-
Milica Nedović
Efikasnost pravosudnog sistema u suzbijanju ekstremizma u Novom
Sadu
Rad je nastao u okviru projekta „Suzbijanje ekstremizma i
građanski otpor - Srbija 2018“ koji realizuje Centar za
podrškuženama u partnerstvu sa Vojvođanskom an�fašis�čkom
koalicijom, uz finansijsku podršku Fondacije za otvoreno društvo
Srbija.
Srbija 2018-------------------------------------
MapiranjeMapiranjeMapiranjeekstremizma i
građanski otpor
-
Sinopsis
Ustav Republike Srbije („Sl. glasnik”, br. 98/2006) - član 49.
Zabrana izazivanja rasne, nacionalne i verske mržnje - propisuje da
je „zabranjeno i kažnjivo svako izazivanje i pods�canje rasne,
nacionalne, verske ili druge neravnopravnos�, mržnje i
netrpeljivos�“. Ipak, u javnom prostoru brojni su primeri kršenja
ove ustavne norme, a posebno na društevim mrežama, koje
ekstremis�čke organizacije koriste kao pla�orme za širenje
neofašis�čkih ideja, te pods�canje mržnje, neretko i nasilja, u
najvećoj meri prema drugim nacionalnos�ma i seksualnim manjinama,
ali i drugima za koje smatraju da su po bilo kom osnovu drugačiji
od matrice koju oni smatraju jedino prihvatljivom. Neke od takvih
organizacija delovale su i danas deluju i u Novom Sadu. Zbog toga u
ovom radu istražujemo na koji način pravosudni sistem š�� ustavni
poredak Republike Srbije, odnosno koliko su efikasni tužilaštva i
sudovi na teritoriji Novog Sada u pokretanju postupaka, odnosno
donošenju presuda za krivična dela koja u sebi sadrže elemente
fašizma, netrpeljivos� i nasilja nad onima koji su žrtve takvih
krivičnih dela. Uz analizu postupanja pravosudnih organa,
predstavljamo i proces koji se pred novosadskim sudom, već duže od
decenije, vodi pro�v članova organizacije „Nacionalni stroj“ zbog
incidenta na građanskoj šetnji „Stop fašizmu!”.
2
-
Uvod
Sudska vlast predstavlja jednu od tri osnovne grane vlas�. Ona
je nezavisna i samostalna u svom radu, a njena osnovna funkcija je
da primenjuje i tumači zakone. Među�m, kad je reč o našoj sudskoj
praksi, veliki broj pritužbi odnosi se na sporost postupaka, zbog
čega je glavni razlog obraćanja Evropskom sudu za ljudska prava u
Strazburu upravo povreda prava na suđenje u razumnom roku.
Parametri koji se primenjuju u međunarodnom pravu u pogledu tog
pravnog ins�tuta su složenost spora, broj stranaka i druge
okolnos�. Stav Evropskog suda za ljuska prava je da nijedan
postupak ne bi trebao da traje duže od dve godine, što uključuje i
istragu koju sprovodi javni tužilac u krivičnom postupku. Tokom
našeg istraživanja zahtevi za pristup informacijama od javnog
značaja¹ upućeni su tužilaštvima i sudovima, u kojima smo tražili
podatke o broju postupaka za krivična dela sa elemen�ma nacionalne,
verske i druge vrste netrpeljivos� i mržnje – za period od
01.01.2007. godine do 31.12.2017. Konkretno, u našem zahtevu
pitanja su se odnosila na broj krivičnih postupaka i okrivljenih
lica za određena krivična dela iz njihove nadležnos�, na ishod �h
postupaka i broj postupaka u toku, te na broj, pol i starost lica
pro�v kojih se vode, kao i na vrstu i trajanje izrečene sankcije. U
postupku istraživanja nije postojala mogućnost obraćanja
Prekršajnom i Višem prekršajnom sudu sa zahtevom za uvid u predmete
već spomenutog elementa, makar ne ona mogućnost koja bi rezul�rala
odgovorom. Takav organ osnovan je 2010. godine, tako da je
sagovornik – tužilac Prekršajnog suda - iskazao iznenađenje
pitanjima vezano za organ koji više ne postoji (Organ za
prekršaje). S druge strane, zbog poštovanja ljudskih prava,
podataka ličnos� – Prekršajni sud ne vodi evidenciju o oštećenima
koji se deklarišu kao pripadnici neke od nacionalnih, rasnih,
verskih manjina ili LGBT zajednica. Zbog toga nisu bili u obavezi,
sve do 2014. godine, da sarađuju sa drugim pravosudnim organima
više istance, tako da, dvostruka svedočenja, koja se ne poklapaju,
nisu ni ispraćena sankcijama, ni� na bilo koji drugi način
propraćena. U nezvaničnim izjavama tužioca Prekršajnog suda i
nekadašnjeg tužioca Višeg suda, nakon 2007. godine i napada,
odnosno, kako kažu, „značajnijeg ispoljavanja netrpeljivos�“ šrema
an�fašis�čkoj povorci u Vojvodini nije bilo.
¹Na osnovu člana 15. st. 1. Zakona o slobodnom pristupu
informacijama od javnog značaja („Službeni glasnik RS“, br. 120/04,
54/07, 104/09 i 36/10)
3
-
Podaci koji nose oznaku ”-” (cr�ca) predstavljaju informaciju da
nikada nije vođen, odnosno pokrenut postupak – što se zapravo
odnosi na većinu posmatranih krivičnih dela. Zaključno, pred
novosadskim sudom ukupno su vođena svega če�ri postupka za krivična
dela pro�v sloboda i prava čoveka i građanina. U pitanju su
postupci pokrenu� po privatnim tužbama za oba navedena krivična
dela. Postupak za krivično delo povreda ugleda zbog rasne, verske,
nacionalne ili druge pripadnos� okončan je tako što je doneto
rešenje o obustavi postupka na zahtev punomoćnika koji je odustao.
Razlog nije poznat. Za krivično delo povrede ravnopravnos�, takođe
se radilo o privatnim tužbama. Jedan optužni predlog odbačen je³ ,
a dva su odbijena⁴ . Nisu date informacije za razloge obustave
postupka, ni� odbacivanje optužnice.
Odgovor na zahtev - Osnovni sud u Novom Sadu
Podaci koji su dostavljeni obuhvataju period od 2010. do kraja
2017. godine. U nastavku sledi sta�s�čki prikaz dobijenih
podataka.
Tabela 1. Sta�s�čki prikaz odgovora Osnovnog suda (2010 –
2017)
²Krivični zakonik („Sl. glasnik“ br. 85/2005, 88/2005 - ispr.,
107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013,108/2014 i
94/2016)³Optužnica se može odbaci� rešenjem, ako se utvrdi
(nekumula�vno) da sud nije stvarno nadležan da postupa u datoj
stvari, da se postupak vodi bez zahteva ovlašćenog tužioca, bez
predloga oštećenog ili odobrenja nadležnog državnog organa, ili se
pojave druge okolnos� kojeprivremeno sprečavaju vođenje krivičnog
postupka; Termin druge okolnos� je fleksibilan i primenjuje se po
oceni sudskog veća. Te, odbacivanje može da se odnosi i na
situaciju kad je kod okrivljenog nastupilo duševno oboljenje ili
duševna poremećenost ili druga teška bolest zbog kojetrajno ne može
učestvova� u postupku.⁴Kad ispituje optužnicu javnog tužioca
podnesenu bez sprovođenja istrage ili privatnu tužbu, Veće će odbi�
optužbu, ako utvrdi da postoje razlozi (nekumula�vno) da predmet
optužbe nije krivično delo, a nema uslova za primenu mere
bezbednos�; je krivično gonjenje zastarelo, ili da je delo
obuhvaćeno amnes�jom ili pomilovanjem, ili da postoje druge
okolnos� koje trajno isključuju krivično gonjenje; nema dovoljno
dokaza za opravdanu sumnju da je okrivljeni učinio delo koje je
predmet optužbe. Ako Veće ustanovi da nema zahteva ovlašćenog
tužioca,potrebnog predloga ili odobrenja za krivično gonjenje, ili
da postoje druge okolnos� koje privremeno sprečavaju gonjenje.
4
-
Osnovno javno tužilaštvo u Novom Sadu u odgovoru na zahtev
navelo je da nije u mogućnos� da dostavi podatke za period od 2007.
do 2012. godine, uz obrazloženje da u tom periodu „nije vođena
zasebna sta�s�ka” već spomenu�h krivičnih dela, kao i da sta�s�ka
ne postoji kad su u pitanju starost i pol lica u postupku. U
tabelarnim prikazima dobijenih podataka obuhvaćen je period od pet
godina, od 2013. do 2017, zasebno za svaku godinu.
Odgovor na zahtev - Osnovno javno tužilaštvo u Novom Sadu
Tabela 2.1 Sta�s�čki prikaz Osnovnog javnog tužilaštva u Novom
Sadu (1.1.2013 - 31.12.2013.)
Tabela 2.2 Sta�s�čki prikaz Osnovnog javnog tužilaštva u Novom
Sadu (1.1.2014 - 31.12.2014.)
5
-
Tabela 2.3 Sta�s�čki prikaz Osnovnog javnog tužilaštva u Novom
Sadu (1.1.2015 - 31.12.2015.)
Tabela 2.4 Sta�s�čki prikaz Osnovnog javnog tužilaštva u Novom
Sadu (1.1.2016 - 31.12.2016.)
6
-
Na osnovu prikazanog konstatujemo da je za period od pet godina
tužilaštvo sumnjičilo ukupno 61 osobu za navedena krivična dela, da
je odbačeno 28 prijava, 33 postupka se još uvek vode, ali da
nijedna od prijava pro�v osumnjičenih nije rešena. Svi slučajevi
zapravo su s�gli tek do pretkrivičnog postupka.
Najviše postupaka je pokrenuto za krivično delo iz člana 128 KZ⁵
. Čak 55 vođenih pretkrivičnih postupaka prema isto toliko lica. Za
krvična dela po članu 131 pokrenuto je po tri postupka, ali su
prijave odbačene ili postupci još nisu rezul�rali pokretanjem
istraga.
još nisu rezul�rali pokretanjem istraga.nacionalne ili druge
pripadnos� Tužilaštvo je pokrenulo po tri postupka, ali su prijave
odbačene ili postupci Zbog povrede slobode ispovedanja vere i
vršenja verskih obreda i povrede ugleda zbog rasne, verske,
Na osnovu dobijenih podataka, može se, dakle, zaključi� da za
da� period nikada nije pokrenut ni� jedan postupak za krivično delo
po članu 130 KZ-a.
Tabela 2.5 Sta�s�čki prikaz Osnovnog javnog tužilaštva u Novom
Sadu (1.1.2017 - 31.12.2017.)
⁵Povreda ravnopravnos�, član 128: (1) Ko zbog nacionalne ili
etničke pripadnos�, rase ili veroispoves� ili zbog odsustva te
pripadnos� ili zbograzlika u pogledu poli�čkog ili drugog ubeđenja,
pola, invaliditeta, seksualne orijentacije, rodnog iden�teta,
jezika, obrazovanja, društvenogpoložaja, socijalnog porekla,
imovnog stanja ili nekog drugog ličnog svojstva, drugome uskra� ili
ograniči prava čoveka i građanina utvrđenaUstavom, zakonima ili
drugim propisima ili opš�m ak�ma ili potvrđenim međunarodnim
ugovorima ili mu na osnovu ove razlike daje povlas�ceili pogodnos�,
kazniće se zatvorom do tri godine. (2) Ako delo iz stava 1. ovog
člana učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se zatvorom
odtri meseca do pet godina.
7
-
U odgovoru na zahtev Višeg suda u Novom Sadu dostavljeni su nam
podaci za period od 2010. do 2017. godine.
Odgovor na zahtev – Viši sud u Novom Sadu
Tabela 3. Sta�s�čki prikaz odgovora Višeg suda u Novom Sadu
(1.1.2010 - 31.12.2017.)
Tabela 3.1 Sta�s�čki prikaz odgovora Višeg suda u Novom Sadu za
krivično delo član 317 KZ
8
-
U 14 predmeta je pro�v 20 lica pokrenuta istraga, u 12 predmeta
pro�v njih 16 je podignut optužni akt, anije bilo predmeta u kojima
je istraga u prekidu. Navodi se i da je pro�v 5 lica u 3 predmeta
istraga obustavljena, „zbog nepostojanja elementa krivičnog
dela“.
Odgovor na zahtev dobili smo za period 1.1.2007-31.12.2017.
Navodi se da je u datom periodu vođeno ukupno 43 pretkrivičnih
postupaka samo po članu 317 KZ, dok za ostala krivična dela
postupak nikada nije pokrenut. U postupcima za krivično delo
„izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivos�“
istragom je obuhvaćena 71 osoba.
Odgovor na zahtev - Više javno tužilaštvo
Od osnivanja Višeg suda u Novom Sadu, 1. januara 2010. godine,
pokrenuto je 12 krivičnih postupaka zbog izazivanja nacionalne,
rasne i verske mržnje i netrpeljivos�. Do danas je pravosnažno
okončano osam u kojima je bilo ukupno 12 okrivljenih.
Sta�s�ka vezana za pol dalje navodi kako je od pomenu�h 71 lica,
10 lica ženskog pola, a ostatak čine muškarci. Što se �če staros�,
raspon se odnosi na tek punoletno lice do najstarijeg od 72 godine.
Dve osobe imaju po 18 godina, 6 lica 19, 5 lica po 20, odnosno 24
godine. Za�m po dve osobe imaju 21, 37, 48 i 58 godina.
Nije bilo ni predmeta u kojima je nastupila zastara, ni� postoje
predme� koji su još uvek u toku, ali je u 29 predmeta krivična
prijava odbačena.
Uočljivo je i da nije bilo procesa vezanih za krivična dela sa
elemen�ma terorizma, iako se u našoj javnos� često govori o tome da
pojedini državljani Republike Srbije dobrovoljo pristupaju oružanim
snagama stranih zemalja, a te informacije u javnost neretko iznose
i najviši državni zvaničnici. Sudeći po dobijenim podacima, Sud
nije vodio ni� jedan postupak koji sadržava elemenete krivičnog
dela „rasna i druga diskriminacija“. Podse�mo, zakonski član⁶
podrobno precizira elemente različitos�, te uzima u obzir situacije
kada je u pitanju delo činjenja (npr. pravljenje razlika, širenje
ideja, tekstova, teorija kojima se pods�če mržnja, negiranje
genocida, umanjivanje značaja događaja, pretnja). S obzirom da je
reč o pojavama koje se u javnos� apostrofiraju kao sve učestalije,
nejasno je kako je moguće da nikad nijedno takvo krivično delo nije
procesuirano.
⁶Član 387
h�ps://www.paragraf.rs/propisi/krivicni_zakonik.html
9
-
Problemi već na samom početku
Odlukom od 2. juna 2011. Ustavni sud je zabranio delovanja ove
organizacije.
Slučaj Nacionalni stroj
Incident u kojem su učestvovali pripadnici te organizacije na
An�fašis�čkoj šetnji „Stop fašizmu!“, održanoj 7. oktobra 2007.
godine u Novom Sadu, predmet je dalje analize, jer predstavlja
paradigmu kad je reč o odnosu pravosudnih instanci, te ins�tucija
uopšte, prema ogoljenom nasilju i promovisanju profašis�čke
ideologije. U navedenom incidentu građani su napadnu� od strane
grupa pripadnika Nacionalnog stroja, koji su se okupili u Domu
vojske, uprkos policijskoj zabrani. Napadači su prethodno zapalili
navijačke baklje, dizali ruke u znak nacis�čkog pozdrava i
uzvikivali parole poput: „Srbija, Srbima”, „Ubij pedera” i „Ratko
Mladić”. Kamenicama je pogođeno nekoliko građana, među kojima i šef
novosadske kancelarije Helsinškog odbora za ljudska prava Pavel
Domonji, koji je tom prilikom zadobio povrede glave, nakon čega su
pripadnici žandarmerije reagovali i priveli najveći broj članova
Nacionalnog stroja. Optužnica pro�v njih podignuta je decembra
2008. godine, a njome su bili obuhvaćeni Goran Davidović, Nedeljko
Pešić i Dolf Pospiš. Zbog nasilničkog ponašanja optuženi su i drugi
pripadnici ove organizacije: Radomir Dickov, Uroš Stojanović,
Danijel Petrović, Vladan Negovanović, Predrag Milovanović i Predrag
Golubović.
Kao otežavajuće okolnos� za postupak suđenja, koji već traje
duže od decenije, sudski organi navode vođenje postupka pro�v većeg
broja ljudi (u pitanju je bilo devetorica, a za�m sedmorica
okrivljenih), što za sobom povlači problema�ku urednog pozivanja
okrivljenih, branilaca, svedoka. U skladu sa naredbom Vrhovnog
kasacionog suda za rešavanje predmeta kojima pre� zastara, Sud je
bio u komunikaciji sa odeljenjem pretrage Policijske uprave Novi
Sad, u cilju ubrzavanja postupka, a radi provere adresa stanovanja
lica i utvrđivanja tačne adrese njegovog prebivališta, odnosno
boravišta. Za�m, zahtevi okrivljenih za izuzeće postupajućeg
zamenika javnog tužioca, nedolazak branilaca zbog štrajka advokata
(2015.). Kao jedan od krucijalnih razloga koji se navode kao
opravdanje neefikasnos� jeste i odlaganje postupaka zbog vođenja
prekršajnih postupaka pro�v nekih od okrivljenih za is� događaj,
kako ne bi došlo do povrede načela ne bis in idem.
Organizacija Nacionalni stroj u svom statutu⁷ definiše se kao
„poli�čka organizacija propagandno- eduka�vnog karaktera“ i „savez
rasno svesnih nacionalista“, čiji je cilj „očuvanje i preporod
zdravihvrednos� srpske nacije kao sastavnog dela bele rase i umni i
telesni napredak svakog pojedinca unutar nacije“, te „ujedinjenje
svih srpskih zemalja u jedinstvenu srpsku nacionalnu državu koja
osigurava postojanje i preporod srpske nacije u veličini slovenskog
arijevskog nasleđa“.
10
U toku postupka promenjeno je sedmoro sudija i pet zamenika
tužilaca. Objašnjenje se, takođe, nalazi u legisla�vi. Naime, kao
razlozi za promenu kadra navode se odlasci sudija u penziju zbog
navršenog radnog veka, izbor sudija u drugi sud, premeštanje⁸ ili
upućivanje⁹ postupajućih sudija zbog potreba u reformi i nove
unutrašnje organizacije poslova u sudu. Ovo poslednje je malo
komplikovanije, ako uzmemo u obzir načelo o nepremes�vos� sudije.
Sudija može samo uz svoju saglasnost izvrši� premeštaj ili
upućivanje u drugi sud. U slučaju ukidanja suda ili pretežnog dela
nadležnos� suda za koji je izabran, sudija izuzetno može¹⁰ , bez
svoje saglasnos�, bi� trajno premešten ili upućen u drugi sud.
⁷h�p://srbskiporedak.blogspot.com/2009/07/blog-post_21.html.
⁸Premeštaj se može izvrši� samo uz saglasnost sudije, i to u
drugi sud iste vrse i istog stepena. Te on funkciju nastavlja
trajno da vrši u drugomsudu.⁹Upućivanje u drugi sud se može izvrši�
uz saglasnost sudije. Odnosi se na sud iste vrste i istog ili
neposedno nižeg stepena (izuzetno, višegstepena). Najduže do godinu
dana.¹⁰Može – termin kao mogućnost, ne i obavezno.
-
Tužilaštvo je 2015. godine odustalo od daljeg gonjenja petorice
pripadnika organizacije, jer su 2007. prekršajno osuđeni zbog istog
incidenta, pozivajući se na načelo ne bis in idem, za koji su
organi imali svest još osam godina pre pokretanja postupka. Time je
delilac pravde izjednačio prekršaj sa krivičnim delom, ne uzimajući
u obzir nega�vne efekte po zajednicu. Ovo rela�vizovanje je dodatna
doza data već pasivnim građanima, kao i prikaz nejednakog
postupanja organa prema okrivljenima u postupku, jer su spomenu�
Pospiš i Milovanović svoje kazne odslužili.
Među�m, zaključivanjem sporazuma o priznanju krivičnog dela
ostvaren je cilj Suda u pogledu povećanja efikasnos� krivičnog
postupka, bržeg rešavanja predmeta, smanjenja troškova, uštede na
vremenu i izbegavanje nepotrebnih zakonskih formalnos� uz očuvanje
i zaš�tu osnovnih prava subjekata u krivičnom postupku (ovo
poslednje se najviše odnosi na okrivljenog). Na takav način možemo
zaključi� da su se još jednom iskoris�le one mogućnos� unutar
sistema kojima je poslata poruka građanima da nisu zaš�ćeni, te da
sam događaj nema veliki značaj za zajednicu. Ne treba zanemari� ni
činjenicu o zakonski propisanoj granici kazne zatvora pri kojoj se
može primeni� ovaj ins�tut.
Zakonom je, inače, omogućeno izreći kaznu ispod zakonskog
minimuma, ali samo izuzetno. Sporazum se primjenjuje kada se
krivični postupak vodi za jedno krivično delo ili za krivična dela
u s�caju za koje propisana kazna zatvora do 12 godina.
Priroda krivičnog dela je takva da je raspisivanje poternice
obavezno, što znači da bi prilikom ulaska u zemlju na bilo kom
graničnom prelazu odmah bio lišen slobode i priveden. Sud ipak
ostaje pri stavu da is� efekat ima već spomenuto suđenje u
odsustvu.
Postavlja se i pitanje zašto nadležni sud nije naredio
oduzimanje dokumenata optuženom Davidoviću, ili držanje pod
prismotrom, kada je za to imao mogućnos�. Davidović, naime, iz
nepozna�h razloga, nijednom nije doveden u sud radi davanja iskaza,
iako je u jednom periodu služio zatvorsku kaznu u Somboru zbog
ranije presude za izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i
netrpeljivos� (zbog upada na an�fašis�čku tribinu na Filozofskom
fakultetu u Novom Sadu, novembra 2005. godine). Davidović je nakon
te odslužene kazne, a pre početka suđenja za novo krivično delo
(odnosno ponavljanje tog dela), izbegao u Italiju. Branilac kojeg
je Davidović angažovao se nije uredno odazivao na sudske pozive, pa
je nakon pet godina od događaja, Viši sud iskoris�o mogućnost
postavljanja branioca po službenoj dužnos�, u svrhu nepotrebnog
odlaganja glavnog pretresa. Višem sudu je još ranije dostavljena
adresa Davidovića u inostranstvu, kako bi mu ovaj uručio poziv/e za
glavni pretres. To je bilo učinjeno preko međunarodne pravne
pomoći, što je vremenski iscrpljujuća procedura, zbog
korespondencije sa ministarstvima, overenim prevodima i sl. Sud je
u dopisima i zahtevima za međunarodnu pravnu pomoć uvek is�cao
hitnost u postupanju. Zašto država ne zahteva njegovo izručenje?
Zašto MUP Srbije nikada nije raspisao (međunarodnu) poternicu?
Pitanja su koja su ostala bez odgovora.
Pored svih izne�h činjenica, zasnovanih na fleksibilnos�
tumačenja zakona, kao odgovor na pitanje zašto građani dugo čekaju
na sam početak suđenja, Sud odgovara da za to nisu odgovorni
sudski, već zakonodavni organ koji pravnim propisima određuje koja
i kakva dela će se smatra� društveno neprihvatljivim, pa u skladu
sa �m klasifikova� ih u teže delikte ili prestupe, kao i odredi�
redovne, vanredne rokove, postupanja po hitnos� (hitno, naročito
hitno). Dakle, na ovom mestu ostaje nam da se zapitamo - da li
krivično delo iz člana 317 stav 1, za koja je zaprećena zatvorska
kazna od šest meseci do pet godina, zaista nije bitno za naše
sudske vlas�?
Dvojica pripadnika ove neonacis�čke grupe su sa Višim javnim
tužilaštvom sklopili sporazum o priznanju krivice, te su dobili
minimalne zatvorske kazne, iako raniji događaji ukazuju na njihovu
osuđivanost. Radi se o Dolf Pospišu (sada Dajana Pospiš), koji je
odslužio kaznu od devet meseci zatvora zbog člana 317 KZ¹¹ , i
Predrag Milovanović¹² , koji je osuđivan dva puta po tri godine
zatvora. Olakšavajuće okolnos� pri odmeravanju kazne su bile da su
se „iskreno pokajali“, i da su „mladi i nezaposleni“.
¹¹27. mart 2006. godine osuđen na godinu dana zatvora zbog
napada na maloletnog tamnoputog dečaka D.J.¹²Presudom Prvog
osnovnog suda u Beogradu, 22. mart 2010. zbog krijumčarenja, osuđen
na 5 meseci i 20 dana zatvora. Za�m, presudomVišeg suda u Užicu 16.
septembra 2010. osuđen na 2 godine zatvora, zbog neovlašćenog
držanja opojnih droga.
11
-
Za sada se postupak u Višem sudu vodi pro�v Gorana Davidovića i
Nedeljka Pešića. Pešić je odbacio svoju krivicu za krivično delo
član 317 koje mu se stavlja na teret. U međuvremenu, Prekršajni sud
u Novom Sadu potvrdio je da su uništene sve presude pripadnicima
zabranjene neonacis�čke organizacije Nacionalni stroj, odnosno,
presude tadašnjeg Opš�nskog organa za prekršaje pro�v neonacista
koje su donete 2007. godine. One su, naime, tri godine kasnije
prebačene u Istorijski arhiv Novog Sada na čuvanje¹⁷, gde su nakon
obaveznog roka čuvanja od godinu dana, uništene.
Sve navedeno sa sobom povlači i problema�ku izvođenja dokaza,
kao što je opšta dužnost svedočenja učesnika mirne šetnje i
pripadnika policije koja je u to vreme obezbeđivala kolonu.
Uzimajući u obzir vremenski period dešavanja i ljudski element,
odnosno suges�je i ugibljivost ljudskog sećanja. S druge strane,
sud nije prihva�o predlog odbrane da se kao svedoci ispitaju i
dvojica učesnika incidenta Dolf Pospiš i Predrag Milovanović. Kao
razlog za to navedeno je da su oni priznali krivicu i nagodili se
sa tužilaštvom. Nije bilo inicija�ve tužilaštva da se uzme iskaz od
novinara koji su prisustvovali tom događaju, ni� su od svedoka
pogođenih kamenicama tražili medicinske izveštaje¹⁶ .
Pe� po redu zamenik tužioca je 19. jula 2018. godine izmenio
optužnicu, kojom se sad okrivljeni Davidović i Pešić terete da su
izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne, verske mržnje
i netrpeljivos� iz člana 317, stav 3¹⁴ . Zaprećena kazna je od dve
do deset godina. Na ovakav način, među�m,produžen je rok zastare,
koji iznosi 15 godina (za rela�vnu zastarelost, te 30 godina za
apsolutnu zastarelost ¹⁵ ).
Takođe, i na ovom primeru vidi se da je preferencija države u
prekršajnim postupcima novčana kazna, odnosno punjenje budžeta.
Uočavamo da se radi o upotrebi legalnih mehanizama za odugovlačenja
postupka i zataškavanje. Takva reakcija organa iako legalna, nije
legi�mna, ni� korisna za građane, koji su već i zaboravili na
napade, jer se ulazi u dvanaestu godinu bez prvostepene
presude.
Inače, tadašnji Organ za prekršaje, koji je vodio postupak za
nasilničko ponašanje, nije naveo da su optuženi, pored vređanja,
gađali kamenjem i drugim predme�ma učesnike mirnog skupa, ni� se
igde navodi da je usled toga došlo i do povređivanja nekih
lica.¹³
¹³Član 344 stav 2 KZ.¹⁴Izmena je u vezi prethodnodne optužnice
za isto krivično delu, po stavu 1.Izazivanje nacionalne, rasne i
verske mržnje i netrpeljivos� Član 317Krivični zakonik („Sl.
glasnik RS“, br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr.,
72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014 i 94/2016) (1) Ko
izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili versku mržnju, ili
netrpeljivost među narodima ili etničkim zajednicama koje žive u
Srbiji, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. (2) Ako
je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno prinudom,
zlostavljanjem,ugrožavanjem sigurnos�,izlaganjem poruzi
nacionalnih, etničkih ili verskih simbola, oštećenjem tuđih stvari,
skrnavljenjem spomenika,spomen-obeležja ili grobova, učinilac će se
kazni� zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ko delo iz st. 1. i 2.
ovog člana vrši zloupotrebom položaja ili ovlašćenja ili ako je
usled �h dela došlo do nereda, nasilja ili drugih teških posledica
za zajednički život naroda, nacionalnih manjina ili etničkih grupa
koje žive u Srbiji, kazniće se za delo iz stava 1. zatvorom od
jedne do osam godina, a za delo iz stava 2. zatvorom od dve do
deset godina.¹⁵Kod apsolutne zastarelos�, rok teče uvek i za vreme
obustave i za vreme prekida zastarelos�.¹⁶Poli�kolog Pavel Domonji
je zadobio povredu u predelu glave, koja je kao posledicu imala
kopču. Takođe, u to vreme asistent snimateljatelevizije B92, Ivan
Stevanović pretrpeo je istovetni scenario.¹⁷Ovo je učinjeno u
skladu sa Zakonom o kulturnim dobrima, a na osnovu odredbi o
izlučivanju bezvrednog registraturskog materijala, jer im jeistekao
rok čuvanja. Vidi član 37 i član 63.
12
-
organizacijama, grupama i pojedincima iz profašis�čkog,
neonacis�čkog ili ekstremis�čkog miljea. Uostalom, o tome svedoče
gotovo svakodnevne ekstremis�čke pojave i inciden�, kojima su
izloženi svi oni koji se ne uklapaju u matricu ovih isključivih i
opasnih ideologija. A u društvu u kome se neki pojedinci ili
organizacije stavljaju iznad zakona i kojima se dozvoljava da
nekažnjeno koriste fašis�čke metode u obračunu sa
neistomišljenicima - ozbiljno je ugrožena bezbednost svih
građana.
Utoliko je teže objasni� da većina tužilačkih postupanja ostaje
u fazi pretkrivičnog postupka, ili pak prijave bivaju odbačene.
Takvim delovanjem, ili bolje rečeno odsustvom delovanja pravosudnih
organa, ne samo da krivična dela ugrožavanja ljudskih prava ostaju
nekažnjena, već se šalje poruka da je širenje rasne,nacionalne,
verske mržnje i netrpeljivos� prihvatljivo, te da su takva
inkriminišuća ponašanja normalna, ako ne i poželjna. A to je veoma
opasna poruka koja urušava vladavinu prava, a �me i sam demokratski
poredak. Postupak u slučaju „Nacionalni stroj“ nesumnjivo traje
dugo, taman toliko da se umanji značaj nemilog događaja i iskoriste
sve „pogodnos�“ koje legisla�ve pruža. Na ovaj način građanima se
šalje poruka da delilac pravde umanjuje značaj efekta
netolerancije, grubos� i delikvencije.
Govor mržnje je veoma prisutan na poli�čkoj i javnoj sceni.
Ekstremis�čke organizacije poslednjih godina za promovisanje
fašis�čkih i drugih zakonom kažnjivih stavova i sadržaja nesmetano
koriste društvene mreže.
Prikazani podaci pravosudnih organa su zabrinjavajući jer
pokazuju da ugrožavanje ljudskih prava uglavnom ostaje nekažnjeno.
Pre svega, nesrazmeran je sam broj postupaka, bilo istražnih ili
sudskih, kvan�tetu pojava sa elemen�ma posmatranih krivičnih dela u
društvu. Naime, u javnom prostoru gotovo su svakodnevno prisutni
primeri širenja govora mržnje i podstrekivanja nacionalne
netrpeljivos�, a u kojima prednjače takozvani tabloidi, koji bez
imalo zadrške naslovnim stranama šalju poruke mržnje i pozivi na
linč najčešće novinara, NVO ak�vista i poli�čara/ki iz redova
opozicije.
Zaključak
Neefikasnost pravosudnih organa otvara put i daje pods�caj, ne
samo okrivljenima, već i drugim
13
Page 1Page 2Page 3Page 4Page 5Page 6Page 7Page 8Page 9Page
10Page 11Page 12Page 13