Ekspertni Sustavi i Virtualna Stvarnost

Ekspertni sustavi

raunalni programi, sadre odreena specifina znanja iz jednog ili vie odreenih podruja znanosti komercijalizirani kroz 80-e godine prolog stoljea, a razvili su ih znanstvenici u podruju umjetne inteligencije u 60-im i 70-im.

vana znaajka ekspertnih sustava jest njihova sposobnost da objanjavaju postupak kojim su doli do rjeenja problema na taj nain i znanje koje oni posjeduju i mehanizam zakljuivanja koji koriste postaju razumljiivi korisniku, pa korisnici mogu provjeriti postupak zakljuivanja koji koristi ekspertni sustav

u rjeavanju problema ekspertni sustavi ponajvie se oslanjaju na znanje, a manje na metode zakljuivanja jedan od uzroka tome je to znatan dio stvarnih problema nema rjeenje u obliku algoritma, tj. preciznog i jednoznanog postupka rjeavanja problema drugi uzrok je spoznaja da su eksperti uinkoviti u rjeavanju problema zbog znanja koje su akumulirali tijekom dugog razdoblja

ekspertni sustavi najprikladniji su za situacije u kojima nema uinkovitog algoritamskog rjeenja, a takve vrste problema nazivaju se slabo struktuirani problemi ako je znanje utemaljeno na iskustvu, osnosno nesigurno i slabo struktuirano, tada su ekspertni sustavi prikladan alat za rjeavanje problema

Osobine ekspertnih sustavaEkspertni sustavi imaju vie poeljnih osobina, od kojih veina predstavlja prednost pred ljudima ekspertima. Oni su znatno dostupniji od eksperata jer se mogu koristiti na bilo kojoj lokaciji i u bilo koje doba dana ili noi. To je vrlo vano jer eksperata nedostaje u mnogim podrujima ljudske aktivnosti i na mnogo geografskih lokacija. Ekspertni sustavi su takoer znatno jeftiniji od eksperata.Ekspertni sustavi imaju i poveanu pouzdanost jer ne zaboravljaju i ne prave greke zbog umora. Stoga njihova rjeenja esto slue i kao potvrda miljenja ovjeka eksperta, ime ekspertni sustavi takoer doprinose pouzdanosti odluka. To su sustavi koji imaju mogunost brze reakcije na nastali problem (npr. u sluaju opasnosti). Ekspertni sustavi daju detaljni opis postupka zakljuivanja koje je dovelo do dobivenog rezultata.

Struktura ekspertnih sustava

Baza znanja predstavlja izvor znanja o podruju. Sadraj baze znanja je stabilan tijekom dueg vremena.Baza injenica sadri injenice o stanju specifinog problema koji se upravo rjeava (npr.financijsko stanje nekog poduzea koje ima problema s likvidnou) te o tijeku rjeavanja tog problema (npr. rezultate dosadanjih pokuaja prevladavanja nelikvidnosti). Baza injenica mijenja sadraj tijekom vremena kako se mijenja stanje problema.Mehanizam zakljuivanja predstavlja postupak za traenje rjeenja problema. On pritom koristi injenice i znanje i odreuje redosljed aktiviranja elemenata znanja u bazi znanja u situacijama u kojim nekoliko elemenata zadovoljava uvjete aktiviranja.Korisniko suelje omogueva jednostavno komuniciranje korisnika s ekspertnim sustavom i sadri mehanizam objanjavanja naenog rjeenja.

Primjene ekspertnih sustavaDijagnoza oznaava zakljuivanje pomou ekspertnih sustava o uzrocima pogrenog funkcioniranja sustava. Otklanjanje kvara trai nain na koji se sustav moe dovesti u zadovoljavajue stanje.Predvianje se odnosi na zakljuivanje o posljedicama odreenih stanja u sustavu i njegovoj okolini.Oblikovanje oznaava konfiguriranje sustava unutar zadanih ogranienja.Jedna od tipinih poslovnih primjena ekspertnih sustava je pomo pri odobravanju kredita na prodajnim mjestima s ciljem da se minimaliziraju gubici kod davanja kredita te onemogue zloupotrebe kreditinih kartica. Pokazali su se uspjenima i kod prognoziranja vremena, u automatskim alarmnim sustavima ili detekciji kvarova u telefonskim mreama.

VIRTUALNA STVARNOST

Simulira alternativnu realnost u odnosu na stvarni, fiziki svijet koji nas okruuje.To je omogueno softverom koji se koristi u kombinaciji sa posebno kreiranom senzornom opremom (npr. kaciga, naoale i rukavice)Primjena:1)video igre 2)trening za: Kiruke postupke, vjebe letenja, vojne aktivnosti, vjebe ienja nakon nuklearnih katastrofaitd.

Nain na koji ljudi vizualiziraju stvarnost, upravljaju i komuniciraju sa raunalom i vrlo sloenim podacima prikaz ovjeka u stvarnom ivotu i prikaz ovjeka u virtualnom obliku

Virtualni svijet moe biti raunalno oblikovano trodimenzionalnim i tehnikim modelom, znanstvena simulacija ili naprimjer pogled u bazupodataka. Razvijeni su mnogi programski alati za dizajniranje. prikaz sobe u virtualnom svijetu

UreajiUreaji za ostvarivanje virtualne stvarnosti mogu se po nainu komunikacije sa raunalom podijeliti na ULAZNE i IZLAZNE.

Ulazni ureaji 3D mievi i prostorne kugle, davatelj pozicije oka, rukavica, mehanika ruka, cybernetiko odijelo

3D mi & prostorna kugla slue za precizno kretanje i izmjenu virtualne scene

3D digitalni davatelj koordinataDaje koordinate u stvarnom prostoruPo dodiru mogu odrediti izgled predmeta

Davai orijentacije daju informacije o orijentaciji, mogu biti elektromagnetski, mehaniki, akustiki i infracrveni

Rukavica daje informacije o poloaju ovjekove ake virtualno prikazuje neku radnju koju ovjek programira

Mehanika ruka privrsti se za ovjekovu ruku i daje informacije o njenom poloaju

Cybernetiko odijelo odijelo koje beinim nainom alje informacije o poloaju ljudskog tijela

Izlazni ureaji Stereo naoale, cyber dodir, ureaj za generiranje 3D zvuka, ureaj za generiranje mirisa i temperature, ureaj za generiranje sile, HMD

Stereo naoale naoale sa LCD zaslonima koji prikazuju razliite slike za lijevo i desno oko to daje trodimenzijalnost

Cyber dodir osim to daju informacije o poloaju prstiju, sve rukavice imaju vibracijske simulatore koji slue za prenoenje osjeta opipa

HMD kaciga sa ugraenim zaslonima ispred svakog oka, slualicama, davateljem pozicije i orijentacije