-
E l e k t r on sk i m j e s e ~n i k z a e v r op sk e i n t e g
r a c i j e - b r o j 1 6 , j anua r , 2 0 0 7 .
E IC Bilten
TTTTEEEEMMMMAAAA BBBBRRRROOOOJJJJAAAADa li je zakazaoVladin
projekatKomunikacione
strategijeinformisanja
gra|ana o EU
IIIINNNNTTTTEEEERRRRVVVVJJJJUUUUSne`ana Najdenova,
otpravnicaposlova ambasade
Republike Bugarskeu Podgorici
AAAANNNNAAAALLLLIIIIZZZZAAAAKakve poruke Crna Gora{alje
Evropskoj uniji
-
2E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . Ak tu e l n o s t i
GGGGOOOODDDDIIIINNNNAAAAIIIISSSSKKKKUUUU[[[[EEEENNNNJJJJAAAA
Kada je uo~i prvih vi{estrana~kih izborapo~etkom 90-tih
vladaju}a partija iza{lasa sloganom "Godine po~inju januarom" bioje
to uvod u sveop{ti kolaps Crne Gore ihaos koji je izrodio nove
centre mo}i,oli~ene u arogantnim tajkunima vrlo bliskimpojedincima
iz vrha vlasti. Sada bi se mo`damoglo re}i "Isku{enja po~inju
januarom".Savjet ministara Evropske unije prije tri danausvojio je
Evropsko partnerstvo za CrnuGoru i vrlo precizno trasirao put kojim
trebai}i u naredne dvije godine, ukoliko nam jecilj pribli`avanje
EU, odnosno vrijednostimanaprednih dr`ava zapadne demokratije.
Sveje tu nabrojano, od politike do ekonomije,a zapravo su naslikani
glavni problemi sakojima se danas Crna Gora suo~ava i kojemora
rije{iti ukoliko `eli ure|enu dr`avukoju vi{e niko ne}e upore|ivati
saKolumbijom. Pravi test odgovornosti oveVlade je po~eo, ali ne
mora pro}i jo{ tri ipo godine, koliko joj traje mandat, da seutvrdi
kojim putem Crna Gora ide. Recimo,EU tra`i da se promijeni lo{
Zakon o kon-fliktu interesa, da se isprave mane Zakonao javnim
nabavkama kako bi se izbjeglaprotekcija, da Skup{tina istinski
obavljasvoju kontrolnu funkciju, da RTCG budejavni servis,... Sve
se to mo`e uraditi za parmjeseci, ako u vladaju}im strankama za
toima volje. Do sada je o~igledno nije bilo. Idok eksponenti vlasti
samo verbalno pro-movi{u evro-atlantsko stremljenje
"mladecrnogorske demokratije" tajkuni zavr{avajuposao. Kupuju
preduze}a, banke, gradezgrade, razvijaju kablovske TV sisteme...
Toim niko ne mo`e zabraniti, neko bi rekaodobro je {to novac ula`u
ovdje, ali sepostavlja pitanje da li oni to rade sami. Dali je
njihov poslovni njuh toliko izo{tren i dali zaista daju najbolje
uslove ili ima neko izstruktura vlasti ko ih navodi, ko im
gledakroz prste i ko ne {alje finansijsku policiju unjihove firme?
Mo`da samo zbog toga putu Evropu nema alternativu. Da ne
budenedodirljivih... N.R.
S A V J E T M I N I S T A R A E U U S V O J I O P R V O E V R O
P S K OP A R T N E R S T V O Z A C R N U G O R U
Brisel podijelio zadatke PodgoriciPotrebno je reformisati
pravosud-ni sistem i izmjestiti izbor sudijai njihovo napredovanje
iz Skup{tine,te ustanoviti transparentnu proce-duru zasnovanu na
profesionalizmui objektivnim kriterijumima za nji-hovu selekciju i
dalje napredovanje.Treba racionalizovati sudski sistem
imodernizovati procedure, unapri-jediti administraciju,
obezbijeditiadekvatno i odr`ivo finansiranjesudskog sistema...
Ovo, izme|u ostalog, pi{e uEvropskom partnerstvu za CrnuGoru
koje je 22. januara 2007.godine usvojio Savjet ministara EUu
Briselu. To je dokument kojim EUfakti~ki dijeli zadatke Crnoj Gori
otome {to treba da uradi u kratko-ro~nom (2 godine) i
srednjoro~nomperiodu (3 do 4 godine) da bi sepribli`ila evropskim
standardima.Ovo je prvo Evropsko partnerstvoza nezavisnu Crnu
Goru.
"Kako bi odgovorile Evropskompartnerstvu, vlasti Crne Gore
trebada razviju plan sa rasporedom iposebnim mjerama koje Crna
Goranamjerava da preduzme. Napredaku primjeni ovih prioriteta
posmatra}eEvropska komisija. Prioriteti nazna-~eni u Evropskom
partnerstvu oda-brani su na bazi onoga {to je realnoo~ekivati da
Crna Gora mo`e ispuni-ti i sprovesti u narednih nekolikogodina",
navodi se u dokumentu.
Napominje se da treba unapri-jediti borbu protiv
organizovanogkriminala i korupcije na svim ni-voima i oja~ati
parlamentarnu kon-trolu nad odbrambenim i bezbje-donosnim
strukturama.
"Crna Gora treba da usvoji noviustav zasnovan na {irokom
konsen-zusu, u skladu sa evropskim stan-dardima, posebno u
oblastima ljud-skih i manjinskih prava, organizaci-
je pravosu|a, kontrolnih, odbram-benih i bezbjednosnih
struktura",ka`e se u Partnerstvu i nagla{ava daCrna Gora treba da
"nastavi naporeu pravcu reforme javne adminis-tracije uklju~uju}i
pla}anje javneuprave, obezbje|ivanje transpar-entnog sistema
zapo{ljavanja, profe-sionalizaciju i odgovornost", odno-sno da
jednostavno re~eno depoli-tizuje javnu upravu.
"Naro~ito se mora nastaviti ja-~anje struktura koje se bave
evro-pskim integracijama na svim nivoima,uklju~uju}i ministarstva i
Skup{tinu,kao i mehanizama za koordinacijuEU poslova", pi{e u
dokumentu.
Zahtijeva se i puna primjenaZakona o slobodnom
pristupuinformacijama, nastavak transforma-cije RTCG u javni
servis, spro-vo|enje Memoranduma o saradnjiizme|u Vlade i NVO, te
nastavakprimjene Zakona o restituciji.
"Amandmanima izmijeniti Za-kon o konfliktu interesa i
primijen-iti ga u cilju eliminisanja svihmogu}ih slu~ajeva
konflikta interesafunkcionera. Treba pobolj{ati napo-re za primjenu
antikorupcionestrategije, posebno obezbje|ivanjemadekvatnih
finansijskih i ljudskihresursa dr`avnim organima kojisprovode
zakon", isti~e se u Evro-pskom partnerstvu.
NN..RR..
Uo~i po~etka sjednice Savjeta ministara EU
-
3E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . S tav
Nakon decembarskog samitaEvropskog savjeta vidjeli smo
dostanaslova u kojima se tvrdilo da "evropskilideri zatvaraju vrata
isto~nim zemljama".Takvi su nagovje{taji obi~ne
zlonamjerne{pekulacije.
Ta~an naslov bi bio: "Evropska vratasu i dalje otvorena za
jugoisto~nuEvropu". Ta su vrata otvorena za Tursku,Hrvatsku i druge
zemlje zapadnogBalkana. Kada bilo koja od ovih zemaljaispuni
zahtjeve za pristupanje EU, onamo`e, na osnovu sopstvenih
zasluga,pro}i kroz ta vrata.
Prve zemlje kojima je to po{lo zarukom su Bugarska i Rumunija.
To je vri-jedno slavlja, ~ak iako jedan dio Evropene misli tako.
Ovo je ogroman korak za30 miliona novih gra|ana EU u timzemljama.
Peta runda pro{irenja je ovimzaklju~ena.
Drugim rije~ima, na samitu EU nijese radilo o zatvaranju vrata,
ve} oizgradnji novog konsenzusa o pro{irenju.Taj konsenzus }e
olak{ati napore EU daohrabri demokratsku i ekonomsku
trans-formaciju u regionu. [tovi{e, decembars-ki samit Evropskog
savjeta potvrdio jeevropsku perspektivu za zapadni Balkan.To je
va`na obaveza.
O~ekujem da }e nova proevropski ireformski orijentisana vlada u
Beograduubrzano napredovati prema EU. Zahva-ljuju}i njenim
institucionalnim kapaciteti-ma, Srbija bi, nakon {to pregovori
buduzaklju~eni, trebalo da bude u mogu}nostida brzo primijeni
Sporazum o stabilizacijii pridru`ivanju (SSP) i da sebi tako
otvorivrata ~lanstva u EU.
Od nove vlade o~ekujem da poka`ejasnu privr`enost uspostavljanju
punesaradnje sa Ha{kim tribunalom bez daljihodlaganja.
Nakon SSP, sljede}i logi~an korakSrbije bi}e da dostigne status
kandidataza ~lanstvo u EU. ^im se poka`e da
Srbija uspijeva da ispuni zahtjeve ovogsporazuma, EU }e mo}i da
po~ne darazmatra prijavu za ~lanstvo. To je vrlojasan stav EU, {to
je i potvr|eno uzaklju~cima sa sastanka Evropskog savje-ta pro{log
decembra. Zna~i, SSP je prvikorak u zahtjevu za ~lanstvo.
Kosovo se tako|e pribli`avaklju~nom momentu. EU `eli da
osigurada proces o definisanju statusa uspije ida proizvede odr`iv
dogovor.
Dogovor o statusu Kosova mora bitipoliti~ki i pravno jasan i
mora definisatijasnu viziju za budu}i razvoj Kosova.Pitanje o
statusu Kosova je sui generis ine predstavlja precedent za
budu}eslu~ajeve.
Ovim }e se vlastima na Kosovu datidodatni podsticaj da ubrzaju
reforme uklju~nim oblastima vladavine prava,ekonomije i javne
uprave. Moramogarantovati uspje{no preno{enje odgo-vornosti sa
snaga UN-a na Me|unarod-nu civilnu kancelariju koja }e slu`iti
kaogarant dogovora o statusu. Kako se pri-bli`avamo kona~nom
razrije{enju statusaKosova, inteziviraju se i pripreme zaulogu EU u
budu}em me|unarodnomprisustvu na Kosovu. Uloga EU }e
najvje-rovatnije uklju~ivati prisustvo u Me|u-narodnoj civilnoj
kancelariji i operacije uokviru EBOP (Evropska bezbjednosna
iodbrambena politika) u pogledu vla-davine prava, kao i saradnju
EUzvani~nika na realizaciji finansijskepomo}i Zajednice.
[to se ti~e ostalih zemalja zapadnogBalkana, jo{ jedna vrata su
otvorena udecembru, kada je u regionu uspostavl-jena zona slobodne
trgovine (CEFTA).Mre`a od 32 bilateralna ugovora zami-jenjena je
jedinstvenim regionalnimugovorom. Za potencijalne investitoreovo je
zna~ajan signal da regionizgra|uje atraktivno i stabilno
okru`enjeza strane investicije.
I za obi~ne ljude otvori}e se mnogavrata, ~im EU privede kraju
pregovore o
viznim olak{icama. Visoke cijene viza,dugi redovi i striktna
birokratija stvorilesu prepreke slobodnom kretanju ljudi.Ovo je
prvi korak ka bezviznom re`imuputovanja.
Pro{log jula prisustvovao sam rockfestivalu EXIT u Novom Sadu, u
Srbiji.Razgovarao sam sa mladim Srbima iostalim mladim ljudima iz
regiona.Mogu}nost da se slobodno putuje poEvropi je na samom vrhu
njihove liste`elja. Oni ne vide EU kao birokratsko~udovi{te, ve}
kao kartu za mir, slobodui bolje ekonomske prilike.
Da se podsjetimo raspolo`enja ljeta2005. godine. Ko se u na{em
susjedstvunajvi{e radovao ishodima referenduma uFrancuskoj i
Holandiji? Turski nacionalisti,srpski radikali i ruski
panslavisti.
Za{to? Zato {to su mislili da }e seEU sada okrenuti sebi,
napustiti svojeobaveze i postati previ{e slaba da uti~ena svoje
okru`enje snagom mira, stabil-nosti i evropskih vrijednosti.
Na{a je zajedni~ka misija da po-ka`emo da su se radikalni
nacionalistiprevarili, tako {to }emo stvoriti novi ko-nsenzus za
dalje pro{irenje EU.
Nakon francuskog i holandskog "ne",mnogi su politi~ari bili
spremni da pre-bace pitanje pro{irenja u drugu ligu, ili~ak da ga
izbace iz lige. Umjesto toga,mi smo jo{ ~vrsto u prvoj ligi, ligi
prva-ka. I sigurno }emo ponovo u}i u ligu{ampiona. Radujem se {to
Italija igra nana{oj strani i za na{ tim.
Iz goovoora Olli Rehnna, koomesara EUza proo{irennje, oo
evroopskooj perspektivizapadnnoog Balkanna nna
me|unnaroodnnoojkoonnferenncciji 16. jannuara 200007. u Rimu
POGLED IZ EVROPE
Olli Rehn
Stvori}emo novi konsenzusza dalje pro{irenje Unije
-
4E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . T ema b r o j a
Prema posljednjem obimnijemistra`ivanju evropskih integra-cionih
procesa u Crnoj Gori koje jeu aprilu pro{le godine obavio Centarza
monitoring - CEMI, 75% gra|anaje mi{ljenja da }e ~lanstvo CrneGore
u EU biti dobro za nju, dok66, 7 % ispitanika smatra da bi
tounijelo pobolj{anja u njihov `ivot.
Sa druge strane, na pitanje da liCrna Gora treba da sara|uje
saHa{kim tribunalom, 42% anketiranihgra|ana odgovorilo je
odri~no.
To je, prema rije~ima predsjed-nika Upravnog odbora
CEMI-ja\\uurraa SSttoojjaannoovvii}}aa, samo jedan odpokazatelja
koliko gra|ani ne znaju{to su{tinski zna~i pristupanje EU. Iztog
razloga bi mnogo ozbiljnije tre-balo pristupiti informisanju
gra|anao evropskim integracijama, odnosnokomunikacionoj
strategiji.
"Iako sebe smatramo evropejci-ma, na{i gra|ani padaju ve}
naprvom ispitu. Problem je u tome {tooni znaju da }e `ivot biti
generalno
bolji, ali nijesu informisani {to~lanstvo u EU zna~i za njihov
li~nii profesionalni `ivot, {to to zna~i zajednog poljoprivrednika,
biznisme-na...", ka`e Stojanovi} za EIC Bilten.
On dodaje: "Problem }e nasta-ti onoga trenutka kada se
pitanjeevropskih integracija preseli izdokumenata (koje su u
fiokamaVladinih slu`benika) u svakodnevni`ivot.
To }e se, napominje Stojanovi},desiti vrlo brzo - ve} nakon
stupa-nja na snagu Sporazuma o stabi-lizaciji i pridru`ivanju, a
zatim idrugih ugovora.
"Da li sada, primjera radi, nekiradnik u industriji zna da }e
fabri-ka biti zatvorena i on ostati na uliciako njen vlasnik ne
ispuni ekolo{kestandarde EU?", pita Stojanovi}.
Vlada RCG je u septembru2004. godine usvojila Komu-nikacionu
strategiju za informisanjejavnosti o procesu pridru`ivanjaCrne Gore
EU. Na osnovu ovestrategije se dalje rade godi{njiplanovi za
primjenu.
Tako je tokom pro{le godinebiv{e Ministarstvo za evropske
inte-gracije organizovalo niz seminara,okruglih stolova i drugih
skupova saciljem promovisanja procesa evrop-
D A L I J E Z A K A Z A O V L A D I N P R O J E K A T K O M U N
I K A C I O N E S T R A T E G I J EI N F O R M I S A N J A G R A \
A N A O E U
Prema posljednjem istra`ivanju Eurobarometara (koji je obavljen
u decembru2006. godine), Hrvati su najve}i euroskeptici i prema
tuma~enjimatamo{njih politikologa, jedan od glavnih razloga za to
je lo{a informisanostgra|ana o EU, odnosno lo{a komunikaciona
strategija Vlade u Zagrebu. PremaEurobarometru, samo 32% Hrvata
smatra da je ~lanstvo u EU pozitivna stvar.
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija,
u saradnji saCentrom za istra`ivanje tr`i{ta, svakih {est mjeseci
(od 2001. godine) obavljaistra`ivanja javnog mnjenja o stavovima
prema EU i procesu pridru`ivanja.
Prema prvom istra`ivanju, objavljenom na web sajtu Ministarstva,
~ak 77,6% Hrvata bilo je za ulazak te dr`ave u EU. Taj procenat je
2004. g. pao na72, 4. Procenat onih koji su bili protiv ~lanstva u
EU u 2005. g. bio je vi{i odonih koji su za - 47,9 prema 41, 9
%.
Posljednje istra`ivanje iz januara 2006. godine pokazuje da je
48, 6% ispi-tanika za uklju~ivanje Hrvatske u Uniju, dok je 44%
protiv, ali tamo{nji medijii analiti~ari dovode u sumnju rezultate
ovog istra`ivanja koje je ra|eno zaVladu RH.
Najnovije istra`ivanje agencije "Puls" (sprovedeno u decembru
2006.godine), pokazalo je da je za pristupanje EU 44%, dok je
protiv 55% gra|anaDalmacije.
"Ova i sli~na istra`ivanja ukazuje na to da "ne{to nije u redu s
komunikaci-jom izme|u hrvatske politi~ke klase i bira~kog tijela",
ocijenio je nezavisni poli-ti~ki analiti~ar Davor Gjenero.
Analiti~ari navode da nije realno o~ekivati da }e skepticizam
splasnuti bezobja{njenja Vlade koliko bi pristupanje Uniji ko{talo
poreske obveznike i {to~lanstvom dobijaju pojedine kategorije
stanovni{tva
GGGGOOOORRRRKKKKOOOO IIIISSSSKKKKUUUUSSSSTTTTVVVVOOOO
HHHHRRRRVVVVAAAATTTTSSSSKKKKEEEE
\uro Stojanovi}
SSvvii ""zznnaajjuu"" ddaa }}ee bbiittii bboolljjee,, aallii
nnee ii {{ttoo uullaazzaakk uu EEUU zznnaa~~ii
zzaappoolljjoopprriivvrreeddnniikkee,,
pprreedduuzzeettnniikkee......
-
skih integracija. Ministarstvo jeuspostavilo saradnju sa
sindikatom,Unijom poslodavaca, Privrednomkomorom i medijskom
zajednicompreko Instituta za medije. Taj resorje, izme|u ostalog,
bio uklju~en uaktivnosti NVO koje su bile vezaneza obuku
predstavnika partija oprocesu evropskih integracija. To-kom 2006.
godine, po~ela je iedukacija na nivou lokalnih samo-uprava u vidu
seminara pod na-zivom "Evropski dan u tvojoj op{ti-ni", a
nastavljeno je i ure|ivanjetromjese~nog biltena "Euromont"
isaradnja sa programima poput"[kole evropskih integracija".
Uzfinansijsku podr{ku Fondacije Ins-titut za otvoreno dru{tvo -
Predsta-vni{tvo Crna Gora od{tampan je i"Pojmovnik evropskih
integracija".
Akcioni plan za primjenu Stra-tegije komunikacije za 2007.
god-inu, prema rije~ima novoimenovanesekretarke Sekretarijata za
evropskeintegracije AAnnee VVuukkaaddiinnoovvii}}, nado-veza}e se
na aktivnosti sprovedeneu prethodnim godinama.
"To }e, kao prvo, biti direktnoinformisanje i izrada
promotivnogmaterijala. Time podrazumijevamointervjue, interaktivnu
web stranicu,izdavanje publikacija, biltena, bro-{ura i sli~no.
Ovaj segment je unajve}em dijelu posve}en {iroj jav-nosti, pa }e
ve}i dio komunikacijebiti op{teg karaktera, ali }e postojatii dio
koji }e biti namijenjen poseb-nim kategorijama - od
dr`avnihslu`benika, novinara, preko privre-dnog sektora, te
odre|enim manjimciljnim grupama", najavila je Vuka-dinovi}ka.
Drugi segment Komunikacionestrategije }e se odnositi na
komu-nikaciju preko medija, a tu se mislii na obuku novinara,
brifinge saurednicima, u~e{}e predstavnikaministarstava i
sekretarijata u radio iTV emisijama, te njihove izjave u{tampanim
medijima.
"Dio Akcionog plana podrazu-mijeva organizovanje seminara
~ija
}e tema biti proces evropskih inte-gracija. Ove seminare }e
Sekre-tarijat za evropske integracije orga-nizovani samostalno ili
u saradnji sadonatorima i partnerima iz nevla-dinog sektora. Obukom
}e bitiobuhva}ene razli~ite ciljne grupe -od predstavnika Skup{tine
RCG,Vlade RCG, lokalne administracije,civilnog dru{tva, privrednika
(poljo-privrednika, izvoznika, proizvo-|a~a...) do studenata i
|aka. Uokviru Akcionog plana za ovu god-inu, bi}e posebno
organizovanoobilje`avanje Dana Evrope u maju",kazala je Ana
Vukadinovi}.
Planirano je, dodala je ona, ida web sajt Sekretarijata bude
diza-jniran tako da na njemu budemno{tvo korisnih informacija
kojese odnose na evropske integracije;predvi|eno je da se tu na|u i
bro-jni dokumenti, baza podataka oprocesu harmonizacije i
prevodaevropskog zakonodavstva, bazapodataka donatorske podr{ke i
pro-grama za koje je potrebna podr{ka,prezentacije teku}ih
programatehni~ke podr{ke i seminara, kao ibrojni linkovi...
"Nacrtom Akcionog plana za2007. godinu, predvi|ena su i
istra-
5E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . T ema b r o j a
Ana Vukadinovi} je navela da je Komunikaciona strategija veoma
bitna nanacionalnom nivou jer je to na~in da proces evropskih
integracija budeprihva}en u svim dru{tvenim slojevima.
"Cilj Komunikacione strategije nije da ka`emo da je sve odli~no,
ve} dana{im gra|anima pru`imo sve informacije i postepeno
pove}avamo njihovoznanje vezano za proces evropskih integracija,
kao i da predstavimo sve pred-nosti i obaveze, izazove i mogu}nosti
koje proisti~u iz ~lanstva u EU. Mo`danam nije zadovoljstvo da
vezujemo pojas svaki put kada u|emo u auto, alito je radi na{e
dobrobiti", kazala je Vukadinovi}.
Ona je dodala da }e crnogorska Vlada narednih godina imati i
komu-nikacionu strategiju prema ~lanicama EU, jer }e one i njihovi
gra|aniodlu~ivati da li }e Crna Gora postati dio Unije.
NNIIJJEE NNAAMM ZZAADDOOVVOOLLJJSSTTVVOODDAA VVEEZZUUJJEEMMOO
PPOOJJAASS,, AALLII .. .. ..
Ana Vukadinovi}
-
6E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . T ema b r o j a
`ivanja javnog mnjenja usaradnji sa partnerima iznevladinog
sektora, kao ijedno veliko godi{njeistra`ivanje koje plani-ramo da
realizujemo usaradnji sa donatorima.Istra`ivanja javnog mnje-nja su
bitna, jer dr`avamora da ima uvid u ono{to gra|ani znaju i misleo
procesu evropskih inte-gracija, {to `ele od togprocesa... Kreiranje
na{edalje komunikacione po-litike zavisi u zna~ajnojmjeri od tih
podataka",rekla je Ana Vukadinovi}.
Sve navedene aktiv-nosti, podvukla je ona,bi}e obuhva}ene
Akci-onim planom za 2007.godinu, nakon usagla{avanje saostalim
ministarstvima i partnerima.
Na{a sagovornica nije mogla daprecizira koliko }e Sekretarijat
iz-dvojiti novca za primjenu Komu-nikacione strategije za 2007.
god-inu, jer Akcioni plan jo{ nije defi-nisan. U obezbje|ivanju
finansijskihsredstava, ona je istakla da }e seprvenstveno osloniti
na donatore ipartnere sa kojima je biv{e Mini-starstvo imalo
odli~nu saradnju.
Upitan da li su godi{nji planoviza primjenu ura|eni na
osnovuKomunikacione strategije za infor-
misanje javnosti o procesu pridru-`ivanja Crne Gore EU
ispunilio~ekivanja, \uro Stojanovi} smatrada od Vladine strategije,
uz finansi-jska ograni~enja koja je imala, nijebilo mogu}e ni
o~ekivati boljerezultate.
"Finansijska sredstva za reali-zaciju ciljeva koji su
postavljeni ugodi{njim planovima za primjenu subila jako mala. Same
aktivnosti suse vi{e svodile na promociju evro-pskih integracija u
javnosti od stranefunkcionera nekada{njeg Minista-rstva za evropske
integracije i eko-
nomske odnose sa ino-stranstvom, nego naprojekte prema
odre-|enim ciljnim grupa-ma", naveo je Stoja-novi}.
On je ocijenio dasu proces evropskihintegracija u Crnoj
Goripopularisale prvenstve-no NVO i mediji.
"Nekada{nje Mini-starstvo za evropskeintegracije koje se
po-kazalo najkooperativni-jim resorom kada je upitanju saradnja
saNVO, u~estvovalo je uskoro svim aktivnostimacivilnog sektora, ali
ihnikada nije finansijskipodr`alo", rekao je Sto-
janovi}, uz ocjenu da dr`ava nijedovoljno iskoristila
me|unarodnefondove vezane za EU, ali i druge,kada je u pitanju
komunikacionastrategija.
"Jedan od razloga za to sunedovoljni kapaciteti ljudskih
resur-sa", dodao je Stojanovi}.
Prema njegovom mi{ljenju, zauspjeh procesa integracija i
uspje-{no informisanje javnosti o tomprocesu, potrebno je
definisati par-tnere i donijeti generalni strate{kidokumenat o
saradnji u oblastiintegracije u EU.
Te partnere, dodao je on, trebatra`iti u visokoobrazovanim,
isku-snim ljudima sa Univerziteta CrneGore, NVO sektora, medija,
stru-kovnih udru`enja...
"Komunikacionu strategiju tadatreba usmjeriti prema tim
grupamapartnera i uvu}i ih u proces. Na tajna~in }e se stvoriti
{iroka baza iveliki broj stru~nih ljudi bi}euklju~en u proces
integracija,prenositi informacije i stvoriti realnusliku {to nas
sjutra o~ekuje u EU",zaklju~io je Stojanovi}.
VVllaaddaann @@UUGGII]]
Prema istra`ivanjima Eurobarometra, Slovenci su ve} du`e vrijeme
jedna odnacija koje su najvi{e upu}ene kada su u pitanju procesi u
EU, a tome jenajvi{e doprinijela uspje{na Komunikaciona strategija
Vlade u Ljubljani. OvaStrategija je zapo~eta uo~i potpisivanja
Sporazuma o pridru`ivanju.
Slovenci su na posebne telefonske brojeve mogli da postavljaju
sva pita-nja koja ih interesuju o procesu integracija. Sa druge
strane `ice bilo jeupo{ljeno nekoliko studenata. Ukoliko nijesu
znali odgovoriti na te{ka iliponekad neobi~na pitanja, oni su
uzimali broj telefona zainteresovanoggra|anina da bi mu, nakon
konsultacija sa stru~njacima, dali odgovor. Taj pro-jekat u
Sloveniji je bio poznat pod imenom EUINFO.
Nakon odre|enog perioda, slovena~ka Vlada je od{tampala i
dostavila nasve adrese knji`icu sa 140 naj~e{}ih pitanja i
odgovora.
IIIINNNNFFFFOOOORRRRMMMMIIIISSSSAAAANNNNIIII
SSSSLLLLOOOOVVVVEEEENNNNCCCCIIII
-
7E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . Ana l i z a
Da li crnogorska vlast ili pojedini kru-govi te vlasti
pripremaju teren zaalternativne puteve Crne Gore ~ijeodredi{te
nu`no ne mora biti Evropskaunija? Da li je cjelokupna
crnogorskavlast do kraja spremna da, imaju}i naumu standarde EU,
reformi{e sistem iuspostavi slobodno tr`i{te bez monopo-la i
privilegija pojedinaca bliskih centri-ma mo}i i preduze}a ~iji se
stvarni vla-snik krije iza niza of shore kompanija?
Pored ostalih, ova pitanja sename}u nakon novogodi{njeg
istupapredsjednika vladaju}e stranke Mila\ukanovi}a i poruke koja
je zbunilajedan dio javnosti, a drugi je uzbunila -Crna Gora ne
treba slijepo da slijedi sveinstrukcije Evropske unije.
"^lanstvo u EU i NATO ne treba dabude samo sebi cilj, ve} prije
svega sre-dstvo za efikasno dosezanje evropskognivoa demokratskog i
ekonomskograzvoja. Ono treba da uslijedi kao sati-sfakcija za dobro
obavljen posao u ku}i.Ono }e samo verifikovati ~injenicu da seu
Crnoj Gori ve} `ivi kao u ve}ini razvi-jenih evropskih dr`ava. To
zna~i daVlada RCG ne smije slijepo slijediti sveinstrukcije
briselske administracije,odnosno ona ne smije po automatizmu ibez
potrebnih analiza primjenjivati nekeod {ablona i time dokazivati
lojalnostEvropi. Uostalom, to ne o~ekuje niBrisel, {to pokazuje i
primjer novih ~lani-ca EU koje su primjenjivale one modelekoji
odgovaraju njihovim nacionalniminteresima i privrednoj strukturi".
Ovo subile \ukanovi}eve rije~i u autorskomtekstu u novogodi{njem
izdanju "Vijesti".
I dok su u Briselu, zajedno sa diplo-matskim predstavnicima
~lanica EU uCrnoj Gori, vjerovatno pa`ljivo podvla~iliove teze
poku{avaju}i da naslute {to jenjihova pozadina, poruka {efa DPS-a
idoskora{njeg premijera mogla bi datikrila onima koji se intimno
sla`u sa\ukanovi}em i koji smatraju da je CrnojGori bolje da ne
ulazi u EU. Neki odnjih su bliski vlasti, neki su naUniverzitetu,
ali niko jo{ javno ne istupa.
No, to nije problem jer bi ozbiljnadebata mogla biti dobrodo{la,
kao i
makar okvirna ra~unica {to Crna Goradobija, a {to gubi
eventualnim ulaskomu EU. Problem je {to ovakve porukeizazivaju
podozrenje i sumnju da semo`da ne{to drugo iza brda valja.
Naprimjer, da li je mo`da neko pomislio daje Crnoj Gori isplativije
da bude Mekaza ulaganje novca prljavog porijekla?Zna se da ga je
trenutno najvi{e izRusije, kao {to se znaju i strogi kriteriju-mi
EU protiv pranja novca. Pa jo{ uz tose izra~unalo da }e maloj
dr`avi trebatimilijarde da se u svim oblastima (odekologije preko
saobra}aja pa do za{titepotro{a~a) uskladi sa propisima EU, i daje
zato bolje pote}i ru~nu. Mo`da jeneko i ustanovio da mu stroga
pravilaigre ne odgovaraju i da je isplativijesnalaziti se u mutnom
gdje se milionmo`e zaraditi preko no}i.
Ova pitanja mo`da ne bi bila namjestu da je \ukanovi} svoju
porukusaop{tio prije godinu ili dvije kada supo~injali pregovori o
Sporazumu o sta-bilizaciji i pridru`ivanju. Tada je na tajna~in
mogao poku{ati da obezbijedibolju startnu poziciju svojim
pregova-ra~ima i napravi im prostor da izdejstvu-ju du`e
tranzicione periode za primjenusvih normi EU. Ovako, njegova
porukana tom planu nema efekta jer su pre-govori o SSP-u zaklju~eni
u decembru2006. godine.
Obrazla`u}i svoju osnovnu tezu,\ukanovi} je rekao i
sljede}e:
"Pogre{na je percepcija da evropskaintegracija podrazumijeva
bespogovornousvajanje brojnih direktiva, zakona,
standarda, odnosno da u tom procesudr`ava nema prostora da
izvr{iprilago|avanja u skladu sa njenim speci-fi~nim
interesima."
A {to o tome ka`u na web sajtuVlade Republike Hrvatske:
"Do ulaska u ~lanstvo u EU, svakadr`ava kandidatkinja du`na je
preuzeticijelu pravnu tekovinu EU (acquis com-munautaire) i biti
sposobna za njezinuu~inkovitu primjenu. Ako dr`ava kandi-datkinja
do trenutka stupanja u puno-pravno ~lanstvo zbog opravdanih
razlogane mo`e u potpunosti prihvatiti i primi-jeniti pravnu
ste~evinu u pojedinompoglavlju pregovora, dr`ava kandidatkinjau
pregovorima o tom poglavlju mo`ezatra`iti tzv. prelazna razdoblja.
To sudodatna vremenska razdoblja za pot-puno uskla|ivanje
nacionalnoga zakono-davstva s pravnom ste~evinom EU naodre|enom
podru~ju i nakon pristupanjau ~lanstvo u EU. Zatra`ena prelazna
raz-doblja moraju biti vremenski i sadr`ajnoograni~ena i ne smiju
naru{avati slobodutr`i{noga natjecanja ili uticati na djelo-vanje
unutra{njeg tr`i{ta Zajednice".
Dodaje se da su samo u izuzetnorijetkim slu~ajevima dr`avama
kandi-datkinjama bila odobrena i izuze}a kaotrajna odstupanja od
primjene "pravneste~evine" na odre|enom podru~ju.
Tako ka`u Hrvati koji trenutno pre-govaraju o ~lanstvu u EU. I
mo`da ne bibio za raspravu \ukanovi}ev istup, dajo{ nekoliko
interesantnih poruka uposljednje vrijeme nije poslato iz CrneGore
Evropskoj uniji. Prva je bila mutnaokolnost dodjele posla stranim
kompani-jama da {tampaju nova li~na dokumentadr`avljanima Crne
Gore. Ni poslije afere,tender nije ponovljen ve} }e se
opettakmi~iti Amerikanci i Francuzi. Drugaporuka su ~udni
kriterijumi izboracrnogorskih diplomata i izazivanje sumn-je da je
nepotizam ostao daleko ja~i odprofesionalizma. Na osnovu ovih
inarednih koraka Vlade RCG, moglo bivrlo brzo biti jasno da li Crna
Gora mo`eprerasti u ozbiljnu dr`avu.
N. RUDOVI]
Priprema (ne)poznate alternative?K A K V E P O R U K E C R N A G
O R A [ A L J E E V R O P S K O J U N I J I
Sa pro{logodi{njeg susreta \ukanovi}a i Solane
foto
VIJE
STI
-
8E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . I n t e rv j u
Ulaskom u Evropsku uniju, Bu-garska zauzima mjesto koje jojpo
pravu pripada. Prednosti ima punoi ti~u se svih podru~ja -
ekonomije,politike, kulture i obrazovanja. Te{koje ih sve
nabrojiti, ali sa`eto re~eno tosu: promjena u na~inu razmi{ljanja
iupravljanja dru{tvenim procesima,prihvatanje jasnih i strogih
pravila kojase po{tuju u razvoju stabilnih evro-pskih demokratskih
dr`ava. S drugestrane, i EU je na dobitku prijemomBugarske. Dobija
na ja~ini i na boljojzastupljenosti u jugoisto~noj Evropi, aovo je
od zna~aja i za Crnu Goru.Unija dobija i izlazak na tre}e more
-Crno more, ocijenila je u intervjuu zaEIC Bilten Sne`ana
Najdenova, otpra-vnica poslova ambasade RepublikeBugarske u
Podgorici.
Ona napominje da je zbogubrzanog ekonomskog rasta - 6,6% u2006.
godini, Bugarska ~etvrtu godinu
zaredom rekordno atraktivna straniminvestitorima.
"Bugarska je karika koja spaja,raskrsnica izme|u Evrope i Azije,
aovo pru`a dodatne mogu}nostievropskoj ekonomiji. Na kulturnom
iistorijskom polju, Bugarska dodajenove crte evropskom
identitetu,nadopunjuje ga na jedan neponovljivna~in. Primjera radi,
preko bugarskogjezika }irili~no pismo postaje zvani~nopismo
Evropske unije".
[to Bugarska dobija i da line{to gubi ulaskom u EU?
Nesumnjivo dobija jemstvo zademokratiju, ekonomski prosperitet
ive}u sigurnost za svoje dr`avljane,dodatne ekonomske resurse iz
evro-pskih fondova i polo`aj punopravnog~lana evropske porodice
bogatih irazvijenih dr`ava.
[to se ti~e gubitaka - na`alostima i toga, a primjer Bugarske to
po-
tpuno potvr|uje. Moja je zemljaplatila najve}u cijenu za
pristupanjeEU prihvataju}i da zatvori dva pot-puno bezbjedna
reaktora nuklearke"Kozloduj". To vu~e za sobomogromne ekonomske
gubitke zaBugarsku, te negativne posljedice za~itavu regiju,
uklju~uju}i Crnu Goru,koja }e to osjetiti u poskupljenjucijene
elektri~ne energije.
^lanstvo u EU nosi sa sobom istotako i veliku odgovornost za
Bu-garsku. Ona }e u~estvovati u do-no{enju zajedni~ke evropske
politike.Imamo Bugarku, koja je eurokomesar,imamo na{e poslanike u
Evropskomparlamentu. Njihovim radom i vla-stitim razvojem Bugarska
treba daudovolji kriterijumima evropskog vri-jednosnog sistema,
~ije je oli~enjeEU {irom svijeta.
Koji su bili najve}i problemiBugarske na putu ka
punopravnom~lanstvu? Kako ste ih rje{avali?
Sve biv{e socijalisti~ke zemlje suse u manjoj ili ve}oj mjeri
suo~avalesa sli~nim problemima - neophodno
BBuuggaarrsskkaa jjee ddookkaazz ddaa uullaazzaakk uu EEUUiimmaa
ii mmaannaa,, aallii ssuu pprreeddnnoossttii vvee}}ee
S N E @ A N A N A J D E N O V A , O T P R A V N I C A P O S L O
V A A M B A S A D E R E P U B L I K E B U G A R S K EU P O D G O R
I C I
Sne`ana Najdenovafo
to V
IJEST
I
Da li ste morali potpuno uklju~iti u svoj pravni sistem
smjernice EU iliste ih prilago|avali prema situaciji u dr`avi? Da
li je uop{te bilo mogu}e pri-lago|avati te propise i mijenjati
ih?
Utvr|ivanje evropskog zakonodavstva i primjena istog u pravni
sistem bilokoje dr`ave ~lanice je veoma slo`en i dugotrajan proces
koji zahtijeva naporesvih institucija u dr`avi. Vama je poznato da
evropsko zakonodavstvo obuhva-ta sve grane dru{tvenog `ivota i
njegova na~ela su obavezna za sve koji sezala`u da postanu dio
evropskog integracionog sistema. Me|utim, ovo nijeneka dogma, to
daje mogu}nost individualnom prilazu u skladu sa specifi~no-stima
svake pojedine zemlje. Upravo iz tog razloga proces pregovaranja
trajetoliko dugo i obuhvata vi{e od 30 pregovara~kih poglavlja. U
okviru tog pre-govara~kog procesa, tra`e se optimalna rje{enja koja
su u skladu i sa evropskimzakonodavstvom i sa individualnim
specifi~nostima dr`ave koja pristupa. Ja }usamo primijetiti da je
Bugarska po~ela sa pregovorima u 1999. godini, azavr{ila je 2004.
godine. Zar smatrate da je nama bilo potrebno cijelih petgodina da
smo samo izvr{avali nare|enja Brisela?
NNNNIIII JJJJEEEESSSSMMMMOOOO SSSSAAAAMMMMOOOO
IIIIZZZZVVVVRRRR[[[[AAAAVVVVAAAALLLLIIIINNNNAAAARRRREEEE\\\\EEEENNNNJJJJAAAA
IIIIZZZZ BBBBRRRRIIIISSSSEEEELLLLAAAA
-
je bilo izvr{iti promjenu vlasni{tva,izgraditi pravnu dr`avu,
razviti de-mokratske institucije, stvoriti potrebnudr`avnu
administraciju, sprovesti du-boke i ponekad jako bolne reforme.
Bugarska je snosila i dodatnepote{ko}e zbog neposrednog
susje-dstva sa biv{om Jugoslavijom, posebnou periodu ratova
Slobodana Milo-{evi}a i embarga, kada su stvorenikanali
organizovanog kriminala ikorupcije koji su prolazili i
krozBugarsku.
Izgleda da smo se mi vi{e kole-bali u pore|enju sa nekim
novopri-mljenim zemljama ~lanicama EU, pasmo sporije sproveli
reforme na poljupravosu|a i unutra{njih poslova. Istotako mislim da
}e tokom prvih god-ina na{eg punopravnog ~lanstva u EU(zbog
nedovoljnog iskustva admini-stracije) do}i do mogu}ih
pote{ko}aprilikom apsorbovanja finansijskihsredstava iz strukturnih
fondova kojisu namijenjeni Bugarskoj.
Sa tim problemom se suo~avajusve novoprimljene ~lanice EU -
napo~etku se apsorbuje otprilike 30-35% namjenskih finansijskih
sredstava.Nadajmo se da }e Bugarska izvu}ipouku iz njihovog
iskustva, te da }e{to prije prilagoditi rad svoje adminis-tracije
uslovima punopravnog ~la-nstva. U tom pravcu je bila usmjere-na i
preduzeta reforma dr`avneadministracije i sistema za pripremu
iobuku dr`avnih ~inovnika.
Kako ocjenjujete situaciju uCrnoj Gori u pogledu njene
evropskeintegracije?
Mene raduje da je Crna Goraodlu~no krenula putem
evropskeintegracije i da je Vlada RCG pokaza-la `elju da ostvari
potrebne reforme.Crna Gora }e uskoro potpisatiSporazum o
stabilizaciji i pristupanju,{to je i prvi korak na putu ka
puno-pravnom ~lanstvu. Ljudskom bi}u jenajte`i prvi korak, valjda
se to odnosii na dr`avu.
Crna Gora }e u 2006. godiniu~initi svoj prvi institucionalni
korak kaintegraciji. Ona ima jednu velikuprednost - i}i }e putem
kojim su ve}pro{le ve}ina biv{ih socijalisti~kihzemalja. Sve su one
spremne pru`iti
joj pomo} i podijeliti svoje iskustvo.Naro~ito je bitno da su u
Crnoj Gorisve politi~ke stranke saglasne i da sezajedno zala`u za
pristupanje EU.Politi~ki konsenzus unutar zemlje jepo tom pitanju
jako bitan, a jo{ bitni-je je da to slaganje bude i u realizo-vanju
aktivnosti, a ne samo na nivouverbalnog. Ukoliko se takav
konsenzusostvari, uspjeh je garantovan.
Koje su po Va{em mi{ljenjuprednosti Crne Gore na putu ka EU,a
koje njene najve}e slabosti?
Glavna prednost Crne Gore jesteto {to je ona ve} izgradila
otvorenuekonomiju koja se u najve}em dijelurazvija na tr`i{nom
principu. Prednostisu makroekonomska stabilnost, nizakprocenat
inflacije, dobro izbalansiranbud`et, poreska politika osmi{ljena
kaprivla~enju stranih investicija. To suizuzetno zna~ajne
pretpostavke bezkojih nema evropske integracije.
Naravno, postoje i nerije{eniekonomski problemi u koje
spadajuvisoki stepen nezapo{ljenosti i
nerije{ena pitanja restitucije i pri-vatnog vlasni{tva. U
probleme bihsvrstala i nepotpunu reformu pravo-sudnog sistema, te
slabosti u borbi skorupcijom i kriminalom. Ali, mislimda }e novim
Ustavom zemlje ve}inatih problema biti rije{ena.
Kad biste povukli paralelu, u~emu su sli~nosti izme|u Bugarske
iCrne Gore, a u ~emu razlike kada suu pitanju evropske
integracije?
Mislim da ima vi{e sli~nosti negorazlika. Samo {to Crna Gora,
sticajemobjektivnih okolnosti na koje nijemogla uticati, ide svojim
putem kaEvropskoj uniji sa izvjesnimzaka{njenjem.
Glavna je sli~nost u tome {to su iBugarska i Crna Gora stare
evropskedr`ave i njihovo prirodno mjesto je uEU. Sli~ni smo i {to
se ti~e kulturnetradicije, jezika i mentaliteta naroda, ato
ostavlja trag u svemu, uklju~uju}i iproces evropskih
integracija.
N. RUDOVI]
9E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . I n t e rv j u
Da li imate konkretan plan za saradnju Bugarske i Crne Gore i
zapreno{enje bugarskog iskustva koje bi nam bilo od pomo}i na putu
ka puno-pravnom ~lanstvu?
Na po~etku, imamo namjeru ostvariti potpisivanje
me|uvladinogMemoranduma za saradnju u evroatlanskim integracijama
izme|u Bugarske iCrne Gore. Nakon toga }emo mo}i razmjenjivati
iskustva po konkretnimtemama koje su od interesa za Crnu Goru.
Potrebno je i uspostaviti direktnekontakte i saradnju izme|u
pojedinih ministarstava, agencija i ostalih ustano-va. Ne smijemo
zaboraviti da integracija u EU mo`e uspjeti samo uz naporesvih
dr`avnih institucija.
Ja pratim i visoko cijenim napore potpredsjednice Vlade Crne
Gore, drGordane \urovi} i njene ekipe, ali ukoliko sva ministarstva
ne rade sinhroni-zovano sa njom, rezultat ne mo`e biti
pozitivan.
I ne{to sasvim konkretno, a u vezi sa evropskim integracijama.
Bugarskaje zbog punopravnog ~lanstva u EU morala uvesti vizni re`im
za dr`avljaneCrne Gore. Vjerujte da to ko{ta Ambasadu Bugarske u
Podgorici puno vreme-na i napora koji bi se mogao upotrijebiti u
druge svrhe bilateralne saradnje.Spremni smo podijeliti svoje
iskustvo {to se ti~e koraka koje Crna Gora morapreduzeti kako bi
iza{la iz tzv. negativne Shengen liste. Na taj na~in bi nesta-la
potreba da crnogorski dr`avljani predaju zahtjeve za vize na{oj
Ambasadi iambasadama ostalih ~lanica EU. Iskreno `elim da do toga
do|e {to prije. @elimvas uvjeriti da je Bugarska iskreni prijatelj
Crnoj Gori i u~ini}e sve {to je unjenoj mo}i da bi pomogla br`u
integraciju va{e zemlje. Nama je zna~ajno da{to prije cijeli region
jugoisto~ne Evrope postane dio EU.
PPPPOOOOMMMMOOOO]]]]IIII ]]]]EEEEMMMMOOOO VVVVAAAAMMMM DDDDAAAA
IIIIZZZZAAAA\\\\EEEETTTTEEEEIIIIZZZZ
NNNNEEEEGGGGAAAATTTTIIIIVVVVNNNNEEEE SSSSHHHHEEEENNNNGGGGEEEENNNN
LLLLIIIISSSSTTTTEEEE
-
10E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . P o l i t i k a
Tehni~ki pregovori o Sporazumuo stabilizaciji i
pridru`ivanju(SSP) zavr{eni su na petoj tehni~kojrundi pregovora
koja je odr`ana 1.decembra 2006. godine u Podgo-rici, nakon tri
zvani~ne runde.Usagla{eni su svi ~lanovi Sporazuma(njih 139), kao i
protokoli i aneksiSporazuma.
Nakon okon~anih pregovora sEvropskom komisijom, slijedi
parafi-ranje, zatim potpisivanje, a potom iratifikacija Sporazuma u
Evropskomparlamentu, Parlamentu Crne Gorei dr`avama ~lanicama
Evropskeunije.
Da bi se stekli uslovi za parafi-ranje Sporazuma, Evropska
komisijatreba da dobije pozitivno mi{ljenjeo dogovorenom tekstu
Sporazumaod strane dr`ava ~lanica EU irazli~itih Direktorata
Evropskekomisije na koje se odnose poje-dine odredbe Sporazuma.
Tako|e,
Crna Gora treba da ispuni neke odpreuzetih obaveza kao {to
su:ja~anje administrativnih kapaciteta uoblastima neophodnim za
primjenuSporazuma, a posebno u oblasticarina (shodno usvojenom
Akci-onom planu za ja~anje administra-tivnih kapaciteta), osnivanje
Neza-visnog operativnog tijela za spro-vo|enje politike
konkurencije, kao iusvajanje Zakona o vinu.
Poslije parafiranja Sporazuma,Evropska komisija Savjetu
pripremaprijedlog za potpisivanje i zaklju-~ivanje Sporazuma o
stabilizaciji ipridru`ivanju sa Crnom Gorom, kaoprijedlog za
zaklju~ivanje Privre-menog sporazuma (koji obuhvatatrgovinske
odredbe, usluge i odre-dbe u nadle`nosti Zajednice). Ovosu formalne
odluke koje usvajaSavjet, bilo pisanom ili usmenomprocedurom. Nakon
parafiranja,tekst Sporazuma se prevodi na svezvani~ne jezike
EU.
Po dono{enju odluke Savjeta zapotpisivanje Sporazuma o
stabi-
lizaciji i pridru`ivanju i PrivremenogSporazuma, pristupa se
njihovompotpisivanju. Kada se potpi{e,Sporazum o stabilizaciji i
pridru-`ivanju ide na ratifikaciju u Sku-p{tinu Crne Gore, Evropski
parla-ment, kao i u parlamente dr`ava~lanica EU. Kako proces
ratifikacijeSporazuma o stabilizaciji i pri-dru`ivanju mo`e trajati
dugo (uslu~aju Makedonije je to bilo tri, au slu~aju Hrvatske skoro
~etirigodine), Sporazumu prethodi tzv.Privremeni sporazum.
Privremeni sporazum stupa nasnagu nakon formalne odlukeSavjeta
EU i nakon dobijanja sagla-snosti u crnogorskom i
evropskomparlamentu. Samim tim, trgovinskeodredbe Sporazuma se
primjenjujuprije ratifikacije Sporazuma odstrane dr`ava ~lanica EU,
jer nasnagu stupa Privremeni sporazum otrgovinskim i s njima
povezanimodredbama izme|u dr`ave regiona iEU. Sporazum o
stabilizaciji i pri-dru`ivanju u cjelini stupa na snagu
SSSSPP ~~eekkaa ppoottvvrrdduu 2299 ppaarrllaammeennaattaa
-sslloobbooddnnaa ttrrggoovviinnaa bbeezz bbaarrii jjeerraa
Pi{e: mr Vladimir Vu~ini}
K A K V A J E P R O C E D U R A N A K O N Z A V R [ E T K A P R
E G O V O R A O S P O R A Z U M U OS T A B I L I Z A C I J I I P R
I D R U @ I V A N J U I Z M E \ U C R N E G O R E I E U
Strukturu Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju, koji
pripada tipu ugovorao asocijaciji kakav je i Evropski sporazum
(koji su sa EU potpisale zemljecentralne i isto~ne Evrope, sa
izuzetkom glave III), ~ine: (I) Op{ti principi; (II)Politi~ki
dijalog; (III) Regionalna saradnja, (IV) Slobodno kretanje roba;
(V)Kretanje radnika, pru`anje usluga, kapital; (VI) Harmonizacija
prava; (VII)Pravosu|e i unutra{nji poslovi; (VIII) Politike
saradnje; (IX) Finansijska saradnja;(X) Institucionalne, op{te i
zavr{ne odredbe. Kao {to se mo`e primijetiti, skoro80% Sporazuma
~ine trgovinske odredbe, {to odgovara i cilju SSP-a, a to
jeuspostavljanje podru~ja slobodne trgovine izme|u odre|ene dr`ave
regiona iEvropske unije. Samim tim, fokus pregovora se stavlja
upravo na definisanjetranzicionih perioda za obostrano ukidanje
svih carina i kvota u me|usobnojtrgovini proizvodima, sa porijeklom
iz dr`ava regiona i EU.
SSSSTTTTRRRRUUUUKKKKTTTTUUUURRRRAAAA
SSSSPPPPOOOORRRRAAAAZZZZUUUUMMMMAAAA
-
11E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . P o l i t i k a
nakon ratifikacije od strane parla-menata svih dr`ava ~lanica
EU.
Nakon potpisivanja Sporazuma,dr`ava potpisnica je du`na da utoku
perioda tranzicije koji je pred-vi|en Sporazumom, sprovede
ne-ophodne reforme kako bi pristupilajedinstvenom tr`i{tu EU.
Sprovo-|enjem Sporazuma o stabilizaciji ipridru`ivanju, dr`ava
potpisnicapo~inje postepeno da usvaja pravnetekovine EU u
prioritetnim oblasti-ma i da razvija zonu slobodnetrgovine sa EU.
Samim tim, potpisi-vanje ozna~ava politi~ku, ekonom-sku,
demokratsku i zakonodavnupripremljenost odre|ene dr`averegiona za
sticanje statusa pridru-`enog ~lana Evropske unije.
Sporazum treba da doprineseekonomskoj i politi~koj
stabilizacijiCrne Gore, kao i uspostavljanju bliskihi dugoro~nih
veza ugovornih strana.
Va`no je ista}i da potpisivanjemSporazuma zapo~inje najte`i
dioposla ispunjavanja preuzetih oba-veza, kao i ispunjavanja
kriterijumaza punopravno ~lanstvo u EU. Uovoj fazi, sposobnost Crne
Gore daprihvati evropske standarde ipostane ~lanica Evropske
unije
ocjenjiva}e se upravo kroz procjenuuspje{nosti Crne Gore da
pristupiprimjeni odredaba Sporazuma ostabilizaciji i pridru`ivanju.
Odgo-voran, ozbiljan i partnerski odnosna{e dr`ave koji
podrazumijevastvaranje svih preduslova za spro-vo|enje
sveobuhvatnih reformiekonomskog i politi~kog sistemaCrne Gore
predstavlja klju~ napre-tka crnogorskog dru{tva na putuu~lanjenja u
evropske strukture.
Crna Gora, kao i druge zemljezapadnog Balkana, obuhva}ena
jeprocesom stabilizacije i pridru`iva-nja, kao politi~kim okvirom
za pro-
ces evropskih integracija ovihzemalja u EU, {to je odobreno
21.juna 1999. godine na Samitu uZagrebu i potvr|eno na samitu EU-
zapadni Balkan u Solunu juna2003. godine.
Sporazumom o stabilizaciji ipridru`ivanju se stvara
ugovorniodnos izme|u zemlje potpisnice iEU, tj. po~inje
institucionalizacijaodnosa sa EU. Sporazum predstavljame|unarodni
ugovor izme|u dr`avepotpisnice i EU (te njenih dr`ava~lanica) koji
uspostavlja pravni okvirza uzajamnu saradnju i
postepenopribli`avanje evropskim standardima.Podru~ja saradnje
predvi|ena Spo-razumom su u nadle`nosti Evropskeunije i/ili dr`ava
~lanica, {to govorida se radi o sporazumu mje{ovitogkaraktera koji
ure|uje odnose dr`averegiona sa Evropskom unijom, ali nesamo u
oblasti jedinstvenog tr`i{ta,ve} i zajedni~ke spoljne i
bezbje-dnosne politike, kao i pravosu|a iunutra{njih poslova.
Iz ovoga slijedi da }e sezaklju~ivanjem Sporazuma po prviput
uspostaviti ugovorni odnosiizme|u Crne Gore i Evropske unije,{to
predstavlja prvi korak ka institu-cionalizaciji odnosa sa EU i
otvaramogu}nosti Crne Gore za ostvari-vanje punopravnog ~lanstva u
Uniji.
AAuuttoorr jjee sslluu`̀bbeenniikk
MMiinniissttaarrssttvvaaiinnoossttrraanniihh ppoosslloovvaa RRCCGG
ii ssaarraaddnniikkEEvvrrooppsskkoogg ppookkrreettaa uu CCrrnnoojj
GGoorrii
Crna Gora je 7. novembra 2005. godine, kao dio dr`avne zajednice
Srbijai Crna Gora, zapo~ela pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i
pridru`iva-nju sa EU. Nakon obnove dr`avnosti, Savjet ministara EU
je 24. jula 2006.godine usvojio prijedlog Evropske komisije o
dodjeli novog pregovara~kogmandata za Crnu Goru. To je
podrazumijevalo nastavak pregovora tamo gdjesu isti prekinuti sa
dr`avnom zajednicom.
Tokom pregovora, najve}i dio odnosio se na usagla{avanje
trgovinskogdijela Sporazuma i dogovora o tranzicionim periodima u
kojima }e Crna Goraliberalizovati svoje tr`i{te za industrijske i
poljoprivredne proizvode iz Evropskeunije. Crnogorski pregovora~ki
tim je ulo`io napore da na {to bolji na~in za{titidoma}e
proizvo|a~e od (za sada) mnogo konkurentnijih proizvo|a~a iz
dr`ava~lanica EU.
Postignut je na~elni dogovor kojim se jam~i postepeno
otvaranjecrnogorskog tr`i{ta kroz razli~ite tranzicione periode za
industrijske ipoljoprivredne proizvode. Ovim }e se se omogu}iti da
crnogorski proizvo|a~ipospje{e kvalitet svoje proizvodnje, te da
budu u mogu}nosti da se oduprupritiscima konkurencije jednom kada
se crnogorsko tr`i{te liberalizuje. Stoga,Sporazum bi trebalo da
podstakne dalji razvoj konkurentnosti doma}ih izvozni-ka, kao i da
pove}a investicije i zapo{ljenost u odre|enim preduze}ima
ioblastima privrede.
TTTTEEEESSSSTTTT ZZZZAAAA DDDDOOOOMMMMAAAA]]]]UUUU
PPPPRRRROOOOIIIIZZZZVVVVOOOODDDDNNNNJJJJUUUU
Sa decembarskog radnog sastanka predstavnika Vlade i EK
-
12E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . P og l e d i
Nije bitno da li je u pitanju ne-potizam, politi~ke, ro|a~ke
iliregionalne veze, ali je potrebno dabudemo svjesni da moramo
imatidepolitizovanu, radije bih rekaoprofesionalnu upravu.
Najbitnije jeobezbje|ivanje jednakosti u po-stupku izbora kandidata
za odre-|en posao u dr`avnoj admini-straciji, ka`e za EIC Bilten dr
@@eelljjkkoo[[eevvii}}, profesor predmeta Javnapolitika na
Univerzitetu Greenwichu Velikoj Britaniji.
On smatra da je ulaganje umlade kadrove i njihovo {kolovanjena
doma}im univerzitetima, dr`a-vnim ili privatnim, najbolji na~in
daCrna Gora oja~a administrativnekapacitete, a to je i jedan
odosnovnih zahtjeva koji upu}ujeBrisel za pridru`ivanje EU.
"Ulaganje i {kolovanje mladihkadrova daje najbolje rezultate
unajkra}em roku i to je najjeftinije.Treba graditi sopstvene
kapacitete,stvoriti timove od odre|enog brojamla|ih ljudi kojima
mo`ete ponu-diti pakete koje ne}e mo}i daodbiju. Za{to ne dati
mladom~ovjeku koji je dr`avni ~inovnikjednosoban ili dvosoban stan,
pa damu to bude dio dodatka na platusljede}ih pet ili 10
godina?",napominje profesor [evi} koji jeujedno i gostuju}i
profesor na ne-koliko svjetskih univerziteta.
On isti~e da {kolovanje u ino-stranstvu poma`e u ja~anju
kapa-citeta, ali da prvo treba obezbijedi-ti kvalitet u sopstvenoj
zemlji.
"...pa tek onda postdiplomskestudije ili usavr{avanje u
ino-stranstvu nekih posebno izabranihstudenata. Tako|e,
dovo|enjemstranih stru~njaka na fakultetemo`ete obezbijediti
nadgradnju,
stalno usavr{avanje. U socijalizmunijeste imali filozofiju
stalnog profe-sionalnog usavr{avanja - zavr{ili stefakultet,
diploma je na zidu, a ondaje i mozak na zidu. Treba obezbi-jediti
stalan hod dva, tri korakadalje.. Sa tom filozofijom se mo`ei}i ka
EU", preporu~io je [evi}.
Odgovaraju}i na pitanje koliko}e vremena biti potrebno CrnojGori
da njena uprava zadovoljizahtjevne standarde EU, on ka`e daje to je
te{ko re}i.
"Prvi kadrovi Fakulteta zadr`avne i evropske studije sti}i }eza
tri godine, onda ra~unajte da }eposlije toga biti spremni za neki
vidmenad`menta, naravno ako su ta-lentovani. Za nekih {est
godinamo}i }ete smatrati da imate prvestru~no obrazovane kadrove iz
oveoblasti. To je neki minimum", ocje-njuje [evi}.
On upozorava da treba imati uvidu problem odliva kadrova.
"Postavlja se pitanje na kojina~in zadr`ati kvalitetne
kadrovekada su u javnoj administraciji re-lativno slabe plate. Taj
problem bi}eizra`eniji dolaskom stranog kapitalakoji }e tim ljudima
nuditi ve}eplate. To je problem svih dr`ava. Uuslovima kada se
ljudi iz privatnogsektora otpu{taju, na drugoj straniimate
~injenicu da se iz profesio-nalne dr`avne uprave ne mo`eneko
otpustiti zato {to se ne dopa-da odre|enoj osobi, {to
pripadapogre{nom bratstvu, regionu....Ministar mo`e nekoga da
margina-lizuje, kako Japanci ka`u da mu dasto pored prozora, ali
novi ministarmo`da tu osobu "o`ivi", da joj{ansu", ka`e [evi}.
Kada je rije~ o budu}nosti CrneGore, [evi} preporu~uje da se
razmi{lja i o drugim mogu}nostima,osim njenog ~lanstva u EU.
"U svakoj situaciji u politicimorate imati alternativu.
Akonemate alternativu, onda vi{e nemapotrebe za politikom. ^ini mi
se dau Crnoj Gori Evropa nema alterna-tivu i mislim da treba
otvoriti alter-nativni pogled na EU. Za{to posma-trati sve kroz
generalno strate{korje{enje? Ne ka`em da to mo`danije najbolje
rje{enje, ali za{to nedozvoliti mo`da 10% neke drugevarijante.
Mo`da se EU raspadne utrenutku kada joj pri|e Crna Gora.[to }emo
onda?", isti~e [evi}.
On tvrdi da vrlo ~esto ka`e daEU sve vi{e podsje}a na
biv{uJugoslaviju.
"Problem vidim u tome {to je10 novih ~lanica trebalo da u EUu|u
2009. godine, Bugarska iRumunija 2013. godine, mo`da saHrvatskom
ili je mo`da ona trebaloda u|e prije njih. Ali, to su bilapoliti~ka
obe}anja, `elja da sepro{iri Unija. ^ovjek mora bitisvjestan da su
rje{enja o ~lanstvuvi{e bila politi~ka, nego {to su tedr`ave bile
spremne za ulazak uEU", ocjenjuje [evi}.
P R O F E S O R J A V N E P O L I T I K E N A U N I V E R Z I T
E T U G R E E N W I C H U V E L I K O J B R I T A N I J I@ E L J K
O [ E V I ]
UUllaa`̀iittee uu mmllaaddee kkaaddrroovvee
@eljko [evi}
foto
VIJE
STI
-
13E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . Ev r op sk i b a r ome t a r u C rno j Go r
i
Stariji Bush je mo`da jednom pomi-slio u ovalnom salonu: imam
vrlosposobnog sina, zovem ga Junior,upravo je iza{ao iz problema sa
alko-holom i okrenuo se even|elisti~komhri{}anstvu.
Tako bi mogla da po~inje paralelnahronika ira~ke klanice.
Naravno, akobismo dr`avne zaplete ~itali genealo{ki,kroz stablo
jedne ameri~ke familije saprezimenom koje zna~i {uma. Kao isvugdje,
u Crnoj Gori, {umu politi~kognepotizma ~ine stabla sa
ivercimarije{enim da ne padnu daleko od klade.
Ali, bilo bi nepristojno i neta~nonazvati, na primjer,
gradona~elnikaPodgorice kladom. ^injenica da je nje-gov nasljednik
dobio sinekuru u Busho-voj guberniji, stojnom Washingtonu,zna~i da
iver, makar fizi~ki, ne prati sce-nario {to ga stara poslovica
predvi|a, ili,prevedeno u metar sevdalinke: daleko jeWashington od
Mareze.
Da je daleko i polo`eni dr`avniispit od mladog Mugo{e, objavile
sunovine, {to na po~etku jedne politi~kekarijere baca tamnu sjenu i
sumnjiviupit: za{to je imenovan mimo zakonskeprocedure?
Takvu mogu}nost Ministarstvoinostranih poslova je
demantovalolijeno, sa zaka{njenjem, jednomizjavnom re~enicom. Ka`u
jo{: radi seo sposobnom, obrazovanom mladi}u.Dodajmo, sa pristojnim
imetkom,genetski predisponiranom dabude politi~ar.
Tako zalazimo u domenpoliti~ke antropologije i staredihotomije
politika - srodstvo.
Ishitren bi bio zaklju~akda kategorija srodstva isklju-~uje
kategoriju politi~kog.Mo`da to va`i za Benelux, aliu akefalinim,
rodovskim i ne-dr`avnim dru{tvima, mnogo jeprimjera preplitanja
rodbi-nskog i politi~kog, poput onogkada 22. maja na
Cetinjukonferansije najavljuje premi-jera kao "najve}eg sina
na{eg
naroda". Sve je, opet, naravno u jeziku. Na primjer, u plemenu
Tonga na
Malawima, podsje}a antropolog Balan-dije, politi~ki se odnosi
izra`avaju rije-~ima {to pripadaju rije~niku srodstva,
amanipulacije srodstvom su jedno odsredstava politi~ke
strategije.
Sli~no je i u plemenu Ganda, te usvim crnogorskim plemenima.
Preko kapilarnog sistema srodstva ikumstva krvni sistem
korupcije, poja~anobi~ajnim pravom, aminuje se pu~kimgnomama tipa
"kome }e ako ne}esvome" i opstaje kao relikt rodovskeraspodjele
mo}i na principu krvne sub-ordinacije.
Zato svako ko od mla|anogMugo{e tra`i polo`en dr`avni ispit,
lakomoze biti `igosan kao frustrirani niko-govi} kojem smeta
nadarenost i inozem-na naobrazba jednog koljenovi}a - iliposlovni
genij brata biv{eg premijera.
A nije tako, posmatra~ mogu}e,samo naoru`an principom
ravno-pravnosti, u osvit novog ustava zahtije-va ista prava za sve
gra|ane i njihovudjecu. Za to se valja boriti na putu kaEvropskoj
uniji, posebno kada se ima uvidu bliska istorija. Da su
srodni~keveze itekako homogeniziraju}i ideolo{kienzim valjano
govore porodi~ni podvizii valjda armija bra}e, o~eva i sinovakoji
su u paketu poslije II svjetskog ratainaugurisani u narodne
heroje.
Jer, {ta je drugo potrebno vlastikoja `eli sebe naslikati kao
pravednu ineupitnu nego da njena struktura pu-
lsira fini odnos porodi~nog sklada,jedinstva i nasljedstva.
Jezivo je to, a~esto i groteskno (kao kada u dresuJuventusa svojim
antitalentom cijeluEvropu frapira sin Moamera elGadafija!).
No, stvari nijesu oti{le tako dalekou Crnoj Gori, tim prije {to
su pojedinimediji uprli prstom u mogu}e "krvnedelikte" po
ambasadama.
Treba jo{ re}i: mnogo je sumnjivi-je {to se, primjerice, u
Upravnomodboru privatizovane @eljezare uNik{i}u, na{ao direktor
Demokratskepartije socijalista, nego {to tamo sjede idva ~ovjeka
istog prezimena.
Familijarnost se uselila i u na~inuopho|enju prema Evropskoj
uniji.Kome jo{ nije zaigrala brada od ganu}akada ~uje kako
"najmla|a svjetskademokratija" hita u zagrljaj "porodicievropskih
naroda". A kako u porodicukrenuti, nego porodi~no? U ime oca,sina i
svetog integrativnog duha.
Otac Mugo{a se nije izja{njavao,on je svoj zadatak dobro obavio.
Ugodinama op{te ekonomske padavice,taj je agilni ljekar uspio
nasljednikuobezbijediti pristojno {kolovanje. To,odista, jeste
du`nost svakog ovda{njegroditelja: li{iti svoje ~edo slikovite
rea-lnosti zavi~aja u kojem televizijskiizvje{taji sa nalaganja
badnjaka sadr`ere~enicu "sve je proteklo mirno".
A propos, pravi je trenutak da jo{jednom podsjetimo da je Crna
Gorado obnove svoje dr`avnosti do{la
mirno bez ispaljenog metka.^ini se da }e se to ponavljatijo{
najmanje petoljetku nakoktelima i konferencijama.Na sijestama iza
kamera,do~im, mrmljaju se mantrekadrovske kombinatorike iokupljaju
vi|eniji ro|aci, dokmlada demokratija sve vi{eli~i na jednu sretno
stondi-ranu porodicu.
Crna Gora moja familija,kako re~e jedan cetinjski bonik.
Autoor je nnoovinnar dnne-vnnoog lista "Vijesti".
CCrrnnaa GGoorraa mmoojjaa ffaammiilliijjaaPi{e: Brano
Mandi}
-
14E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . I z a z ov i
Pri~a o standardima po~inje sapolitikom pro{irenja Evropskeunije
koja je po~ela dobijati svojeprve obrise krajem 80-tih godina,nakon
{to su zemlje centralne iisto~ne Evrope izrazile `elju za"povratkom
u Evropu". Ove godineobilje`ile su velike politi~ke pro-mjene na
me|unarodnoj sceni. Padberlinskog zida zna~io je i uspo-stavljanje
diplomatskih odnosa saovom grupom zemalja i njihovo di-stanciranje
od uticaja SSSR-a. Ev-ropa (a i Amerika) je `eljela da ost-vari
uticaj na ovom ogromnom,najednom dostupnom tr`i{tu. Evropaje
pozdravila promjene u ovimzemljama ve} '88. godine i pru`ilaim
otvorenu podr{ku, uz konsenzuso vode}oj ulozi Komisije u
uspo-stavljanju saradnje. Naravno, ekono-mski i politi~ki sistemi
ovih dr`avasu se u tom periodu drasti~no raz-likovali od zapadnih
zemalja, pa je ipolitika prema ovim dr`avamazahtijevala kreativnost
i fleksibilnost.
Tada je i po~ela da se kreirapolitika pro{irenja u onom smislu
ukojem je nama poznata danas, jersu se pro{irenja koja su
prethodilapetom pro{irenju odvijala bez nekihposebnih priprema.
Radilo se ili o
zemljama koje su bile na sli~nomstupnju razvoja kao i zemlje
EEZ, ilisu smatrane demokratskim sistemi-ma sa tr`i{nom privredom,
ili je pakpostojala sna`na politi~ka voljaEvropskog savjeta da one
postanu~lanice (primjer Gr~ke).
Ono {to je karakterisalo po-~etak odnosa izme|u zemalja
ce-ntralne i isto~ne Evrope (CIE) i EU,bile su brojne kratkoro~ne
inicija-tive, sve dok Njema~ka, Francuska iKomisija nijesu izrazile
potrebu zadefinisanjem dugoro~ne strategijeprema ovoj grupi
zemalja. Na pri-
jedlog Velike Britanije, revidirani suSporazumi o pridru`ivanju
u viduEvropskih sporazuma (ili Evropasporazuma) koji su u periodu
od1991 - 1996. g. zaklju~eni sa desetzemalja CIE. Posljednji je
potpisansa Slovenijom. U Kopenhagenu su1993. godine po prvi put
definisanii utvr|eni kriterijumi za ~lanstvo.
Ono {to politiku pro{irenjarazlikuje od ostalih politika EU je
to{to ona nije samostalna politikakoja se odnosi isklju~ivo na
jednuoblast. Ona je slo`ena politika kojau sebi objedinjuje brojna
ekonom-
K O L I K O D A L E K O S E M O @ E I ] I S A T E Z A M A D A C
R N A G O R A N E T R E B A S L I J E P OD A S L I J E D I S T A N
D A R D E E U
Pi{e: Maja Vuja{kovi}
Pravila se ne mogu izbje}i
Upravo insistiranje na politici uslovljavanja jasno govori
koliko je ispunjava-nje standarda va`no pitanje. Niko ne}e tvrditi
da politi~ka volja u Unijinekad ne prevagne nad realnim ekonomskim
pokazateljima, ali obezbje|ivanjepoliti~ke volje je ve} posao za
na{e dr`avnike. Ruku na srce - nimalo lak. Dabi se dobio "popust"
na napredak zemlje na evropskom putu, trebalo bi imatine{to {to je
EU jako potrebno, a ve} ga nema. Me|utim, tr`i{tu od blizu
500miliona potro{a~a zaista je te{ko dodati neki novi kvalitet.
Drugo pitanje u vezi sa prihvatanjem evropskih pravila i
standarda je ukojoj mjeri ih prepisivati (i sprovoditi), a u kojoj
prilago|avati doma}im uslovi-ma. Izvjesna "margina slobode" svakako
postoji u toku pregovora, na na~in nakoji je Malta uspjela da
ispregovara neke povoljnosti za svoje klju~ne privrednegrane (kao
{to je ribarstvo), i to zavisi od na{ih pregovara~a i onoga {to se
defi-ni{e kao prioritet Crne Gore. Treba imati na umu da je obi~no
na snazi sistem"uzmi ili ostavi"u onim oblastima u kojima su
~lanice postigle najvi{i stepen inte-gracije.
U vezi sa ovim je i debata koja se mo`e nazreti u doma}im
politi~kim kru-govima u posljednje vrijeme: da li bi Crna Gora
trebala postati ~lanica EU iline? Taj tip pitanja je svakako
legitiman, ali sa nekom kvalitetnom cost-benefitanalizom u rukama
koja bi izra~unala koliko koristi jedna izrazito malaekonomija sa
malim izvoznim potencijalom mo`e imati od evropskog tr`i{ta,imaju}i
na umu i tro{kove koje mora podnijeti (npr. koliko samo ko{ta
jednopredsjedavanje Unijom?). Ili, sa druge strane, kolika bi bila
njena realna politi~kamo} u ovoj organizaciji? Na osnovu ovakvih
analiza, mogla bi se voditi raspra-va kojoj nije izbjegla ni ve}
pominjana Malta, ~lanica koja je prema brojustanovnika mo`da
najbli`a Crnoj Gori (oko 400.000).
Navedena pitanja bi mogla izazvati izvjesnu pa`nju, pod uslovom
da nije-su elokventna i lijepo upakovana maska ~ija je namjera da
se odr`i "lov u mu-tnom". Sa druge strane, oprosti}e ekonomisti,
ali {ta god da izra~unavaju,postavlja se pitanje koja je
alternativa evropskim integracijama?
UUUUZZZZMMMMIIII IIIILLLLIIII OOOOSSSSTTTTAAAAVVVVIIII
-
15E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . I z a z ov i
ska i politi~ka pitanja. Iako je eko-nomski prosperitet ono {to
je ustvari krajnji cilj pristupanja, osimna ekonomskim, EU
podjednakorevnosno insistira i na ispunjavanjupoliti~kih
kriterijuma. EU je vrlobrzo shvatila da je stavljanje uizvjesnost
ekonomske koristi zem-ljama sa aspiracijama za ~lanstvovrlo mo}no
oru`je za ispunjavanjepoliti~kih uslova.
Ovo je va`no znati kako se nebi pomislilo da su saradnja
saHa{kim tribunalom ili regionalnasaradnja ne{to {to je EU smislila
damu~i na{ region. Tzv. politikauslovljavanja je bila prisutna i
upo~etnim fazama EEZ, kada seekonomska saradnja sa biv{imkolonijama
tada{njih ~lanica uslov-ljavala po{tovanjem ljudskih prava.Uslovi
koje EU name}e nikad nije-su isti, ve} su odre|eni premaproblemima
koje neka konkretnadr`ava mora da rije{i, a u po{tova-nju ovog se
ogleda njena jedi-nstvenost i fleksibilnost.
U dana{nje vrijeme, EU jetoliko mo}an trgovinski partner
ipokriva veliki dio evropskog konti-nenta da ~ak i ako ne `elite
dabudete ~lanica, morate u zna~ajnojmjeri uskladiti svoje
zakonodavstvosa acquis-em i primjenjivati evro-
pske standarde ukoliko `elite poslo-vati sa ovom me|unarodnom
orga-nizacijom (primjer Norve{ke). Jasnoje da se od standarda ne
mo`epobje}i. Njihovo izbjegavanje mo`eskupo ko{tati, a za to
postoje prim-jeri u regionu.
Ovo je naro~ito zna~ajno usituaciji kada je entuzijazam
uEvropskoj uniji za dalje pro{irenjaprili~no "tanak", jer se jo{
uvijek"vare" posljedice big bang-a iz2004. godine. Postalo je jasno
da su"popusti" odobreni nekim zemljamau politi~kim i ekonomskim
reforma-ma vrlo brzo uzeli svoj danak.Bugarska i Rumunija su
osjetileposljedice tih preispitivanja u viduza{titnih klauzula u
njihovimUgovorima o ~lanstvu, a te klauzulesu potpuna novina. Pred
svakusljede}u zemlju koja planira ulazaku EU, postavlja}e se
ozbiljniji i bro-jniji zahtjevi i stro`ije }e se insisti-rati na
njihovom ispunjenju.
To se vidi iz skora{nje "Strategijeo pro{irenjima i glavnim
izazovimau 2006/2007" u kojoj se jasno ka`eda }e uslovi za budu}a
~lanstva bitifer i isti za sve, ali da }e se insisti-rati na
rigoroznoj kontroli realizaci-je dogovorenog. To je lekcijanau~ena
iz pristupanja Bugarske iRumunije, a obzirom da su kod
ovih zemalja problemi zabilje`eninaro~ito kod reforme pravosu|a,
nebi bilo iznena|enje da se kod nasod samog po~etka insistira
upravona tim oblastima. Bez nekogmo}nog za{titnika u vidu neke
stare~lanice EU, i u situaciji kakva jedanas, ne preostaje nam
ni{ta drugodo da vrijedno i odlu~no mijenjamosvoje dru{tvo iz
korijena.
Pri~a o prilago|avanju standar-da lokalnim uslovima mogla bi
bitiopasna, ukoliko lokalni uslovipodrazumijevaju o~uvanje
korupci-je, nepotizma, neprofesionalizma,manjkavosti u pravosu|u i
sli~nihpropusta na koje nam je ve}ukazano, i na ~ijem rje{avanju }e
sesve vi{e insistirati kako odmi~emoputem evropskih integracija.
Uko-liko je rije~ o o~uvanju onog {to jeosobenost na{e kulture,
tradicije iistorije, to svakako treba da njegu-jemo i promovi{emo
na najboljimogu}i na~in, jer je to "za~in" kojije uvijek dobrodo{ao
u Evropskojuniji. Uostalom, tako glasi i njenmoto - "Ujedinjeni u
razli~itosti".
AAuuttoorrkkaa zzaavvrr{{aavvaa
ppoossttddiipplloommsskkeeeevvrrooppsskkee ssttuuddiijjee nnaa
FFaakkuulltteettuu ppoollii-ttii~~kkiihh nnaauukkaa uu
BBeeooggrraadduu ii ssaarraaddnnii-ccaa jjee CCGGOO-aa..
PPoohhaa||aallaa jjee IIIIII ggeennee-rraacciijjuu [[kkoollee
eevvrrooppsskkiihh iinntteeggrraacciijjaa..
Sa Samita EU i jugoisto~ne Evrope u Solunu 2003. godine
-
16E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . P o l j o p r i v r e da
Dok ostale mediteranske zemljestalno pove}avaju
proizvodnjemaslina, crnogorsko maslinarstvo nenapreduje o~ekivanim
tempom.Kako po broju stabala, tako i poproizvodnji i kvalitetu
ploda masline,mada je primije}eno da se mijenjastanje u posljednjih
nekoliko godina.Pozitivni pomak je uo~en kada su upitanju
kapaciteti za proizvodnjumaslinovog ulja (nabavkom savre-menih
uljara manjeg kapaciteta), azapo~eta je i obnova starih
zasada.Poseban napredak je postignut izahvaljuju}i nevladinom
sektoru kojise organizovao u nekoliko udru-`enja, {to }e imati
pozitivan odrazkod pregovora sa Komisijom i radana pretpristupnoj
strategiji, odnosnoplatformi za pregovore u smisluza{tite doma}ih
proizvo|a~a. Cilj jeda se obezbijede subvencije i kvotena koje se
jo{ oslanja poljoprivrednapolitika EU.
Crna Gora je u posljednjih pargodina u~inila nekoliko
krupnihkoraka ka stvaranju adekvatnogpravnog okvira i zakonodavstva
kojeje neophodno u cilju ure|ivanjaove oblasti. Naime, prvo je
usvojen
Zakon o maslinarstvu koji je stupiona snagu 8. avgusta 2003.
godine, apotom i Strategija razvoja proizvo-dnje hrane i ruralnih
podru~ja kojapredstavlja nacionalni pravac razvo-ja poljoprivrede i
njenog integrisan-ja u poljoprivrednu politiku EU.Strategija,
razumije se, predstavlja iokvir za usvajanje niza zakona iprimjenu
veoma zahtjevnih i nejednostavnih propisa koji su nasnazi u EU.
Kada je u pitanjuzakonodavstvo poljoprivredne poli-tike, dovoljno
je navesti da je EUusvojila 4.000 dokumenata kojiimaju preko 40.
000 strana teksta.No, to nije kona~no jer se propisistalno
mijenjaju i dopunjuju.
Maslina pokriva tre}inu ukupnepovr{ine pod vo}njacima u
CrnojGori. Preovladavaju starija stabla iautohtone sorte koje se
uglavnomkoriste za proizvodnju ulja, ali i za
proizvodnju konzerviranog ploda natradicionalan na~in.
Prema informacijama sa kojimaraspola`e Ministarstvo
poljoprivre-de, a koje su navedene u Strategijirazvoja proizvodnje
hrane i ruralnihpodru~ja, u Crnoj Gori se podmaslinama nalazi 3,2
hiljade he-ktara povr{ine. Rije~ je o 420 hilja-da stabala maslina,
a prinos iznosipola tone po hektaru. Proizvedenoje 1,3 miliona tona
maslina.
Posebno va`an dio regulativeEU predstavlja ograni~enje
povr{inapoljoprivrednog zemlji{ta na kojojse mogu posaditi masline,
odnosnooformiti maslinjaci. Tako|e, nizompropisa u okviru
zakonodavstva EUu zemljama ~lanicama se kontroli{esvaka sadnica,
time se u okviruEvropske unije bavi GIS (Geogra-phic Information
Sistem) koji jeuspostavljen Uredbom 1638/98.
C R N O G O R S K O M A S L I N A R S T V O N E P R A T I O ^ E
K I V A N I M T E M P O M P R I B L I @ A V A N J EC R N E G O R E
E V R O P S K O J U N I J I
JJoo{{ nnee ppoossttoojjii nniikkaattaassttaarr
mmaasslliinnaa
Pi{e: Emil Krije{torac
Maslinarstvo u Hrvatskoj je vode}a grana poljoprivrede. ^ak je
ispredvinogradarstva. Godi{nje se sadi preko pola miliona novih
stabala maslinai time se ostvaruje Operativni program Vlade
Republike Hrvatske o podizanjutrajnih nasada do ulaska u EU.
Hrvatska ima ambiciju da zasadi maksimalan broj maslina kako bi
ulazaku EU do~ekala sa maksimalnim mogu}im fondom maslina od oko
6,000.000stabala ili 30.000 do 35.000 ha maslinjaka, koji }e
godi{nje davati oko 60 mi-liona kilograma ploda i proizvoditi oko
10 miliona litara ulja. U funkcijupodizanja novih nasada uklju~eni
su svi subjekti, od dr`ave, preko `upanija dojedinica lokalne
samouprave.
U 2007. godini u Hrvatskoj o~ekuju podizanje hiljadu hektara
novihmaslinjaka (na dr`avnom {umskom zemlji{tu kroz "zakup" na 50
godina) odstrane pedesetak zna~ajnijih investitora.
HHRRVVAATTII GGOODDII[[NNJJEE SSAADDEE PPOOLLAAMMIILLIIOONNAA
NNOOVVIIHH SSTTAABBAALLAA
-
17E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . P o l j o p r i v r e da
Iz tih razloga je za Crnu Goruod naro~ite va`nosti da prije
ulaskau EU ima {to ve}i broj zasadamaslina i oformljenih maslinjaka
jerse uvijek u kreiranju podr{ke, kvotai subvencione politike
polazi odfakti~kog stanja na terenu, a ne od`elja i namjera.
Naravno, ispunjenjepomenutih uslova podrazumijevaprethodnu izradu
katastra maslina uCrnoj Gori, na ~emu, na `alost, jo{ni{ta nije
ura|eno iako je to bilazakonska obaveza i postoje}egZakona o
maslinarstvu. Tu se kaoobaveza name}e i harmonizacijave}eg broja
propisa Crne Gore (kojise odnose na proizvodnju, tr`i{te,odr`ivi
razvoj, prirodnu sredinu ivisoke standarde EU u kontrolikvaliteta
ishrane) sa regulativom EU.
Temeljni propisi koji su re-gulisali oblasti maslinarstva
suuglavnom uredbe Savjeta EU.Najva`nije Uredbe kojima se defi-ni{e
uspostavljanje pomenute evi-dencije u maslinarstvu su
154/75;2366/98 i 1513/01. PomenuteUredbe su samo manji dio
uredbikoje se odnose na izradu katastrajer u izradi katastra je
nu`no ugra-diti zahtjeve koje postavljaju i osta-la podru~ja
poljoprivrede (statisti~kipodaci, kontrola isplate subvencija
iostalo). Ina~e, katastar maslinjaka jeevidencija o povr{inama na
kojimase uzgajaju masline i mora sadr`atipotpune informacije o
polo`aju ipravnom stanju svih povr{ina podmaslinama i ostale
podatke koji suva`ni za cjelokupan proces proi-zvodnje maslinovog
ulja.
Uredbom 1638/98 je definisano
da se rad na upisniku uzgoja masli-na usmjeri na stvaranje,
obnavljanjei upotrebu Geografskog informa-cionog sistema. O tome
koliko jeizrada pomenutog katastra iubrzana sadnja maslina i
formiranjamaslinjaka u narednom perioduva`na za Crnu Goru, dovoljno
go-vori ~lan 4. pomenute Uredbe kojika`e da "Dodatna stabla
maslinakoja se sade u sklopu obnavljanjastarih planta`a maslina,
ili novinasadi u podru~jima obuhva}enimprogramom koji je odobrila
Komi-sija, mogu do}i u obzir u okvirugranica koje }e biti
utvr|ene".
Dono{enjem uredbe Savjeta865/04 o zajedni~koj
organizacijitr`i{ta maslinova ulja i stolnih masli-na, nastupile su
odre|ene promjenekoje nagovje{tavaju temeljnu refor-
mu tr`i{ta maslina i maslinovog ulja.Budu}i da maslinarstvo
zauzimaistaknuti polo`aj u zajedni~kojagrarnoj politici, pomenuta
uredbaje obuhvatila 22 podru~ja vezana zatr`i{te maslinovog ulja i
maslina, anaglasak je stavljen na stabilizacijutr`i{ta putem
razli~itih mjera. Jednaod pomenutih mjera je i obavezaza zemlje
~lanice koje imajuproizvodnju maslinovog ulja 3 ilivi{e hiljada
tona tokom definisanogreferentnog vremenskog perioda, damoraju
uspostaviti posebnu Kon-trolnu agenciju za maslinovo ulje.Funkcija
ove Agencije je da obavljaprovjere u pogledu pomo}i Zajed-nice koja
se daje za maslinovo ulje.Ova agencija, recimo, mora imatipotpunu
administrativnu autonomi-ju; dovoljan broj zapo{ljenih koji
suadekvatno obu~eni, te mora bitisposobna da predla`e i prati
go-di{nji plan rada osmi{ljen tako daobezbijedi da se pravila
Zajednice upogledu maslinovog ulja adekvatnoprimjenjuju.
AAuuttoorr jjee vviissookkii ffuunnkkcciioonneerrNNaarrooddnnee
ssttrraannkkee.. PPoohhaa||aaoo jjee IIVVggeenneerraacciijjuu
[[kkoollee eevvrrooppsskkiihh iinnttee-ggrraacciijjaa..
Maslina je biljka za koju je rimski filozof Columella rekao da
je "Olea primaomnium arborum est" (prvi pratilac ~ovjeka).
Porijeklom je iz male Azije,iz podru~ja Sirije i Palestine. U XIII
vijeku prije Hrista je prene{ena u Egipat ina ostrva male Azije,
zatim u Gr~ku i u Mediteranske zemlje Evrope i Afriku.Kultura
masline ostala je dugo koncentrisana u podru~ju Mediterana, a tek
uXVI vijeku prene{ena je u Ju`nu Ameriku, a zatim u SAD. No,
mediteranskezemlje su i dalje ostale najve}i proizvo|a~ masline u
svijetu.
MMMMEEEEDDDDIIIITTTTEEEERRRRAAAANNNN DDDDRRRR@@@@IIII
PPPPRRRRIIIIMMMMAAAATTTT
-
18E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . I z mog ug l a
Za{to `elim da budemgra|anin Evrope?
Sjutra idem za Sloveniju. Radujemse jer je pro{lo vi{e od
polagodine od kako sam posljednji putbio u Evropi. Ovog puta idem
za-hvaljuju}i Fakultetu koji organizujestudijsko putovanje
najboljih stude-nata Univerziteta Crne Gore. I opetsam pro{ao kroz
dosadno i iscrplju-ju}e dobavljanje dokumenatapotrebnih da bi se
dobila viza kadaje u pitanju neka od zemalja EU.
Koliko li je samo potrebnopapirologije da bih po{ao na sedamdana
u Ljubljanu, ili Rim, Pariz,Brisel… ili bilo gdje iza ~vrstegranice
koja odvaja zapadni Balkani Evropsku uniju.
Zbog ~ega moramo popunjavatiovoliko obrazaca? Zar nam tako ma-lo
vjeruju? Zar smo im toliko sum-njivi? Imaju li razloga za to?
Imaju,naravno da imaju.
[to je to {to moja zemlja nema,u ~emu to zaostaje u odnosu naEU.
Sva{ta joj fali. Fale joj hrabriji,samosvjesniji i kulturniji
ljudi, falijoj prava i pravde, vi{e sloboda,neselektivno
ka`njavanje, fali jojhumanosti, vaspitanja, pameti, falejoj iste
{anse za sve. Fale joj pravi-la igre koja za sve treba da buduista.
To dr`ava treba da namobezbijedi. Ima ono {to joj je Bogdao, a nema
ono {to ljudi treba da
izgrade - ni u pravnom, ni u bilokom drugom smislu.
Imam 20 godina. @ivim sa ro-diteljima i bra}om u skromnomstanu
od nekoliko desetina kvadrata,u glavnom gradu jedne male plani-nsko
- primorske balkanske zemlje.I jedan sam od mnogih mojihvr{njaka
koji isto tako `ive - sanjajuo mnogo ~emu, ali ne tra`e puno.
Mnogi ljudi su ro|eni u siro-ma{nim porodicama, rasli su
suo-~avaju}i se sa neda}ama `ivota, atrudili su se da grade sebe
kao~ovjeka. A oduvijek je najte`e bilobiti i ostati ~ovjek na ovom
brdovi-tom Balkanu.
Uspio sam da upoznam Evropumnogo ranije u odnosu na
mojevr{njake. I ne `elim da budem sa-mo gra|anin Crne Gore. @elim
vi{e,`elim bolje, `elim ljep{e, pravedni-je, moralnije, `elim da
budemgra|anin Evrope! Od malena gle-dam, slu{am i ~itam o
zajednicinekih evropskih zemalja koje sushvatile da im je
zajedni~ki interesda se udru`e, da prenesu jedan diosvojih
ingerencija na zajedni~ki nivosmatraju}i da im je to svima
uinteresu. ^itao sam i ma{tao o tojcivilizaciji, o toj naddr`avi -
koja jebila tu, na dohvat ruke, na nekolikostotina kilometara
udaljena odmene, svega nekoliko ~asovavo`nje, a toliko daleko.
Uzimam geografski atlas itra`im kartu Evrope. Gledam u
nju.Perfektno zaokru`ena cjelina ugeografskom smislu - jedno veliko
ipomalo ~udno poluostrvo koje jeiznjedrilo i sahranilo toliko
toga.Evropa je podneblje koje u sebisadr`i mnogo razli~itosti. Ona
jeuprkos krvavim dinasti~kim ratovi-
ma, bolesnim umovima koji su jedr`ali pod svojom rukom,
autori-tarnim porecima i li~nostima, sre-dnjovjekovnoj torturi
crkve, uspjelada izgradi, odr`i i unaprijedi raznemoralne
vrijednosti. Njeno nepo-stojanje bi zna~ilo slom na{e civi-lizacije
i svega onog {to je gra|enovjekovima. Gdje smo mi u svemutome - u
geografskom, politi~kom,civilizacijskom smislu?
Gdje je Balkan u svemu tome?Koliko je on doprinio evropskoj
civ-ilizaciji? I da li je uop{te i doprinio?
Svakako da je i na{e podnebljeradilo i gradilo gra|evinu ~ije je
imeevropska civilizacija. U kojoj mjeri -to je sada ve}
diskutabilno pitanje,ali ~injenica je da su i na{i narodibili i dio
Rima, ~injenica je da su ioni kao i svi drugi primili hri{}an-stvo
i kao takvi doprinijeli njegov-om daljem {irenju i
propagiranju.Isto tako su i na{i narodi izrodili nizonih velikih
ljudi kao {to jeDioklecijan, Nikola Tesla, MihailoPupin, Marko
Polo... koji su (svakina svoj na~in) dali doprinos evro-pskoj
civilizaciji. Za{to smo danassamo mi ti koje ostali Evropljani
nesmatraju Evropljanima? Za{to smodanas u tolikom zaostatku
zaEvropom? Za{to kada smo nekadabili dio nje, napreduju}i sa
njomrame uz rame? Za{to je danas lo{ebiti dr`avljanin dr`ave sa
Balkana?
Kada sam zavolio Evropu, njenucivilizaciju, istoriju, izgra|ene
moralnevrijednosti, svjetlost Pariza, antikuAtine, vje~nost Rima,
tradiciju Lon-dona, disciplinu Berlina, raspjevanostLorkine
Andaluzije, presti`, mir, hu-manost? Kada sam do`ivio Betove-novu
Odu radosti kao svoju himnu?
Sve je po~elo u tre}em razredu
Pi{e: Jakov Milatovi}
-
19E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . I z mog ug l a
gimnazije. Izabran samda svoju gimnazijupredstavljam u
Zdravo,Evropo! To je bilotakmi~enje koje jeorganizovala
Kance-larija Evropske ko-misije u Beogradu.Pitanja nijesu bila
sa-mo vezana za Evro-psku uniju, ve} su seodnosila i na pozna-vanje
zemalja ~lanicaEU sa mnogih aspe-kata - ekonomskog,kulturnog,
sportskog…Sa mnom su jo{ biliIskra, Dra{ko, Marko iprofesorica
SmiljaVuki}evi}. U~ili smonaporno i prou~avalismo svaku
zemlju~lanicu EU. Natakmi~enju smo osvo-jili tre}e mjesto, a
kaonagradu smo dobilidesetodnevni boravaku Francuskoj, a tamosmo
predstavljali na{uzemlju na tradiciona-lnom okupljanju djeceiz svih
zemalja svijeta.
Negdje u predve-~erje 8. jula sam sletiou Pariz i po prvi
putstao na kopno praveEvrope - one Evropekoja osu|uje smrtnukaznu,
izdvaja velikanov~ana sredstva za unapre|enjenauke, za obrazovanje
svojih mladihnara{taja, za njegovanje kulture inaslje|a koje su im
ostavili preci,one Evrope u kojoj ne samo da se~uje "Vox populi",
ve} on i vlada,one Evrope koja po{tuje znanje iljude koji imaju
znanje, Evrope ukojoj postoji sloboda kretanja ljudi,roba, usluga i
kapitala, Evrope kojaje uspjela da sru{i Berlinski zid (uonom
metafori~kom zna~enju).
Kakva ironija - kod nas berli-nskog zida nema kao gra|evine,
ali
u nekom drugom smislu jo{ nijesru{en. Sloboda!!! Ta rije~ kod
nasjo{ uvijek nije do`ivjela pravuja~inu svog zna~enja.
Kada jo{ nijesam bio student,mislio sam da dru{tvo u kojem
sustudenti nezadovoljni ne mo`e bitidobro dru{tvo. Kasnije sam
shvatioda nijesam bio u pravu. Upravodru{tvo u kojem su
studentinezadovoljni i uvijek kriti~ki nastro-jeni je zdravo
dru{tvo, dru{tvo kojezna da kroz tu najbuntovniju gene-raciju i
kroz njihovo nezadovoljstvo
ispravlja svoje gre{ke isebe razvija. Studentikod nas nikada
nijesunezadovoljni… Mismo zemlja ljudi ~ijisu ideali izdati !!! I
topuno boli.
Ne `elim da raz-mi{ljam o Balkanukao o va`nom re-gionu, podru~ju
kojegsu sve svjetske silehtjele osvojiti. Mi ni-jesmo samo
evropskinarod, ve} zbog du-gogodi{njeg uticajaVizantije, a
kasnijeTurske imperije ima-mo elemente i istokai zapada. Negdje
sampro~itao \in|i}ev te-kst u kojem ka`e dasu na{i narodi
pro{likroz jedan vrlo ~ud-novat razvoj - prvo su40 godina bili
izdajni-ci komunizma jer subili moderniji oddrugih zemalja naistoku
(nikada nijesmobili komunisti u pra-vom smislu!), ali smoipak 1990.
godineupravo mi bili ti kojisu najmoderniji odsvih komunisti~kih
ze-malja isto~ne Evrope ikoji su branili komu-nizam koji vi{e
nije
postojao ni u Moskvi. To je pomalo~udno, jer sada kada su se
narodiisto~ne Evrope okrenuli i orijentisaliu onom pravcu kojim smo
mi i{linekoliko godina ranije, danas jeobratno. @ivot se igra sa
nama, ili semi igramo sa `ivotom i ne znamoda ga dovoljno
cijenimo.
AAuuttoorr jjee nnaajjmmllaa||ii ppoollaazznniikk
VVggeenneerraacciijjee [[kkoollee eevvrrooppsskkiihh
iinnttee-ggrraacciijjaa ii ssttuuddeenntt pprrvvee
ggooddiinneeEEkkoonnoommsskkoogg ffaakkuulltteettaa
UUnniivveerrzziitteettaaCCrrnnee GGoorree..
-
Crna Gora je zemlja tradicionalnihzelenih pijaca i malih
poljoprivrednihgazdinstava. Tro{kovi proizvodnje su veliki,a
izvozni potencijal jo{ uvijek neostvaren.Kako se zemlja kre}e u
pravcu ~lanstva uSvjetskoj trgovinskoj organizaciji i ulasku uEU,
velike reforme su neizbje`ne.
Proizvodnja hrane i poljoprivredaigraju va`nu ulogu u
crnogorskojekonomiji, a u~e{}e samog primarnog se-ktora u ukupnom
BDP-u je 10 %.Me|utim, analiza Vlade RCG pokazuje dacrnogorsku
poljoprivredu karakteri{e rela-tivno slaba konkurentnost u domenu
cije-na: mnogi proizvodi su skuplji nego uEvropi. Kako se Crna Gora
bude pri-premala za evropsko, a time i za globalnotr`i{te, taj
problem }e postati sve akutniji.
Ubrzo po{to se Crna Gora odvojilaod dr`avne zajednice sa
Srbijom, VladaRCG je usvojila Strategiju ruralnog razvojai
poljoprivrede, sa ciljem da se uskladepolitike, zakoni i
institucionalni okviri sazahtjevima Zajedni~ke poljoprivredne
po-litike EU. Jedan od glavnih ciljeva jepove}anje
konkurentnosti.
Generalno gledano, crnogorski pro-izvodi mogu se klasifikovati u
tri grupe. Uprvoj grupi su oni koje je skuplje proizvestinego u
ve}ini evropskih zemalja, pa susamim tim i manje konkurentni. U
tojgrupi su krompir, mlijeko i mlije~niproizvodi, vo}e, `ivina i
svinjetina. U dru-goj grupi su proizvodi ~ija je
proizvodnjarelativno jeftina, pa su samim tim ikonkurentniji: duvan
i jagnjetina. Kona-~no, neki proizvodi su "negdje izme|u" ilije u
nekim slu~ajevima nivo cijena te{koutvrditi.
Oblast koja predstavlja adut CrneGore u ovoj dijelu je
proizvodnja parada-jza. Cijena crnogorskog paradajza je rela-tivno
niska u pore|enju sa onim iz EU, pa~ak i ako se poredi sa zemljama
poputGr~ke, Italije i Portugala koje imaju rela-tivno povoljne
uslove za njegovuproizvodnju. Na dugi rok, klju~ni faktoriza
konkurentnost bi}e tehnolo{ki napre-dak, ve}a proizvodnja i bolja
organizacija.
Cijena proizvodnje jagnjetine, sa
izuzetkom teletine, u posljednje vrijemeopada. Cijene su posebno
niske upore|enju sa mediteranskim zemljama sasli~nim uslovima -
Kiprom, Francuskom,Gr~kom, Italijom, Portugalom i
[panijom.Francuska ima visoku potro{nju jagnjetinepo glavi
stanovnika i relativno visoketro{kove doma}e proizvodnje.
Uzimaju}iovo u obzir, Crna Gora teoretski ima dobreizglede za izvoz
jagnjetine u te zemlje.
Ipak, Crna Gora trenutno nije u sta-nju da te izglede pretvori u
stvarnost.Tr`i{na infrastruktura i dalje je nerazvijena.Proizvodnja
nije dobro organizovana,klanice ne ispunjavaju higijenske
sta-ndarde, a izvoznici nemaju dovoljnome|unarodnog iskustva.
Paradoksalno, aliiako bi jagnjetina mogla da budenajkonkurentnija
djelatnost u Crnoj Gori,prijeti joj recesija. Umjesto da izvoze
svojeproizvode u Evropu, Crnogorci bi mogli dase na|u u situaciji
da uvoze jagnjetinu izAustralije i Novog Zelanda. Zato supotrebna
velika ulaganja u taj sektor da bise njegov zna~ajni potencijal
ostvario.
Duvan je jo{ jedna djelatnost u kojojje Crna Gora konkurentna.
Cijene su ni`enego u EU, ali je budu}nost tog sektoraneizvjesna.
Analize su pokazale da duva-nska industrija u ~itavoj Evropi te{ko
dr`ikorak sa ostalim djelovima svijeta.
Za nekoliko drugih djelatnosti u koji-ma proizvodnja ko{ta ili
isto ili vi{e negou EU, perspektiva je zabrinjavaju}a. Naprimjer,
proizvodnja `itarica u Crnoj Gorikonstantno opada. Tr`i{te je
prakti~nootvoreno i za{titne tarife su niske. Bezbud`etske pomo}i
crnogorskim proizvo-|a~ima, taj sektor }e se te{ko nositi
saevropskom konkurencijom.
Cijena vo}a u Crnoj Gori je visoka.Tr`i{te jo{ nije pogo|eno
sna`nomkonkurencijom zbog nedovoljno razvijenetrgovine. Me|utim, to
}e se u budu}nostipromijeniti. I pored povoljnih resursa iuslova,
Crnoj Gori su potrebna velika ula-ganja u tehnologiju i
organizaciju, kao i upove}anje proizvodnje da bi taj sektorpostao
konkurentniji.
Cijena mlijeka u Crnoj Gori polakoopada i pribli`ava se
prosje~noj cijeni mli-jeka u zemljama EU. Istovremeno,
kvalitetmlijeka je slabiji. Male mljekare te{koispunjavaju visoke
evropske higijenskestandarde, pa su samim tim, {anse zaizvoz
ograni~ene. Sa otvaranjem tr`i{ta irazvojem trgovine izme|u
mljekara, one}e biti pod velikim pritiskom da ostanu uposlu.
Opstanak zavisi od napretka napolju tehnologije, strukture i
organizacije.
Uop{te uzev{i, Crna Gora ima velikiproizvodni potencijal.
Poljoprivrednapodru~ja ~ine 38 % ukupne povr{inezemlje. Po glavi
stanovnika, Crna Gora ima0,84 hektara poljoprivrednog zemlji{ta,
{toje jedna od najvi{ih stopa u Evropi.
Ipak, najve}i dio tog zemlji{ta ~inepa{njaci, koji nijesu
adekvatno iskori{}eni.Obradiva zemlja, vo}njaci i
vinogradizauzimaju tek 12% ukupnih poljoprivre-dnih podru~ja.
[tovi{e, tradicionalna dire-ktna prodaja na zelenim pijacama i
daljedominira, a uglavnom su zanemarenekoristi od proizvodnje za
komercijalnotr`i{te.
Kroz svoju Strategiju poljoprivrede iruralnog razvoja koja je
pripremljena uztehni~ku pomo} Evropske agencije zarekonstrukciju,
Vlada RCG `eli da prebro-di nedostatke poljoprivrede kojom
do-miniraju mala gazdinstva da bi se moglatakmi~iti sa uvozom na
sve liberalizovani-jem regionalnom tr`i{tu, a da
istovremenozadovolji najvi{e standarde EU u pogleduispravnosti
prehrambenih proizvoda.
Ispunjenje tog cilja bi}e klju~ni faktorza stvaranje mogu}nosti
zarade za ruralnostanovni{tvo i samim tim suzbijanje trendaruralne
depopulacije Crne Gore.
Tekst je prrene{en iz SouthheastEurropean Times odd
15.01.2007.
20E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . P r eno s imo
CCrrnnaa GGoorraa ppookkuu{{aavvaa ddaa
ppoobboolljj{{aakkoonnkkuurreennttnnoosstt uu
ppoolljjoopprriivvrreeddii
Pi{e: Antonela Arhin
-
21E IC b i l t en N o 1 6
j anua r 2 0 0 7 . P r eno s imo
Na prvi dan Nove godine, Evropskaunija je narasla za jo{ 28
milionaljudi. Ulazak Rumunije i Bugarske podevropsko okrilje je
razlog za slavlje naulicama Bukure{ta i u dvori{tima Sofije.Za ove
siroma{nije evropske zemlje, pri-stupanje EU donosi nebrojene
prednosti,me|u kojima su putevi, priznanje ipo{tovanje, pristup
fondovima i mogu-}nost putovanja, ali i kona~ni prekid sasovjetskom
pro{lo{}u.
Pa ipak, za mnoge Evropljane - uParizu, Dablinu, Briselu, pa ~ak
i uBukure{tu i Sofiji - ovaj doga|aj donosijo{ 3 miliona
potencijalnih problema: jo{vi{e Cigana.
U nedjelji koja je najavila 2007.godinu kao "evropsku godinu
jednakihmogu}nosti za sve", rije~ "ciganin" jo{ uvi-jek ima
negativan prizvuk, ~ak i me|uonima na koje se odnosi: me|u
Romima.Sa etni~kim i kulturnim korijenima kojise`u sve do daleke
Indije, Romi su zaje-dnica u dijaspori u svemu jednakaJevrejima i
Ircima. Bez odre|enog po-dru~ja porijekla, njihov se broj
danasprocjenjuje na 12 do 14 miliona {iromsvijeta, od ~ega oko 10
miliona u Evropi.
Pa ipak, urednici evropskih dnevnikarijetko znaju kako da
pristupe ovoj najve-}oj manjini na kontinentu. Gradona~elni-ci
{irom isto~ne Evrope izbjegavaju i dagovore o njima, i umjesto toga
govore o"izbjeljivanju" gradskih kvartova.
Ako se dru{tvo prepoznaje, i u su{tinidefini{e, na osnovu toga
kako tretira svojenajnepovla{}enije, onda je trenutni stavprema
Romima ozbiljan test za EU.Njihove naseobine se mogu na}i
pobidon-gradovima na smetli{tima Pariza, nadeponijama toksi~nog
otpada na Kosovu,u propalim predgra|ima sela u isto~nojSlova~koj, u
zaba~enim kvartovima starihpoljskih gradova i na sivim poljanama
okoDablina. Svako mjesto ima svoju - nekadneznatno malu -
zajednicu. Me|utim,
kada se uzmu zajedno, ove grupe pred-stavljaju gigantski
kulturni mozaik, uvelikoj mjeri obojen siroma{tvom.
Postoje, naravno, Romi doktori, psi-holozi, pjesnici i
akademici, koji pozivajuna preokret u svijesti ljudi. Oni ukazujuna
doprinos Roma svjetskoj umjetosti,politici, muzici, kroz
najrazli~itije li~nosti"ciganskog" porijekla: Pablo Picasso,Django
Reinhardt, Bob Hoskins, CharlieChaplin, legenda flamenka
CarmenAmaya, pa ~ak i predsjednik Clinton.
Pa ipak, stari kli{ei la`ljivaca, pre-varanata, lopova i buka~a
od ~ijih se vio-lina sve prolama u kasnu no} su i daljena
snazi.
"Neumorno, stalno prikazivanje Romakao ljudi bez korijena, bez
vjere u zakoni morale, maloumnih lopova... doprinositome da se
predrasude protiv "Cigana" jo{dublje ukorijene u stavove Evropljana
iAmerikanaca", ka`e Ian Hancock, Rom,profesor na Univerzitetu u
Teksasu.
Jednog popodneva u Bratislavi - doksam prou~avao situaciju Roma
uSlova~koj - imao sam prilike da razgo-varam sa jednim mladim
intelektualcem opitanjima gra|anskih prava u SAD. Znaoje sve o
Martin Luther Kingu, StokelyCarmichael, pa ~ak i o poeziji
DanielaBerrigana. Bio je elokventan, zakletibranilac
marginalizovanih, ali kada samga upitao za trenutne probleme u
nje-govoj zemlji: sterilizaciju, diskriminaciju u{kolama i
spaljivanje romskih ku}a,odgovorio mi je bez gor~ine: "Naravno, ito
se de{ava, ali to su samo Cigani".Beskrupuloznost je nekad samo jo{
jednoime za }utanje.
Djevoj~ica koja luta po presu{enomkoritu zaga|enog potoka na
Kosovu te{koda je ~ula za "godinu jednakih mogu-}nosti". Dje~ak
koji duva lijepak upolomljenom liftu u naselju
Saint-Denisvjerovatno ne zna da bi dekada od 2005.do 2015. g.
trebala da bude "dekadainkluzije Roma".
Pogre{no je, naravno, tretirati bilo
koju kulturu kao spisak neda}a iblagoslova. Sami Romi imaju
pomaloambivalentan odnos prema sopstvenomidentitetu. Iako, me|u
njima, postojimno{tvo razli~itih grupa i ljudi, obi~no sesamo
razbojni~ke bande, prevaranti,nepismenost - i }utanje - pojave
nanaslovnim stranama.
"Da sam ^e~en ili Palestinac, iza{aobih i bacao kamenje", rekao
mi je jedanaktivist u Ma|arskoj. "Kad nema{ glasa,pjeva{ u
bocu".
Akademici poput Iana Hancockapodsje}aju vlade, pjesnike,
novinare,aktiviste i javnost da su Romi, poputafro-amerikanaca,
bili dr`ani u ropstvu ucentralnoj Evropi do prije samo 150 go-dina.
S Holokaustom je mno{tvo njihnestalo sa lica zemlje. Te i druge
poukeistorije mora}e da postanu dio zajedni~keistorije i da se
pribli`e {iroj javnosti, dane bi 3 miliona Roma u Bugarskoj
iRumunije ostali i dalje "samo Cigani".
"Borba ~ovjeka protiv mo}i je borbasje}anja protiv zaborava",
ka`e ~e{ki pisacMilan Kundera.
Evro