GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ Kolegij: GOSPODARENJE OTPADOM Godina studija 1., semestar 2., ak.god. 2014./2015. Seminarski rad: EKO KAMPUS Studenti: Vedran Blažević Nikola Cvjetković Helena Dušević Mirna Klobučar Nika Krajnović Marko Mlađen Matija Rudan Dino Stanić Asistent: Rino Nemarnik Rijeka, 5. 6. 2015.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ
Kolegij: GOSPODARENJE OTPADOM
Godina studija 1., semestar 2., ak.god. 2014./2015.
Seminarski rad:
EKO KAMPUS
Studenti:
Vedran Blažević Nikola Cvjetković Helena Dušević Mirna Klobučar Nika Krajnović Marko Mlađen Matija Rudan
4.1.2. BUDUĆI OBJEKTI: ................................................................................................................. 15
4.2. PREGLED OBJEKATA ZA II. FAZU ................................................................................................. 17
4.3. PODJELA KAMPUSA PO NASTAJANJU OTPADA S OBZIROM NA GRANU ZNANOSTI .................. 18
6. EKO ZONE .......................................................................................................................................... 22
7. DUGOROČNI PLAN REDUKCIJE OTPADA............................................................................................ 25
8. MOGUĆNOST SMANJENJA TROŠKOVA I ZARADE (GRIJANJE, PLIN, KOMPOST, ULJE) ...................... 29
Jean Pain metoda .......................................................................................................................... 29
Uloga kompostiranja na kampusu ................................................................................................. 29
Ulje iz friteza kao gorivo ................................................................................................................ 30
9. OGLAŠAVANJE PROJEKTA EKO KAMPUS ........................................................................................... 32
10. CILJ I ZAKLJUČAK .............................................................................................................................. 34
LITERATURA ........................................................................................................................................... 35
2
SAŽETAK
Eko Kampus projekt je kojem je glavni cilj pretvaranje Kampusa u zelenije područje, te poticanje
ekološke svijesti korisnika tog područja, sve u svrhu smanjenja količine otpada.
Uz osnovni pregled smještaja Kampusa, njegovih faza, te trenutnih i planiranih objekata, radom je
opisana ideja gospodarenja otpadom na tom području, trenutno stanje ekološke osvještenosti,
trenutne mogućnosti sortiranja otpada, kao i mogućnosti za dugoročnom redukcijom otpada –
počevši sa zelenim zonama u prostorima fakulteta, sve do izgradnje kompostane i korištenja ulja
friteze za dodatnu zaradu.
Ključne riječi: Eko Kampus, recikliranje, gospodarenje otpadom, zelene zone
3
1. UVOD
Neadekvatno postupanje s otpadom predstavlja jedan od najvećih ekoloških problema, kako na
teritoriju Republike Hrvatske, tako i na samom Kampusu. Problem upravljanja otpadom nije novijeg
datuma te se može vezati za periode povećane urbanizacije i industrijalizacije, koju nije pratila
odgovarajuća politika zaštite životne sredine. Kao posljedica prethodnih činjenica, nameće se potreba
za uvođenjem nekakvog dugoročnog plana koji bi u sebi implementirao odgovore na pitanja tipa
načina na koji se postupa s otpadom (hijerarhija mogućih opcija postupanja s otpadom), kako zaštititi
životnu okolinu te ujedno i unaprijediti njenu kvalitetu te usvajanje principa održivog razvoja. Jedan
od ključnih preduvjeta za prethodno navedeno je svakako razvijanje javne svijesti vezano za
problematiku održivog upravljanja otpadom. Sam termin „održivi razvoj“ se odnosi na razvoj koji se
odvija na način da, u zadovoljenju sadašnjih potreba, nema kompromisa sa mogućnošću da buduće
generacije zadovolje svoje potrebe. Održivo upravljanje otpadom znači efikasniju uporabu resursa,
smanjenje količine proizvedenog otpada, i, kada je otpad već proizveden, postupanje sa njim na
takav način da to doprinese ciljevima održivog razvoja.
Hijerarhija upravljanja otpadom predstavlja redoslijed prioriteta u praksi upravljanja otpadom:
Prevencija stvaranja otpada i redukcija – minimalizacija uporabe resursa i smanjenje količina
otpada
Ponovna upotreba - ponovno korištenje proizvoda za istu ili drugu namjenu
Reciklaža - ponovni tretman otpada radi uporabe kao sirovine u proizvodnji istog ili različitog
proizvoda
Upotreba otpada kroz kompostiranje, proizvodnju/povrat energije i druge tehnologije
Odlaganje otpada - ukoliko ne postoji drugo odgovarajuće rješenje, odlaganje otpada
deponiranjem ili pak spaljivanjem bez povrata energije
Koncept hijerarhije upravljanja otpadom ukazuje da je najefektivnije rješenje za životnu sredinu
upravo smanjenje stvaranja otpada. Za razliku od drugih opcija u hijerarhiji upravljanja otpadom,
redukcija otpada nije opcija koja se može odabrati u nedostatku drugih. Naprotiv, o redukciji se mora
razmišljati svaki put kada se donosi odluka o uporabi resursa. To treba imati na umu obzirom da osim
biootpada/ostataka hrane, te miješanog otpada tipa papir i karton, postoje znatne količine staklene i
PET ambalaže koje čine prevladavajuće stavke cjelokupnog otpada nastalog na području Kampusa.
4
Slika 1.1. Hijerarhija gospodarenja otpadom
5
2. PROIZVODNJA OTPADA
Trenutno se na prostoru kampusa na Trsatu nalaze sljedeći fakulteti: Građevinski fakultet, Filozofski
fakultet, Učiteljski fakultet, Akademija primjenjenih umjetosti i Sveučilišni odjeli za informatiku,
matematiku, fiziku i biotehnologiju. Ukupan broj studenata koji pohađaju navedene fakultet iznosi
4147 studenata[1]. U II. fazi izgradnje kampusa predviđen je premještaj Ekonomskog i Pomorskog
fakulteta s njihovih trenutnih lokacija na kampus, čime bi se broj studenata gotovo udvostručio te bi
iznosio 8168 studenata[1]. Prema procjenama, prosječni student godišnje proizvede 355 lb na godinu.
Uzimajući da je 1lb = 453.59g dolazimo do brojke od 161 kg otpada godišnje tj. ako podijelimo s
365.25 dobijemo da prosječni student proizvede 442 grama otpada po danu[2]. Uzimajući trenutni
broj studenata na kampusu i prosječnu proizvodnju otpada studenata dobivamo sljedeće rezultate:
4147*0,442=1833kg/po danu tj. 1833*365,25 = 669 503 kg na godinu. Ova brojka se ne može uzeti
kao mjerodavna jer se proizvedena količina otpada po studentu dnevno odnosi na 24 h dok student u
prosjeku na kampusu provede između 4-7 sati dnevno. Stoga bi se realniji podaci trebali dobiti
koristeći informaciju da je prosječan student odgovoran za 0.35 lb tj. 0.35*453,59 = 158,76g po
obroku. Uzimajući u obzir da se u restaurantu „Kampus“ dnevno pripravi 4500 obroka i da od 300
dana koliko traje nastava, 2/7 su vikendi, dobivamo podatak da se godišnje u Kampusu proizvede:
156,76*4500 = 705,4 kg dnevno tj. 705,4*300*5/7 = 151 157,1 kg godišnje[1,3]. U tom podatku se
krije mogućnost kompostiranja nastalog otpada. Uzevši u obzir da bi se u I. fazi izgradnje trebalo
sagraditi 598 smještajnih jedinica i u II. fazi još 2400, te bi broj studenata narastao na 8168, dolazimo
do sljedećih podataka : za 2998 studenata koji će imati smještaj na kampusu uzimamo gore dobivene
podatke te računamo 2998*161 = 482 678 kg godišnje ili 482 678/365,25 = 1321,5 kg po danu.
Preostaje nam broj studenata 8168-2998 = 5170 koji ne žive unutar kampusa. Prema podatku da
4147 studenata objeduje 4500 obroka dnevno tj. 4500/4147 = 1,085 obroka po studentu, računamo
proizvodnju otpada za tih 5170 studenata na sljedeći način : 5170*1,085 = 5609,45 obroka dnevno iz
čega slijedi 5609,45*156,76 = 879,34 kg po danu ili 879,34*300*5/7 = 188 430 kg na godinu. Zbrojivši
ta dva podatka dobivamo očekivanu količinu otpada prilikom završetka II. faze izgradnje kampusa tj.
482 678kg+188 430kg = 671 108 kg na godinu što još više naglašava potrebu za rješenjem odlaganja
otpada s kampusa. Odnos sadašnjeg broja studenata i onog pretpostavljenog nakon premještanja
Ekonomskog i Pravnog fakulteta s njihovih sadašnjih pozicija na kampus , te količina otpada
proizvedena od tih istih studenata prikazana je u sljedećim grafičkim prikazima.
6
Grafićki prikaz 2.1. Broj studenata na kampusu
Grafički prikaz 2.2. Količina proizvedenog otpada od strane studenata na kampusu
U Europi je početkom 21. stoljeća pokrenuto nekoliko programa očuvanja prirode i odgovornog
zbrinjavanja otpada te je tako 2003. godine u Ruskom gradu Irkutsku na Pedagoškom fakultetu
pokrenuta prva tzv. Eko-škola, a 5 godina poslije u Portugalu se pokreću prvi Eko-kampus programi.
Početkom 2012. godine u Californiji je sagrađen prvi samoodrživi Eko-kampus na svijetu.
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
8000
9000
Trenutni broj studenata/ica Broj studenata/ica nakon II. Faze izgradnje
0
100000
200000
300000
400000
500000
600000
700000
800000
Trenutna količina proizvedenog otpada godišnje[kg]
Predviđena količina otpada nakon II. Faze [kg]
7
U sklopu ovog rada napravljena je anketa s ciljem uočavanja mišljenja i navika studenata
Sveučilišta u Rijeci u vezi odgovornog zbrinjavanja otpada i projekta Eko-kampus. Na temelju 88
ispitanika dobiveni su sljedeći podaci: 75% ispitanika pridodaje veliku važnost odgovornom
zbrinjavanju otpada dok njih 25% ne vidi veliku važnost istoga. Na pitanje koje mjere poduzimaju
kako bi pripomogli odgovornom zbrinjavanju otpada njih 32% nosi povratnu ambalažu, 16% djeluje
preventivno te pokušava smanjiti nastali otpad, 38% prilikom odlaganja otpada odvaja otpad u eko-
zonama, dok njih 14% ne poduzima nikakve mjere. Od tih 14% ispitanika njih 35% ne smatraju
prioritetom odgovorno odlagati otpad,31% nije upućeno u tematiku, 19% nema vremena, i 15% njih
bi voljeli pridonijeti ali nemaju mogućnosti (nedostatak eko zona u okolici, nedostatak mjesta za
prihvat plastične ambalaže i sl.). Na pitanje da li podržavaju projekt Eko-kampus čak 98% ispitanika je
odgovorilo da u potpunosti podržavaju pojekt, dok samo 2 % djelomično podržavaju projekt Eko-
kampus. Na pitanje o najboljem načinu informiranja ljudi 55% ispitanika smatra da je to preko
medija, 25% bi izabralo informiranje preko plakata, letaka i sl. 16% smatra da su predavanja o
zbrinjavanju otpada put kojim treba ići dok samo 2 % misli da pravi način nije niti jedan od gore
navedenih. 45% smatra da prozvodi malu količinu otpada, 50% smatra da je to srednja količina
otpada, dok njih 4 % misli da proizvode velike količine otpada. Na pitanje da li koriste višestruko
upotrebljive proizvode poput plastičnih čaša, platnenih vrećica i ubrusa i sl. čak 70% ispitanika je
odgovorilo da se trudi čim više koristite te proizvode, njih 25% ih ne koristi i samo 4% ih često koristi.
Postavljeno je pitanje o učestalosti korištenja Studentskog restauranta „Kampus“ na koje su dobiveni
sljedeći rezultati: 20% ispitanika koristi restaurant barem jednom dnevno, 32% koristi 2 do 3 puta
tjedno, 12% koristi jednom tjedno dok čak 36% ne koristi studentski restaurant. Na zadnje pitanje u
kojem su upitani da li su ikada prenamijenili neki proizvod u svrhu ponovnog korištenja istoga, 14% je
odgovorilo da nije nijednom, 66% je to učinilo nekoliko puta, dok njih 20% to čini redovito. Prema
dobivenim podacima vidljivo je da gotovo svi studenti podržavaju projekt Eko-kampus i da su svijesni
da je potrebno odgovorno zbrinjavati otpad, ali da je potrebno više informirati ljude i postaviti više
Eko-zona kako bi se olakšalo odvajanje otpada.
8
3. STUDENSKA PREHRANA – MOGUĆNOST KOMPOSTIRANJA ORGANSKOG
OTPADA
Studenski centar u Rijeci u sklopu Kampusa trenutno ima 5 ugostiteljskih objekata koji su redom:
1. Restoran ''Kampus ''
Restoran '' Kampus '' (slika 3.1.) pruža svoje usluge u novoizrađenom objektu u Studentskom
kampusu. U dnevnoj je ponudi više vrsta meni obroka, gotovih jela, pizza, te marendi za
vani.Usluge organizacije poslovnih ručkova i cateringa pružaju na upit.
Slika 3.1. Restoran '' Kampus''
2. Caffe Bar '' Andrea ''
Od 27.11.2012. u prizemlju građevinskog fakulteta otvoren je caffe bar '' Andrea '' (slika 3.).
Ponuda caffe bara sadržava tople i hladne napitke, sendviče i kolače po pogodnim cijenama,
ali bez subvencije.
Slika 3.2. Caffe bar '' Andrea ''
9
3. Caffe bar '' Formula ''
Od 16.04.2013. godine u prizemlju Sveučičišnih odjela otvoren je caffe bar '' Formula '' (slika
3.3.). U ponudi su topli i hladni napici,sendviči i kolači po pogodnim cijenama. Studenti uz
predočenje x-ice ostvaruju mogućnost plaćanja po studenskim cijenama, ali bez subvencije.
Slika 3.3. Caffe bar '' Formula ''
4. Caffe bar '' Kampus ''
Caffe bar '' Kampus '' nalazi se u sklopu restorana '' Kampus '' (u dijelu objekta ''Akvarij ''). U
ponudi su topli i hladni napici,sendviči i kolači po pogodnim cijenama.
5. Caffe bar '' Reful ''
Od 21.11.2012. godine u prizemlju filozofskog fakulteta otvoren je caffe bar '' Reful '' (slika
3.4.). Ponuda caffe bara sadržava tople i hladne napitke, sendviče i kolače po pogodnim
cijenama, ali bez subvencije.
Slika 3.4. Caffe bar ''Reful''
Otpad se u svim objektima Studenskog centra na Kampusu adekvatno zbrinjava, dok se i dio
otpada reciklira (plastične boce,papir,tetrapak). Velike količine organskog otpada koji nastaje u
restoranu '' Kampus '' (prosječno se spremi oko 4500 obroka dnevno, a ta brojka je u stalnom
10
porastu), se obrađuju u uređaju za usitnjavanje i dehidraciju biološkog otpada (slika 3.5.) koja se
potom sprema u posebne spremnike i odvozi, dok se voda ispušta u kanalizacijski odvod.
Slika 3.4. Uređaj za dehidraciju biološkog otpada
U sklopu ovog seminarskog rada jedna od ideja je bila da se organski otpad koji nastaje u restoranu
kompostira te da se na taj način osigura još efikasnije zbrinjavanje otpada a uz to bi se taj isti
kompost koristio za gnjojenje zelenih površina na području Kampusa.
Kompostiranje je biološka razgradnja biootpada u prisustvu zraka, pri čemu nastaju ugljikov
dioksid, voda, toplina i kao konačni proizvod kompost – humus ( lat. compostium - gnojivo od biljnog
otpada i zemlje). To je prirodan proces razgradnje organskih tvari poznat i primjenjivan još u antičko
doba. Kompostiraje je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada. Kompostirati se može u
vlastitom vrtu ili dvorištu (samostalno), na pogodnim lokacijama u naseljima (zajedničko
kompostiranje) i na velikim kompostanama(centralno kompostiranje) uz prethodno odvojeno
prikupljanje biootpada u posebne spremnike i odvoz na lokaciju kompostane (slika 3.6.). Komposište
treba biti smješteno u dijelu vrta koji se nalazi u polusjeni (ispod nekog drveta pri čemu će krošnja
štititi kompost od prevelikog isušivanja u vrijeme vrućina, i prevelikog vlaženja u kišnom razdoblju.
Ako se nema takvog mjesta u vrtu može se kompostna hrpa prekriti tkaninom koja je propusna za
zrak, a nepropusna za vodu. Na mjestu odabranom za kompostište ne smije se skupljati voda, treba
biti nagnuti teren.
Kompostirati se može :
kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostaci kruha, peciva,