosti
nastanka poara i njegovog razvoja, drutvo je duno da provodi mjere
utvrene zakonom i propisima kao i mjere koje mu naloi inspekcijski
organ kao i posebne mjere za zatitu od poara.
9.1.1 UZRONICI NA KOJE TREBA POSEBNO OBRATITI PANJU
Statiki elektricitet
Radi zatite od statikog elektriciteta u pogonima obavezno se
mora voditi rauna slijedeem:
da je metalna konstrukcija propisno uzemljena,
da se uzemljenje izvodi galvanskim vezivanjem,
nastojati da se vezivanje vri to kraim putem za sistem
uzemljenja,
vozilo za dostavu tenosti i plina mora pri istovaru biti
uzemljeno i opremljeno hvataem varnica a zaposlenici koji rade u
prostorima ugroenim od eksplozije, moraju imati odgovarajuu obuu i
odjeu.
Atmosferska pranjenja
Posljedice atmosferskih pranjenja mogu biti ne samo poar nego i
meh. razaranja i pojave napona opasnih po ljude. Iz tih razloga
zatita od atmosferskog pranjenja izvodi se vezanjem metalnih
konstrukcija sa uzemljenjem.
Izvoenje popravki zavarivanjem ili rezanjem
U sluaju izvoenja popravki na objektima i postrojenjima, varnice
kao pratea pojava pri operacijama zavarivanja, opiljci pri bruenju,
veoma su esti uzronici poara. Analize poara nastalih pri
zavarivanju ili rezanju metala, ukazuju na propuste zaposlenika pri
obavljanju ovih poslova.
Najei propusti su:
nedovoljna priprema,
izvoenje postupaka u zabranjenim uslovima,
tehnika nepripremljenost,
nedovoljna strunost i td.
9.1.2 PREVENTIVNE MJERE U TEHNOLOKOM PROCESU RADA
Mjere zatite od poara se utvruju i preduzimaju u cilju
otklanjanja uzronika poara i spreavanja njegovog irenja kao i
spaavanja ljudi i materijalnih dobara koja mogu biti ugroeni
poarom.
Da bi se izbjegle opasnosti od izbijanja poara, projektnom
dokumentacijom i samim izvoenjem predviene su slijedee mjere
zatite:
Za sav ugraeni materijal izvoa je duan obezbijediti atestnu
dokumentaciju za kvalitet.
Elektrine i druge instalacije i ureaji moraju se postaviti prema
propisanim tehnikim nomativima i standardima. O ugradnji i kontroli
navedenih ureaja drutvo mora imati odgovarajuu projektnu
dokumentacij i propisane evidencije.
Elektro razvodni ormari moraju biti izraeni od materijala koji
moe izdrati razna mehanika oteenja, uticaj praine, vlage, toplote i
hemijskih djelovanja te trebaju biti obavezno zakljuani i izvedeni
po projektu. Sve prikljune naprave kao to su stabilne prikljunice,
prenosne prikljunice, natikai, utikai i sl. mogu se ugraivati i
upotrebljavati samo ako odgovaraju uslovima na mjestu upotrebe.Na
ovom prostoru preduzimae se kontinuirano slijedee mjere zatite od
poara:
Masne krpe i drugi zapaljivi otpadci moraju se odlagati u
metalne posude sa poklopcom. Ove posude obavezno treba prazniti
svaki dan, a po potrebi i ee, posebno po zavretku radne smjene i to
na mjestima odreenim u te svrhe.
Metalne posude u koje se ostavlja dnevni odpad drati udaljene od
objekta. Treba odrediti lokaciju za smjetaj metalnih posuda koja e
po osnovu udaljenosti zadovoljiti zakonske propise i sl.
Na platoima i saobraajnicama ne skladititi materijal niti
parkirati vozila (izuzev na parking prostoru). U zimskom periodu
redovno vriti ienje saobraajnica i prilaza od snijega. Saobraajnice
u svako vrijeme moraju biti prohodne, a privremena ili stalna
zakrenost ovih puteva strogo se zabranjuje. Svi izlazi i prolazi
moraju biti uvijek i u svako doba slobodni za nesmetan prolaz.
Prolazi, manipulacija i protivpoarni putevi moraju biti irine
najmanje 1,5 m, s tim da glavni poarni put bude najmanje 5,5 m.
Travu oko objekata redovno kositi i odstranjivati van kruga.
Sve radne prostore nakon zavrenog rada svake smjene moraju se
oistiti, a naroito se mora obratiti panja na redovno otklanjanje
praine sa el. vodova i spojnih mjesta u kuitima i sl. Sve elektrine
ureaje poslije upotrebe iskljuiti izuzev instalacija koje moraju
ostati pod naponom. Nakon zavrenog radnog vremena obavezno izvriti
obilazak radnih prostora i skladita radi otkrivanja eventualnih
izvora od poara, uklanjanja izvora toplote i iskljuenja elektrine
energije.
U svim prostorijama i prostorima ugroenim od poara postaviti
tablice sa upozorenjima iz zatite od poara. Za gaenje poetnih poara
postaviti rune aparate punjene S prahom i CO2 na vidno i lahko
pristupano mjesto u objektu.
Kada se vre elektro i druga zavarivanja preduzeti posebne
preventivne mjere koje nalau tehniki i drugi vaei propisi.
Naroito voditi panju pri koritenju kiseonika jer je isti
kiseonik jako oksidaciono sredstvo i u dodiru sa gorivim
materijama, a pogotovu tenostima stvara se brzi proces oksidacije
odnosno eksplozije.
Svaki zaposlenik prije stupanja na radno mjesto mora biti
upoznat sa opasnostima od poara prisutnim u drutvu. Svaki
zaposlenik treba posebno obratiti panju na:
nain skladitenja i koritenja,
pojavu bilo koje vrste, a koja moe da uzrokuje poar.
Svaki zaposlenik je duan da pristupi otklanjanju i saniranju
pojave bilo koje vrste, a koja moe da izazove poar ili
eksploziju.
9.1.3 PREVENTIVNE MJERE ZATITE OD POARA NA ELEKTRO
INSTALACIJAMA I ELEKTROENERGETSKIM POSTROJENJIMA Elektrine
instalacije u objektima na ovoj lokaciji koji koristi Drutvo moraju
se izvoditi i odravati prema postojeoj invensticiono-tehnikoj
dokumentaciji, a svi naknadni radovi moraju biti usaglaeni sa
postojeom projektnom dokumentacijom. Tekue odravanje instalacija
moe vriti iskljuivo kvalifikovano i obueno struno lice za datu
vrstu postojeeg postrojenja i instalacije.
Osigurae za zatitu strujnih krugova mjenjati samo sa ispravnim
istih karakteristika, a strogo je zabranjeno osigurae krpiti.
Potrebno je zabraniti pristup nepozvanim licima, za vrijeme
montae, posebno zabraniti svaki pristup nepozvanim licim kod
probnog i redovnog rada postrojenja, radi spreavanja sluajnog ili
zlonamjernog oteenja.
Maksimalna panja mora se posvetiti nainu na koji se instalacije
i postrojenja putaju u pogon, gdje su zabranjene bilo kakve
improvizacije. Obavezna je primjena upustva sastavljenog od
isporuioca opreme.
9.1.4 NATPISI I ZNACI SIGURNOSTI
Bitan preventivni element zatite od poara su potrebni znaci ili
natpisi sigurnosti, koje je obavezno vidni istaknuti, i to:
Natpis ili znak ZABRANJENO PUENJE I KORITENJE OTVORENOG PLAMENA
postaviti u prostorima izuzev u prostoriji predvienoj za
puenje.
Znak SMJER IZLAZA ZA EVAKUACIJU postaviti na lomovima puteva za
evakuaciju.
Natpis KRATKO UPUSTVO O POSTUPKU U SLUAJU POARA I EVAKUACIJE
postaviti u prostoriji za odmor zaposlenika.
Natpis SKLOPKA ZA ISKLJUENJE STRUJE U SLUAJU POARA ILI HAVARIJE
postaviti na GRO, RO i RT-ama. Natpis VANIJI TELEFONI (Vatrogasci
123, Policija 122, Hitna med. pomo 124) postaviti u prostoriji za
odmor zaposlenika i na izlaznim vratima.
Natpisi namjena prostorija postaviti za svaku prostoriju
ponaosob.
10. SREDSTVA I NAIN GAENJA POARA10.1 PRORAUN BROJA PROTUPOARNIH
APARATA ZA POETNO GAENJE
POARA
Kao sredstva za gaenje poetnog poara predvieni su: suhi prah,
ugljen-dioksid. voda - o ovom sredstvu za gaenje bilo je rijei u
poglavlju "Hidrantska mrea".Suhi prah se nalazi u aparatima koji
nose oznaku "S" tzv. aparati tipa "S". Primjenjuje se za gaenje
poara klase A, B, C. Prah je veoma pogodno sredstvo za gaenje
poara, samo ako ne doe u dodir s vodom, prah ne priinjava nikakvu
tetu i ne djeluje korozivno na materijale sa kojima dolazi u dodir.
Abrazivno djelovanje praha moe se pojaviti ukoliko prah dospije u
leajeve i sline dijelove maina i ureaja. Efikasnost gaenja poara
prahom umanjuje se kod gaenja poara materijala koji gore uz pojavu
ara, kao stoje npr. drvo i sl., jer brzo eliminie plamen, a ne gasi
ar. Zbog toga se poslije gaenja poara klase A prahom, mora
upotrijebiti voda ili pjena za gaenje ara.Ugljen-dioksid se nalazi
u aparatima koji nose oznaku "CO2" tzv. aparati tipa "CO2". Aparati
tipa "CO2" su najefikasniji prilikom upotrebe u zatvorenim
prostorima i to za gaenje poetnih poara na elektroinstalacijama, te
se postavljaju na mjestima koja mogu biti ugroena poarom usljed
eventualnih greaka i kvarova na elektroinstalacijama.
Iznimno se upotrebljavaju za gaenje manjih povrinskih poara
vrstih tvari (klasa A), a mogu sekoristiti za gaenje manjih poara
zapaljivih tenosti i gasova u zatvorenim prostorima (B i C).
Broj aparata za poetno gaenje poara rauna se prema obrascu za
jedno poarno optereenje:
P Pr N= -------- + 2
Pd gdje je:
N - porebni broj runi aparata
P - povrina objekta (sektora) ili prostorije koja se titi
(m2)
Pr i Pd iznose:
Pr = 150, Pd = 400 za nisko poarno optereenje,Pr = 100, Pd = 200
za srednje poarno opterenje,Pr = 50, Pd = 100 za visoko poarno
optereenje.
Kao jedinini aparati uzimaju se protivpoarni aparati tipa S-9 i
CO2 -5.
Poarni sektor P-1
9950 - 50
N = ----------------- + 2 ( usvajamo 101 aparata
100Da bi se zadovoljili minimalni uslovi za poetno gaenje poara
drutvo mora posjedovati minimalno 90 kom. protivpoarnih aparata
tipa S-9, 10 kom. protivpoarnih aparata CO2-5, a iste postaviti na
odgovarajua pristupaana mjesta tzv. na dohvat ruke, a prema
priloenoj emi. S obzirom da se radi o skladinom prostoru koji spada
u visoko poarno optereenje treba postaviti po jedan aparat S-50 kg
na svakih 500 m2, u predmetonom prostoru 20 komada., pored
navedenog broja aparata na osnovu pravilnika o izboru i odravanju
aparata za gaenje poara koji se mogu stavljati u promet sa
garantnim rokom i rokom servisiranja iz lana 5.Napomena:
Protivpoarni aparati moraju se estomjeseno podvri tehnikoj
kontroli tj. ispitivanju ispravnosti i funkcionalnosti isti,
ukoliko nema druga uputa od samog proizvoaa istih, o emu se mora
voditi propisana evidencija.
10.2 SNADBJEVANJE I POETNO GAENJE VODOM
Sve hidroinstalacije se prikljuuju na postojee koje moraju imati
kapacitete za normalno funkcionisanje.
Voda za pie se dobiva putem cjevovodne mree sa odgovarajuim
cijevima do sanitarnih ureaja, kako je to u projektu i
predvieno.
Objekat je zatien od upliva atmosferalija, terenske vode i
vlage.
Predviene kosine i pokrov objekata odgovaraju tehnikim uslovima
zatite objekata od atmosferskih upliva i padavina podneblja
lokacije objekta. Odvod oborinskih voda se odvodi u kanalizacionu
mreu. Odvodne cijevi su izvedene profilima i materijalom, ovisno o
koliini i karakteru vode kako je to projektom predvieno.
I ostale otpadne vode se odvode u kanalizacionu mreu. Odvodne
cijevi su izvedene sa profilima i materijalom, ovisno o koliini i
karakteru otpadnih voda kako je to projektom predvieno.
Prema projektu hidroinstalacija predviena je unutranja i vanjska
hidrantska mrea. Takoe je predviena i ugradnja stabilnog sistema za
gaenje poara vodom-vodena zavjesa.
Sistem hidroinstalacija se sastoji od:
Devet (9) unutarnnjih zidnih hidranta.
Tri (3) vanjskih hidranta .
Napomena:
Hidrantska mrea po zakonu sa svim ureajima i armaturom pregleda
se najmanje dvaputa u toku godine od strane ovlatene ustanove. Svi
ventili koji povezuju hidrantsku mreu sa izvorom za snadbijevanje
vodom moraju biti otvoreni i u otvorenom poloaju nepropusni.
Periodinom pregledu podlijeu i cijevne armature i druga oprema
koja je smjetena u hidrantskom ormaru.
10.3 MJERE I RADNJE KOJE PREDUZIMA ZAPOSLENO OSOBLJE NAKON
IZBIJANJA POARA
Svaki zaposlenik je duan da ugasi nastali poar ako to moe uiniti
bez opasnosti po linu ili sigurnost drugih zaposlenika. Ako
zaposlenik ne moe sam da ugasi poar duan je da odmah obavijesti
vatrogasnu jedinicu o nastalom poaru. Dojava sa vri raspoloivim
dojavnim sistemom (mobitelom, telefonom), nakon ega treba nastaviti
gaenje raspoloivim sredstvima i saekati vatrogasce na mjestu
dojave.
Istovremeno neposredni rukovodilac (voa smjene), stavlja se na
elo svoje radne grupe (koja u kriznim momentima ima strogo interni
karakter), preduzima potrebne mjere na gaenju poara do dolaska
vatrogasnih jedinica, te na osiguravanju uslova za bezbjedan rad na
akciji gaenja.
Po dolasku na mjesto poara vatrogasne jedinice, zaposleno
osoblje ostaje u stanju pasivne mobilnosti, a ukoliko se ukae
potreba radno osoblje sa stavlja pod komandu rukovodioca akcije
gaenja.
U sluaju nastanka poara u objektu zaposlenici trebaju postupiti
na slijedei nain:
Odmah obustaviti rad na radnom mjestu,
Izvriti procjenu nastalog poara,
Pokuati savladati paniku zaposlenika koji rade u objektu i
organizovati gaenje poara,
Manji poetni poar bez panike gasiti raspoloivim prirunim
sredstvima, a po potrebi upotrijebiti vatrogasne aparate za poetno
gaenje poara koji se nalaze u objektu,
Iz zone djelokruga nastalog poara ukloniti lako zapaljivi
materijal ako postoje,
U sluaju da se poar u drutvu izmakne kontroli obavijestiti
neposrednog rukovodioca, hitno pozvati vatrogasnu jedinicu na broj
telefona 123 i obavijestiti policiju na broj telefona 122,
Sve do dolaska vatrogasne jedinice bez panike izvriti
organizaciju gaenja nastalog poara u objektu, tako da jedan dio
zaposlenika nastavi gaenje poara, a drugi dio zaposlenika treba da
pristupi evakuaciji ljudi i vrednijih materijalnih dobara iz
ugroenog prostora.
Nastankom poara u prostorima Drutva nastaju slijedee
opasnosti:
Opasnost od izbijanja panike kod zaposlenika u objektu,
Opasnost od vee koncentracije produkata sagorjevanja u
prostorijama (dim i sl.),
Opasnost od pojave otrovnih plinova u zatvorenim i djelimino
zatvorenim prostorima preko dozvoljene koncentracije kao to je npr.
ugljen monoksid (CO),
Opasnost od visokih temperatura i eksplozije i sl.
10.4 OPIS OSNOVNIH OPERACIJA U PROCESU GAENJA
Opte opasnosti su one koje se javljaju prilikom svakog poara, a
posebne su one koje sticajem posebnih okolnosti i s obzirom na
posebne materije ili ureaje zahvaene vatrom predstavljaju specifinu
opasnost za ljude ili imovinu. Osnovni i prvi zadatak jeste
izvianje da se ustanovi da li su ugroeni ljudski ivoti, kako bi se
mogle preduzeti neodlone mjere za njihovo spasavanje. Neposrednim
izvianjem treba da se ustanovi slijedee:
obim i veliina poara (koliina gorivih materija),
poarno optereenje,
koliina gorivih materija zahvaenih poarom ili materija koja e
neposrednim razvojem poara prije poetka akcije gaenja biti zahvaena
poarom,
intezitet gorenja,
opasnost od irenja poara na neposrednu okolinu ili opasnost po
iru okolinu,
putevi i pravci dejstva, poloaj i pravci dejstva glavnih i
odbrambenih snaga,
uslovi i kapacitet snadbjevanja vodom.
Na osnovu stvarnog poloaja treba ocijeniti i koje su oteavajue
okolnosti koje ograniavaju ili smanjuju mogunost gaenja.
Nakon izvianja donosi se odluka: PLAN AKCIJE. Odluka se mora
donijeti bez odlaganja.10.5 GAENJE POARAGaenje poara predstavlja
teak i komplikovan zadatak, zbog toga to je irenje poara veoma brzo
i to esto pri poarima mogu da budu ugroeni ljudi kojima je odsjeen
put za evakuaciju.
Kod poara koristi se veliki broj pomonog ljudstva. U tim
sluajevima vatra se gasi tako da se maksimalno obrati panja na poar
u smislu onemoguavanja njenog irenja.U sluaju poara poetnih
razmjera zaposleni radnici pristupaju njegovom gaenju koristei pri
tome priruna sredstava i aparate za poetno gaenje poara.
Najefikasnije je dejstvo sa dva mlaza suhog praha tipa ABCE.
Ukoliko se tada poar ne ugasi o njemu se obavjetava vatrogasna
brigada. Do dolaska vatrogasne brigade vre se dalje radnje kao:
iskljuenje dotoka elektrine energije, ako do dojave nije
iskljuena,
prekid dotoka gasa u objekat (ako ima),
uklanjaju se kako gorive tako i negorive materije (predmeti),
koji bi uticali na irenje poara i oteavali akciju gaenja poara,
organizovano se pristupa evakuaciji ljudi i dokumentacije,
vriti dalje gaenje poara do dolaska prve navalne grupe
vatrogasne jedinice.Po dolasku prve navalne grupe vatrogasne
brigade rukovodiocu akcije gaenja poara daju se slijedei podaci:
koja je povrina poara, koje su sve materije u poaru. Rukovodilac
akcije gaenja poara vatrogasne brigade poduzima dalje akcije i
radnje, a sve u cilju gaenja poara, spaavanja ljudi, opreme i
dokumentacije.
Nakon dojave, odnosno uoavanja poara, mora se izvriti brza
procjena poara i ugroenosti, te pristupiti gaenju poara.
Gaenje vrstih materija vri se klasinim postupkom.
Postupak nakon gaenja podrazumjeva sve radnje koje se poduzimaju
i sve mjere kada postoji i najmanja sumnja da eventualno postoji
skriveno arite vatre, koja se ni najpaljivijim pregledom ne mogu
otkriti, pa se onda ostavlja straa koja ima zadatak da se
odgovarajuim spravama i sredstvima uva objekat do potpune
likvidacije poara
Za borbu protiv poara i za gaenje zapaljenih odjela, moraju se u
blizini mjesta izloenih opasnosti od poara, unaprijed pripremiti
protivpoami aparati. Pri gorenju odjee, neophodno je to bre gaenje
pod vodenim mlazom ili tuem, odnosno u vodenoj kadi. U sluaju
opasnosti poar se moe ugasiti valjanjem po podu ili tlu ili
prekrivanjem i umotavanjem zapaljene osobe ebetom, prekrivaem i
sl.Tranje sa zapaljenim odijelom treba sprijeiti pod svakim
uslovom.Za tu svrhu se predviaju aparati za gaenje sa suhim
sredstvom za gaenje, sa ugljen dioksidom ili azotom kao pogonskim
sredstvom, sa vodenim prskalicama ili tuevima ili sa pouzdanim
posudama sa vodom. Voda koja se koristi u te svrhe mora biti
potpuno ista od bilo kakvih zauljenja ili masti, odnosno gorivih
tvari. Ovi ureaji za gaenje poara, moraju biti lahko dostupni i
vidno oznaeni.10.6 POSTUPAK NAKON GAENJA POARA
U toku akcije gaenja poara, a posebno kada su glavna arita poara
savladana nuno je obnoviti niz radnji, kako bi se zgarite detaljno
pregledalo, raskrilo i raspremilo. Sav materijal od ruenja i
otvaranja konstrukcije treba sloiti i izdvojiti po vrstama.
Zgarite se mora rasistiti po potrebi raskopati srueni matrijal,
zatrpanu imovinu izvui ispod ruevina. Dijelovi konstrukcije skloni
ruenju moraju se poduprijeti, a ako to nije mogue treba ih paljivo
poruiti. tete nastale nepotrebnim ruenjem ne smiju se poveavati.
Zgarite se mora detaljno pregledati da se provjeri ima li skrivenih
arita vatre, koja se ni najpaljivijim pregledom ne mogu otkriti. Na
zgaritu se obavezno ostavlja straa koja e imati zadatak da se
odgovarajuim spravama i sredstvima uva objekat. Straa je obavezna
da nastavi raskravanje i pretraivanje zgarita. Snage i sredstva na
zgaritu odreuje rukovodilac akcije gaenja.PAGE 32Procjena
ugroenosti od poara
_1482819069.vsdSKLADINI PROSTOR DRUTVA XYLON CORPORATION d.o.o.
ILIJA
_1482820632.vsdSKLADINI PROSTOR DRUTVA XYLON CORPORATION d.o.o.
ILIJA
_1455187151.unknown