ta je ekonomijaEkonomija pokriva sve vrste tema. Ali u biti ona
je posveena razumijevanju problema kako drutvo alocira svoje
oskudne resurse. Uz prouavanje implikacija oskudnosti, ekonomija
pokuava odgonetnuti jo i 1001 zagonetku svakodnevnog ivota.Interes
za prouavanje ekonomijeNesumnjivo svatko od nas u svom ivotu
postavi stotine ekonomskih pitanja ak i prije nego u ruke uzme prvu
knjigu o ekonomiji. Pitanja poput:Zato ljudi brinu o
vladinombudetskomdeficitu?Kakvi su utjecaji budetskog deficita na
inflaciju?Zato ljudi brinu zboginflacije?Zato su neki ljudi bogati
a neki siromani?, ljudi esto i nesvjesno postavljaju bez konkretnog
odgovora.
Kao nauna disciplina, ekonomija je stara dva vijeka. Tanije, od
kako je kotski naunikAdam Smithobjavio svoju knjigu "Bogatstvo
naroda" (Wealth of Nations)1776.godine, koja je prokrila put
ostalima. Nije sluajno da je ova knjiga objavljena iste godine kada
su i engleske kolonije u Americi proglasile nezavisnost. Pokret za
politiku slobodu od tiranije evropskih monarhija pojavio se skoro
istovremeno s pokuajem za oslobaanjem cijena i nadnica od
nemilosrdne dravne regulacije.
Adam Smith (1723-1790)Doprinos Adama Smitha je bio analiziranje
naina na koji su trita organizirala ekonomski ivot i ostvarivala
brz ekonomski razvoj. On je pokazao da je sistem cijena
itritasposoban koordinirati ljude i preduzea bez ikakvog centralnog
upravljanja. Gotovo jedan vijek nakon toga, nakon to su pulsirajui
kapitalistiki poduhvati u eljeznici, tekstilnoj industriji i
ostalim sektorima poeli iriti svoj uticaj u svakom predijelu
svijeta, pojavila se ogromna kritika kapitalizma:Karl
MarxovKapital(1867, 1885, 1894). Marx je tvrdio da je kapitalizam
osuen na propast i da e uskoro uslijediti depresije, revolucionarni
pokreti i socijalizam.U desetljeima koja su uslijedila, inilo se da
dogaaji potvruju Marxova predvianja. Ekonomske panike i duboke
krize 1890tih i 1930tih, dovodile su intelektualce dvadesetog
vijeka do sumnje u odrivost kapitalizma privatnog poduzetnitva.
Socijalisti su poeli primjenjivati svoj model u Sovjetskom Savezu
1917 i do kasnih 1980tih gotovo jednom treinom svijeta su zavladale
Marxove doktrine.Meutim, 1936 godine na dnu Velike krizeJohn
Maynard Keynesobjavljuje "Opu teoriju zaposlenosti, kamata i novca"
(General Theory of Employment, Interest and Money). Ovo remek-djelo
je opisalo novi pristup koji e pomoi vladinoj monetarnoj politici
da ukrote i najgora bjesnila privrednih ciklusa.U 1980tim, toak se
okrenuo za puni krug. Kapitalistike zemlje Zapada i socijalistike
zemlje Istoka ponovo su otkrile mo trita da ostvari brzu tehnoloku
promjenu i visoke standarde ivota. Na Zapadu, vlade su smanjile
teret kontrole nad industrijom i ukinule kontrolu cijena.
Najdramatinija deavanja desila su se u Istonoj Evropi, gdje je
mirna revolucija 1989 prisilila socijalistike zemlje da odbace
mehanizam centralnog planiranja i da puste da ponovo slobodno
djeluju sile trita. Temeljne poruke Adama Smitha ponovo su
otkrivene gotovo dva vijeka nakon objavljivanja njegovogBogatstva
naroda.Definicija ekonomije[uredite]ta je zapravo predmet
prouavanja nauke koju su izuavali ekonomisti od Smitha, preko
Keynesa do Marxa i dananje generacije? Ekonomija pitatatreba
proizvoditi,kakose trebaju ta dobra proizvesti i zakogaih treba
proizvoditi. Ekonomija prouava kretanja u cijeloj privredi -
trendove cijena, proizvodnje, nezaposlenosti i vanjske trgovine.
Kada se ti tredovi shvate i razumiju, ekonomija pomae odrediti
kakve politike dravne vlade moraju imati da se iskoriste prednosti
i poboljaju uinci privrede. Ekonomija prouava trgovinu izmeu drava.
Ona pomae objasniti zato drave uvoze neka dobra a izvoze druga i
prouava utjecaje postavljanja ekonomskih prepreka (carina, kvoti,
kontigenata i slino) na dravnim granicama.Spisak oblasti u koje
ekonomija zadire je veoma velik. Meutim, ako se uzme sutina svih
definicija, moe se nai zajednika misao: Ekonomija prouava kako
drutvo koristi oskudne resurse da bi proizvelo vrijedne robe i kako
bi ih raspodijelilo razliitim ljudima.Ekonomisti obino
razlikujumakroekonomiju, koja prouava funkcionisanje privrede kao
cjeline, imikroekonomiju, koja prouava ponaanje pojedinanih
komponenti privrede, kao to su proizvodni sektori, preduzea i
ponaanje potroaa. Prouavajui mikroekonomiju, ispitujemo ponaanje
pojedinih dijelova privrede, izmeu ostalog kako se odreuju pojedine
cijene, ta odreuje cijenu zemljita, rada i kapitala, te istraujemo
prednosti i nedostatke trinog mehanizma. Na drugoj strani,
makroekonomiju posmatramo irokim objektivom. Ona istrauje kako se
odreuje rast i razina proizvodnje, prouava nezaposlenost i
inflaciju, bavi se ukupnom novanom masom te istrauje zbog ega neke
drave brzo napreduju dok druge stagniraju.Ekonomske
tehnike[uredite]U prouavanju ekonomije, ekonomisti imaju na
raspolaganju nekoliko tehnika, ponekad nazvane naunim pristupima:
Posmatranjasu jedan od znaajnijih izvora ekonomskih znanja. Posebno
se to odnosi na podatke iz prolosti. Za primjer moe se uzeti
inflacija, izraz koji oznaava opi porast razine cijena. Graani,
bankari i polike voe esto brinu zbog inflacije i poduzimaju korake
smanjujui proizvodnju, poveavajui nezaposlenost da bi sprijeili ili
usporili prijeteu inflaciju. Kako se moe razumijeti teta koju
inflacija moe nainiti? Moe se naprimjer prouavati sluaj inflacije
iz prolosti. Njemaka inflacija 1920tih godina za vrijeme koje su
cijene rasle hiljadu milijardi posto za dvije godine, unitila je
veliki dio bogatstva srednje klase, te dovela do socijalnih nemira,
i, kao to mnogi vjeruju, dovela na vlast Hitlera. Prouavajui ovaj
ekstremni primjer inflacije, moe se stei uvid u mnogo umjerenije
sluajeve inflacije 1970tih i 1980tih godina u SAD-u, ili neto
izraenije u bivoj Jugoslaviji poetkom 1990tih. Ekonomska analizaje
pristup koji poinje grupisanjem pretpostavki nakon ega se putem
logikog zakljuivanja dolazi do odreenih predvianja o ekonomskom
ponaanju ljudi, preduzea ili ukupne privrede. Za primjer se moe
uzeti pokuavanje ograniavanja uvoza stranih dobara da bi se
"zatitili" domai proizvoai i radnici od strane konkurencije.
Posljednjih godina u Bosnu i Hercegovinu (ali i mnoge druge zapadne
zemlje) uvezeno je vie stranih dobara nego to je prodano (izvezeno)
u inostranstvo. Rezultat toga se moe primjetiti u opadanju
preraivake industrije. Vlasnici proizvodnih preduzea predlau
ograniavanje uvoza industrijskih dobara kako bi sauvali radna
mjesta. Posljedica bi moglo biti rast cijena tih dobara u odnosu na
cijene na meunarodnom tritu, te smanjenje ukupnog nacionalnog
dohotka. Statistikaigra veoma vanu ulogu u ekonomskom prouavanju.
Vlade i preduzea redovno objavljuju ogromne koliine podataka koji
mogu pomoi u analizi ekonomskog stanja na kvanititativni nain. Dok
stvarna primjena takvih informacija zahtjeva znanje iz vjerovatnoe
i ekonometrije, razumijevanje rezultata zahtjeva samo paljivo
itanje i zdrav razum. Ekperimentiu ekonomiji se znaajno razlikuju
od eksperimenata kod prirodnih nauka poputhemijeifizike. Prije
svega, ekonomisti ne mogu detaljno izmjeriti uticaje inflacije na
nezaposlenost, nivo proizvodnje i slino onom preciznou kojom fiziar
moe izmjeriti masu nekog tijela. Veoma je teko oponaati cjelokupnu
privredu u laboratoriji. I pored tih nedostataka, ekonomisti
uspjeno izvode pojedine eksperimente kako bi objasnili ekonomsko
ponaanje. Na primjer, ekonomisti su mjerili reakcije ljudi na
razliite vrste vladinih programa da povea dohotke siromanima. Ti
eksperimenti su u velikoj mjeri doprinijeli u razumijevanju kako
promjene vladinih programa mogu utjecati na radne navike ljudi i
njihovu tednju. Drugi eksperimenti pokazuju kako se trita ponaaju
kada postoji mali broj proizvoaa.Ove etiri tehnike sainjavaju
pristup po kome ekonomska nauka napreduje. Svaki dan se stvori nova
zagonetka. Kao odgovor na nju, ekonomisti testiraju nove ideje,
odbacuju stare i ekonomija se razvija i mijenja.Greke u ekonomskom
zakljuivanjuPromjena u samo jednom faktoru[Veina ekonomskih
problema ukljuuje vie sila koje djeluju u isto vrijeme. Naprimjer,
broj kupljenih automobila u jednoj godini odreen je cijenama
automobila, standardu i dohocima potroaa, cijenama benzina i slino.
Kako se moe mjeriti samo jedan od ovih faktora drei ostale stvari
jednake? Kljuni korak je izoliranje pojedinane varijable, a u isto
vrijeme dranje ostalih konstantnim. Ako se eli mjeriti utjecaj
cijena automobila na broj kupljenih automobila, moramo ispitati
utjecaj promijene cijena auta, dok osiguravamo da se dohoci
potroaa, cijene benzina, nivo kamatnih stopa i sve ostale varijable
ne mijenjaju.Ako bismo pokuali odrediti utjecaj velikog poveanja
cijena benzina na prodaju automobila koje je uslijedilo nakon krize
uPerzijskom zalivuu jesen 1990 i poetkom Pustinjske oluje, analiza
bi bila izuzetno komplikovana. U isto vrijeme kada je cijena nafte
divljala, opali su i dohoci potroaa i njihova kupovna mo, a i
cijene sirovina u automobilskoj industriji su zasigurno porasle.
Ukoliko ove faktore ne iskljuite, te pokuate zamisliti da su dohoci
i njihova kupovna mo ostala ista, tek tada bi mogli izmjeriti
utjecaj poskupljenja benzina na prodaju automobila.Post hocgreka
Uobiajena greka u studijama odnosa uzrok-posljedica jepost
hocgreka. Klasini primjer ovakve greke je vjerovanje vraa u
indijanskim drutvima da su vraanje i maloarsenadovoljni da se ubije
neprijatelj. Slino je i sa miljenjem da e nakon smanjenja kamatnih
stopa vlada ubirati vie poreznih prihoda. injenica da se dogaaj A
dogodio prije dogaaja B ne dokazuje da je dogaaj A uzrokovao dogaaj
B. Zakljuiti danakon dogaajapovlaizbog dogaajaznai poinitipost
hocgreku.Greka uoptavanjaTko je esto gledao nogometne utakmice
primjetio je da ljudi esto skau i ustaju sa sjedita da bi bolje
vidjeli? Obino shvate da, kada svi ustanu ne mogu bolje vidjeti.
Taj primjer, u kojem ono to je istinito za pojedinca nije nuno
istinito za svakoga ilustriragreku uoptavanja. Neki od primjera za
greku uoptavanja su: Pokuaji pojedinaca da tede za vrijeme krize
mogu smanjiti ukupnu tednju zajednice. Ako jedna osoba prima vie
novca, ona e biti bogatija; ako svi dobijaju vie novaca niko nee
biti bogatiji SAD-u bi moglo koristiti da smanje carine postavljene
na uvoznu robu, ak i ako ostale zemlje ne smanje svoje carine. Ako
svi farmeri proizvedu puno ita, ukupni prihod farmi e vjerovatno
opasti.Zakon oskudnosti
Razmjena robe na tritu; robe mijenjaju vlasnika posredstvom
novcaU samoj sri ekonomije lei injenicaoskudnosti. Ekonomisti
prouavaju nain na koji se robe proizvode i troe zato to ljudi ele
troiti puno vie nego to privreda moe proizvesti. Kad bi se mogle
proizvesti neograniene koliine svakog dobra ili kada bi ljudske
elje bile potpuno zadovoljene, ljudi ne bi brinuli o efikasnom
koritenju oskudnih resursa i a ni ekonomija vie ne bi imala smisla.
Preduzea ne bi trebala brinuti o efikasnom koritenju rada i
materijala i vlade se ne bi trebale boriti za poreze ili potronju.
U takvom raju obilja ne bi postojala ekonomska dobra - dobra koja
su oskudna ili imaju ogranienu ponudu. Sve bi bilo besplatno poput
pijeska u pustinji.Niti jedno drutvo nije dostiglo utopiju
neogranienih sposobnosti. Dobra su ograniena, dok se elje ine
neogranienim. Sva ekonomija proistjee iz ove osnovne injenice
oskudnosti. Ekonomijom pokuavamo nauiti kako drutvo odabire iz
izbora moguih dobara i usluga, kako se razliite robe proizvode i
vrjednuju i tko troi ta dobra koja drutvo proizvede.Koristi od
ekonomijeNaini na koje bi nam ekonomija mogla pomoi pojedinano
razlikovali bi se poput naih razliitih ivota. Uenje oberzibi, na
primjer, mogli pomoi ljudima da upravljaju vlastitima financijama.
Znanje o teoriji cijena i antitrustovskoj politici bi moglo
poboljati vjetine pravnika. Ljudi svih zanimanja bi trebali znati
barem osnove raunovodstva i osnove zakonodavstva da bi postigli
najvee zadovoljstvo i najvei profit od svojih poslova.Ekonomija
igra vanu ulogu u promovisanju analize dravnih pitanja. Neko tko
nikad nije studirao ekonomiju pri pomisli na dravna pitanja, poput
budeta i monetarne politike, su gotovo hendikepirani. Ona omoguuje
da se razumije nae drutvo, ali to se isplati tek onda kada se
ekonomsko znanje primjeni kao pomo pri planiranju politika koje e
pokuati izgraditi bolju budunost. Ova razlika izmeu opisivanja
dogaaja i propisivanja savjeta i prijedloga je osnova moderne
ekonomije. U ekonomiji moramo biti oprezni i praviti razliku izmeu
pozitivnih (injeninih) izjava i normativnih izjava (odnosno
vrijednosnih sudova)Normativna ekonomijaNormativna
ekonomijaukljuuje etike propise i sudove o vrijednosti. Mogu se
postaviti pitanja poput:Treba li drava davati novac
siromanima?,Treba li budetski deficit smanjivati viim porezima ili
manjom potronjom?i slino. Na ova i slina pitanja nema ni tanih ni
pogrenih odgovora, jer ona ukljuujuu percepciju razliitih ljudi
koji imaju razliite etike i moralne poglede. Takva pitanja se
rjeavaju politikim odlukama, a ne ekonomskom naukom.Pozitivna
ekonomijaPozitivna ekonomijaopisuje injenice i ponaanje u
prirodi.
. . : = ( (-t) ( t-1)) / ( t-1).: 2003. 10,5%. , : , , , , , . .
. . , 1930- 1989. . . . , 1993. , , , .
. , . , . , . , . , :1. ;2. ;3. ..
. . , . : , . () , . . , 20, 100 200% . . , , , , 50-700% 1970-
1980- . , . , . , . .
: 1920- , . , . 1922. 1923, , .
. . :1. ;2. 3. () . [], , 10%. . 10% (, , , , ) . . - . , 10%,
10% . .
[] , . . , . 10% , 0 -10% . . [] - . . , , . . [] , ; . , ( ) ,
, , , . . ( ) ( ), , , . , 1929. . , , , , , , . , . , ( , ) , . ,
, / . , , , , ( ) . , , ( ) , . , , , , . , , . ! . . , ( ), , . ,
, , . , , , . " ", . : , , . " ": , , , . ( , , .) " ": , . 1993, ,
, , . , ,, , . , (. ) , . , , , , . , , , , . , , , , . , , , , , .
1993. . 1992. 19810,2% .[1][2] 1993. .
, , . , . , (), . , , , .
. , , . . - . . - , . . : , , , , , , , , , , . , . , . . : , .
. .
,
, . (,,,,, , ,,,,,, .) . , ( ), , , , ( ) . . , , , . , , .
.
.
. . , . . , . , . : , , , . . ,,,. . ,,,,,,,,, . , ,, .
,, . , . ,,, . () () () . . . , , ,, , . , , , , , . : ( ) ,, ,
. 5 : , :1. : , .2. : , .3. : . , . .
, . , , . , , ; ., , , , .[1] , , , , . , . . banco, (, ). ,
(Casa di Sant Giorgio) 1407 . . , . - - . . (. , ) . - , , . . , :
: : : , . , , . : , , . - , : , , , , , , . , . . . . - . . - , : ,
( , ); , , - . , . - , . - , , ; , - . . . - , , , , . . , . , : ,
, , , , , . , . ; ; ; . , , .
Bilans stanja
Naziv "bilans" potie od latinske rei "bi" to znali dvostruki i "
lanx" (tas na vagi) to bi u slobodnom prevodu znailo vaga sa dva
uravnoteena tasa. Ova situacija ima odreeno znaenje, jer bilans
sutinski i formalno ima dve strane, aktivu i pasivu koje su u
ravnotei.Bilans stanja predstavlja grupisani, sumarni pregled
sredstava i njihovih izvora u vrednosnim tj. novanim
pokazateljima.Bilans je prikaz imovine preduzea u jednom odreenom
trenutku, dakle "fiksirani trenutak neprekidnog radnog procesa"
koji se odvija u preduzeu.Bilans stanja kao tabelarni prikaz ima
dve strane: levu koja se obeleava sa "aktiva" i desnu iji je naziv
"pasiva". U aktivu se unose sva sredstva, a u pasivu izvori
sredstava odnosno obaveze stvorene po bilo kom osnovu. Aktiva je
uvek jednaka pasivi, odnosno, sredstava uvek moraju biti jednaka
svojim izvorima.
Bilans uspeha
Osnovni cilj sastavljanja bilansa uspeha sastoji se u
izraunavanju ostvarenog periodinog rezultata. U tu svrhu u bilansu
uspeha prikazuju se prihodi i rashodi jednog preduzea nastali u
odreenom vremenskom periodu. Dakle, sadrinu bilansa uspeha ine
prihodi i rashodi. Za prihode moemo rei da su pozitivan tok
vrednosti, a za rashode negativan tok vrednosti u preduzeu.Prihodi
kao sastavni deo bilansa uspeha razvrstani su u etiri grupe i to:-
Poslovni prihodi nastaju od prodaje trgovinske robe, proizvoda i
usluga, prihodi od subvencija, dotacija, regresa, kompenzacija i
sl.- Finansijski prihodi ine uglavnom prihodi od kamata i
dividendi.- Neposlovni i vanredni prihodi nastaju po osnovi prodaje
hartija od vrednosti, osnovnih sredstava, materijala, vikovi,
smanjenja obaveza prema komitentima i dravnim organima.-
Revalorizacioni prihodi nastaju po osnovu revalorizacije sledeih
delova aktive: osnovna sredstva, neuplaeni a upisani kapital,
finansijski plasmani, poveanje potraivanja i sl.Rashodi mogu biti:-
Poslovni rashodi: nabavna vrednost prodate robe, trokovi
materijala, trokovi zarada, trokovi proizvodnih usluga, trokovi
amortizacije, nematerijalni trokovi.- Finansijski rashodi: rashodi
po osnovu kamata, negativne kursne razlike itd.- Neposlovni i
vanredni rashodi: rashodi koji nastaju kao posledica nepredvienih
poslovnih dogaaja na koje preduzee ne moe da utie (manjkovi
sredstava, kazne i sl.),- Revalorizacioni rashodi: rashodi koji
nastaju po osnovu revalorizacije kapitala.Razlika prihoda i rashoda
predstavlja finansijski rezultat.