EGEJSKE CIVILIZACIJE BRONANOG DOBA PRVI SAT Egejske civilizacije
jo moemo zvati egejske kulture. Naziv ovog kolegija: egejske zbog
toga to su se te civilizacije, ili kulture, nalazili na prostoru
koji je smjeten uz Egejsko more (egejski bazen). Na tom su prostoru
egzistirale, a on danas obuhvaa Grku (kopno i otoke) te obalu
zapadne Male Azije (Turska). Bronano doba zbog tog to je to
razdoblje u kojem je upotreba bronce (legura bakra i kositra).
Razlika izmeu kulture i civilizacije je u tome to je kultura
openitiji naziv za duhovnu i materijalnu. Da bi kultura postala
civilizacija, potrebne su dvije bitne stvari, a to su: pismo i
stvaranje gradova (u Europi nije bilo pisma i gradova pa ne moemo
govoriti o postojanju civilizacija, u to doba na tlu Europe).
Egejske civilizacije su se razvile paralelno sa drugim
bliskoistonim civilizacijama, koje simbolizira pojava pisma i
pojava grada. Razlika izmeu bliskoistonih i Egejskih civilizacija
je u tome to Europske civilizacije nisu ostavile okom vidljive
tvorevine jer su bile zakopane pod zemljom to nije bio sluaj na
bliskoistonim graevinama. Poetak uspona je od kraja 4. tisuljea i
poetak 3. tisuljea. Tonu godinu ne moemo odrediti pa kod Europskih
civilizacija govorimo o relativnoj kronologiji tj. tona godina je
nepoznata i nemogue ju je sa sigurnou utvrditi. Vremenski okvir je
dakle od kraja 4. tisuljea i poetka 3. tisuljea pa do 2. tisuljea
koje oznaava kraj bronanog doba i propast Egejskih civilizacija.
Bitna stvar su 3 sastavnice, a to su civilizacije Grkog kopna,
civilizacija Krete i civilizacije malih otoka (Kiklada ili
Ciklada), te tri civilizacije ine Egejsku civilizaciju (+ Troja).
Ljudi su znali da je neto prethodilo antici, ali to se znalo veinom
iz mitova i legendi. Znanost je u poetku pokuala razluiti realno od
fiktivnog u tim mitovima i legendama, ali nije uspijevala. Tada na
glavnu stranu staje arheologija, jer je jedino ona mogla prikazati
stvarno stanje, 70-tih godina 19. st. oznaava prvi uspon
arheologije. Heinrich Schliemann nije bio arheolog, ve
industrijalac i on je sljedei Homerovu Ilijadu doao u Malu Aziju i
na breuljku Hisarlik krenuo sa "istraivanjem". 1870. H. Schliemann
je otkrio Troju i to je bilo senzacionalno otkrie. On je mislio da
je otkrio grad, ali mi danas znamo da je to samo bila akropola, a
Troja je bila podno Hisarlika. Poslije otkria Troje krenuo je na
lokalitet Mikenu. Takoer se posluio" starim" knjigama. Ovaj put je
to bilo Pauzanijevo "Putovanje po Heladi" (iz rimskog vremena ). Ta
knjiga bila je svojevrstan turistiki vodi. U "Putovanje po Heladi"
pie Pauzani o kiklopskim zidinama i o grobnicama od 5 kraljeva.
Voen tim djelom proao je kroz Lavlja vrata i na desnoj strani poeo
s kopanjem. Tamo nalazi grobnicu od 5 kraljeva, a njegov suradnik
nalazi i grob 6. kralja. Gradovi datiraju iz 16. st. pr. Krista, a
u njima je naeno ogromno bogatstvo, 26-27 kg zlata i mnogih drugih
predmeta. Ime grada Mikene postaje eponim cijele civilizacije.
Nakon Mikene Schliemann je krenuo u istraivanje Itake i Tirinta,
ali bez uspjeha. Takoer vanu ulogu ima i Cristos Tsountas (Kristos
Kontas) koji je bio pomaga H. Schliemannu. On je nastavio s
istraivanjem Mikene i tamo naao TOLOSE (grobnice s odajama). Nakon
Mikene svoje istraivanje prebacio je na skupinu otoka koji su bili
na pola puta izmeu Grke i Turske, poznati pod imenom Kikladi. Na
Melosu u Filakopi je pokazao da je naao posebnu civolizaciju, a
prema otonoj skupini prozvao ju je KIKLADSKOM CIVILIZACIJOM ILI
KULTUROM. Arthur Evans je na Kreti poeo istraivanje koje je trajalo
3 desetljea. Naime on je svojim novcem kupio dio zemlje na kojem se
pretpostavljalo da se nalazi neko povijesno zdanje. Na tom mjestu
je naao Knosoku palau. Tim pronalaskom Evans je pronaao novu
civilizaciju koja je bila starija i prethodila je Mikenskoj koja je
sada ispala kao provincijalna. Evans ju je prozvao
Minojska prema kralju Minosu. Takoer on je prvi postavio
kronologiju Minojske civilizacije, sluei se pronalaskom egipatskih
predmeta u palai. Metodom usporeivanja je postavio kronologiju.
Podijelio je Minojsku povijest na 3 djela: STARIJE, SREDNJE, I MLAE
MINOJSKO DOBA. On se takoer i drao teorije o usponu, razvoju i padu
civilizacije. Postavio je tzv. TRIPATITNU KRONOLOGIJU. Prema toj
kronologiji, Minojska i Kikladska civilizacija su se razvijale
paralelno dok se je Mikenska kasnije razvila. Sada je izbio problem
to je bilo prije mikenske civilizacije, na kopnu. 20-tih god, 20.
st., taj je problem rijeen. Mikenska civilizacija je krajnji stadij
razvoja jedne civilizacije, koja je kasnije nazvana Heladskom
civilizacijom. Jo je bilo otvoreno jedno pitanje, a to je bilo
pitanje pisma. Naime, naena su 2 tipa pisma linear A koji je bio
stariji i koristio se na Kreti i linear B koji se pojavio i na
Kreti i na kopnu. Evans je ponudio objanjenje prema kojem je Kreta
bila dominantna te da je to njezino pismo koje se je proirilo. No
pojavila se i druga teorija koja govori da su Mikenjani sebi
prisvojili Kretu. Ta druga teorija pokazala se tonom. Poslije
otkria palae u Pilosu pitanje pisma je rijeeno, jer je u arhivu
naeno oko 1000 ploa lineara B. Linear A ni dan danas nije deifriran
jer se ne zna kako su Kreani govorili. I tu postoje 2 teorije da su
oni doli sa istoka, a druga da su bili starosjedioci koji su se
razvili u civilizaciju. 1953. Michael Ventris je deifrirao linear B
tako to je pomislio da su Mikenjani stari Grci pa da su govorili
starogrkim jezikom ta njegova tvrdnja se pokazala tonom te je uspio
deifrirati linear B. Linear B je sloeno pismo sa elementima
ideograma i hijeroglifa. To pismo brzo je iezlo jer je bilo
namijenjeno administraciji, padom Mikenske civilizacije propalo je
i pismo. Kao i Minojska i Heladska civilizacija se dijeli na 3
djela: STARO, SREDNJE I KASNO DOBA (Mikenska civilizacija).
2000.-1900. - pojava palaa, pad tj. kraj srednjeg, obnova palaa i
njihovo ponovo ruenje pad tj. kraj mlaeg doba (1320.-1330. pr.Kr.)
U doba prije palaa trgovina izmeu sastavnica bila je najivlja. U
Troji su naene ploice s linearom A i B. 3000.-2000. - STARIJE,
2000.-1600. - SREDNJE, 1600.-1100. - MLAE. Raspored utjecaja kroz
povijest: KIKLADI, KRETA, MIKENA. U neolitiku glavno arite je bila
TESALIJA zbog zemlje, a kasnije potranjom bakra, ljudi se ire na
jug do Egejskog mora. Prema Kikladima, a zatim dalje. Na Kreti je
naeno neolitiko naselje, a upravo na tom istom mjestu je nastao
Knosos to potvruje onu drugu tvrdnju o stanovnicima Krete. Iz
tablica lineara B Mikena, doznajemo o boanstvima Posejdona, Atene,
Here, Hinisa pa moemo rei da je to poetak religije. DRUGI SAT U
egejskom svijetu postoje 4 odrednice. Uz minojsku, kikladsku,
heladsku kulturu postoji i Anatoliska kultura u Maloj Aziji.
CIKLADI (KIKLADI) Cristos Tsountas je dao ime kulturama koje su se
razvijale na prostoru otoja Kiklada u periodu 4. tisuljea
(3200.-3100.) do 1000. god. Njih nazivamo u mnoini zbog toga to su
te otone zajednice pokazale neke lokalne specifinosti, ali u
cijelosti gledano vrlo su srodne i mogu se svrstati u jednu kulturu
sa vie varijacija. Oni su vrlo rano trgovali i upravo zbog toga oni
ine zajedniku meusobnu kulturu. U
vrijeme neolitika kulturno arite je bila pokrajina Tesalija gdje
su se razvile 2 kulture Sesklo i Dimini. Prostor Peloponeza i Krete
ne pokazuju postojanje velikih zajednica ili nalazita iz neolitika.
Na Kreti ima svega 2 naselja i to jedno je na mjestu budue palae
Knosos i ta injenica ide u prilog teoriji o tome da su Kreani
domoroci koji su se razvili, a suprostavlja se Evansovoj teoriji o
tome da su Kretu naselili narodi sa istoka i tamo stvorili minojsku
kulturu. Za razliku od Pelopeneza i Krete na Kikladskim otocima
nalazimo brojna naselja iz neolita i zbog toga mi moemo pratiti
razvoj Kiklada sve od 5000. god. pr.Kr. Naseljavanje tih otoka
uzrokovano je zbog nekoliko imbenika. Kikladi se nalaze na jako
dobrom geografskom poloaju i preko njih se odvijala trgovina izmeu
kopnene Grke i obala Male Azije. Drugi mogui razlog je nalazite
bakra na otvorenom odnosno povrini. Ta naselja su bila sezonska i
moda su bila zbog ribolova. Skupinu Kiklada ine otoci : TERA
(najblia Kreti, vulkan), MELOS, SIFNOS (nalazite bakra), PAROS
(kolonizatori hrama, i tamo se nalazi najkvalitetniji mramor), IOS,
AMARGOS, AKSOS, SIROS (najvei lokalitet), KITNOS, DELOS (svetite
Artemide i Apolona), TENOS Ova kultura iskazuje se od kraja 19. st.
Najpoznatiji istraiva je Kuntas koji je na otoku Melosu u naselju
Filakopi krenuo sa istraivanjem. Naselje Filakopi imalo je jako dug
kontinuitet ivota i to mu je omoguilo da usporeuje kikladsku
kulturu sa minojskom i heladskom kulturom. Nova kronologija
podjeljuje kikladsku kulturu na nalazita, a ne na dijelove kao u
minojskoj, razlog tomu je taj to Kikladska civilizacija nije
dovoljno istraena. Iako ju dijelimo na stari, srednji i mlai (I,
II, III) u tablicama pie ime nalazita. Pa tako E (early-rano), C
(cicladkikladsko) i zauzima razdoblje od 3000.-2500., a nalaz je
Grota-Pelos. EC II 2500.-2300. nalazi su KEROS, SIROS, KASTI koji
pripada EC dobu. Lokalitet Kasti pripada prijelaznom razdoblju iz
EC II u EC III period. Srodno tomu EC je period koji traje od 32.
st. - 19. st. - i zauzima vie od 1000 godina. Razdoblje od 20.-19.
st. - 16. st. nazivamo srednje doba i oznaavamo ga sa kraticama MC.
Ono se dijeli na rano i kasno. Ranom MC pripadaju lokaliteti
Filakopi (sloj 1 i 2) i Aja Irini (sloj 4). Kasnom MC periodu
pripadaju lokaliteti Filakopi (sloj 3) i A ja Irini (sloj 5). U tom
dobu MC Kikladi su pod kulturnim, ali moda politikim utjecajem
Kreti, a u kasnijem periodu oni su pod utjecajem Mikene. Razdoblju
LC I (kasno kikladsko razdoblje) pripada grad Akrotiri na otoku
Teri (16. st., to oznaava poetak kasnog bronanog doba na Kikladima)
i mi doznajemo gotovo sve o LC zahvaljujui samo tom jednom nalazu.
Taj grad je sline sudbine kao i Pompeji upravo zbog erupcije
vulkana doao je "pod zemlju". Akrotiri je prvi grad na Egejskom
moru koji je imao vodovodni sustav i izgleda da je bio u vezi sa
Kretom, a to vidimo po mnogim artefaktima i freskama. U gradu nije
naeno niti jedno tijelo. Veina naselja neolitika vezana su uz
obradivu zemlju, ali to nije bio sluaj sa Kikladima jer tamo nema
obradivih povrina. Ta razlika od Krete gdje je bila hijerarhija
naselja (obina sela, vile, palae-gradovi i gradovi) na Kikladima to
nije postojalo u starijem razdoblju, a u srednjem razdoblju to
zauzimaju Filakopi, ali to su samo pretpostavke. Ta naselja su bila
relativno mala, a to moemo saznati po veliini groblja. Ako uzmemo
povrinu naselja, broj kua i broj pokopanih u groblju dobivamo cifru
da su ta naselja imala od 100 do nekoliko stotina stanovnika.
Najvei dio nalaza naenih na Kikladima dolazi iz nekropola (broj
mrtvih je od 20,30-50,60 ) jer naselja nisu istraena u potpunosti
ve samo manji dijelovi. Tlocrt naselja Kasti na Silacsi pokazuju
jednu zbrku u planu grada. Kue su razliitog oblika, polukrune,
etverouglarne, bez ravnih linija, a njihov raspored je bez pravila,
ne postoji neka glavna ulica. Oko grada su jaki zidovi sa kulama i
pod bedemima. Na otoku Sirosu su najvea naselja. Kao to je navedeno
groblja su bila mala, a najvee je u Kalandrijanu gdje je naeno 600
grobova,
a misli se da ih ima 1000. Na tom groblju primijeeni su tragovi
grupiranja prema imovinskoj osnovi. Takoer postoje i platforme za
ritualno izvoenje i takoer tamo se nalaze najstariji spomenici u
Europi, grobovi su u obliku kamenih sanduka (cista), sahranjivani
su inhumirani u zgreno na boku. Oblici keramike u EC I, ta keramika
je najee bila obraena runom obradom, sa debelim stjenkama, ali je
bila izvanredne kvalitete. To je bila crna polirana pozadina na
koju su urezivani geometrijski motivi npr :
Ovo su razliiti oblici keramike, a "tava" je predmet kojem se
nezna namjena. Naena je samo u nekoliko grobnica i to bogatih.
Misli se da je ogledalo ili da predstavlja enski spolni organ. Na
jednoj "tavi" je naen prikaz broda to je prvi prikaz u Europi.
Oblici keramike EC II. Takoer je to obrada s rukama, sada na bijelu
podlogu posude slikaju se geometrijski oblici sa sjajnom crnom
bojom. Crta se na vaze, a ne urezuje se, zbog utjecaja Krete.
Oblici keramike MC (19., 20. st.-16. st.) dolazi do velikih
promjena u tehnici. Prave se krazi sa kljunom (ljevak), na bijelu
osnovu nanosi se mutna crna boja, ali to vie nisu geometrijski
prikazi ve prikazi ptica i naturalni elementi (utjecaj minojske
kulture). Takoer posude se dijele trakama na nekoliko dijelova. U
EC II pojavljuju se este posude od metala, ali i od kamena i one se
ogledaju u keramikim posudama ta tehnika je dovezena iz Egipta.
Najvaniji spomenik kikladske umjetnosti su idoli (sitna figurativna
plastika) i njih je dosta zastupljeno, oni su pravljeni od kamena,
bronce, bjelokosti, fajansa. Njihov poetak je 30. st. do 19 st.
pr.Kr. Funkcije tih idola su zasad nerazjanjene, ali su se
zasigurno kretali u religioznim svrhama, dok drugi govore da su
sluile kao igrake. To su veinom mramorne figure (od bijelog mramora
koji je vaen na Likadini). Najvei dio ih je pronaen u grobnicama i
moda su sluili kao statusni simboli. Njihov izgled moe se
podijeliti u 2 oblika: 1. oblik: prikaz ljudskog tijela, bez udova.
2. oblik: koji pokazuje ovjeka. Postoje 2 grupe: PELOS (EC I) i
SIROS (EC II) EC I: kraj 4. poetak 3. tisuljea, sve do sredine 3.
tisuljea to je oblik " violine ". Oni nisu bili za izvoz i bili su
podignute glave. EC II (Siros) tu grupu je lako prepoznati.
Prikazuje muke ili enske figure sa prekrienim rukama i spolnim
organima, a glava im je dignuta prema gore i samo je prikazan nos.
Ove figure su bile obojene (oi, kosa, trepavice) i mogli su se
izvoziti. Naeno je oko150 figura. Dimenzije su bile izmeu 20-40 cm,
neki su visoki 1m, drugi su prikazani u prirodnoj veliini, a takoer
ima i listi. Ti idoli su bili moda zavjetni darovi jer su naeni u
svetitu i moda simboliziraju plodnost. Na tim figurama ostale su
vidljive crte koje simboliziraju pla ili tragovi nokti (Turska,
ene). Figure mogu biti u sjedeem poloaju npr. ispija vino. To su
superiorne statue jer su starije od Minojskih i Mikenskih za 1000
g.
TREI SAT Ovo zbunjuje znanstvenike jer u to doba Kreta je bila
pod utjecajem Mikene, ali znanstvenici su odluili da ovo razdoblje
nazovu Minojskim zbog toga to su Kreani sa svojim nainom ivota.
Knosos postaje radioniko sredite i kasnije se i ono gasi.
Vjerojatno su Mikenjani ostavili Knosos zbog njegove centralne
funkcije koju je on imao prije zauzimanja. -Early bronzen age (EBA)
se na Kreti naziva kao stariji minojski period (EM) i dijeli se na
I, IIA i IIB, III. -Middle bronzen age (MBA) se na Kreti naziva
srednji minojski period i djeli se na 6 faza IA, IB, IIA i IIB -
(ove 2 faze pripadaju samo Knososu, Festosu i Maliji) IIIA, IIIB.
-Late bronzen age (LBA) se na Kreti naziva kasni minojski period
(LM) i dijeli se na IA, IB, II, IIIA1 i 2, IIIB i IIIC. Ova zadnja
podjela (LM) je podjela na najvie segmenata zbog toga to nam je to
razdoblje najblie i najvie poznato zbog obilnih nalaza. Za razliku
od LM u MM nemamo tako opirnu podjelu zbog toga to nam nije ostalo
puno nalaza. Subminojski period (nakon LM III C) je prva faza
eljeznog doba. Prve palae se javljaju poetkom MM IB u svom punom
obliku, a njihove jezgre formiraju se u ranijim periodima. Od MM pa
do kraja LM moe se pratiti razvoj naselja. Sve palae su uruene u LM
IB (prije poetka 14. st. pa do kraja 14. st.). Palaa u Knososu
pretrpjela je 2 destrukcije, jedna u LM IIIA2, a druga u LM IIIB i
nakon toga je naputena. Kreta je najbolje istraena od ostalih
sastavnica pa u kronologiji u razdobljima EM i MM ne moramo
govoriti o lokalitetima kao kod Kiklada, ve tu koristimo podjelu u
faze I, II, III, Najvie naselja u Kreti ima na istonoj strani
otoka, za razliku od zapadne strane gdje ih nema u toliko velikom
broju. Naime istona polovica otoka je jako plodna. Cijela
civilizacija se zasnivala na iskoritavanju zemlje. Zbog uspjenog
istraivanja te zbog vikova religioznih svrha(kralj =sveenik)
nastaju palae. One su bile sline trgovinskim sreditima jer su one
odluivale o trgovini i novcu (zlata, bakra, kositra i bjelokosti).
Kreta je specifina po tome to mi tamo nalazimo hijerarhiju naselja.
U EM naselja se razlikuju po veliini od buduih palaa. Ona su brojna
od 5, 6-15 domainstava i ona su nastajala pridodavanjem objekata uz
ve postojee i tako su nastala sela. U tih 1000 godina egzistira
velik broj sela, a kasnije u MM i LM se javljaju i gradovi, ali po
broju i dalje dominiraju sela. Najbolji uvid u strukturu sela
prikazuju naselja Myrtos, Tripiti i Vasiliki. To su bile zajednice
odnosno sklopovi kua sa kuhinjama, sobama, spremitima i nalazilo se
5 obitelji. U Vasiliki su naene zgrade odnosno domainstva sa vie
prostorija pri emu je svako domainstvo imalo prizemlje i kat. Ove
graevine pokazuju sofisticiranost, ipak su sline zgradama u
Myrtosu. Te aglomeracije su se nalazile uz jednu ili dvije
kupolaste grobnice (vjeruje se da su imali kupolu, ali one nisu
sauvane). Te grobnice su bile groblja i u njima je naeno oko 100
kostura. Postavljeno je pitanje odakle su "dole" te grobnice.
Vjeruje se da je njihova domovina Kreta i da su taj oblik preuzeli
mikenski aristokrati. Od poetka nisu postojala velika naselja, ali
su postojala pojedinana imanja. U Myrtosu je naeno dosta prea za
groe (15-16) i to dokazuje da su se bavili vinogradarstvom, uz to
naene su i kamane ploe za rtve ljevanice. Tripiti je smjeten na
uzvisini (135m) i "gleda" na otvoreno more. Takav smjetaj nije
karakteristian za naselja ve za svetita (teko pristupana). Ono je
istraeno i datira od EM II - MM IA. Ekspanzija Krete dogodila se
nakon doba 1. palaa i tada se grade strukture koje pokazuju slian
karakter. Mi te palae trebamo zvati gradovima jer su one
administrativni centri, sredite u kojima
se skupljaju umjetnika djela. Palae nemaju fortifikaciju i to
dokazuje da je otok bio pod jednom administrativnom vlau, pri emu
je palaa u Knososu bila glavna, a ostale su bile podreene (zbog
guste mree cesta) i to od poetka MM do LM IB. Palae su nastajale
sukcesivno oko pravokutnog dvorita u smjeru S-J i oko tog dvorita
su se formirale ostale zgrade. Zapadno krilo (Knosos) bilo je
administrativno (megaron - soba sa grifonima) svetite i skladita.
Istono krilo je nie (ukopano) i sluilo je kao rezidencijalni dio.
Materijali za gradnju su bili kamen (nepravilni oblici, tesanci) i
on je vezan vapnom i zatim su zidovi bukani i oblikovani freskama.
Osim kamena vaan materijal je bilo drvo, a sluilo je za ojaavanje
zidova, ali i za podnice na katovima i za stupce. Cigla se
koristila za gradnju gornjih katova jer je laka od kamena, a da je
cigla koritena pokazuju ploice od fajsa na kojima su oslikane kue,
a drugi izvor su freske koje prikazuju motive kua, trijemova to nam
daje osnovu za rekonstrukciju. One fasade koje su bile okrenute
prema dvoritu su jako dobro izraene (kamene fasade), a one druge
(unutar palae) su graene od cigli i drveta. Palae nisu imale
vodovod, ve cisterne, a imale su odvodne kanale. U starijim
naseljima (Vasiliki) nema stupova, u prvim palaama ne znamo, ali u
razdoblju drugih palaa znamo da su obilato koritene zbog utora i
freski koje ih prikazuju. Osim stupova koriteni su i pilastari od
kamenih blokova i rogovi. Freske su bile sa unutranje strane, a
osim freski upotrebljavao se i furmir. Smatralo se da su brojali
1000 stanovnika, a bile su okruene radionicama, vilama, prenoitima
za putnike(karavansaraja) i te palae su bile nukleus naselja
disperznog tipa. Grad Guinia nema dvorite, ali ima blokarsku
podjelu, on ima jedan glavni trg, ali nema krila kao u palaama.
Zidovi (u palaama) u prizemlju su gusto poredani zbog toga to su
nosivi, a na katu su slobodnije poredani. ETVRTI SAT Naselja:
Mistos, Pirgos, Fuma Karifisu najstarija naselja iz 3. tisuljea
pr.Kr. tj. prije pojave palaa. To su naselja vana zbog toga to nam
ona pokazuju da je dolo do formiranja naselja. To jest dolo je do
udruivanja vie kua u jednu cjelinu. Svaka kua je imala zasebne
prostorije (skladita) i stvari (mlin). Keramika je bila kune
izrade, a posebice je poznata gruba keramika iz Vasilika. KNOSOS
Knosos je simbol minojske civilizacije. Ako pogledamo zranu
fotografiju vidimo da je kompleks smjeten neposredno blizu sjeverne
obale Krete, a u blizini grada Irokliana. Kao arheoloki poloaj
Knosos je bio poznat u sredini 19. st. 1878. dolazi do prvog
istraivanja lokaliteta, a na njemu je radio grk Minos Kalikalirnos.
23.03.1900. u 11 sati zapoeo je sa otkopavanjem Knososa Artur
Evans. Istraivanje je trajalo 4 godine, a Evans se na tom
lokalitetu zadrao gotovo do smrti. On je najvei dio svog ivota
proveo u planiranju rekonstruiranja i konzerviranja dijelova palae
kojima je prijetilo uruenje. A. Evans je bio novinar, ali i
prikriveni agent u Dubrovniku i Cavtatu, a kasnije svojim novcem
kupuje zemljite na Kreti gdje se znalo da se nalazi neki lokalitet.
Zbog pritiska Engleske on tu zemlju predaje dravi. Na svjetlo dana
iznio je civilizaciju koja je
bila najstarija u Europi. Evans nije bio jedini istraiva, ali
svi ostali su u njegovoj sjeni. Pokuao je objasniti tko su bili
stanovnici tog kompleksa ili kako je ono izgledalo. Bio je proizvod
svog vremena = VIKTORIJANSKA ENGLESKA (monarhistiki principi,
kolonijalizam). Pripadao je srednjem sloju i bavei se Knososom, tu
je sliku njegova drutva proicirao na Knosoko drutvo. Vlastitim je
sredstvima iznio Knosos na vidjelo i zbog toga mu se daje jedan
veliki ugled. Mi danas njega moemo kritizirati, ali to je zbog
ogranienosti vremena u kojem je on ivio. Prema dananjim pogledima
A. Evans bi bio arheolog amater. Na istraivanjima on se je okruio
dobrim znanstvenicima koji su mu uvelike pomogli. To su Teodor
Fajt, Dankan Mekenzi, Gregori Antoniu i Emanuel Akumijanakis
(glavni borac u II. svjetskom ratu). Dankan Mekenzi je vodio
dnevnik i biljeio sve dogaaje, ali na kraju je umno obolio. U
posljednjih 100 godina iznesene su mnoge kritike na njihov rad, ali
bi stvar bila puno gora da je H. Schliemann otkupio taj lokalitet
jer bi ga unitio u potrazi za blagom. Evans je graevinu nazvao
palaom, a zatim je pojedine dijelove nazvao kraljevskim ili
kraljeviinim odojama jer je mislio da je to rezidencija. Na temelju
istraivanja Evans je uspio izraditi kronologiju koja je u upotrebi
i do danas uz male promjene. Mnoga razmiljanja o Knososu
suprostavljaju se Evansovoj "palai". Tako se govori da je to bio
hram, administrativno sredite, ali bez vladara, administrativno
sredite i hram, a i miljenje da je to mjesto za pokapanje jako
visoko pozicioniranih ljudi. Mi danas kaemo da je palaa nukleus
jednog naselja disperznog tipa. Dokaz tome su razni objekti oko
palae. Veliina naselja je oko 75 hektara. Sa sigurnou moemo rei da
su se tu odvijale vane ceremonije i religijske svetkovine jer je
arhitektura podreena ceremonijama. Arheoloki gledano Knosos je
uasno teak i kompleksan lokalitet. Na tom se prostoru ivjelo jedno
cijelo tisuljee, uz to je kompleksna struktura, a doivjela je
nizove destrukcija i obnovi, to oteava posao. ivot na tom prostoru
moe se podijeliti u 4 faze: 1. faza je ivot prije palaa. Najstariji
dokumentirani arheoloki lokalitet 7000. god. pr.Kr. kada se na tom
mjestu pojavljuju naseljenici i to neolitski stoari, zemljoradnici,
ali nisu znali za keramiku. Tijekom tisuljea ta su se naselja
irila, poveavala, ovladala izradom keramike. U 4. tisuljeu dolazi
do prijelaza u bronano doba na koje se nastavlja ranominojski
period. Taj period oblikuje keramika svijetle podloge sa
geometrijskim elementima. EM III, MM IA - pojavljuju se prve velike
graevine U fazi MM IB pojavljuju se prve palae. Od tih palaa nije
ostalo puno ostataka jer su na nju nadograene nove palae. 1.
graevinska faza u starih palaa. Nastaje dvorite i prve graevine
koje tvore krila. 2. graevinska faza na staru palau dozidana su
zapadnom krilu red skladita. I napravljeno je zapadno dvorite koje
na sjeveru zatvara kazalite. Na tu prvu palau nadovezuju se druge
palae. Prva palaa je bila razorena vjerojatno potresom i to pred
kraj MM II. Zapadno dvorite je jo otvoreno pitanje jer su tu naene
tablice sa hijeroglifskim pismom i linearom A. Neki misle da je to
mjesto bilo za administraciju, a drugi misle da je to podruje
sluilo za ceremonijalne svrhe. Vano pitanje je bilo dali je Knosos
glavno naselje u Kreti. Razdoblje novih palaa bilo je LM IA i mlae
palae nastavljaju oblik stare palae. Sredinje dvorite je najvee na
Kreti. Oko tog dvorita niu se graevine koje danas promatramo
kao istono i zapadno krilo. ZAPADNO KRILO - je najvaniji prostor
odnosno soba s prijestoljem. Ona ima predsoblje i kroz to
predsoblje se ulazi u dvoranu sa prijestoljem (Dvorana sa
grifonima-mitoloka bia). Dvorana je bila poploena i koristila se u
minojskom periodu. Ova prostorija nema prozore, a ima i nizak
strop. Iz nje ima dva izlaza. Jedan prema 9 prostorija, a drugi
prema skladitima, pa su znanstvenici zakljuili da se radilo o
jednoj zasebnoj jedinici u sklopu palae. Evans je mislio da je tamo
sjedio kralj, ali mi mislimo da je tamo sjedio sveenik ili
sveenica. Ako idemo prema jugu nailazimo na stepenice i temelje
velikog stuba. Dolazimo do druge vane sobe, ali to je soba koja se
naziva svetitem zmijske boice. Tako se naziva zbog figurica od
fajansa. ene u dugim haljinama otkrivenih grudi, a oko ruku im se
ovija zmija. Te figurice su naene u cistama ukopanim u tlo.
Nekoliko figurica je bilo prelomljeno u 2 djela i to je bilo jako
udno. A. Evans govori da je to lomljenje znailo smrt boice. Svetite
u tom djelu palae se moe rekonstruirati iz jedne freske koja
prikazuje upravo taj hram. Svetita su bila na planini i bila su to
otvorena svetita na kojima su se odravali festivali, ali su se
prakticirali i u kompleksu Knososa. Tada (idui na jug) dolazimo do
prostorija koju je Evans nazvao SVETITE NOSAA PEHARA, a naziv je
dobila po fragmentu zidne freske na kojoj je prikazan mladi koji u
jednoj procesiji koja pristupa hramu nosi u rukama pehar (ritam).
Ta figura je u prirodnoj veliini. Od zapadnog krila odvojena su
hodnikom skladita sa velikim pitosima. Sadraj tih posuda Evansa
nisu zanimala pa mi ne znamo to je bilo u njima. Te prostorije su
gusto poredane, a na njima poiva gornji kat i jedna velika
etvrtasta prostorija duga 14 m (u njoj je naena freska sa prikazom
mladia koji preskae bika) sa prozorima koji gledaju na zapadno
dvorite te brojne druge prostorije. SJEVERNI ULAZ - iz sjevernog
dvorita uli bi u jednu veliku dvoranu trobrodnog karaktera
(sjeverna dvorana sa pilastrima 1700. BC). Ona je jednim hodnikom
bila povezana sa sredinjim dvoritem. U poetku taj hodnik nije bio
natkriven, ali kasnije nad njim je napravljen gornji kat.
SJEVERO-ISTONI DIO KOMPLEKSA - je najvie stradao. Tamo su bile
prostorije za hranu i tamo je naeno puno malih posuda, aa, pehara
te se pretpostavlja da je tamo bila kuhinja. ISTONO KRILO - to je
najvaniji dio kompleksa. Za razliku od zapadnog krila u istonom
krilu bilo su 4 etae. Jedna u razini dvorita, jedna na katu, a 2
ispod razine dvorita. Taj dio je bio najtei za istraivanje jer se
moralo ukopati u tlo. Do danas su sauvane 3 etae, a nedostaje
gornji kat. Taj dio je rezidencijalni dio palae i bio je privatni
dio. Do donjih etaa vodilo je stubite sa 50 stuba i dva odmaralita.
Sa tim stubama dolazilo bi se do druge dvorane: gornja dvorana
dvostrukih sjekira, prava dvorana dvostrukih sjekira. Gornja
dvorana dvostrukih sjekira je velika dvorana i Evans kae da su to
kraljevske odaje. Evansova tvrdnja da je to rezidencionalni dio
izaziva kontraverze, zbog poloaja (u zemlji). Vjeruje se da je ta
prostorija bila religioznog karaktera. Sastoji se od 2 djela,
vanjskog i unutarnjeg. Unutarnji se je dio mogao zatvarati sa 12
dvostrukih vrata i tako bi se ceremonija privatizirala. Kraljiin
megaron - svetite dupina zbog freske dupina, ona je naena u
fragmentima, ali je moda bila na gornjim etaama pa su moda propali
na dno. Taj megaron Evans je prepisao da je to kupatilo jer je u
blizini naena kada. Evans je napravio mnogo pogreaka, ali ni
dananja znanost ne moe znati emu je cijeli taj kompleks sluio.
Ostala je do danas sauvana cesta tzv. kraljevska cesta koja je
najstarija u Europi. Ona se rava u 2 djela, jedan ide do palae, a
drugi do teatra. Takoer u kompleksu je postojao
drenani sustav. U sjevero-istonom djelu se takoer misli ili
smatra da je postojalo svetite. Tamo su naeni uvojci kose od metala
i izgleda da je ta statua bila visoka 3 metra. TEATAR - na
stepenice je moglo stati oko 500 ljudi. Rampa je bila sa stupovima
u obliku trijema. U kraljevskoj palai (mala) naena je posuda sa
kuhanim djejim prstima sa kozjim mesom. U Palajkastru je naena
statua od pola metra. PETI SAT Svi lokaliteti imaju slinu
kronologiju . Prve palae nastaju u MM IB 1950./1920., najkasnije
prije 20. st. i traju do MM IIB kraj 18. i poetak 17. st.pr.Kr.
Prema tome prve palae ive 200. god. Druge palae su obnovljene u MM
IIIA1 traju do LM IB (sredina 15 st.). Palae su konano naputene u
LM IIIB. Knosoka palaa nije eponim lokaliteta, kao Mikena, ali je
Kretska civilizacija dobila ime po kralju Minosu. Od samih poetaka
pa do kraja civilizacije, Knosos je bio glavno sredite. Openita:
Dvorite u osi palaa, postoje osim krila i aneksi. KULURES - jame
iskopane u tlu, obzidane, imaju veliki pilos i stepenice koje vode
sve do dna. Danas ne znamo emu je to sluilo. Kraljev megaron-
gornja dvorana dvostrukih sjekira. Kraljiin megaron - svetite
dupina. Klupe su osim u prijestolnoj dvorani bile i u svetitima.
Najznaajnija mjesta na Kreti su: Zakros, Festos i Malija, no Knosos
je ipak glavno naselje od EM razdoblja, pa do propasti
civilizacije. Na Kreti moemo pratiti hijerarhiju naselja. Mirtos EM
II - Pirgos bio je poetak prve urbanizacije na Kreti, mala naselja
100 osoba sa grobnicama u blizini. Na Kreti je bilo naselja jako
malih i u to doba se ne vidi stvaranje palaa. U kasnijem dobu
dolazi do raslojavanja drutva i bogati zemljopodsjednici grade
velebna zdanja. Grad postaje administracijska, ceremonijalna i
umjetnika centralna uloga. Kanija, grad na zapadnoj obali koji
nakon pada Knososa preuzima centralnu funkciji. FESTOS Blizu june
obale Krete na rubu najvee ravnice na otoku Mesare, sa jedne
strane, a brdima sa druge. U samoj ravnici se nalaze brojni ostaci
naselja i grobnica. Grad-palaa je naslonjen na jedan od najveih
vrhova Krete, a na njegovim obroncima se nalazi pilja Kamars i na
tom mjestu je pronaeno mnogo keramike tzv. Kamares keramika, a
naena je i u Festosu i Knososu to svjedoi da je ta keramika bila
izraena za elitu drutva. To je najfinija roba tj. luksuzna keramika
sa tankim stjenkama i obraivana na lonarskom kolu. Paralelno sa
pojavom palaa pojavljuje se i luksuzna keramika, dok je prije bila
jako gruba keramika. Pojavom palaa i bogatog sloja, stvara se
potranja za luksuzom. Festos je imao svoju luku Kamos, jer je bio
odvojen od mora, u blizini Festosa nalazi se jedan jako vaan objekt
tj. vila Haja Triada. U Festosu se jako dobro razlikuju slojevi
prvih palaa (1950. - 1750.) od doba drugih palaa. Naselja na
Festosu su bila dosta rano 4. tisue god.pr.Kr. i ta su naselja bila
nedaleko od Festosa
uz rijeku Iramopotanos. Prva palaa je podignuta poetkom MM IB.
Halber je talijanski arheolog koji je dokazao 2 faze. Ruenja palae
u periodu od MM IB - LM IB. Stara palaa je bila puno vea od mlaih,
ali i od vee vanosti jer su na velikom prostoru naeni linear A,
peatnjaci itd., a u mlaim palaama toga nije bilo pa znanstvenici
govore da je to zbog pojave palae Aja Trijada. Kada je palaa bila
razorena onda je sagraena mlaa palaa koja je u nekim dijelovima
ukomponirala stare dijelove. Koncepcija mlae palae je slijedila
staru palau koja je bila znaajnija. Mlada palaa ima sredinje
dvorite (jugo-zapadni dio je uniten zbog atmosferskih prilika i
odrona). Osim glavnog dvorita (sredinjeg) palaa je imala zapadno
dvorite koje se dijelilo na 3 djela: gornje ili sjeverno, srednje i
donje ili zapadno. Ulaz je bio sa sjevera i zapada. U palau se
ulazilo preko sjevernog ili gornjeg dvorita i sputalo se u
teatralni dio, zatim bi iz donjeg ili zapadnog dvorita iz kojeg bi
preko monumentalnog stepenita uli u prostor palae sa monumentalnim
vratima, da bi ponovo proli kroz jedno predvorje. Cijeli ovaj
kompleks se naziva PROPILEJI. Doli bi do zida i jednog malog otvora
kroz koji bi proli i spustili se stepenicama do sredinjeg dvorita.
Na zapadnoj strani su se nalazila spremita sa nizom pitosa i bilo
je drukije postavljeno u odnosu na Knosos. Sredinje dvorite
(50-55x25m) je drugo po veliini na Kreti. Oko njega se nie mnogi
niz prostorija. Sjeverno-istoni dio je bio radioniki, zanatski. Vei
dio zapadnog krila je imao istu funkciju kao i u Knososu. Istono od
skladita, pa prema jugu se nalazilo nekoliko prostorija koje su
sluile u ceremonijalne svrhe jer su naene iste one klupe kao u
Knososu. Tu se takoer nalazi kripta sa pilastrima. To je jedna
ukupna prostorija sa pilastrima. Danas se ne zna emu je sluila, a
misli se da je sluila za bogosluje. Tamo se nalaze i dvije
prostorije sa bazenom za proiavanje. Ulogu tog bazena Evans je
objasnio kao kupatilo, drugi govore da su to bila mjesta gdje su se
vjernici ispirali od grijeha. Ulazili su u te bazene poploane finim
ploama u obliku slova L (bazen ne ploe) i polijevali se vodom, ne
uranjali jer bazen nema odvodnog sustava. Trea tvrdnja kae da je
voda sluila kao zrcalnik (ogledalo) U sjevernom dijelu je
rezidencijalni dio. Na sjevernoj strani je kraljev megaron, a na
junoj kraljiin. Kraljev megaron se sastojao od vanjskog i
unutarnjeg djela, a kraljiin je bio u 3 dijela. U mnogim dijelovima
Knosos i Festos su slini (dvorite). Juno od Festosa su ostaci grada
i u okolici, ali sve to treba jo istraiti . U Festosu je naen uveni
disk iz Festosa sa linearom A. MALIJA Trea palaa po veliini i trea
po vanosti na Kreti. Istraivanje je prvi proveo grk Josef
Hazidakis, a kasnije francuski tim. Manja je od Festosa. Prva
naselja se javljaju u EM II, poveavaju se u EM III, a u MM IB
stvara se palaa. (1950. pr.Kr.) nakon potresa se obnavlja u MM IIB,
a u LM IB je naputena. Starija palaa nam nije poznata jer je nova
sjela na temelje stare. I palaa u Maliji ima identine dijelove sa
Knososom , sredinje dvorite, zapadno dvorite, skladita, ali izgleda
deformirano u odnosu na ostale palae zbog toga to je zapadno krilo
ogromno (pretpostavka 3. etae), a istono malo. Takoer ima 2 aneksa.
Sredinje dvorite postavljeno kao i u Knososu, ali ovo ima
oltar-rtvenik.
Glavni ulazi su iz sjevera, juga i jugo-istoka. Na zapadnoj
strani su bili ceremonijalni dijelovi, a na istoku su se nalazila
skladita sa pitosima na klupama i kanalima sa rupama. Taj dio palae
je natkrit. Na mjestu na kojem se nalazi predstolna dvorana u
Knososu u Maliji je otvoreni dio LOA do koga dolazimo preko 4
stepenice. Na tom su se prostoru odravale neke ceremonije koje su
se mogle gledati iz sredinjeg dvorita. Iza loe je trezor, uz njega
su druge odaje sa klupama iz kojih se ulazilo u hodnik sa
skladitem. Juno od svetita preko stubita nalazi se takozvana GLAVNA
DVORANA koja je bila poploena i bila je nasuprot oltaru. Sluila je
vjerojatno za ceremonijalne svrhe. Iza dvorane je kripta. Juno od
skladita su KULURESI sa pilastrima u sredini. U predvorju junog
ulaza se nalazi rtvenik KERNOS, masivna kamena ploa ima udubljene
rubove i rupe. Takve ploe su naene i u Tripitu i Mistosu. Sjeverno
od dvorita je hipostilna dvorana kojoj ne znamo namjenu. Juno krilo
je bilo namjenjeno zanatlijama. Na sjeveru palae je procesiski put.
Rezidencijalni dio se nalazi na sjevero-zapadnom dijelu palae, ali
moda se nalazi i na katu. U jednoj kripti je naen znak labrisa, pa
znamo da je bik za neki kult. ZAKROS Je smjeten na istonoj obali
Krete. Taj lokalitet je oznaavao vezu Krete sa istokom tj. bio je
vaan luki grad jer je bronano doba obiljeeno trgovinama. Zakros se
nalazi juno od Palajkastra. Nalazi se na mjestu koji je dobro
zatien od sjevernih vjetrova. On je po gabaritu na 4. mjestu. Ovaj
tipini minojski lokalitet u poetku je istraivao grki arheolog
Nikolaj Platon. Ovo istraivanje je najvaniji poslije II. svjetskog
rata jer su druge palae davno istraene. Kronologija je ista s
ostalima. Razorena je u LM IB (1450., 1400.). I na mjestu palae
ivot se nije obnovio. Ona je unitena u jednom mahu pa je ostalo
mnogo predmeta. U osi palae je dvorite (30x12 m). U sjevernoj
polovici dvorita je rtvenik. Palaa ima 2 krila zapadno i istono. U
zapadnom krilu se nalazi takozvana dvorana ceremonija, a u
sjevero-zapadnom su skladita. U dvorani ceremonija pronaene su
freske, figure, ali se danas nezna dali je taj materijal pao sa
viih katova. Tamo su naena 2 ritona (religiozne posude), jedan u
obliku glave lika, a drugi u obliku svetita. Iza dvorane se nalaze
niz prostorija. U smjeru juga je jo jedna dvorana, dvorana banketa
kojoj mi danas ne znamo namjenu. U istonom krilu je rezidencijalni
dio sa kraljevim (sjever) i kraljiinim (jug) megaronom. Istono od
rezidencijalnog djela je prostorija bez krova sa krunom
konstrukcijom koja je bila cisterna ili ribnjak. U junom krilu su
se vjerojatno nalazile radionice, jer je u jednoj prostoriji naeno
puno fajansa (ispolirana glina), a u drugoj bjelokosti. Danas je
naeno 20 kua sa ak 30 prostorija i nezna se dali su to aneksi
palae. U jednoj kui je naeno 500 komada keramike sa peatima to
govori o uvozu. Mi moemo usporediti Knosos sa Trojom. Naime kada je
H. Schliemann naao Troju, mislio je da je naao grad, a naao je samo
akropolu, tako smo i mi danas pronali Knosos, ali to je samo srce
jednog naselja. ESTI SAT Minojska grobna arhitektura (NAJEE ISPITNO
PITANJE) To je fenomen minojske civilizacije koji je danas dosta
prouen. Tolosi su krune grobnice (bolje
rei krune grobnice u ovom konteksu). Mi zapravo imamo jako malo
primjera da su bile nadsvoene, 50 krunih grobnica se nalazi u
srednjem i junom djelu Krete tj. na podruju gdje se nalaze Festos i
Hagija Trijada. Taj dio je najplodnije podruje Krete. Krune
grobnice se nalaze u srednjem djelu otoka oko Knososa i Malije, te
na obali junog djela Krete u blizini Tripit-ija, FURMA KORIFI, a na
zapadnoj obali ih nema. Grobnice u obliku kue, to su grobnice koje
pokazuju neka obiljeja kue. One se javljaju na sjeveru i jugu obale
Krete. Grobovi usjeeni u stijenu nalaze se u neposrednoj okolici
Knososa i Malije, na uskom podruju. Osim ova tri oblika postoji jo
niz drugih oblika gradova, grobnica. Postoji jako puno lokaliteta,
ali takoer postoji i problem jer je ovaj segment minojske
civilizacije manje prouen u odnosu na komplekse (palae). Postoje
jako puno lokaliteta: nekropola (grad mrtvih) i cemeteri (groblje),
ali mali broj njih je adekvatno obraeno. Publicirana su prethodna
izvjea ili saeci, pa se ne mogu apsorbirati svi podaci i sastaviti
zakljuak. U posljednje vrijeme taj problem se poinje rjeavati i to
na prva 2 tipa grobnica, ali je problem to to su malo groblja
objavljena tj. nisu iskazani svi ukopi i artefakti. Uz sve to
postoji i problem nedovoljne istraenosti jer su najbolje istraeni
okolii oko palaa, a zapadna polovica uope nije istraena. Vaan
lokalitet na zapadu je NEARUMATA. Ostaci ovih grobova se pojavljuju
na mjestima koja pokazuju kontinuitet uporabe od faze EM II, pa do
LM IB. Primjer takvih kontinuiteta ima jako puno. Jedan primjer
takvog ukopa od 1. milenija je nekropola ARHANES koja se nalazi
junije od Knososa. Tamo su naena dva tipa grobnica, krunog i u
obliku kue. Njihov se razvoj moe pratiti od EM II (2500) pa do
1350. Ova nekropola se sastoji od nekoliko struktura, glavninu ini
5 krunih grobnica i njima pridodane grobnice tipa kue, a takoer se
pojavljuju i drugi tipovi ukopa. Takve se nekropole nalaze u
SFUNGARIAS-u i PAHIJAMOS-u kod Gurnije na sjevernoj Kreti. To su 2
uvena groblja iji poeci seu u EM period i bili su u upotrebi sve do
drugih palaa. GROBNICA - vie ukopa (nekoliko, desetak, stotinjak)
GROBOVI - jedan ukop Oko Malije je otkriveno nekoliko groblja koja
pripadaju dobu prije palaa i dobu prvih palaa. Na istoku otoka
Krete je nekoliko u okolici palae Zakros od starijeg minojskog
perioda. Na grkom kopnu su bila turbolentna vremena koja su
uzrokovala prestanak upotrebe groblja, ali na Kreti nisu bila takva
razdoblja pa je na Kreti bilo 1000 god. mira to znai jedno zdravo i
sigurno drutvo. Nama su nekropole, bilo da se radi o Grkoj ili
Rimu, dale jedno obilje nalaza, natpisa sa imenima pokopanih ljudi,
staklenih posuda Za promatranje svake civilizacije vano je
poznavati njihove nekropole, a ne zdanja. Veina pronaenih nalaza
upravo dolazi iz nekropola odnosno cementeria (bodei, posude,
nakit) i zbog toga je jako vano iskopavati grobove i istraivati ih.
Krune grobnice se pojavljuju i prije palaa i javljaju se izolirano
ili u grupi od 2 maksimalno 3. Osim izoliranih postoje i groblja
gdje su grobnici bili nukleusi (groblje u Arhanes) i one su bile
najstarije, a oko njih su se javljali drugi tipovi grobnica.
Kronoloki gledano mi imamo 2 prijelaza : iz starijeg u srednji
period iz srednjeg u mlai period (nakon poetka kasno minojskog
perioda ) U razdoblju prvih palaa prekida se praksa pojedinanog
ukopa, a u drugom periodu prestaje se sa praksom gradnje krunih
grobnica i grobnica u obliku kue, a grade se grobnice usjeene u
stijenu. U najstarijem razdoblju (dobu prije palaa) bila je u
uporabi tradicija iz doba neolita pa su ukopani u jame, pilje,
peine, pripeke i krape. Postoje brojni nalazi cista => kameni
sanduci napravljeni od kamenih ploa (4 ploe), a mrtvac je poloen u
zgrku na boku. To je bio nain
ukopa za starije, a bilo je i puno ukopa djece. Ti grobovi su
nasljee iz neolita i to su bili pojedinani ukopi, osim u sluaju
pilja. Ovaj podatak o ukopima je vaan jer je za minojsku
civilizaciju bitan vei broj ukopa, ali i tu su prakticirani
pojedinani ukopi od EM III pa tijekom MM (Sfungares i Pahiamos) i
na tim mjestima naeni ukopi u pitosima (ukraeni apliciranjem
geometrijskih i naturalnim elemenata) i larnaksima. LARNAKSI su
keramiki RECEPIENTI sa poklopcem (mjesto na kome su odlagani ostaci
pokojnika). U larnakse su mogli polagati i nekoliko pokojnika, ali
dok se jedan raspadne. Ima larnaksa u obliku kade, a u unutranjosti
su motivi dupina. Krune grobnice se objanjavaju kao posebno
motivirani oblici. injenica je da su te grobnice bile grupne, pita
se tko su bile te grupe koje su pokopane tamo. Te grupe su moda
bili lanovi klana tj. obitelji, ali moda i ljudi koji nisu bili u
krvnom srodstvu, ali su bili nekako povezani. U grobnicama tipa kue
su se pokopali i mukarci i ene, ali nema dijelova male djece. Moda
zbog toga to su se ti grobovi meli i istili pa su pokojnike strpali
u jedan kut. Znanstvenici su na osnovi broja kostura i broja posuda
koje su se nalazile u velikom broju pokuali zakljuiti o broju
osoba. Gradnja jedne takvih (krunih) grobnica bila je veliki zalog
za jednu obitelj, pa su znanstvenici zakljuili da su grobnice
gradili brojni ljudi odnosno vie obitelji koje su se zajedno
pokopavale ili je jedna obitelj pomagala jedna drugoj, a onda bi
svi zajedno gradili ostalima. Drugi problem je kako su te grobnice
nastale. Na to pitanje je teko dati odgovor. Mi danas znamo da su
te grobnice upotrebljavane u EM razdoblju, ali se ne zna kako su
one nastale. Odgovor na to pitanje daju nam strukture koje moemo
dovesti u vezu s krunim grobnicama. Te se strukture nalaze u Nea
Rumati, u Krasi (S-J Kreti) i Hagia Fotija (groblja).
Najkontraverzije pitanje je odakle su te grobnice. To je pitanje
vano zbog toga to je tolos najvanija ostavtina mikenske
civilizacije i zbog toga je vano znati odakle dolaze grobnice. Mali
grob iz EM I je konstruiran od neobraenih kamena izvaenih iz rijeke
i postavljenih u obliku koji podsjea na tolos. Ima ulaz, predsvoen
je i ima ostatke jednog mrtvaca. U Hagija (Aja se ita) Fotiju je
veliko groblje u kome su naeni velik broj grobova usjeenih u
stijenu, oni imaju dvoranu (etverougaonog oblika = imaju
predsoblje, dromosi te grobnice idu paralelno sa krunim
grobnicama). Krune grobnice su nastale kao rezultat lokalnog
razvoja i na temelju iskustva sve se vie i vie usavrava. PLATANOS
kod Festosa. Nijedna grobnica nije sauvana pa mi ne znamo dali su
one imale svod. Graene su od velikih kamenih blokova u temeljima ti
su se blokovi prema vrhu stanjivali. One su imale ulaz na istonoj
strani, ali velik broj ima anekse, tj. prostorije koje stvaraju
predsoblja. Ona su sluila za neke svrhe koje mi ne znamo, ali mi ih
dovodimo u vezu sa ceremonijama. Pokojnika su sahranili u krunu
odaju, a aneksi su sluili u sekundarnoj fazi (ima ostataka
keramike). KAMILARI kod Hagija Trijade je vaan nalaz zbog keramike
koja je pronaena ispred krune grobnice. Tamo je naeno oko 780
komada keramike, a tu su naeni i prsteni peatnjaci. Promjeri
grobnica bili su od 4,5,6 pa do 7 m, a najvea je 7, 65m.
Znanstvenici sumnjaju da se tako velik promjer mogao nadsvoditi, pa
su se danas znanstvenici usuglasili da su grobnice imale kamene
temelje, a krov od drveta, iblja, ali to ne znai da su te grobnice
bile nenadsvoene.
APESOKARI - tamo je bila rijetko komplicirana arhiktektura.
Grobnice su bile na litici, a pokojnik je bio polagan kao i u cistu
s glavom prema istoku i okruen prilazima. Neobraeno kamenje je
nalaeno u prirodi, a ulaz je bio trodjelan i u poetku je bio visine
1 m, a kasnije se proporcionalno s vremenom poveava do ljudske
veliine. Krune grobnice prednjae u svemu. Sve grobnice pokazuju
razliku po veliini, kvaliteti i kvantiteti grobnih podloga i prema
njima odreujemo status. Krune grobnice su koristili neto bogatiji
ljudi, npr. bodei su pronaeni u krunim grobnicama u velikom broju,
a jako malo u drugim tipovima. Ista stvar je i sa zlatnim
izraevinama. Upravo su krune grobnice bile najizdaniji izvor
minojskih predmeta. U proirenjima (aneksima) su se odvijale
ceremonije i tamo su bile rtvovanje ljevanica te se tamo
prakticiralo i ritualno jedenje i pijenje, a onda je to posue
razbijeno ili sahranjivano s pokojnikom. U Kamilariju su naena 3
modela koji prikazuju obiaje koji se prakticiralo pri
sahranjivanju. Jedna prikazuje scenu plesa koji je prikazan na
larnaksu, druga prikazuje jedan obred rtve ljevanice. Te grobnice
bile su viestruko koritene. Ukopi u pitosima, larmaksima, jamama i
cistama bili su individualni, u kunom tipu je bilo 10, a u krunom
grobnicama od 10 do nekoliko 100. Nakon sahrane ekali su da mrtvac
istrune, a onda bi lubanju i kosti stavljali u kosturnicu, istili
bi grobnicu i palili vatru. MOHROS na sjeveru Krete od EM do CM ta
nekropola sastoji od jednostavnih grobnica dosta velikih gabarita.
Na drugom djelu su naeni vei objekti sa ogromnim prilazima. Takve
grobnice sastoje se od nekoliko ukopa, a manje su imale 10 ukopa -
imovinsko raslojavanje. Hramski grob je u blizini Knososa. Neki kau
da je to bilo svetite, a drugi da je to grob iz LM IA, IB. Ona je
zamiljena u obliku kue. Ta je grobnica na 2 etae. Glavna dvorana je
usjeena u brdo sa drugim odojama. U njezinoj kripti su naeni
skeleti pa se misli da je tamo pokopan netko iz Knososa, moda je to
kraljevski grob, Grobnice usjeene u stijenu su ARMINI, kod ovih
grobnica aneks je otvoren odnosno usjeen u obliku terase, a
sahranjivani su u komore pa je naeno oko 500 skeleta. To je
razdoblje mlaeg minojskog perioda, ali to ne znai da se nisu
gradile grobnice tipa kue, ali ne u takvom broju. SEDMI SAT
Minojska religija Minojska religija nam je u veoj mjeri nepoznata,
a uzrok ove nepoznanosti je nedostatak pisanih izvora, iako postoje
tablice lineara A one nam ovdje ne koriste jer ih ne moemo
deifrirati, a i tekst je vezan veinom za ekonomiju. U tome se
minojska religija razlikuje od ostalih civilizacija bronanog doba.
Taj problem znanstvenici pokuavaju rijeiti uz pomo istraivanja
lokaliteta, odnosno mjesta gdje su se odravale ceremonije. Isto
tako prouavaju prikaze na freskama, sarkofazima na kojima su
prikazani odreeni dogaaji. Trei izvor podataka je kultni namjetaj
odnosno instalacije na kojima su se vrili obredi, a to su rtvenici,
oltari, simboli labrisa, vrevi za rtve ljevanice. Izvor su i
razliita vjerovanja koja su se ouvala do arhajskog doba.
Upravo zbog nedostatka spoznaja o religiji, danas se pojavljuje
itav niz radova na temu minojske religije. Ti radovi i teorije
ponekad se i ne poklapaju ni u jednom obliku, odnosno
suprotstavljaju se. Jedan primjer minojske religije je politeistika
vjera sa vrhovnim enskim boanstvom (velika majka), a druga da je
bila dualno monoteistika gdje su bila 2 boanstva, ena i mukarac
koji je simbolizirao raanje i umiranje vegetacije, neke teorije
govore o politeistikom karakteru, a neki trae vie mukih likova.
Upravo zbog ovakvih teorija javljaju se jo i vie interpretacija.
Iako imamo dojam neshvaanja postoje neke utemeljene injenice koje
nam mogu biti polazna toka. Minojska religija bila politeistika s
matrijahalnim karakterom (glavna su enska boanstva). Uzrok
postojanja matrijahata moemo pronai u povijesti jer do faze
formiranja naselja, glavnu ulogu je imala ena tj. sve do neolitika.
Na Kreti nije dolo do zamjene ena sa mukarcima sve do dolaska
Mikenjana u LM I. Odgonetnuti pravi karakter enskih boanstava je
danas problem, jer se ta boanstva pojavljuju u razliitim scenama i
gotovo je nemogue napraviti distancu meu boginjama zbog toga to
Kreani nisu marili do distingcije pa je teko prepoznati boanstvo od
boanstva, ali i ljude od boanstva. Danas postoje 3 prikaza odnosno
zamisli da se radi o boanstvima: GOSPODARICA ZVIJER GOSPODARICA
VEGETACIJE ZMIJSKA BOICA GOSPODARICA ZVIJERI- je boanstvo koje
spada u kategoriju boanstva prirode i koje se protee do Rima i
Grke. Jedan njezin prikaz imamo na zlatnom prstenu peatnjaku gdje
je prikazana stilizirana planina i na njenom vrhu boica, na desnoj
i lijevoj strani stoje lavovi, na desnoj strani je lik mukarca, a
na drugoj strani svetite (konsekracijskim rogovi => bik ili
polumjesec). Odavde vidimo da je ona bila gospodarica planine i
zvijeri, a njoj bi odgovarala boica Artemida. esto se prikazuje sa
kopljem GOSPODARICA VEGETACIJE - se najee prikazuje na umjetnikim
predmetima i ona je boica proljea. Njen lik je jako teko
razlikovati od gospodarice zvijeri. Na jednom prikazu ona se nalazi
u sjedeem poloaju ispod stabla, a njoj prilaze enske figure sa
istom haljinom i razgolienim grudima i prinose joj rtvu. U sredini
ove scene je labris. ZMIJSKA BOICA - ove statue su napravljene od
gline, fajansa, a naziv zmijska potjee iz prikaza zmija koje su
omotane oko struka tih figurica ili oko ruku ili ih dre u rukama.
Ova boica se usporeuje sa Askletom, bogom zdravlja ali i podzemlja,
u to doba zmija je bila dobar duh kue, pa je moda imala utjecaj na
ive lanove obitelji. Ove figurice su prisutne u Knososu i na
planinskim svetitima. Mi ova boanstva karakteriziramo po vanjskom
izgledu, ali njihovu ulogu (snagu) ne moemo pretpostaviti. SVETITA
Koristimo ovaj naziv svetite zbog toga to je postojao samo jedan
hramski kompleks (Amenospilija). Svetita na Kreti je jako puno i
ona se razlikuju po poloajima i karakteru. Mi svetita po poloaju
moemo razvrstati u 3 grupe: pilje
svetita na vrhovima planina svetita unutar grada, kua Njihova
prostorna rasporeenost: Svetita na vrhovima planina se nalaze na
istoku otoka Svetita u piljama su rasporeena u srednjom dijelu
Svetita i drugi objekti su rasporeeni u gradovima, cemeterijama...
1.SVETITA U PILJAMA - pilje su u neolitiku koritene kao nastambe,
pred kraj neolitika su koritene za pokope i to je trajalo sve do MM
perioda, a paralelno sa palaama pojavljuju se i svetita u piljama.
Poznate su pilje Kamares, Eilethija. U tim peinama je naeno jako
puno ulomaka keramike koja je izraena u lonarskom kolu, a takoer se
pojavljuje i u palaama, pa se to objanjava da je ove prostore
koristila elita, ali postoji jedna prepreka jer su sve pilje
udaljene od gradova-palaa. U nekim piljama je pronaeno kamenje koje
je sluilo kao oltar. Ova svetita karakterizira velika koliina
pepela i kostiju (jelena, koze, ovce, goveda) - krvne rtve. Tu su
ubijali ivotinje, skupljali te posveivali krv. 2.SVETITA NA
VRHOVIMA PLANINA- su poloena tako da se s tog mjesta vidi u svim
pravcima, pretendiralo se da to bude na stjenovitoj osnovi zbog
gradnje terasa, rtvenika i da se u podnoju moe skupiti dosta ljudi,
ali tu su se obredi odvijali nekoliko puta godinje. Zbog tekog
pristupa takvim mjestima tu dolazi do izostanka krvne rtve, ali se
pojavljuju figurice ivotinja od terakote i dijelovi ljudskog tijela
koji su sluili kao zavjetni dar. Pretpostavlja se da su nekoliko
puta godinje paljene vatre i u te vatre su onda bacali te predmete.
Najpoznatija svetita ovog tipa su Juktas (nastao na pukotini ),
Pecofi. Instalacije u svetitima su bile: terase, pristupne rampe i
oltari, ali najvei broj nalaza naen je dalje od svetita. Figurice
terakote odnosno prikaza dijelova tijela ljudi, neki znastvenici
objanjavaju molbom boanstvima za ozdravljenje pojedinog dijela
tijela, a drugi znanstvenici govore da te figure sagledamo u
kontekstu cijele figure i tada bi to simboliziralo ljudsku rtvu.
Svetita na vrhovima planina su bila pod utjecajem palaa, ali su
bila javnog karaktera. Ona se pojavljuju krajem MM perioda i
poetkom kasnog razdoblja se gase, a u Juktasu traje do LM III
perioda. U podnoju Juktasa su pronaeni ostaci graevine koja je
jedina na otoku. U Amenospiliju su naeni ostaci hrama, koji odstupa
od kretskog tipa gradnje svetita. On se sastoji od portika,
predsoblja i tri odaje (jedne glavne i 2 uz nju). U ruevinama tog
hrama (koji traje od MM do 17. st.) naeni su ostatci 4 skeleta.
Jedan je naen u predsoblju, a bio je ubijen pri izlasku iz hrama. U
srednjoj prostoriji je naeno puno fragmenata posuda, i na tom
mjestu su naena stopala od terakotne statue (drvena konstrukcija
obloena glinom i pokrivena odjeom ). U junoj prostoriji je naeno
puno ulomaka posuda => beskrvne rtve, plodovi zemlje, a u
sjevernoj su otkrivena 3 skeleta (mukarac, ena i dijete).
Najvjerojatnije je da se hram sruio u potresu tijekom obreda
rtvovanja upravo djeteta, i moda je on bio ponuda bogovima protiv
potresa. 3. SVETITA UNUTAR GRADOVA - to je gradsko svetite, a
dijeli se prema drutvenom karakteru i prema obredima koji se tamo
vre. Mi ovo svetite moemo podijeliti u mala svetita (predsoblja,
klupe, rtvene posude), svetita u kriptama o kojima malo znamo i
trei oblik je oblik bazena. Malo svetite nalazi se u prostoru u
koji je Evans u Knososu nazvao prijestolna dvorana, a najljepe je u
svetitu dvostruke sjekire. Glavna prostorija se sastoji od rtvenika
i drugih klupa (sa konsekracijskim rogovima, a izmeu njih su figure
i jedna muka figura sa pticom).
U Gurniji ima svetite koje je izdvojeno od vile. Mala palaa u
Knososu je fascinantna. U podrumu je otkriveno oko 300 komada
kostiju djejih prstiju od 8-10 djece u dobi od 10-12 godina, a na
tim kostima su primjeeni tragovi rezanja kanibalizam. Danas je
utvreno da se radi o oko 4-5 djeaka koji su bili u dobroj formi, a
ubijeni su u dobi od 10 godina. U jednom pitosu su naeni djeji noni
prsti kuhani sa kozetinom i koljkama, tu vidimo vezivanje uz mit o
Minotauru. OBREDI Obredi su se sastojali od rtvovanja ivotinja,
ponekad ljudi, terakotnih figurica (ivotinja i dijelova ljudi) rtvi
ljevanici i obredi Epifanije - bogojavljanje. Prikazi obreda
prikazani su na sakrofagu iz 14. st. (LM III) iz Hagije Trijade. U
tom sarkofagu je moda bio pokopan vladar H. Trijade (mikenjanin)
vanost rtvovanja pokazuje velik broj kostiju, a u tim inovima
koristio se labris pa je on postupno postao ceremonijalni predmet.
Postoje i minijaturi labrisa. Za labris se vee povezanost sa
boanstvom, pa je on uvijek u prisustvu boanstva. Sarkofag iz H.
Triade je etvrtast od kojega je jedna glavna strana, ostale 3
sporedne. Na glavnoj strani prikazane su 2 scene. Jedna prikazuje
jednu bistu, vjerojatno spomenik i povorku od 3 mukarca koji
pristupaju grobu, oni nose darove, a jedan nosi model broda. Druga
scena prikazuje jednog mukarca i 2 figure enskih osoba, dva stupa
sa kapitelima u obliku labrisa i dvjema pticama na njima, iza toga
je rtvenik s posudom, jedna enska osoba lijeva rtvu ljevanicu
(izlijeva vino u krater - posuda) dok druga stoji, a mukarac svira
liru. Ove 2 scene prikazuju rtvovanje bogovima i pokojnicima. Na
drugoj strani je friz. Na njemu je prikazan na desnoj strani jedan
hram sa konsekracijskim rogovima, a u pozadini hrama se vidi
stablo, ispod je stup sa labrisom, a na vrhu labrisa se nalazi
ptica. Ispod stupa je rtvenik s posudom i prikazuje ensku osobu
koja sputa ruku, pa se misli da se moli bogu podzemlja, iza te
osobe na stolu se nalazi privezani bik koji eka rtvovanje i 2 koze
ispod stola. U pozadini vidimo sviraa flaute ili frule. U ovoj
sceni vidimo dominantnu ulogu ena. Na bonim stranama su prikazana 2
oprena crtea, jedan ine grifoni sa pticama i kolima i predstavlja
boanstva, a na drugoj strani su obini konji i ljudi u kolima.
-Epifanija - ovaj obred se pojavljuje na dosta mjesta (freske,
peatnjaci). I imamo prikaz na jednom peatnjaku gdje su prikazane 3
enske osobe i boanstva. -Invokacija - obred prizivanja boanstva.
-Libacija - obred rtvovanja rtve ljevanice OSMI SAT PREGLEDAVANJE
SLIKA: - 1898. - Kreta se oslobodila od Turaka - John Evans je bio
otac Artura Evansa i omoguio je sinu kolovanje, ali bio je pod
njegovim velikim utjecajem - Jozef Hazidakis je prvi poeo sa
istraivanjem grobnica - Debljina zidova u zapadnom krilu nam govori
da su na tom podruju bile 2 ili 3 etae - Barbotinski ukrasi na
pitosu - Vana odlika nekadanje i dananje Krete - krovovi na jednu
vodu - Zapadno dvorite je spojnica palae i grada, a iz perspektive
palae zapadno. Ono je bilo vano
jer su kroz zapadno dvorite ile procesije. - U jednoj ostavi
svetita zmijske boice se nalaze ukopane ciste i u njima figurice
boica - Sva svetita su u 3 etae jedno nie mjesto, zatim rtvenik, a
povie njega klupa na kojoj su stajale figurice i konsekracijski
rogovi - Zmijska boica je zatitnica kue, kunog ognjita i ukuana -
Ptice simboliziraju boanstvo, kada su uz osobu onda je ta osoba
boanstvo - Polithira - prostorija sa vie otvora odnosno kraljev
megaron - Kvadrantne plinte - mjesto za stup - Kulures - rupe
ogromnih promjera obzidane kamenom tesancem i u sredini imaju pitos
- Zapadno skladite za vino i ulje - Konini riton - promjer se suava
prema dolje (V); riton - ceremonijalna posuda - Na sjevernom dijelu
palae Knososa je odaja bika - ''princ sa ljiljanima'' - izvedeno u
obliku reljefa - Karavanseraj - mjesto gdje su se odmarali putnici
(izvan palae u Knososu) - Palau u Festosu su istraivali Talijani -
Festos je vaan zbog velike prisutnosti Kamares posuda koje se
javljaju od MM IB i traju sve do doba 2 palaa. Palaa u Festosu
imala je trijem. - rtvenik koji se nalazi na junom ulazu u Maliji -
U Arhanesu (nekropoli) su naena 2 prikaza kua - Galatas - otkrivena
je 90-tih godina 20. st., ovaj lokalitet se istrauje i misli se da
je to peta palaa. U toj palai je naena kripta sa slojem pepela. -
Kod Festosa je planina Ida - Heriet Bojd je istraivala Kavus iz LM
perioda - U EM - fortifikacija je na obali - LM III A1 -
stanovnitvo se seli u unutranjost i na planine - Na dnu jednog
zaljeva (ne pod morem) je Gurnija. To je jedini grad koji je dobro
istraen. Njega je istraivao ameriki tim. - Sfungares- najznaajniji
nalaz na pitosima - Zakros se nalazi na zapadnom dijelu poluotoka.
Kale ili kaliks- posuda od gorskog kristala sa staklenom pastom i
zlata. - Pseira - smjetena u zaljevu - Najznaajnija figurica je iz
Palajkastra visoka 50 cm - PIKSIDE - kutijice za nakit - Hram u
Amenospiliji - Armuni - grobnice usjeene u stjenu - Aja Trijada
koveg od kamena obukan i oslikan - sarkofag - Krater - posuda za
rtve ljevanice - AMNISOS - naselje na sjeveru uz more, ostaci jedne
vile koju je istraivao Spiridon Marinatos i tamo je zamijetio tanki
sloj pepela - Kanija - mjesto na zapadu - Kamos - luka Festosa -
Mohlos - groblje sa grobnicama u stijeni, ali i najljepi primjer sa
grobnicama u obliku kue i tu se pojavljuju karakteristine minojske
kue. Vrata, prozori, a u nekima je puno zlata, ali to samo kod
bogatih. DEVETI SAT
Fresko slikarstvo Ono je medij umjetnosti koje je vezano za
graditeljstvo. Murali ili freske - monumentalno slikarstvo. U prvim
fazama imamo fragmente urezivanja, ali dalje se razvija fresko
slikarstvo i slikarstvo na keramici. Najznaajniji lokalitet je
Akrotiri ili Akroteri na Santoriniju (Teri). Ovaj lokalitet na Teri
je najbolje ouvan lokalitet, a uven je po ostacima kua i freskog
slikarstva. Ovaj lokalitet moemo nazvati Pompejem egejskog mora.
Kontinuitet fresko slikarstva moemo pratiti na Kreti. U palai u
Knososu su naeni tragovi najstarijih fresaka sa crnom ili crvenom
bojom na buci. Takav nain bio je karakteristian za EM period sve do
pojave prvih palaa. U doba prvih palaa dolazi do napretka u tehnici
oslikavanja zidova. Tu se primjenjuje iri spektar boja osim crvene
i crne koriste se bijela, uta, siva, plava, a to se tie ornamenata
pojavljuje se geometrijska, odnosno ?? dekoracija. Figuralni
elementi se pojavljuju u MM IIIB - LM IA. Najljepi ostaci potjeu iz
Festosa, Malije, ali ne toliko koliko iz Knososa. Tih fragmenata u
Knososu iz samog perioda nema puno jer su nakon ruenja, zidovi
ponovo graeni i bukani. Podrijetlo tog slikarstva se vee uz
nekoliko teorija, ali 2 imaju najvei utjecaj. Prema jednoj je
slikarstvo dolo iz Egipta, a druga naglaava da je fresko slikarstvo
proizvod Krete. Da bi se ova dilema rijeila potrebno je znati neto
o etikim svojstvima Kreana, a mi to do danas ne znamo. Danas se
gleda na fresko slikarstvo kao na lokalni razvoj jer su murali
naeni u kasnom neolitiku. Najljepi ostaci iz doba drugih palaa su
iz Knososa i Akroterija. Fragmenata u Knososu ima toliko da se
misli da je to mjesto iz kojeg kree fresko slikarstvo u Europi.
Minojski su slikari oslikavali zidove podove i tavanice (strop).
Kada je rije o freskama sa figurama ljudi te figurice su visoke od
10 cm do pune veliine (najzanimljivija freska sa prikazom
minijatura ljudi koji pristupaju hramu). Postoje dva naina
oslikavanja fresaka: na ravnoj podlozi i na reljefu u buci.
Uobiajeni postupak bio je da se zidna zona podjeli na tri dijela,
friza gdje bi sredinji bio najznaajniji i tamo bi se nalazile
freske pejzaa, ptica, ivotinja ili neke scene sa ljudskim figurama
koje su bile ritualne, pojavljuju se boanstva (prepoznajemo po
dranju), kraljeva, mitokih bia (demona - pratioca boanstva). Kod
freska koje su u srednjem frizu ispunjavali figurama ljudi, donji i
gornji slojevi su prikazivali geometrijske elemente ili iarani
kamen, drvo PR: gornja zona (friz) na kojoj su prikazani stupovi sa
konsekracijskim rogovima i rozeta. PR rekonstrukcija fragmenta
stropa sa reljefima. PR: freska sa grifonima ne znamo kako je
uistinu izgledala. U palaama moemo prepoznati 2 sloja, odnosno
stratuma fresaka iz 15./16. st. (to slikarstvo pripada tipino
minojskom krugu, a pojavljuje se na Kreti i Kikladima ) i 2 sloj
koji je po koncepciji vidljiv utjecaj Mikene. Tu sada imamo pitanje
tko je na koga utjecao. Sigurno je da su Mikenjani osvojili i
unitili palae, a umjetnici su vjerojatno otili na kopno. Jedan od
primjera koji predstavlja ljude u punoj visini je freska na stubitu
koja prikazuje ceremoniju. Neke odlike freski: figura u profilu, sa
uskim strukom, ene sa haljinama, mukarci sa haljetcima. Pitanje je
interpretacija zidnih fresaka, one su djelom prikazivale neke
ceremonije. Boje su bile organskog porijekla. PR: "Princ sa
ljiljanima" - zidno reljefno slikarstvo, a oko princa su ljiljani.
PR: enske figurice: 3 ene i one nemaju oznaku boanstva pa se
mislilo da se radi o sveenicima. PR: "Mala Parianka": odjevena je u
raskonu haljinu ima naminkana usta sa bujnom frizurom, a pozadina
je plava.
Ove slike krase obilje motiva floralnog karaktera, gdje se mogu
nai: morski ljiljani, papirus, tulipani, afrani (imaju ideogram u
pismu), treska, boikovina, mirta i brljan. Isti motivi se
pojavljuje i na keramici, ali tamo nema prikaza ljudi. Glavna
karakteristika je naturalizam, pejzai, priroda (tamo nema prikaza
bitaka). Ima prikaza ivotinja: bik, maka, jelen, pas, koza,
leopard, vjeverica, konj i majmun. Leopard i majmun su inportirani
motivi i vjerojatno su doli iz Egipta. Morki motiovi prikazuju:
hobotnicu, dupina, plavu ribuna keramici ima najvie prikaza morskog
svijeta - morski stil. PR: prikaz mieva na klasju Zastupljene su i
ptice - golub. Postoji puno prikaza za postojanje veze sa Egiptom.
Prikaz majmuna je vezan za Knosos i Akrotiri. PR: freske sa
prikazom parka i ivotinja u Hagija Trijadi. PR: preskakivanje bika
PR: odaja bika u Knososu. PR: Hagija Trijada, sarkofag. Santorini
ili Tera. Najvee naselje je Fera, a to naselje je smjeteno na rubu
kreatera. Santorini je vulkanski otok, on duguje svoj razvoj upravo
to vulkanu. 1500. god. pr.Kr. dogodila se erupcija vulkana. Ta
erupcija Tere je bila tako jaka da je prekrila otok sa slojem lave,
pepela u debljini 3050 m. Ta erupcija je jako promijenila izgled
otoka. Taj otok je bio kruan, a u sredini je bio planinski vrh -
vjerojatno je bila Antlantida. Prije erupcije je bio jedan od
najrazvijenijih otoka, a nakon erupcije otok nije naseljen 200
godina. Na Teri su bila mnoga mjesta ali Akrotiri ili Akroteri bio
je glavno naselje. Na otoku ivot se moe pratiti od starijeg
neolitika, preko kikladske civilizacije u 2. tisuljeu i tada
Akrotiri postaje glavna luka. Taj grad moda postaje uporite
minojaca, zbog pronaenog lineara A, ali to je jo otvoreno pitanje.
1867. - sa istraivanjem poinje Spiridon Marinatos 1866. - erupcija
Tere i tada je otkriven dio naselja Spiridon Marinatos je istraivao
vilu u Amnisosu (tamo su freske princa s ljiljanima) i tada je
zamjetio jednu dekstrukciju koja je prema njemu bila uzrokovana
erupcijom Tere i on postavlja teoriju da je Tera uzrokovala propast
minojske civilizacije, da bi to provjerio odlazi na Akroteri. 1870.
- sa istraivanjem nastavlja Kristos Dums. Akrotiri je nova
stepenica u egejskim civilizacijama jer je to naselje sauvano do
dananjih dana zahvaljujui naslagama lave i pepela. Istraivai su
dokazali da se prije erupcije desio potres koji je poplaio ljude i
oni su otili sa otoka. Mnoge kue su poruene. Kasnije se ljudi
vraaju i obnavljaju naselje (oiene ulice, u zapadnoj kui su naene 2
posudice sa lukom i bojom). U tijeku obnove dogodilo se 2.
podrhtavanje, a oni su pobjegli sa otoka jer do sada nije naen ni
jedan kostur. Kada je vulkan proradio pepeo se nataloio u debljinu
1 cm. Taj pepeo je poculana (neka vrsta cementa koja se stvrdne u
dodiru s vodom). Nakon nekoliko mjeseci ili 1 godine eruptirao je
vulkan i zatrpao Akrotiri sa 5 m lave. Vulkan se nakon erupcije
uruio i stvorio cunami. Pepeo je iao na JI pa ga ima i na Kreti i
zbog toga je pepeo moda unitio poljoprivredu, ali ni to se nije
dogodilo. To dokazuje da Tera nije unitila Kretu jer se godine ne
podudaraju. Dums je rekao da se nakon 10 godina moda uruilo grotlo
vulkana i da je onda stvoren cunami i tada bi to bilo tono.
Akrotiri je imao ulice, poploane. Zapadna kua je u prizemlju imala
skladite, radionice, kuhinju, mlinove (za ulje i vino). Spavaonice,
pajzu, kupatila su bila na gornjem katu, gdje se penjalo stubitem.
Tu nije bilo rekonstrukcija. Kue su savreno sauvane, prozori, ima
kua sa 1, 2 ili ak 3 kata. Kue su graene od kamena tesanca, ojaanog
vapnom i obukan. Prozori su bili od drveta. Sve kue su imale
drenani sustav od terakotnih cijevi, a u svim su naene freske u
sobama na katu, a ima samo jedna u prizemlju. Danas je grad zatien
konstrukcijom. Uz vrata i na uglovima se nalaze
veliki kameni blokovi koji osiguravaju statinost. Naeno je puno
pitosa, a u njima, bademi, jeam, mahune, suena riba, a sauvano je
zbog zapeaenja. Naeni su ostaci uzgoja koza, ovaca, malo goveda
(bikovi za oranje), dosta kamenica i priljepaka. Najznaajniji
spomenici su murali koji nigdje nisu tako dobro sauvani kao ovdje
zbog toga to su zidovi sauvani u svojoj visini. PR: detalj freske
iz zapadne kue, tamo su prikazani ratnici sa titovima, kopljima,
palae i okolica, a u moru barke. Freske su vane jer vidimo sve
segmente ivota, brodovi i ratnici. PR: zapadna kua, soba 5, isjeak:
ribar sa lovinom, a pored njega jo jedan. To nam pokazuje da je i
ribolov bio vana grana. Jedna karakteristika je prikaz elavih ljudi
(plavo) sa loknama. Tako su bila i djeca, a ene su nosile velike
naunice koje su naene i u Mikeni - utjecaj Kiklada na kopno. U
zapadnoj kui (gdje su naene posude sa ulkom i bojom) je freska sa
ratnicima, ali i 2 grada pa se pita zato. PR: prikaz rijeke, i
enskih figura - otmjenih dama. PR: soba proljea PR: djeca koja se
boksaju - kua dama - zbog prikaza dama To je bila sredina koja je
prihvatila minojsku umjetnost. Pejzai, figure, ali nema reljefnog
slikarstva. Boje su mineralnog porijekla, a koristili su se
organskim supstancijama kako bi osigurali vrstou, a oslikavali su
na suhoj i svjeoj buci. DESETI SAT MINOJSKA KIKLADSKA FN 3650 /3500
FN 3500 EM 3650 / 3500 - 3000/2900 EC I 3500 - 2900 EM II 3000/2900
- 2300/2150 II 2900/700 - 2400 / 2300 EM III 2300 /2150 - 2160/2025
III 2300 - 2050 /1950 MM I A 2160 / 2025 - 20 st. I B 20 st. - 19
st. II 19 st. - 1700/1650 III A 1700/1650 - 1640 /1630 III B
1640/1630 - 1600/1580 LM IA 1600/1580 - 1480 II B 1480 - 1425 II
1425 - 1390 III A1 1390 - 1370/60 III A2 1370/1360 - 1340/30 III B
1340/1330 - 1190 +/III C 1190 - 1070 Od svih ostavtina keramika je
najbolje sauvana, ali je najvei dio u fragmentima, a oni se mogu
spojiti i iz toga se lako moe napraviti rekonstrukcija. Kada
pogledamo koliinu tog materijala tada shvaamo njenu ulogu. Keramika
pripada podruju jedne civilizacije i moe se nazvati zanat ili obrt.
To su predmeti koji imaju estetsku i umjetniku vrijednost te je
moemo zvati umjetnikim obrtom. Postoji itav niz naina ukraavanja
keramike od peatiranja do slikanja.
Tri su tipa vrste umjetnikog obrta i 3 tipa izrade keramikih
posuda: - kuni zanat i njega moemo nazvati kunom produkcijom. To je
kuna keramika i nju je koristio srednji sloj. - speciliziraniji
obrt, on je imao iroku uporabu, a moemo ga nazvati kunom
industrijom. - radionika industrija koja je bila nedostupna velikoj
veini, sirovine su bile zlato, bjelokost, takvi alati se istiu
profesionalnim radom, umjetnika (zanatlije), a raeni su po narudbi
palaa Najjednostavnija keramika je kune radinosti, neto bolja je
speciliziraniji obrt. Keramiari su izraivali velike koliine posuda
i to bez prestanka, ve u kontinuitetu, dok su zlatari izraivali
povremeno, prema narudbi. Keramiari su veinom bili mukarci, a u
linearu B se spominje i jedna keramiarka. Osim gline koriteni su i
fajans, zlato, bjelokosti, srebro, a takve posude su slijedile
oblik keramikih posuda. Prema upotrebi keramiku moemo podijeliti
na: - kuhinjsko posue- sluilo za kuhanje hrane - stolno posue - za
serviranje hrane - ceremonijalno - za ceremonije - posue za
spremanje (pitosi) Takoer imamo podjelu prema kvaliteti izrade: -
fino posue. To je fina keramika, tamne ili svijetle boje ukraena
svijetlim ili tamnim motivima, dekorirana slikanjem. Fina faktura i
tanke stijenke, a ini 4/5 % grae. - neto grublje posue, debljih
stjenki manje peeno, a ini 70 % grae. - pitosi, tamno smee,
ornamentirane posude ine oko 20/25 % grae. Posude iz doba
neolitika. Nema pehara, piksida, kraga, ali su zdjele dosta
zastupljene. Dekoracija je urezivanje u tijelo, posude su runo
izraene, geometrijski motivi. To su bikonine posude sa drkama. Nove
su pikside krazi sa izvinutim ljevkom i kaliksi (inovacija). To su
bile posude tamnije osnove (sivkasto - do crne osnove) negdje
neukraene, a negdje oslikane linearnim motivima, koji su bili
tamniji od osnove ili su ugrebali linearne motive u tijelo posude.
Ima posuda koje su iz Crufisa, Elebena, Aja Fotije, Kanasa i
Pirgosa. Vasiliki posue: posude oslikane svijetlim motivima na
tamnoj podlozi, a posude imaju ljevak. Posude su naene i u Mohlosu.
Sa Kumasa imamo udnovate posude tj. posude neuobiajenog oblika. To
su primjeri o kojima je teko rei emu su sluile. Askos - oblik ptica
i jedna posuda zoomorfnog oblika. Danas je jako teko razluiti
keramiku koja je pravljena na lonanskom kolu ili runo. Zanimljivo
je da su se kola pojavila prvo na kopnu, a zatim na Kreti. Lonarsko
kolo se pojavljuje u EM III fazi. U MM IA periodu je mala razlika
izmeu EM III i MM IA. Zadrava se tradicija dekoriranja (tamna
povrina sa svijetlim motivima). Ornamentika je svedena na linearne,
geometrijske i stilizirane biljne motive. U MM I periodu pojavljuju
se pehari koji prevladavaju, takoer se pojavljuje kameno posue, a
pojavljuje se pitanje odakle je ono poteklo. U MM se pojavljuje
kvalitetnija faktura i keramika sa tanjim i glaim stjenkama. Na
poetku se nastavlja tradicija slikanja na tamnoj i svijetloj
podlozi, ali tokom vremena sve vee znaenje dobiva keramika tamne
povrine sa svijetlim ornametima (polukrunice, koncetrine
polukrunice) do danas je naeno malo podmetaa za lonarska kola. U
Mirtosu ih je naeno 20. Poetkom MM perioda se pojavljuje
barbotinska keramika koja je ukraena biljnim motivima i
utiskivanjem u tijelo posude. Kamos - posude sa svjetlom
podlogom.
U MM II periodu pojavljuje se itav niz posuda. Kamares keramika
je najzanimljiviji fenomen. To je bila najcjenjenija posuda. Ona je
karakteristina po tamnoj (plava, zelenkasta) podlozi ukraena
svijetlim motivima (bijela, crvena, uta), a motivi su od
geometrijskog oblika do biljnog oblika (ljiljan, afran), a
pojavljuju se i ivotinjski motivi. To su male zdjelice, pehari, a
stjenke su jako tanke. Oni su nastali u doba prvih palaa. - Skipos
- posuda sa tri ruice i lisnatim dodacima - Kantaros -posuda,
visoki pehar sa dvije drke. - Riton u obliku glave bika iz MM II B.
Pred kraj prvih palaa Kamares posue postupno zastarijeva i
zamjenjuje se metalnim posuem. U MM III periodu pojavljuju se vrevi
sa poloenim kljunom, a pojavljuju se i konini ritoni (posuda
ritualnog znaenja). LM IA razdoblje drugih palaa, pojavljuju se
geometrijski motivi (spirale), biljni (ljiljan, afran, brljan i
granice). U ovom periodu mi moemo pratiti odnos slikanja na
keramici i na freskama. Za ovo doba je karakteristian prijelaz na
keramiku svijetle povrine sa sjajnom crnom bojom. U tom periodu se
motivi grupiraju u trake tj. podjela posude na nekoliko dijelova. I
dalje se pojavljuju krazi sa ljevkom, konini ritoni, ovalni ritoni
i ritoni u obliku nojeva jajeta. Vrlo su rijetki prikazi ivotinja.
U LM IB - keramika dostie vrhunac. Dvorski stil : - geometrijski
(motiv labrisa) - morski (motivi morski) - fluralni (biljni motivi)
U tom dobu dolazi do standardizacije tj. posude koje se pojavljuju
na Knososu postoje na svim podrujima. Lentoidnojidni oblik.
Floralni stil - biljno podrijetlo (papirus, palmete, trska)
Geometrijski stil - u tom dobu dolazi do imitacije minojskih
karakteristika na kopnu. LM II - i dalje se pojavljuju iste posude,
nestaju manji oblici (pehari), a zadravaju se vii pehari, amfore.
Pojavljuju se pehari na visokoj nozi. PR: pehar zapovjednika iz Aja
Trijade. Piktoralni stil - nakon ruenja palaa. To je utjecaj
Mikene. Te posude su izraene na kopnu ili na Cipru. Ukraene
prikazom rata, ivotinja. JEDANAESTI SAT DVANAESTI SAT Mikenske
grobnice Isto kao i kod minojske civilizacije i kod mikenske
civilizacije grobnice su glavni aspekt. mikenska grobna arhitektura
se moe podijeliti u 2 ili 3 tipa i to: = grobni krugovi (iz Mikene
A i B - kraljevski grobovi) = grobnice sa odajama ili sobne
grobnice = tolosi (krunog tlocrta, nadsvoene lanom kupolom)
Najstarije su krunog oblika. Istraivai su pojavu tih krugova kod
Pilosa svrstali u 16. ili 17. st. Te strukture su najstariji oblici
mikenske civilizacije jer prije njih nije bilo mikenske
civilizacije ve je bila heladska, a tek sa krunim grobnicama poinje
mikenska civilizacija.
Grobni krug A (1600., 1500.), a grobni krug B (1650., 1550.).
Grobni krug B je neto stariji. Krug A je sadravao 6 velikih i jedan
mali grob uz rub, a krug B je imao 24 groba. 1874. - H. Schliemann
otkriva krug grobova A, krug grobova B je pronaen 1950. prilikom
gradnje parkiralita. Krug A se nalazi unutar linije bedema, a B
izvan bedema, ali to je od 13. st., kada je bila predzadnja faza
proirenja bedema, odnosno tvrave, do tada je bio izvan. Podrijetlo
tih grobova moemo objasniti na 2 lokaliteta iz EH (Lerna Tirint). U
Lerni je naena jedna velebna zgrada (kua crijepova) iz EH II, a u
Tirintu je naena kruna graevina iz istog perioda. Te zgrade su bile
javne, a nakon ruenja kue crijepova, na njenom mjestu je iznikla
konstrukcija koja je moda bila humak ili krug grobova. Danas se sa
sigurnou to ne moe utvrditi, ali istraivai pretpostavljaju da je to
jedan od najznaajnijih primjera grobova iz kojega su se razvili
kraljevski krugovi A i B. Ti grobovi su iz rano heladske kasne faze
i to su najstariji tipovi arhitekture na kopnu. Takoer takav tip
grobnice se javlja na prostoru Lakonije na Peloponezu na groblju
Ajos Stefanos pronaeno 1977., takav krug pripada kasno heladskom I.
periodu. Takvih struktura nema puno na Grkom kopnu, za razliku od
grobnica sa odajom kojih je naeno oko 100. Te grobnica pripadaju
kasno heladskom II, III periodu. Grobnice u obliku kruga su samo
jedan bolji vid humka. Mikena je imala 3 faze izgradnje. Svi
gradovi su imali glavni ulaz, sporedni ulaz i prolaz do cisterne.
Lavlja vrata su iz 13. st. Kraljevski grobovi se nazivaju zato to
su tu pokopani kraljevi (A i B). Ostaje pitanje izgleda krugova
grobova. Mi danas znamo da se ulazilo preko stubita, da su se
unutar te krune strukture nalazili ukopani grobovi pokriveni
ploama. Dno grobova je bilo na razliitim nivoima, a odozgo je bila
zemlja, grob je bio orubljen kamenjem. Grobnicu formira prsten od 2
sloja ploa. Upravo su ta 2 sloja pomutila neke znanstvenike pa su
rekli da je to bio humak, ali emu su onda sluili kameni natpis.
Mikenjani su prakticirali inhurmirani ritual pohranjivanja.
Pokojnici ili su bili u zgrenom poloaju ili na leima. Danas se zna
da su grobovi bili obiljeeni, ali je samo ostala jedna stela i to
je najstariji sofisticirani spomenik na tlu Europe. To je ploa
sastavljena od 3 friza. U gornjoj zoni su geometrijski oblici, a u
sredini prikaz lavova i bojnih kola. U te grobnice su polagani
mrtvaci individualno, odnosno prevladava jedan ukop i oni su
strahovito bogati, to je opreka sa siromanim grobnicama iz srednjeg
heladskog doba i pitanje je kako to objasniti. Pojedinani ukopi
bili su okrueni bogatstvom. Pojedinac je bio prekriven tkaninom
ukraenom zlatnim i srebrnim limom i maskama (naeno je 6 maski
starijih mukaraca i 1 maska djeaka ). ene nisu bile prekrivene
maskom, ali su imale nakit, a mukarci bodee. Bilo je pitanje tko je
napravio te maske i tu vidimo minojski utjecaj, ali imamo i
spomenike koji pokazuju tipine mikenske elemente. Naeno je i maeva
tipa A i B koji su bili ukraeni dragim kamenjem i scenama lova, a
po ljepoti izrade pripisujemo ih minojskom umjetniku. U grobovima
su naene strelice, a i metalne posude od zlata (28) i srebra (40).
Posude od zlata su loe napravljene jer ih nisu pravili minojski
majstori jer Kreani nisu troili zlato na neto takvo pa je
vjerojatno da je to rad lokalnog majstora, ali srebrne posude su
puno bolje napravljene i vjerojatno su rad minojskih umjetnika.
Mikenska civilizacija se pojavila sa krugovima A i B, i sa ogromnim
bogatstvom. Upravo zbog toga su postavljene razne teorije oko tog
nastanka. Evans je mislio da je Mikenom vladao netko od osvajaa
minojaca, ali postoji razliita praksa pokapanja i ta je teza brzo
odbaena. Nakon Evansove postavljena je nova teza koja je pojavu
novih elemenata (stela, kola) pripisala dolasku mikenjana iz
sredinje Europe i tu su prihvatili nove spoznaje, ali pitanje je
zato su ba odabrali
Argolidu. Danas je najvjerojatnija teorija da su Mikenjani
potomci osvajaa koji su unitili KUU CRIJEPOVA, siromatvo srednje
heladskog doba je zbog poharanosti (6. st. n.e. slavensko osvajanje
Grke) i tada se javlja Mikenska civilizacija. Ona se pojavila na
Argolidi i dalje se proirila. Ova teorija nam ne objanjava
podrijetlo zlata i srebra jer ga u Grkoj nema. Vezu treba traiti u
Transilvaniji. Neki istraivai kau da je Mikena preuzela monopol na
izvoz srebra i zlata iz Transilvanije, a za uzvrat su stanovnici
Transilvanije dobivali maeve tipa A i B koji su pronaeni u
Rumunjskoj. Grobni krug B je neto stariji, ali je i siromaniji.
Mikena se nalazi na jednom dobrom poloaju na Korintskoj prevlaci
koja je poveznica Peloponeza sa ostatkom Grke. Mikenska gradina
(tvrava) ima 3 faze izgradnje. 2. faza je obiljeena gradnjom zida
oko grobnog kruga A i kultnog centra, a 3 faza gradnje cisterne.
GROBNICE TIPA TOLOS: Standardni dijelovi su kruna komora ili odaja
usjeena u brijeg, dromos ili hodnik sa otkrivenim prolazom, a neke
imaju kosturnicu. Grobna komora je od kamena vapnenca i sami ukopi
bili su u larnaksima, cistama ili na tlu grobnice. Wace (vejs) se
je bavio tim grobnicama i svrstao u 3 tipa, a razlike proilaze iz
arhitektonskih znaajka, ne iz nalaza jer su opljakane. - Prvoj
skupini pripadaju Kiklopski tolos, Epanofumos i Egistov tolos. One
su sline po dimenziji krune komore, promjera od 8-13 m. One su
najjednostavnije po arhitektonskim karakteristikama. Cijela
konstrukcija je od neobraenog kamena, bez vezanog materijala, slino
kao i bedemi. Oni imaju dromos, nemaju rasteretni trokut. To su tri
najjednostavnije, a vjerojatno i najstarije grobnice. - Druga
skupina. Panaija, Katofumos i Lavlji tolos. Oni su iz 14. stoljea
pr.Kr. Njihov promjer je neto vei od 11-14 m, dromos je djelomino
obloen zidovima, takoer imaju i vrata ispred dromosa. Ulaz u glavnu
komoru STOMION je puno bolje izraen. Cijela grobnica je od ekiem
obraenog kamena, ima rasteretni trokut, a vratnice su bile od
drveta. - Trea skupina. Genijin tolos, Atrejev (sredina 13. st.,
gradnja zidina) i Klitemnestrin tolos. Dromos je oblagan kamenim
blokovima i to ispiljenim, rezanim blokovima. Tolosi su promjera od
9-14,50m. Stomioni su najbogatije raeni, grobne komore su bile
ukraene rozetama. Atrejeva grobnica je paralelna sa Minojinom
riznicom u Orhomeriji iz 13. st. Podrijetlo grobnica je upitno.
Iako i na Kreti imamo neto tako slino ipak se po neemu razlikuju.
Kod minojskih grobnica nema dromosa i nisu ukopane u stijenu, one
imaju anekse, a mikenske imaju dromose. Isto vidimo i nerazmjer
obiaja i odnosa. Minojci su pokapali lanove obitelji, a mikenjani
lanove aristokracije. Kreani grade grobnice na otvorenome, a
mikenjani ih stavljaju, ukopavaju u zemlju - drugaiji pogled na
smrt. Zasigurno je da su ove grobnice posredstvom Minojskih
arhitekata dole na Peloponez u MM (15. - 13. st. pr.Kr. - grade u
tom periodu) Najstariji tolos u Meseniji ima natpis sa linearom A i
to je jedna poveznica. Ope: mikenjani preuzimaju krune grobnice i
usavravaju ih i tada ukraene prenose na Kretu. U tolosima su bili
pokapani bogati slojevi drutva, ali u Meseniji su se njima
koristili i siromaniji, ali u manjem obliku. TRINAESTI SAT Mikenske
kraljevske palae
Fortifikacijska arhitektura je najvaniji segment Mikenske
civilizacije i ona je najbolje sauvana i to je kiklopski zid koji
impresionira i on nema nikakve veze sa minojskom civilizacijom, to
je jedan dio civilizacije na koju minojci nisu utjecali. Mnoge
utvrde su poznate po tim kiklopskim zidinama i to je vana
distinkcija izmeu mikenskih i minojskih gradova, osim toga tu je i
razlika u smjetaju jer su svi minojski gradovi na malim uzvisinama,
a mikenski na lako branjenim poloajima. Svaki mikenski grad imao je
nekoliko faza izgradnje npr. Mikena 3 faze, Tirint ima 4 faze koje
se lako razlikuju. Faze Mikene: 1.) faza - pojas zidova 2.) faza -
kompleks kraljevske palae koja se nalazi na najviem dijelu citadele
(slian poloaj ima i Tirint i Atena - ali na njoj nema tragova, a sa
Pilosom je neto drukije jer on nije imao fortifikaciju i samo jednu
fazu izgradnje) i zidovi oko grobnog kruga A sa Lavljim vratima
koja su imale drvene vratnice 3.) faza - dodaju se jo fortifikacija
i kultni centar. Vana ostavtina su i megaroni. Megaroni u Tirintu,
Mikeni i Pilosu su jednaki, ali mikenski nije u potpunosti sauvan
jer je erodirao. Megaron je moda najvanija prostorija u Mikenskoj
civilizaciji. To je sredite politike moi, a moda i vjersko sredite.
Izgled megarona je imao presudni oblik u oblikovanju jednostavnog
grkog hrama. Tu vezu izmeu megarona i hrama potvruje injenica da je
na tlu mikenskog megarona kasnije napravljen hram. Suton mikenske
civilizacije nije se dogodio odjednom, ve je to bio proces dug 1
st. ili vie. Rezultat toga je bio nastanak pisma, ali i oblika
arhitekture. Nakon odreenog vremena taj oblik arhitekture se ponovo
javlja. Mikenski kraljevski megaron se sastojao od krune strukture
u sredini - ognjite koje flankiraju, okruuju 4 stupca. U osi tog
prostora i ognjita je jedan ulaz, ispred je predsoblje vestibulum,
a iz njega se ulazi na portik sa 2 stupca i antama. Mikenski
kraljevski megaron je imao tripartitnu strukturu, trijem
vestibulum, i megaron sa tronom - prijestolje. Upravo je tron
kljuni element tvrdnje da se radi o sreditu moi. U megaronu je
sjedio kralj, to je moda bila i sudnica, ali je taj prostor moda
imao i ceremonijalnu ulogu, a to potvruje inventar te graevine. On
je imao obukane podove, ukraene scenama, a i ognjite je bilo
obukano, zidovi su bili ukraeni razliitim scenama (grifoni i
procesije, to ukazuje na ceremonijalnu ulogu). Mikenska palaa u
svojoj osi ima dvorite, a u sreditu je megoron, u okolici su
arhivi, skladita, ali srce cijelog kompleksa je megaron sa
dvoritem. Takoer su u gradovima naena svetita, ali je megaron imao
vanu funkciju. Do megarona u Mikeni se stizalo velikim stubitem
koje je dovodilo do malog dvorita, a zatim bi iz malog dvorita
preli u veliko dvorite pa u megaron. Svi megaroni su iz 13. st.
pr.Kr. U ruevinama megarona nema ostataka crijepova pa pitanje
krova nije rijeeno. Mislilo se da na junoj terasi nema niega, ali
je to demantirano nalaz iz 1960. kada je naen kultni centar. Do
toga se nije znalo puno o mikenskoj religiji, znalo se je neto
turo, ali nakon ovog otkria znatno se je rasvjetlila slika. Takoer
su nam pomogli nalazi svetita iz Tirinta i 2 hrama iz Aja Irinija i
Filakopija. TIRINT Nije na dominantnom breuljku kao Mikena, ali je
lako branjen, a ispod njega je ravnica i more. On se sastoji od
gornjeg i donjeg grada. Pri istraivanju najvie su se istraivale
palae, a danas okolica.
Wilhem Durpfeld - sudjelovao je u istraivanju sa Schliemannom.
Klaus Kilijan je sudjelovao u daljnjem istraivanju. Danas je ostao
jedan dio starije krune graevine i ona se nalazi na prostoru
megarona i to je morala biti graevina koja je po svojoj funkciji
predhodila megaronu. Ulaz u samu palau bio je kompliciran. Kada bi
neprijatelj uao morao se sa rampom penjati i prolaziti kroz 3
vrata, izlaziti na jedan prostor zatim kroz jedne propileje,
dvorite, druge propileje, dvorite i zatim u megaron. Megaron u
Tirintu se razlikuje po tome to ima 3 vrata u vestibulumu. Tirint i
Pilos imaju i kraljiin megaron i on je imao funkciju kao pomoni, a
neke palae ga nemaju. Po kvaliteti se vidi da je ta prostorija
imala vanu funkciju. Gla palaa u Beociji ima megaron, ali bez
ognjita. Palaa Tirint ima 4 faze u LH, ali i iz EH perioda. Prva
faza gradnje je iz 14. st., a to su bile zidine, 2. faza iz 13.
st., 3. faza osnivanje palae, 4. faza pravljenje ostatka utvrde (LH
za sve faze). Rampa je bila tako postavljena da uspjeno brani
utvrdu i sama utvrda je pala nekoliko godina kasnije od Mikene.
Natkriveni prostor unutar zidina imao je pomonu funkciju u sluaju
obrane, neki su sluili za smjetaj strae, a neki za magazine.
Megaron je imao oslikane podove, sa animalnim motivima. Krov je
najvjerovatnije imao na jednu vodu, a dim je moda izlazio kroz
galeriju koje su bile sa prozorima da dim ne moe van, a kinica da
ne pada unutra. Grad je imao drenani sustav. Dugo se mislilo da je
donji grad bio nenaseljen i da je sluio za skupljanje stanovnika i
stoke za vrijeme opsade, ali su istraivai pokazali da su tamo bili
naseljeni prostori. Tirint je imao cisternu. U donjem gradu je
naeno svetite u kojem su bile terakotne figure koje su bile muke i
enske, ali je to danas jako teko razluiti to je muko, a to ensko,
ali ne znamo dali oni pokazuju boanstvo ili neto drugo. Tipino za
mikensku fresku prikaz lova i bojnih kola. PILOS Orhomenos, Gla,
Teba, Argos, Tirint, Menelaion, Mikena i Pilos - to su glavne
palae. Iz arhiva u Pilos uspjelo se sa rekonstrukcijom opsega
drave. Sam Pilos se nalazi kod otoka Sfakterija, a sama palaa se u
Ilijadi spominje kao Nestorova palaa. On se nalazi na uzvienju, ali
nije utvren. Sastoji se od 4 bloka zgrada. 1939. naena je palaa u
Pilosu. Megaron je imao predvorje, vestibulum i sam megaron. Oko
njega je koridor koji megaron odvaja od ostalih zgrada. U drugom
bloku je takoer megaron, a u 3. bloku je skladite u obliku
megarona. U sredinjem dijelu Pilosa je arhiv. Pilos se gradi 1300.
god. BC, a uniten je 1200. BC. I u ovoj palai je takoer koriteno
drvo. Karl Blegen je bio istraiva ovog grada. Arhiv se nalazi na
ulazu u palau. Naene su i kacige od veprove kosti. Kultni centar su
istraivali Milanas i Taylor. Na junoj terasi imamo Junu kuu, Kuu
fresaka i Cuntas kuu, Hram. Nama su vane Kua fresaka i Hram jer su
te prostorije bile koritene u kultne svrhe, a neke prostorije su
bile zazidane. Kua fresaka je dobila ime po prikazu enske figure sa
dominantnim poloajem i taj je prostor bio vaan, a Hram zato to ima
elemente, ima svetite, vestibulum, sobu sa kaminom sa 3 skulpture i
naeni su 8 ili 7 idola koji su bili okrenuti i ta je soba bila
zazidana. Kua fresaka je imala i sobu sa slonovaom, pa se pokazalo
da je to bilo svetite i taj dio slonovae je bio inventar. U njoj se
nalazila platforma sa freskom. Tu je pronaena figuralna keramika.
Figure su bile iste kao iz Tirinta, osim jedne koja je imala ruke
na prsima. Takoer su pronaene terakotne figure zmija. Na fresci je
najvjerovatnije prikazana Hera, a druga je boica Atena. Isto tako i
boica ivotinja u donjem dijelu freske. Iz nekoliko nalazita potjee
50 idola sa podignutim rukama, ali se nezna dali su to mukarci
ili
ene ili boanstva ili vjernici. Mikenska svetita imaju neke
zajednike elemente sa Grkima. Imaju predvorje, klupe, kamine. Imaju
v