-
MO SADANJEG TRENUTKA UVODNA RIJE
koju nosimo sa sobom, a koja nam govori kako stvari stoje.
Pogledna svijet pokuava odgovoriti na dva temeljna pitanja: Tko
smo? te:Kakva je narav Svemira u kojemu ivimo? Odgovori na ta
pitanjaodreuju kakvou i znaajke naih osobnih odnosa s obitelji,
prijate-ljima i poslodavcima/zaposlenicima. Razmilja li se o njima
u iremkontekstu, ti odgovori definiraju drutvo.
Ne bi nas trebalo iznenaditi to pogled na svijet koji sada
izranjadovodi u pitanje mnogo od onoga to zapadnjako drutvo smatra
is-tinitim:
PRVI MIT ovjeanstvo je doseglo vrhunac svoga razvoja.Suosniva
Esalena*, Michael Murphy, crpei iz usporednih
religijskihistraivanja, medicinske znanosti, antropologije i
sporta, iznio je iza-zovnu tvrdnju kako postoji vei broj naprednih
stupnjeva ljudskogarazvoja. Dosegne li osoba te napredne razine
duhovne zrelosti, poi-nju cvjetati nevjerojatne mogunosti - ljubav,
vitalnost, osobnost,svjesnost tijela, intuicija, opaaj,
komunikacija i volja.
Prvi korak: spoznati kako te sposobnosti uistinu postoje.
Veinaljudi toga nije svjesna. Tada se, svjesnom namjerom, moemo
koristi-ti s nekoliko metoda.
DRUGI MIT Potpuno smo odvojeni jedni od drugih, od prirode i
svemira.Taj mit koji govori: To se dogaa drugome, a ne meni,
odgovoranje za ratove, silovanje planete i za sve oblike i izraze
ljudskih neprav-di. Naposljetku, koji bi ovjek zdrava razuma nanio
bol drugome akoje svjestan kako je druga osoba dio njega smoga?
Stan Grof, u svomistraivanju o neuobiajenim stanjima svijesti,
saima to miljenje go-vorei kako su psiha i svijest svakoga od nas,
u krajnjem sluaju, raz-mjerni 'Svemu to jest', budui da nema
apsolutnih granica izmeutijela/ega i sveukupnosti postojanja.
Medicina treeg tisuljea, prema dr. Larryju Dosseyu, u
kojojmisli, stavovi i iscjeliteljske namjere jednoga pojedinca mogu
utjecati
Institut Esalen, osnovan 1962. godine kao alternativni
edukativni centar, po-sveen istraivanju ljudskog neostvarenog
potencijala koji se krije s onu stra-nu mate; smjeten na podruju
koje je nekada nastavalo indijansko plemeEssalen, na Zapadnoj obali
Sjedinjenih Amerikih Drava (prim. prev.)
XII
na fiziologiju drugoga (za razliku od prevladavajue medicine uma
itijela u drugom tisuljeu) ima mnotvo vrstih dokaza u znanstve-nim
istraivanjima o iscjeljujuoj moi molitve. Prema poznatim na-elima
fizike i prema pogledu na svijet tradicionalne znanosti, molit-va
ne moe izazvati iscjeljenje. Velika koliina dokaza, pak, govori
dase to ipak dogaa.
TREI MIT Tjelesni svijet jedini je koji postoji.Vezana uz
materijalizam, tradicionalna znanost pretpostavlja kako sveono to
se ne moe izmjeriti, ispitati u laboratoriju ili proniknuti uzpomo
pet osjetila ili uz pomo njihovih tehnolokih produetaka
je-dnostavno ne postoji. To nije stvarno. Posljedica toga jest da
se sve-ukupna stvarnost svela na fiziku stvarnost. Duhovne ili,
kako ih janazivam, netjelesne dimenzije stvarnosti prognane su iz
vidokruga.
To se sukobljava s vjenom filozofijom, onim filozofskim
kon-senzusom koji spaja razliita razdoblja, religije, tradicije i
kulture tekoji opisuje razliite, ali trajne dimenzije stvarnosti.
Te dimenzijeobuhvaaju one od najguih i najmanje svjesnih - koje
bismo naz-vali materijom - do najrjeih i najsvjesnijih, koje bismo
nazvali du-hovnim podrujem.
Zanimljivo je kako o takvom proirenom i viedimenzionalnomobrascu
stvarnosti govore kvantni teoretiari, kao to je Jack Scarfetti,koji
opisuje nadsvjetlosna putovanja. Druge dimenzije stvarnostikoriste
se kako bi objasnile putovanje koje se odvija bre od
brzinesvjetlosti - koja predstavlja konano ogranienje brzine. Ili
razmisli-te o radu legendarnog fiziara, Davida Bohma, koji je
govorio o eks-plicitnom (tjelesnom) i implicitnom (netjelesnom)
viedimenzional-nom obrascu stvarnosti.
To nije puka teorija eksperiment proveden 1982. godine
uFrancuskoj pokazao je kako dvije kvantne estice koje su jednom
bilepovezane ostaju na neki nain povezane ak i ako su razdvojene
gole-mim udaljenostima. Mijenja li se jedna estica, istodobno se
mijenjai druga. Znanstvenici ne znaju kako se moe odvijati to
putovanje br-e od brzine svjetlosti, iako neki teoretiari navode
kako se ta poveza-nost odvija kroz prolaz koji vodi u vie
dimenzije.
Stoga, u suprotnosti s onim to bi mogli pomisliti ljudi
kojiizraavaju vjernost tradicionalnoj paradigmi, utjecajni i
prodorni
XIII
-
MO SADANJEG TRENUTKA UVODNA RIJE
pojedinci s kojima sam razgovarao osjeaju kako jo nismo dosegli
vr-hunac ljudskoga razvoja, kako smo povezani sa sveukupnim
ivotom,a ne odvojeni od njega te kako cjelokupni krug svjesnosti
obuhvaa itjelesnu i mnotvo netjelesnih dimenzija stvarnosti.
U sutini, taj novi pogled na svijet zahtijeva da sebe, druge i
sveuku-pnost ivota promatramo ne oima malog zemaljskog ja koje ivi
uvremenu i rada se u vremenu, nego oima due, naega Bia, istin-skog
Ja. Jedan po jedan, ljudi iskau u ovu viu putanju.
Svojom knjigom Mo sadanjeg trenutka Eckhart Tolle s
pravomzauzima vano mjesto u toj osobitoj skupini uitelja svjetskog
glasa.Eckhartova poruka glasi: problem ovjeanstva duboko je
ukorijen-jen u samom umu. Ili, bolje reeno, u naem pogrenom
poistovjei-vanju s umom.
Nepostojana svjesnost, sklonost da krenemo putem manjeg ot-pora
tako to se neemo potpuno probuditi u sadanjem trenutkustvara
provaliju. A um sputan vremenom, koji je smiljen da nam bu-de
koristan sluga, uzdie se proglaavajui se gospodarom. Nalik
naleptira koji lepra od cvijeta do cvijeta, um se bavi prolim
iskustvi-ma ili, projicirajui vlastiti televizijski film, predvia
ono to e se tekdogoditi. Rijetko kad se odmaramo u oceanskim
dubinama onogato je ovdje i sad. Jer upravo ovdje - u Sadanjem
trenutku - prona-lazimo svoje istinsko Ja, koje prebiva u pozadini
fizikog tijela, pro-mjenjivih osjeaja i brbljava uma.
Krunska slava ljudskoga razvoja ne poiva na sposobnosti
zaklju-ivanja i razmiljanja, iako nas ona razlikuje od ivotinja.
Um, kao inagon, puka je toka na putu. Krajnja nam je sudbina
ponovno sepovezati s naim sutinskim Biem i izraziti se iz
nevjerojatne, boan-ske stvarnosti u obinom fizikom svijetu, iz
trenutka u trenutak. La-ko je to rei, pa ipak su rijetki oni koji
su dosegli daljnje vrhunceljudskoga razvoja.
Na svu sreu, postoje vodii i uitelji koji nam mogu pomoi nanaem
putu. Eckhartova golema mo kao uitelja i vodia lei ne sa-mo u
njegovoj sposobnosti adepta da nas oduevi svojim zabavnimpriama, da
apstraktno uini konkretnim ili da nam prui korisnutehniku. Prije bi
se moglo rei kako njegova arolija izvire iz njegovaosobnog
iskustva, iskustva onoga koji zna. Posljedica toga jest mo
XIV
koja se krije iza njegovih rijei, a koja se javlja samo kod
najslavnijihduhovnih uitelja. ivei iz dubina vlastite uzvienije
stvarnosti, Eck-hart kri energetski put, da bi mu se i drugi mogli
pribliiti.
A to ako drugi odlue pridruiti mu se? Jasno je kako e se svi-jet
kakvim ga sada poznajemo promijeniti nabolje. Vrijednosti e
sepromijeniti u bujici nestajanja strahova koji su otplavljeni kroz
vrtlogsamoga Bia. Rodit e se nova civilizacija.
Postoji li dokaz za tu uzvieniju stvarnost? pitate se. Nudimvam
samo analogiju. Brojni znanstvenici mogu se okupiti i priativam o
znanstvenim dokazima da su banane gorke. Ali vi samo treba-te kuati
jednu jedinu bananu kako biste spoznali da postoji i jednasasvim
drukija osobina banane. Na kraju krajeva, dokaz neete pro-nai u
intelektualnim raspravama, nego u tome to e vas na neki na-in
dodirnuti ono sveto to prebiva i u vama i izvan vas.
Eckhart Tolle majstorski nas priprema za tu mogunost.
Russell E. DiCarloAutor knjige Totvards a New World View:
Conversations at the Leading Edge(Prema novome pogledu na
svijet: razgovori na rubu vodstva)
Erie, Pennsylvania SADSijeanj 1998. godine
XV
-
ZAHVALE
Duboko sam zahvalan Connie Kellough na njezinoj potpori i
ljuba-vi te na vanoj ulozi u preobrazbi ovoga rukopisa u knjigu,
kao i zatoto je knjigu objavila svijetu. Radost je raditi s
njom.
Zahvalnost izraavam i Corei Ladner te onim prekrasnim ljudi-ma
koji su pridonijeli ovoj knjizi pruajui mi prostor, taj
najdrago-cjeniji od sviju darova prostor za pisanje i prostor za
postojanje.Hvala Adrienne Bradley iz Vancouvera, Margaret Miller iz
Londonai Angie Francesco iz Glastonburyja u Engleskoj, hvala
Richardu izMenlo Parka i Rennie Frumkin iz Sausalita, u
Kaliforniji.
Takoer sam zahvalan Shirley Spaxman i Howardu Kelloughu zaprvi
pregled rukopisa i povratne informacije, kao i onim osobamakoje su
bile dovoljno ljubazne da pregledaju rukopis u kasnijoj fazi iprue
mi dodatne informacije. Hvala Rose Dendewich to je raunal-no
obradila rukopis na svoj jedinstven, vedar i profesionalan
nain.
Konano bih elio izraziti ljubav i zahvalnosti mojoj majci i
ocu,bez kojih ova knjiga nikada ne bi nastala, mojim duhovnim
uitelji-ma te najveem guruu od svih: ivotu.
XVII
-
UVOD
PODRIJETLO KNJIGE
Prolost mi slabo koristi i rijetko razmiljam o njoj; meutim,
ukrat-ko bih vam elio red na koji nain sam postao duhovni uitelj te
ka-ko je nastala ova knjiga.
Do trinaeste godine ivio sam u stanju gotovo trajne
tjeskobe,protkane razdobljima depresija koje su me vukle prema
samoubojst-vu. Sada mi se ini da govorim o nekom prolom ili tuem
ivotu.
Jedne noi, nedugo nakon dvadeset devetog roendana, probu-dio sam
se u sitne sate s osjeajem apsolutnog uasa. I prije sam se e-sto
puta budio s takvim osjeajima, ali ovaj put strah je bio
snanijinego ikada prije. Tiina noi, nejasni obrisi namjetaja u
mranojprostoriji, udaljeni zvuk tramvaja - sve se doimalo tako
strano, nepri-jateljsko i tako krajnje besmisleno da je u meni
izazvalo duboki pre-zir prema svijetu. Najgore od svega, meutim,
bijae moje vlastitopostojanje. Kakvoga je smisla imao ivot s
teretom takve bijede? Za-to se i dalje tako muiti? Osjetio sam kako
duboka enja za smru,za nepostojanjem, sada postaje mnogo snanija od
nagonske elje zadaljnjim ivotom.
Ne mogu vie ivjeti sa sobom. To bijae misao koja mi je
ne-prestano odzvanjala u glavi. Iznenada sam postao svjestan kako
je roudna misao. Jesam li jedno ili dva bia? Ne mogu li vie ivjeti
sasobom, mora da nas je dvoje: 'ja' i 'drugo ja' s kojim ono prvo
ne moeivjeti. Moda je, pomislio sam, samo jedno od to dvoje
stvarno.
Bio sam tako zapanjen tom nenadanom spoznajom da mi se pro-tok
misli zaustavio. Bio sam pocpuno svjestan, ali vie nije bilo
misli.Tada sam osjetio kako me vue neto to je nalikovalo na vrtlog
ener-gije. Bio je to u poetku polagan pokret, a zatim je dolo do
ubrzanja.
1
-
Uhvatio me snaan strah i tijelo mi je poelo drhtati. uo sam
rijei:Niemu se ne opiri, kao da je glas progovorio iz mojih prsiju.
Osje-ao sam kako me praznina uvlai u sebe. Iznenada je straha
nestalo tesam dopustio da padnem u prazninu. Ne sjeam se onoga to
se ka-snije dogodilo.
Probudilo me cvrkutanje ptica pod prozorom. Nikada prije ni-sam
uo takav zvuk. Oi su mi jo bile sklopljene i vidio sam
slikudragocjenog dijamanta. Da, kad bi dijamant mogao proizvesti
zvuk,takav bi taj zvuk bio. Otvorio sam oi. Prva svjetlost zore
prodirala jekroz zavjese. Bez ijedne misli osjeao sam, znao sam
kako u svjetlostipostoji beskonano vie toga nego to znamo. Ta blaga
svjetlost kojaje prolazila kroz zavjese bila je sama ljubav. Suze
su mi se skupile uoima. Ustao sam i obiao prostoriju. Prepoznao sam
je, a ipak samznao da je nikada prije nisam istinski vidio. Sve
bijae svjee i nedir-nuto, kao da je upravo toga trenutka nastalo.
Uzimao sam u ruke ra-zne stvari, olovku, praznu bocu, divei se
njihovoj ljepoti i ivosti.
Toga sam dana obilazio grad, potpuno zapanjen udom ivotana
Zemlji, kao da sam se tek rodio u ovom svijetu.
Sljedeih pet mjeseci ivio sam u stanju neuznemirenog
dubokogspokojstva i blaenstva. Kasnije se snaga tih osjeaja malo
ublaila ilimi se to samo tako inilo jer su postali prirodno stanje.
I dalje samuspijevao funkcionirati u svijetu, iako sam shvaao kako
nita to bihikada mogao uiniti ne moe poboljati ono to ve imam.
Znao sam, naravno, da mi se dogodilo neto duboko znaajno,ali to
uope nisam razumijevao. Tek nekoliko godina kasnije, nakonto sam
proitao neke duhovne spise i proveo stanovito vrijeme s du-hovnim
uiteljima, shvatio sam kako se ono za im svi tragaju menive
dogodilo. Shvatio sam kako je snaan pritisak patnje koji sam tenoi
osjetio prisilio moju svijest da se odrekne poistovjeenosti s
ne-sretnim i duboko zastraenim ja, koje je, na kraju krajeva,
izmiljoti-na uma. To povlaenje je zacijelo bilo toliko potpuno da
je lano, pa-tniko ja istoga trenutka nestalo, kao da je izvuen
zatvara iz igrakena napuhavanje. Ostala je moja istinska priroda
vjeno prisutna Ja je-sam: svjesnost u svom istom stanju, prije bilo
kakva poistovjeivanjas oblikom. Kasnije sam takoer nauio kako mogu
ui u to unutarn-je bezvremeno carstvo u kojemu smrt ne postoji,
koje sam u poetkudoivio kao prazninu te ujedno ostati potpuno
svjestan. Boravio sam
u stanju tako nevjerojatna blaenstva i svetosti da ak i izvorno
iskust-vo koje sam upravo opisao blijedi u usporedbi s njim. Dolo
je vrije-me kad na tjelesnoj razini niega vie nisam imao. Nije bilo
nikakvihodnosa, posla, doma, nikakva drutveno definirana
identiteta. Goto-vo dvije godine proveo sam na klupama u parku, u
stanju najude-snije radosti.
No i najljepa iskustva prolaze. Najvanije od bilo kojeg
iskustvamoda je podzemna struja spokojstva koja me od trenutka kad
sepojavila nije napustila. Katkad je vrlo snana, gotovo opipljiva,
a idrugi je ljudi mogu osjetiti. Povremeno se povlai u pozadinu,
kaoudaljena melodija.
Kasnije su mi ljudi povremeno prilazili s rijeima: elim to tosi
ti postigao. Moe li mi to dati ili mi pokazati kako da
dosegnemtakvo stanje? A ja bih odgovarao: To ve ima. Ne moe ga
osjeti-ti jer um u tvojoj glavi pravi preveliku buku. Taj odgovor
kasnije jeprerastao u knjigu koju drite u rukama.
Prije nego to sam postao svjestan, ponovno sam zadobio
vanjskiidentitet. Postao sam duhovni uitelj.
ISTINA SE KRIJE U VAMA
Ova knjiga predstavlja sutinu moga rada s pojedincima i malim
sku-pinama duhovnih trailaca u proteklih deset godina, irom Europe
iSjeverne Amerike, ukoliko se ona moe prenijeti rijeima. S dubo-kom
ljubavlju i potovanjem elio bih se zahvaliti onim osobitim lju-dima
za njihovu hrabrost, spremnost da prigrle unutarnju promjenu,za
njihova izazovna pitanja i spremnost da sluaju. Da nije bilo
njih,ova knjiga nikada ne bi bila napisana. Ti ljudi pripadaju
zasad jo ma-loj ali, sreom, sve brojnijoj manjini duhovnih pionira:
ljudima kojirastu do one toke na kojoj postaju sposobni iskoraiti
iz naslijee-nih, kolektivnih obrazaca uma koji su tisuljeima
sputavali ovje-anstvo okovima patnje.
Vjerujem kako e knjiga pronai put do onih koji su spremni zatako
temeljnu unutarnju preobrazbu te da e na njih djelovati kao
ka-talizator. Takoer se nadam kako e stii do mnogih drugih ljudi
kojie njezin sadraj smatrati vrijednim promiljanja, iako moda nee
bi-ti spremni ivjeti prema njezinim rijeima i prakticirati njezine
savjete.
2 3
-
MO SADANJEG TRENUTKA
Mogue je kako e se u neko kasnije doba sjeme posijano pri
itanjuknjige stopiti sa sjemenom prosvjetljenja koje svako ljudsko
bie nosiu sebi te e to sjeme iznenada niknuti i oivjeti u
njima.
U svom sadanjem obliku knjiga je, nerijetko spontano, nastajala
kaoodgovor na pitanja koja su postavljali pojedinci na seminarima,
na sa-tovima meditacije te u osobnim savjetovanjima, stoga sam
zadraooblik pitanja i odgovora. Na tim sam satovima i
savjetovanjima mno-go toga nauio i primio, isto kao i oni koji su
postavljali pitanja. Ne-ka od pitanja i odgovora zapisao sam gotovo
doslovce. Druga su pi-tanja generika, odnosno, stanovite vrste esto
postavljanih pitanjasloio sam u jedno pitanje, a sutinu razliitih
odgovora saimao samu oblik jednog jedinog, generikog odgovora.
Katkad se u procesu pi-sanja javljao potpuno novi odgovor, koji je
bio smisleniji ili dublji odbilo kojih rijei koje sam ikada
izgovorio. Neka je dodatna pitanjapostavio izdava kako bismo
postigli veu razumljivost nekih odgo-vora.
Uoit ete kako se razgovori od prve do posljednje stranice
odvi-jaju na dvije razliite razine.
Na jednoj razini privlaim vam panju na ono to je u vama la-no.
Govorim o naravi ljudskog nesvjesnog i o njegovom nepravil-nom
djelovanju, kao i o njegovim najuobiajenijim oitovanjima uponaanju,
od sukoba u odnosima do ratova izmeu plemena ili na-roda. Takvo je
znanje osobito vano, jer ako ne nauite prepoznavatilano kao lano -
kao neto to niste vi - ne moe doi do trajne pre-obrazbe te e vas
privid uvijek na kraju ponovno uvui u neki oblikpatnje. Na toj
razini pokazujem vam i to kako da ono to je u vamalano ne
pretvorite u vlastito ja i u osobni problem, jer na taj se nainono
lano obnavlja.
Na drugoj razini govorim o dubokoj preobrazbi ljudske svijesti
-ne kao o nekoj udaljenoj, buduoj mogunosti, nego kao o neemuto je
mogue ve sada - bez obzira tko ste i gdje se nalazite. Pokazatu vam
kako se osloboditi robovanja umu, kako ui u prosvijetljenostanje
svijesti i odrati ga u svakodnevnom ivotu.
Na toj razini knjige rijei se ne bave uvijek informacijama,
negosu nerijetko tako smiljene da vas, tijekom itanja, privuku u tu
no-vu svjesnost. Uvijek vas iznova pokuavam povesti sa sobom u
ono
UVOD
bezvremeno stanje intenzivne svjesne prisutnosti u Sadanjem
trenu-tku, kako bih vam omoguio da okusite prosvjetljenje. Sve dok
nisteu stanju iskusiti ono o emu govorim, moglo bi vam se uiniti da
seneki odlomci ponavljaju. im, pak, to iskusite, vjerujem kako
etespoznati da se u tim rijeima krije velika duhovna mo te bi
moglipostati najvaniji dio knjige. tovie, budui da svaka osoba u
sebinosi sjeme prosvjetljenja, nerijetko se obraam znalcu u vama
kojiprebiva iza mislioca, onom dubljem ja koje istoga trenutka
prepozna-je duhovnu istinu, reagira na nju i iz nje crpi snagu.
Simbol za stanku nakon nekih odlomaka podsjea vas da bistemoda
na trenutak eljeli prestati itati, umiriti se te osjetiti i
iskusi-ti istinu onoga to ste upravo proitali. Moda ete u tekstu
pronaii druga mjesta na kojima ete sami od sebe, spontano, prestati
itati.
Kad ponete itati knjigu moda vam znaenje nekih rijei, kaoto su
Bie ili prisutnost nee biti potpuno razumljivo. Samo na-stavite
itati. Moda e vam se u mislima povremeno pojaviti pitanjaili
primjedbe. Na njih ete vjerojatno kasnije u knjizi nai odgovor ilie
se pokazati da su nevana kad se udubite u nauk - i u sebe.
Ne itajte iskljuivo umom. Pripazite hoe li vam se pri
itanjupojaviti bilo kakva osjeajna reakcija i osjeaj prepoznavanja
koji iz-vire iz nutrine. Ne mogu vam prenijeti nijednu duhovnu
istinu kojuvi ve duboko u sebi ne posjedujete. Mogu vas samo
podsjetiti naono to ste zaboravili. Tada se u svakoj stanici vaega
tijela aktivira ioslobaa ivo znanje, drevno, pa ipak uvijek
novo.
Um uvijek eli kategorizirati i usporeivati, ali ova e
knjigaimati bolji uinak na vas ne pokuavate li usporeivati njezinu
termi-nologiju s onom drukijih uenja; to e vas vjerojatno zbuniti.
Koris-tim se rijeima um, srea i svijest, ali njihova se znaenja ne
po-klapaju uvijek sa znaenjima tih istih pojmova u drukijim
uenjima.Ne veite se za rijei. One predstavljaju samo kamen na koji
moetestati, ali ga, to je prije mogue, trebate ostaviti za
sobom.
Kad povremeno navodim Isusove ili Buddhine rijei, izraze iz
Te-aja o udesima ili iz nekih drugih sustava, to radim ne zato da
bih us-poreivao, nego kako bih vam panju privukao na injenicu da u
suti-ni postoji i oduvijek je postojalo samo jedno duhovno uenje,
iako sepojavljuje u mnogim oblicima. Neki od tih oblika, kao to su
drevne4 5
-
MO SADANJEG TRENUTKA
religije, toliko su prekriveni vanjskim slojevima da je njihova
duhov-na sutina gotovo potpuno skrivena. Zato se njihovo dublje
znaenjevie ne moe prepoznati, a njihova je mo preobrazbe
izgubljena. Na-vodim li rijei iz drevnih religija ili nekih drugih
uenja, to inim za-to da otkrijem njihovo dublje znaenje i time
obnovim njihovu mopreobrazbe - osobito kod onih itatelja koji su
sljedbenici tih religijaili uenja. Govorim im: nema potrebe negdje
drugdje tragati za isti-nom. Dopustite mi da vam pokaem kako se
dublje upustiti u onoto ve imate.
Meutim, uglavnom sam se pokuavao koristiti terminologijomkoja je
to je vie mogue neutralna kako bih se mogao obraati iro-kom krugu
ljudi. Ovu knjigu moete smatrati ponovnim izrazomonog bezvremenoga
duhovnog uenja to je sutina sviju religija.Njezin sadraj nije
izvuen iz vanjskih izvora, nego iz jedina istinskogIzvora koji se
nalazi u nutrini, tako da u njoj nema nikakvih teorijaili nagaanja.
Govorim iz unutarnjega iskustva, a ako povremeno go-vorim previe
silovito, to je zato da mogu prodrijeti kroz teke nasla-ge
mentalnog otpora te da u vama mogu dosei ono mjesto na koje-mu vi
ve znate, upravo kao to i ja znam, gdje prepoznajete istinuim je
ujete. Ondje se pojavljuje osjeaj uzvienosti i pojaane ivot-nosti,
kao da neto u vama ape: Da. Znam da je ovo istina.
PRVO POGLAVLJE
VI NISTE UM
NAJVEA PREPREKA PROSVJETLJENJU
Prosvjetljenje - to je to?Vie od trideset godina prosjak je
sjedio pokraj ceste. Jednoga dananaiao je neki stranac. Ima malo
sitnoga? promrmljao je prosjak,automatski ispruivi staru bejzbolsku
kapu. Nemam ti to dati,odgovorio je stranac. Tada je upitao: Na emu
to sjedi? Ni na e-mu, odgovorio je prosjak. To je samo neka stara
kutija. Sjedim nanjoj otkako pamtim. Jesi li ikada zavirio u nju?
upita ga stranac.Nisam, odgovori prosjak. A i emu? Niega nema u
njoj. Ipak,pogledaj unutra, bio je uporan stranac. Prosjak je uspio
odmaknutigornju stranicu. Zapanjen, u nevjerici i zanosu, uvidio je
da je kutijaispunjena zlatom.
Ja sam taj stranac koji vam nema to dati, koji vam kae da se
za-gledate u vlastitu nutrinu. Ne u nutrinu bilo koje kutije, kao u
ovojparaboli, nego u nutrinu onoga to vam je najblie: u vlastitu
nutrinu.
No ja nisam prosjak, ujem kako kaete.Oni koji nisu pronali
vlastito istinsko bogatstvo - radost Bia
koja zrai te duboko, nenaruivo spokojstvo koje je posljedica te
ra-dosti, prosjaci su, makar imali materijalnih bogatstava. Oni u
vanj-skom svijetu tragaju za mrvicama zadovoljstva ili ispunjenja,
ondjetrae potvrdu, sigurnost ili ljubav, a u sebi nose blago koje
ne samoda obuhvaa sve te stvari, nego je beskrajno vee od svega to
im svi-jet moe pruiti.
Rije prosvjetljenje u mislima vam predoava sliku nekakva
nad-ljudskog postignua, a egu se svia da tako i ostane. A
prosvjetljenjeje jednostavno prirodno stanje proivljene jednote s
Biem. To je sta-nje povezanosti s neim neizmjernim i neunitivim,
neim to ste,gotovo paradoksalno, u sutini vi sami, a ipak je mnogo
vee od vas.
6 7
-
MO SADANJEG TRENUTKA
To je pronalaenje vlastite istinske prirode onkraj imena i
oblika. Ni-ste li sposobni osjetiti tu povezanost, u vama se budi
privid odvojeno-sti od sama sebe te od svijeta koji vas okruuje.
Tada sebe svjesno ilinesvjesno shvaate kao izdvojenu esticu. Javlja
se strah, a vanjski iunutarnji sukobi postaju redovita pojava.
Svia mi se Buddhina jednostavna definicija prosvjetljenja
kaookonanja patnje. U tome nema nieg nadljudskog, zar ne?
Naravno,kao definicija, ta je izreka nepotpuna. Govori vam samo to
prosvje-tljenje nije: prosvjetljenje nije patnja. Ali, to
preostaje, ako vie nemapatnje? Buddha o tome uti, a njegova utnja
nagovjetava da ete tomorati sami otkriti. On je izrekao negativnu
definiciju tako da je umne moe pretvoriti u neto u to bi povjerovao
ili u nekakvo nadljud-sko postignue, cilj koji bi vam bilo nemogue
dosei. Usprkos tometo je bio oprezan, veina budista i dalje vjeruje
kako je prosvjetljenjerezervirano za Buddhu, a ne za njih, barem ne
u ovom ivotu.
Koristite se rijeju Bie*. Moete li objasniti to time
mislite?
Bfe je vjean, uvijek prisutan, jedan jedini ivot onkraj mnotva
i-votnih oblika to su podvrgnuti raanju i smrti. Meutim, Bie se
nenalazi samo onkraj oblika, nego takoer duboko unutar svakog
obli-ka, kao njegova najskrivenija, nevidljiva i neunitiva sutina.
To znaida vam je Bie dostupno kao i vae najdublje ja, vaa istinska
priro-da. No ne pokuavajte ga dosegnuti umom. Ne pokuavajte ga
razu-mjeti. Spoznat ete ga tek kad se um umiri. Kad ste prisutni,
kad vamje panja potpuno i snano usmjerena na sadanji trenutak, tada
Biemoete osjetiti, ali nikada ga ne moete mentalno razumjeti.
Pono-vno postizanje svjesnosti o Biu i prebivanje u tom stanju
osjeajnespoznaje jest prosvjetljenje.
Kad kaete Bie, govorite li o Bogu? Ako govorite, zato onda tako
i nekaete?
Rije Bog tijekom tisua godina zloporabe ostala je bez znaenja.
Kat-kad se njom koristim, ali tedljivo. Pod zloporabom mislim na
to
Bie, u smislu bivanje, postojanje, bitak (prim. prev.)
PRVO POGLAVLJE
kako se ljudi koji nikada nisu ni naslutili carstvo svetoga,
beskonanoprostranstvo koje se krije iza te rijei, jako uvjerljivo
njome koriste,kao da znaju o emu govore. Ili tvrde da Bog ne
postoji, kao da znajuto je to emu nijeu postojanje. Ta zloporaba
dovodi do pojave ap-surdnih uvjerenja, tvrdnji i zabluda ega, kao
to je ova tvrdnja: Moj(na) Bog jedini je istinski Bog, a tvoj je
Bog laan ili Nietzscheovauvena izjava: Bog je mrtav.
Rije Bog postala je zatvoreni pojam. Onoga trenutka kad je
iz-govorite, stvara se mentalna slika; to moda vie nije slika
starca s bi-jelom bradom, ali jo je ipak mentalni prikaz nekoga ili
neega izvanvas. Isto tako, taj je prikaz gotovo neminovno u mukom
obliku.
Ni Bog ni Bie, ni bilo koja druga rije, ne mogu definirati
iliobjasniti neobjanjivu stvarnost koja se krije iza njih, tako da
je jedi-no vano pitanje ovo: predstavlja li ta rije pomo ili oteava
doi-vljaj Onoga na to ukazuje. Ukazuje li na neto onkraj sebe, na
onutranscendentalnu stvarnost ili si je olako dopustila da postane
tekmentalni idol, puka ideja u vaim mislima u koju vjerujete?
Rije Bie nita ne objanjava, ali to ne ini ni rije Bog. Meu-tim,
Bie ima tu prednost da predstavlja otvoreni pojam. Ono ne svo-di
beskonano nevidljivo na konanu pojavu. Nemogue je obliko-vati
mentalnu sliku Bia. Nitko ne moe tvrditi da posjeduje isklju-ivo
pravo na posjedovanje Bia. Ono predstavlja samu vau sutinu.Moete mu
neposredno pristupiti kao osjeaju vlastite prisutnosti,kao spoznaji
Ja jesam koja prethodi tvrdnji: Ja sam ovo ili: Ja samono. Tek mali
korak dijeli rije Bie od iskustva Bia.
Koja je najvea prepreka doivljaju te stvarnosti?
Poistovjeivanje s vlastitim umom, zbog ega misao postaje
prisilna.Nemo da prekinete razmiljanje zastraujua je potekoa, ali
mi tone shvaamo jer gotovo svi od toga patimo, zato se takvo stanje
sma-tra normalnim. Ta neprestana mentalna buka spreava vas u
pronala-enju carstva unutarnje smirenosti koja je neodvojiva od
Bia. Ta bu-ka takoer stvara lano, misaono ja, koje baca sjenku
straha i patnje.Kasnije emo to potanje razjasniti.
8 9
-
MO SADANJEG TRENUTKA
Filozof Descartes vjerovao je kako je pronaao temeljnu istinukad
je izrekao uvenu tvrdnju: Mislim, dakle jesam. Zapravo, izra-zio je
temeljnu pogreku: izjednaiti miljenje s Biem i identitet
smiljenjem. Prisilni mislilac, to se odnosi na gotovo svakog
ovjeka,ivi u stanju oite odvojenosti, u bezumno kompleksnom svijetu
traj-nih problema i sukoba, u svijetu koji odraava sve veu
fragmentaci-ju uma. Prosvjetljenje je stanje cjelovitosti,
postojanja u jednoti i,samim tim, u spokojstvu, sjedinjenost sa
ivotom u njegovu oitova-nom vidu, svijetu, kao i sjedinjenost s
vlastitim najdubljim ja i ne-oitovanim ivotom - sjedinjenost s
Biem. Prosvjetljenje ne samo daoznaava okonanje patnje i trajnih,
unutarnjih i vanjskih sukoba,nego isto tako i okonanje zastraujueg
robovanja razmiljanju. Ka-kvo je to nevjerojatno osloboenje!
Poistovjeivanje s umom stvara nepropustan zastor pojmova,
eti-keta, slika, rijei, prosudbi i definicija koje onemoguuju sve
istinskeodnose. Taj zastor postavlja se izmeu vas i vae prirode,
izmeu vasi vaih blinjih mukaraca i ena, izmeu vas i prirode, izmeu
vas iBoga. To je zastor misli koji stvara privid odvojenosti,
privid kako sjedne strane postojite vi, a s druge potpuno odvojeni
drugi. Tada za-boravljate sutinsku injenicu da ste, ispod razine
tjelesne pojavnostii odvojenih oblika, jedno sa svime to jest. Kad
kaem da zaboravlja-te, time hou rei da jednotu vie ne moete
osjetiti kao bjelodanustvarnost. Moda vjerujete da postoji, ali vie
ne znate da je tako.Uvjerenje moe pruiti utjehu. Meutim, samo
uvjerenje putem vla-stita iskustva donosi slobodu.
Razmiljanje je postalo bolest. Bolest se pojavljuje kad
nestaneravnotee. Primjerice, nema nieg pogrenog u tome to se
stanice utijelu razdvajaju i umnaaju, ali kad se taj proces
nastavlja bez obzirana cjelokupnost organizma, stanice se
pretjerano mnoe i tada dola-zi do bolesti.
Koristimo li se njim na pravi nain, um moe biti iznimno
dobarinstrument. Koristimo li se pogreno, meutim, postaje razoran.
Dase tonije izrazim, najee nije rije o tome da se pogreno
sluiteumom - najee se njim uope ne sluite. On se koristi vama. To
jebolest. Vjerujete da ste vi taj um. To je zabluda. Instrument je
preu-zeo vlast u svoje ruke.
10
PRVO POGLAVLJE
Ne slaem se sasvim s tim. Istina je da esto besciljno razmiljam,
kao iveina ljudi, ali ipak mogu odluiti koristiti se umom da neto
dobijemi postignem, a to inim cijelo vrijeme.
Samo zato to moete rijeiti krialjku ili izgraditi atomsku
bombu,to ne znai da se koristite umom. Upravo kao to psi vole
vakati ko-sti, tako i um voli gurati nos u razliite probleme. Zato
i rjeava kri-aljke i gradi atomske bombe. Vas ne zanima nijedno ni
drugo. Do-pustite mi da vas upitam: moete li se osloboditi uma kad
god to po-elite? Jeste li pronali tipku za iskljuivanje?
Hoete rei da potpuno prestanem misliti? Ne, ne mogu ga se
osloboditikad to poelim, osim na trenutak-dva.
To znai da se um koristi s vama. Vi se nesvjesno poistovjeujete
snjim, tako da ak i ne znate kako ste njegov rob. Gotovo kao da
steopsjednuti, a da to i ne znate i zato smatrate da ste vi to bie
koje vasje opsjelo. Poetak slobode jest spoznaja kako vi niste to
bie koje vasopsjeda - mislilac. Ta vam spoznaja omoguuje da
promatrate mis-lioca. Onoga trenutka kad ponete nadzirati mislioca,
aktivira se viarazina svjesnosti. Tada poinjete shvaati kako onkraj
misli postojiprostrano carstvo inteligencije, kako je misao samo
siuan vid te in-teligencije. Takoer shvaate kako sve one stvari
koje su uistinu vane- ljepota, ljubav, stvaralatvo, radost,
unutarnje spokojstvo - izranja-ju iz podruja onkraj uma. Poeli ste
se buditi.
OSLOBODITE SE UMA
Sto tono mislite rei kad govorite o nadziranju mislioca?
Ode li ovjek lijeniku i kae: ujem glasove u glavi, vjerojatno
ega lijenik poslati psihijatru. injenica je da na vrlo slian nain
do-slovce svi u glavi neprestano ujemo glasove: to su nesvjesni
misaoniprocesi, a ne shvaate kako imate mo zaustaviti ih. Rije je o
trajnimmonolozima ili dijalozima.
11
-
MO SADANJEG TRENUTKA
Vjerojatno ste na ulici susreli lude ljude koji bez prestanka
raz-govaraju sa sobom ili mrmljaju. To se ne razlikuje mnogo od
onogato radite vi i svi drugi normalni ljudi, osim to ne govorite
naglas.Glas iznutra komentira, nagaa, prosuuje, usporeuje, ali se,
netomu se svia, neto ne i tako u nedogled. Taj glas ne mora biti
pove-zan sa situacijom u kojoj se upravo nalazite; moda oivljava
davnuili nedavnu prolost, moda uvjebava ili zamilja mogue
buduesituacije. Razmilja li o budunosti, nerijetko zamilja kako e
stvarikrenuti u pogrenom smjeru ili zamilja negativan ishod; to
naziva-mo zabrinutou. Katkad su ta razmiljanja praena vizualnim
slika-ma ili mentalnim filmovima. ak i ako se glas odnosi na
trenuta-nu situaciju, protumait e je pojmovima prolosti. To je zato
toglas pripada uvjetovanom umu, koji je rezultat sveukupne vae
pro-losti, kao i kolektivnog kulturalnog misaonog sklopa koji ste
naslije-dili. Dakle, sadanjost promatrate i prosuujete oima
prolosti i do-bivate potpuno iskrivljenu sliku. Nije neuobiajeno da
taj glas pred-stavlja ovjekova najgoreg neprijatelja. Mnogi ljudi
ive s muiteljemu glavi koji ih neprestano napada, kanjava i
iscrpljuje im ivotnuenergiju. To je uzrok neizrecive bijede i
nesree, kao i bolesti.
Dobra je vijest to to se uistinu moete osloboditi vlastita
uma.To je jedino istinsko osloboenje. Upravo sada moete poduzeti
pr-vi korak. Ponite to je ee mogue oslukivati glas u svojoj
glavi.Osobito obratite panju na sve misaone obrasce koji se
ponavljaju,one stare gramofonske ploe koje se ve godinama okreu u
vaoj gla-vi. To sam htio rei kad sam govorio o nadziranju mislioca,
odno-sno: sluajte glas u svojoj glavi i budite ondje u ulozi
svjedoka.
Kad sluate taj glas, sluajte ga nepristrano. Hou rei, ne
prosu-ujte. Ne prosuujte i ne osuujte ono to ujete, jer bi to
znailo ka-ko taj isti glas ponovno ulazi kroz stranja vrata. Uskoro
ete shvati-ti: ondje je glas, a ovdje Ja jesam, oslukujem ga i
nadzirem. Ta spo-znaja Ja jesam, taj osjeaj vlastite prisutnosti
nije misao. Ona izrastanegdje onkraj misli.
Zato, sluate li misao, svjesni ste ne samo misli, nego i sebe
kao nje-zina svjedoka. Probudila se nova dimenzija svjesnosti.
Oslukujete li
12
PRVO POGLAVLJE
misao, osjeate svjesno prisustvo - svoje dublje ja - u pozadini
iliispod misli. Misao tada gubi mo nad vama i brzo se povlai, jer
viene pruate energiju umu poistovjeujui se s njim. To je poetak
kra-ja nesvjesnog i prisilnog razmiljanja.
Kad se misao povue, osjetit ete kako je u mentalnoj struji
dolodo prekida - to je pukotina u kojoj nema misli. U poetku e ti
pre-kidi biti kratkotrajni, trajat e moda samo nekoliko sekundi,
ali po-stepeno e se produivati. Kad doe do prekida, u nutrini ete
osje-titi duboku tiinu i spokojstvo. To je poetak prirodna stanja
doi-vljene jednote s Biem, koja je najee zamagljena umom.
Osjeajduboke tiine i spokojstva s praksom e se produbiti. Zapravo,
nemakraja njihovoj dubini. Takoer ete osjetiti kako se iz dubina
nutrineuzdie tanano zraenje radosti: to je radost Bia.
To ne nalikuje na stanje transa. Uope mu ne nalikuje. Ovdje
nedolazi do gubitka svijesti. Istina je upravo suprotna. Kad bi
cijenaspokojstva bilo suavanje svijesti, a cijena duboke tiine
smanjenje i-votnosti i budnosti, tada ih ne bi bilo vrijedno imati.
U takvom sta-nju unutarnje povezanosti postat ete mnogo ivahniji i
budniji negou stanju u kojem se poistovjeujete s umom. Bit ete
potpuno prisu-tni. To stanje takoer pojaava uestalost vibracija
energetskog poljakoje daje ivot fizikom tijelu.
to se dublje sputate u carstvo bez misli, kako se to ponekad
na-ziva na Istoku, spoznat ete stanje iste svijesti. U tom stanju
vlastituprisutnost osjeate s takvom snagom i radou da sveukupno
razmi-ljanje, emocije, fiziko tijelo, kao i cijeli vanjski svijet,
postaju relati-vno beznaajni u usporedbi s tim stanjem. Pa ipak, to
nije sebinost,nego stanje nesebinosti. Odnosi vas onkraj onoga o
emu ste prijerazmiljali kao o vlastitom ja. Ta prisutnost ste vi
sami, a istodob-no je nezamislivo vea od vas. Ovo to vam pokuavam
prenijeti mo-e zvuati paradoksalno, pa ak i proturjeno, ali nema
nikakva dru-gog naina na koji bih to mogao izraziti.
Umjesto da nadzirete mislioca, prekid u struji misli moete
izazva-ti sasvim jednostavno, usmjerivi arite panje u sadanji
trenutak.Postanite snano svjesni sadanjeg trenutka. To e u vama
probuditi
13
-
MO SADANJEG TRENUTKA
duboko zadovoljstvo. Na taj nain odvlaite svijest od umnih
aktiv-nosti i stvarate prekid u mislima te postajete iznimno budni
i svjesni,ali ne razmiljate. To je sutina meditacije.
To u svakodnevnom ivotu moete provoditi tako to ete se
po-zabaviti bilo kojom rutinskom aktivnou koja vam inae
predstavljasamo sredstvo do nekog cilja, dajui joj potpunu panju,
tako da sa-ma sebi postane ciljem. Primjerice, svaki put dok hodate
uz i niz stu-be u svojoj kui ili na radnom mjestu, pomno usmjerite
pozornost nasvaki korak, pokret, pa ak i na disanje. Budite potpuno
prisutni.Kad elite oprati ruke, obratite pozornost na sve osjetilne
opaaje po-vezane s tom aktivnou: zvuk i dodir vode, pokreti ruku,
miris sapu-na i tako dalje. Kad ulazite u automobil, nakon to ste
zatvorili vrata,zastanite nekoliko sekundi i promatrajte ritam
disanja. Postanite svje-sni tihog, ali monog osjeta prisutnosti.
Postoji samo jedno sigurnomjerilo kojim moete odrediti koliko ste
uspjeli u toj praksi: stupanjunutarnjeg spokojstva.
Najvaniji korak na vaemu putovanju prema prosvjetljenju jest
ovaj:nauite raskinuti poistovjeenost s vlastitim umom. Svaki put
kadizazovete prekid u struji misli, pojaava se svjetlost vae
svijesti.
Jednoga dana moda ete shvatiti da se smijete glasu u glavi,
kaoto biste se nasmijali vragolijama djeteta. To znai da sadraj uma
viene shvaate ni izbliza tako ozbiljno, budui da va osjeaj
vlastitog jane ovisi o njemu.
PROSVJETLJENJE: UZDIZANJE IZNAD MISLI
Nije li razmiljanje najvanije za opstanak u ovom svijetu?
Um je instrument, orue. Postoji kako bi izvravao stanovite
zadat-ke, a kad je zadatak izvren, orue moete odloiti. Kako sada
stvaristoje, rekao bih kako osamdeset do devedeset posto ljudskoga
razmi-ljanja ne samo da se ponavlja i da je beskorisno, nego je
zbog svojeneuinkovitosti i esto negativne prirode uvelike i tetno.
Promatrajteum i vidjet ete da je to istina. To dovodi do ozbiljna
gubitka ivot-ne energije.
14
PRVO POGLAVLJE
Ta vrsta prisilnog razmiljanja zapravo predstavlja ovisnost.
Cimese odlikuje ovisnost? Vrlo jednostavno: osjeate da vie ne
moeteprestati po svojoj volji. To o emu ste ovisni ini vam se
snanijim odvas. Takoer vam prua laan osjeaj zadovoljstva,
zadovoljstva kojese neminovno pretvara u bol.
Otkud tvrdnja da smo ovisni o razmiljanju?
Otud to ste se poistovjetili s njim, a to znai da osjeaj
vlastitog jacrpite iz sadraja i aktivnosti uma. Zato to vjerujete
da biste presta-li postojati kad biste prestali razmiljati. Tijekom
odrastanja stvaratementalnu sliku o tome tko ste, utemeljenu na
osobnim i kulturalnimuvjetovanjima. To fantomsko ja moemo nazvati
egom. Ono se sa-stoji od umne aktivnosti, a odrava se iskljuivo
neprestanim razmi-ljanjem. Pojam ega razliitim ljudima oznaava
razliite stvari, ali jaovdje njime oznaavam lano ja, stvoreno
nesvjesnim poistovjeenjemS umom.
Sadanji trenutak za ego jedva da postoji. Vanima smatra
samoprolost i budunost. To potpuno iskrivljavanje istine objanjava
i-njenicu potpune neuinkovitosti uma u kontekstu ega. Ego se
nepre-stano bavi oivljavanjem prolosti, jer, tko ste bez prolosti?
Nepresta-no se projicira u budunost kako bi se pobrinuo za opstanak
i ondjepronaao nekakvu vrstu osloboenja i ispunjenja. Ego kae:
Jednogadana, kad bude ovako ili onako, kad se neto dogodi, tada u
biti do-bro, bit u sretan i miran. ak i onda kad se ini da je ego
zaoku-pljen sadanjou, on ne vidi sadanjost: potpuno je pogreno
zapaajer promatra oima prolosti. Ili je svodi na sredstvo za
postizanje ne-kakva cilja koji uvijek lei u budunosti u koju se um
projicira. Pro-matrajte svoj um i vidjet ete da tako djeluje.
Sadanji trenutak uva klju osloboenja. Ali sadanji trenutakne
moete pronai sve dok ste potpuno poistovjeeni s umom.
Ne elim izgubiti sposobnost analiziranja i razlikovanja. Ne bi
mi sme-tah da nauim jasnije razmiljati, na usredotoeniji nain, ali
ne elimizgubiti um. Dar miljenja najdragocjenije je to imamo. Bez
njega bilibismo samo jo jedna ivotinjska vrsta.
Prevlast uma nije nita drugo nego stupanj u evoluciji svijesti.
Sada tre-bamo prijei na sljedei, i to hitno, inae e nas um, koji se
pretvorio
15
-
MO SADANJEG TRENUTKA
u udovite, unititi. Kasnije u o tome potanje govoriti.
Razmiljan-je i svijest nisu istoznanice. Razmiljanje je samo mali
vid svijesti.Misao ne moe postojati bez svijesti, ali ona svijesti
uope nije po-trebna.
Prosvjetljenje znai uzdizanje iznad misli, a ne vraanje na
razi-nu ispod misli, na razinu ivotinje ili biljke. U
prosvijetljenom stanjui dalje ete se, kad god to bude potrebno,
koristiti umom, ali na mno-go usredotoeniji i uinkovitiji nain nego
prije. Koristit ete se nji-me uglavnom za neke praktine stvari, ali
bit ete osloboeni od ne-svjesnog unutarnjeg dijaloga i u vama e
vladati unutarnje spokojst-vo. Kad se budete koristili umom,
osobito kad e vam biti potrebnostvaralako rjeenje, svakih nekoliko
minuta kretat ete se izmeumisli i tiine, izmeu uma i stanja ne-uma.
Ne-um je svjesnost bezmisli. Samo na taj nain mogue je stvaralaki
razmiljati, jer samona taj nain misao posjeduje neku stvarnu mo.
Sama za sebe, kad vi-e nije povezana s mnogo prostranijim carstvom
svijesti, misao ubrzopostaje jalova, bezumna i razorna.
Um je u sutini stroj za preivljavanje. Napad na druge umove
iobrana od njih, skupljanje, pohrana i ralanjivanje informacija -
utim je poslovima um dobar, ali oni uope nisu kreativni. Svi
istinskiumjetnici, bez obzira na to jesu li toga svjesni ili nisu,
stvaraju u sta-nju ne-uma, u unutarnjoj dubokoj tiini. Um tada daje
oblik stvara-lakom nagonu ili uvidu. ak i veliki znanstvenici
govore kako doproboja stvaralakih ideja dolazi u razdoblju mentalne
tiine. Iznena-ujui rezultat opsene ankete provedene medu
najuvenijim mate-matiarima Sjedinjenih Amerikih Drava, ukljuujui
Einsteina, onjihovim radnim metodama, jest kako razmiljanje igra
tek podre-enu ulogu u kratkoj, odlunoj fazi samog stvaralakog ina.
Rekaobih kako se jednostavan razlog zbog kojeg veina znanstvenika
nijekreativna ne krije u tome to ne znaju razmiljati, nego u tome
to neznaju kako bi mogli prestati razmiljati!
udo stvaranja i odravanja ivota na Zemlji ili vaega tijela
nijese dogodilo kroz um i razmiljanje. Na djelu je, oito,
inteligencijakoja je daleko vea od uma. Kako jedna jedina ljudska
stanica, koja jedugaka 1/2540 cm u okviru svoje DNA, moe sadravati
upute ko-je bi ispunile tisuu knjiga od po esto stranica? to vie
uimo o radutijela, to vie spoznajemo kakva golema inteligencija
djeluje u njemu
16
PRVO POGLAVLJE
i kako malo znamo. Kad se um ponovno povee s tom
inteligencijom,postat e najudesnije orue. Tada e sluiti neemu veem
od sebe.
EMOCIJA: REAKCIJA TIJELA NA UM
A to je s emocijama? Mene vie zaokupljaju emocije, nego um.
Um, u onom smislu u kojemu ga koristim, nije samo misao. On
obu-hvaa i vae emocije, kao i sve nesvjesne mentalno-emocionalne
reak-tivne obrasce. Emocija se pojavljuje ondje gdje se susreu um i
tijelo.Ona predstavlja reakciju tijela na um - ili biste mogli rei,
odraz umau tijelu. Primjerice, napadaka ili neprijateljska misao
stvorit e u ti-jelu nakupinu energije koju nazivamo bijesom. Tijelo
se priprema zaborbu. Misao da vam netko prijeti, u tjelesnom ili
psiholokom smis-lu, izaziva stezanje tijela, a to je tjelesni vid
onoga to nazivamo stra-hom. Istraivanja su pokazala kako snane
emocije mogu ak izazva-ti promjene u biokemiji tijela. Te
biokemijske promjene predstavlja-ju fiziki ili materijalni vid
emocija. Naravno, najee niste svjesnisvih svojih misaonih obrazaca,
i esto ih moete osvijestiti tek pro-matranjem vlastitih
emocija.
to se vie poistovjeujete sa svojim razmiljanjem, s onim tovolite
i ne volite, s prosudbama i tumaenjima, odnosno, to ste ma-nje
prisutni kao promatraka svijest, to e energetski naboj emocijabiti
jai, bez obzira na to jeste li toga svjesni ili niste. Ne moete li
os-jetiti svoje emocije, ako ste se odvojili od njih, na kraju ete
ih isku-siti na isto tjelesnoj razini, kao tjelesni problem ili
simptom. Prote-klih godina mnogo je napisano o tom pitanju, stoga
ne moramo ov-dje o tom govoriti. Snaan nesvjestan emocionalni
obrazac moe seak oitovati kao neki vanjski dogaaj za koji vam se
ini da vam sejednostavno dogodio. Primjerice, primijetio sam da e
ljudi koji u se-bi nose mnogo bijesa, ako toga nisu svjesni i ako
ga ne izraavaju, vrlovjerojatno doivjeti napad, verbalan ili ak
fiziki - napast e ih drugibijesni ljudi, esto bez ikakva oita
razloga. Oni zrae jakim bijesom,tako da neki ljudi to osjete, a to
potie njihov vlastiti usnuli bijes.
Imate li potekoa s doivljavanjem vlastitih emocija,
poniteUsredotoivati panju na unutarnje energetsko polje vlastita
tijela.Osjetite tijelo iznutra. To e vas dovesti u dodir s
vlastitim emocija-ma. To emo kasnije potanje objasniti.
17
-
MO SADANJEG TRENUTKA
Kaete kako je emocija odraz uma u tijelu. Ali katkad izmeu to
dvojedoe do sukoba: um kae: Ne, a emocija kae: Da ili obratno.
elite li uistinu upoznati um, tijelo e vam uvijek pokazati
njegovtoan odraz, stoga promotrite emociju ili je radije osjetite u
svometijelu. Postoji li medu njima neki oit sukob, misao e biti la,
a emo-cija e biti istinita. Nije to ona krajnja istina o tome tko
jeste, negorelativna istina o stanju vaega uma u tom trenutku.
Sukob izmeu povrinskih misli i nesvjesnih mentalnih
procesaprilino je uobiajen. Moda jo niste sposobni aktivnost
nesvjesnauma prenijeti u svijest u obliku misli, ali ona e se
uvijek kao emoci-ja odraavati u tijelu, a toga moete postati
svjesni. Promatrate li emo-ciju na taj nain, to je u osnovi isto
kao kad oslukujete ili nadziretemisao, to sam opisao ranije. Jedina
je razlika u tome to se misao na-lazi u glavi, a emocija posjeduje
snaan tjelesni vid, stoga se prvenst-veno osjea u tijelu. Kad je
promatrate, moete joj dopustiti da ondjepostoji, a u tom sluaju nee
moi upravljati vama. Vie niste emoci-ja, nego promatra, prisutnost
koja motri. Vjebate li to, sve ono ne-svjesno u vama izronit e na
svjetlost svijesti.
Dakle, promatranje emocija podjednako je vano kao i
promatranjemisli?
Tako je. Naviknite se postavljati si pitanje: to se u ovom
trenutkuzbiva u meni? To e vas pitanje usmjeriti u pravom smjeru.
Ali, ne-mojte analizirati, nego samo promatrajte. Usredotoite panju
na nu-trinu. Osjetite energiju emocije. Nema li nijedne emocije,
usmjeritepanju jo dublje, u unutarnje energetsko polje tijela. Ono
predsta-vlja dveri koja vode Biu.
Emocija najee predstavlja proiren i energiziran misaoni
obrazac,a zbog njezinog, nerijetko prejakog energetskog naboja, u
poetkunije lako ostati dovoljno prisutan kako biste je mogli
promatrati. Ona
18
PRVO POGLAVLJE
bi vas eljela prevladati i najee u tome uspijeva - ako niste
dovolj-no prisutni. Ako zbog nedovoljne prisutnosti zapadnete u
nesvjesnopoistovjeivanje s emocijom, to je prirodno, privremeno se
pretvara-te u emociju. Izmeu razmiljanja i emocija nerijetko se
stvara krugbez kraja: oni hrane jedno drugo. Misaoni obrazac stvara
poveaniodraz samoga sebe u obliku emocije, a vibracijska
frekvencija emoci-je hrani izvorni misaoni obrazac. Zadrite li se
mentalno na nekoj si-tuaciji, dogaaju ili osobi koje smatrate
uzrokom osjeaja, ta misaoenergijom hrani emociju, koja zauzvrat
puni energijom misaoniobrazac i tako dalje.
U osnovi, sve emocije oblici su prvobitne, nediferencirane
emo-cije koja vue podrijetlo iz gubitka svijesti o tome tko ste s
onu stra-nu imena i oblika. Zbog svoje nediferencirane prirode,
teko je otkri-ti ime koje tono opisuje tu emociju. Strah priblino
odgovara ali,osim trajnog osjeaja prijetnje, ta emocija takoer
obuhvaa dubokosjeaj naputenosti i nepotpunosti. Moda bi najbolje
bilo koristitise pojmom koji je podjednako nediferenciran kao i ta
temeljna emo-cija te ga jednostavno nazivamo bol. Jedan od glavnih
zadatakauma jest boriti se protiv te emocionalne boli ili je
otkloniti, to jejedan od razloga njegovoj neprestanoj aktivnosti,
ali sve to um moepostii jest privremeno prikrivanje te emocije.
Zapravo, to se um ja-e bori da se oslobodi boli, to je bol vea. Um
nikada ne moe pro-nai rjeenje, niti si moe dozvoliti da vam dopusti
da ga vi pronae-te, jer on sam predstavlja unutarnji dio problema.
Zamislite efapolicije kako pokuava pronai palikuu, a zapravo je on
sam taj pali-kua. Boli se neete osloboditi sve dok osjeaj
vlastitoga ja ne presta-nete crpiti iz poistovjeivanja s umom,
odnosno s egom. Um e se ta-da sruiti sa svoga mjesta moi, a Bie e
se razotkriti kao vaa istin-ska priroda.
Da, znam to me namjeravate pitati.
Namjeravao sam pitati: stoje s pozitivnim emocijama, kao to su
ljubavi radost?
Te su emocije neodvojive od vaega prirodnog stanja unutarnje
pove-zanosti s Biem. Uvidi u ljubav i radost ili kratki trenuci
dubokogaspokojstva mogui su kad god doe do prekida u struji misli.
Za ve-inu ljudi ti se prekidi rijetko i samo sluajno dogaaju, u
trenucima
19
-
MO SADANJEG TRENUTKA
kad um ostane bez rijei, katkad potaknut velikom ljepotom,
kraj-njim tjelesnim naporom ili jo veom opasnou. Iznenada se
pojaviunutarnja duboka tiina. A u toj tiini javlja se tanana, ali
snana ra-dost, ljubav i spokojstvo.
Takvi su trenuci najee kratkotrajni, jer se um ubrzo ponovnovraa
svojoj bunoj aktivnosti koju nazivamo razmiljanjem. Ljubav,radost i
spokojstvo ne mogu cvjetati dok se ne oslobodite prevlastiuma. Ali
te tri stvari ne nazivam emocijama. One prebivaju onkrajemocija, na
mnogo dubljoj razini. Stoga biste trebali postati potpu-no svjesni
emocija i osjetiti ih prije nego to moete osjetiti ono tose krije u
njihovoj pozadini. Emocija doslovce znai uznemiravanje.Ta rije
dolazi iz latinske rijei emovere, to znai uznemiriti.
Ljubav, radost i spokojstvo duboka su stanja bia ili, bolje
ree-no, tri vida stanja unutarnje povezanosti s Biem. Kao takvi
nemajunikakvih suprotnosti. To je zato jer izranjaju s mjesta
onkraj uma.Emocije, s druge strane, budui da su dio dvojnog uma,
podvrgnutesu zakonu suprotnosti. To jednostavno znai da ne moete
dobiti do-bro bez loeg. U neprosvijetljenom stanju poistovjeenosti
s umom,ono to se katkad pogreno naziva radou najee je
kratkotrajnaugodna strana trajno promjenjivog kruga boli i
zadovoljstva. Zado-voljstvo uvijek izaziva neto izvan vas, dok
radost izranja iz nutrine.Samo ono to vam danas prua zadovoljstvo
sutra e vam zadati bolili e vas napustiti, pa e vam odsutnost
izvora zadovoljstva nanijetibol. Ono o emu se nerijetko govori kao
o ljubavi moe neko vrije-me biti ugodno i uzbudljivo, ali to je
ovisnika vezanost, stanje kraj-nje potrebe koja se za treptaj oka
moe pretvoriti u svoju suprotnost.Nakon poetnog zanosa mnogi se
ljubavni odnosi zapravo kreu iz-meu ljubavi i mrnje, privlanosti i
napada.
Stvarna ljubav ne izaziva patnju. Kako bi i mogla? Ne pretvara
senenadano u mrnju, kao to se ni stvarna radost ne pretvara u
bol.Kao to sam rekao, ak i prije nego to postanete prosvijetljeni -
prijenego to se oslobodite uma - moete na trenutak zaviriti u
istinskuradost, ljubav i duboki unutarnji mir, nepomian, ali titrav
i iv. Tosu vidovi vae istinske prirode, koju najee prikriva um. ak
i unormalnom ovisnikom odnosu moe biti trenutaka kad se
osjetiprisustvo neeg pravog, neeg neunitivog. Ali to su samo
kratkotraj-ni uvidi koje uskoro ponovno prekriva aktivnost uma.
Tada vam se
20
PRVO POGLAVLJE
moe initi da ste imali neto vrlo dragocjeno i da ste to izgubili
ili evas um uvjeriti da je to u svakom sluaju bio samo privid.
Istina je dato nije bio nikakav privid i da ga ne moete izgubiti.
To je dio vaegaprirodnog stanja koje um moe zamagliti, ali ga
nikada ne moe uni-titi. ak i kad je nebo prekriveno tekim oblacima,
nije rije o tomeda je Sunce nestalo. Sunce je jo uvijek ondje, iza
oblaka.
Buddha kae da je uzrok boli ili patnje u elji ili udnji te da
moramopresjei spone elje elimo li se osloboditi boli.
udnja je potraga uma za spasenjem ili ispunjenjem u stvarima
vanj-skoga svijeta i u budunosti, a predstavlja zamjenu za radost
Bfa.Sve dok sam poistovjeen s umom, ja sam ta udnja, potreba,
elja,vezanost, nesklonost, a nema me osim u njima, a i tada
postojim tekkao puka mogunost, neispunjeni potencijal, sjeme koje
nije prokli-jalo. U tom stanju ak i elja za osloboenjem ili
prosvjetljenjem sa-mo je jo jedna udnja za ispunjenjem ili
ucjelovljenjem u budu-nosti. Stoga ne traite da se oslobodite elje
ili da postignete pro-svjetljenje. Postanite prisutni. Budite
promatra uma. Umjesto da ci-tirate Buddhu, budite Buddha, budite
probueni, a to rije buddhai znai.
Ljudi su ve tisuljeima u kandama bola, otkako su doivjelipad iz
stanja milosti, zakoraili u carstvo vremena i uma te
izgubilisvjesnost o Biu. U tom su trenutku sebe poeli opaati kao
besmisle-ne djelie u nekom stranom svemiru, nepovezane s Izvorom i
s drugi-ma.
Bol je neminovna sve dok se poistovjeujete s umom, a to
znai,duhovno govorei, dok ste nesvjesni. Ovdje prvenstveno govorim
oemocionalnoj boli, koja je ujedno glavni uzrok tjelesnog bola i
bole-sti. Odbojnost, mrnja, samosaaljenje, krivnja, bijes,
depresija, lju-bomora i tako dalje, ak i najblaa razdraenost, sve
su to oblici boli.A svako zadovoljstvo ili emocionalni zanos u sebi
sadri sjeme boli:svoju neodvojivu suprotnost, koja e se s vremenom
oitovati.
Svatko tko je ikada uzeo drogu da bi doivio zanos znat ekako se
zanos na kraju krajeva pretvara u pakao, kako se zadovolj-stvo
pretvara u neki oblik boli. Mnogi ljudi iz vlastita iskustva
znajukako se lako i brzo intimni odnos iz izvora zadovoljstva moe
pretvo-riti u izvor bola. Sagledano s vieg stajalita, i negativne i
pozitivne
21
-
MO SADANJEG TRENUTKA
suprotnosti samo su lica istoga novia, dijelovi temeljne boli
koja jeneodvojiva od egoistinog stanja svijesti i poistovjeenosti s
umom.
Dvije su razine boli: bol koju sada stvarate i bol iz prolosti
kojajo ivi u vaem umu i tijelu. Prestanite stvarati bol u
sadanjosti i ra-stvorite bol prolosti - o tome sada elim
govoriti.
22
DRUGO POGLAVLJE
SVJESNOST: IZLAZ IZ BOLI
NE STVARAJTE VIE BOL U SADANJOSTI
Niiji ivot nije potpuno osloboen boli i patnje. Nije li rije o
tome danauimo ivjeti s njima, umjesto da ih pokuavamo izbjei?
Vei dio ljudske boli je nepotreban. Sve dok um bez nadzora
upravljavaim ivotom, bol stvarate sami.
Bol koju sada stvarate uvijek predstavlja neki oblik
neprihvaa-nja, neki oblik nesvjesnog otpora onome to jest. Na
razini misli, ot-por je neka vrsta prosuivanja. Na emocionalnoj
razini, ona je nekioblik negativnosti. Jakost boli ovisi o stupnju
opiranja sadanjem tre-nutku, a taj otpor ovisi o tome koliko ste
poistovjeeni sa svojimumom. Um uvijek pokuava zanijekati sadanji
trenutak i pobjei odnjega. Drugim rijeima, to se vie poistovjeujete
s umom, to viepatite. Ili bismo to mogli i ovako izraziti: to ste
sposobniji potova-ti i prihvaati sadanji trenutak, to ste
slobodniji od boli i patnje - aujedno ste osloboeni i egoistinog
uma.
Zato um najee nijee sadanji trenutak i opire mu se? Zatoto ne
moe djelovati i zadrati sve pod nadzorom ako ne postoji vri-jeme, a
vrijeme su prolost i sadanjost, stoga bezvremeni sadanji tre-nutak
shvaa kao prijetnju. Vrijeme i um zapravo su neodvojivi.
Zamislite Zemlju na kojoj nema ljudskoga oblika ivota,
naselje-nu samo biljkama i ivotinjama. Bi li na njoj i dalje
postojali prolosti budunost? Bismo li i dalje o vremenu mogli
govoriti na nekakavsmislen nain? Pitanje: Koje je doba? ili: Koji
je danas datum? kad bi ih imao tko postaviti - bila bi sasvim
besmislena. Hrast ili oraozbunili bi se nad takvim pitanjima. Koje
je doba? pitali bi. Pa, sadaje sadanjost. Sadanji trenutak. to bi
drugo moglo biti?
23
-
MO SADANJEG TRENUTKA
Da, da bismo u ovom svijetu mogli djelovati potreban nam je
um,upravo kao i vrijeme, ali u stanovitom trenutku oni preuzimaju
naivot te dolazi do pogrenog postupanja, boli i patnje.
Kako bi bio siguran da e uzde ostati u njegovim rukama, um
sa-danji trenutak neprestano pokuava prikriti prolou i budunou,a
kad vitalnost i beskonani stvaralaki potencijal Bia, koje je
neod-vojivo od sadanjeg trenutka, prekrije vrijeme, um zamagljuje
vauistinsku narav. U ljudskom se umu nagomilava sve tei teret
vreme-na. Pod tim teretom pate svi pojedinci, ali svaki od njih
ujedno sva-kom dragocjenom trenutku, zanemarujui ga ili nijeui,
dodaje jovei teret ili ga svodi na sredstvo kojim stie do nekog
budueg tre-nutka koji postoji samo u umu, a nikada u stvarnosti.
Gomilanje vre-mena u kolektivnom i pojedinanom ljudskom umu ujedno
obuh-vaa i goleme koliine zaostalih bolova iz prolosti.
Ako vie ne elite stvarati bol sebi i drugima, ako vie ne
elitepoveavati ostatke bolova iz prolosti koji jo ive u vama, tada
viene stvarajte vrijeme ili ga barem ne stvarajte vie nego to je
potreb-no dok se bavite praktinim vidovima vlastita ivota. Kako
prestatistvarati vrijeme? Duboko u sebi shvatite kako uvijek imate
samosadanji trenutak. Neka Sada postane prvobitna arina toka
vaegaivota. Dok ste prije boravili u vremenu i tek nakratko
posjeivaliSadanji trenutak, sada prebivajte u njemu, a tek nakratko
posjeujteprolost i budunost kad se morate pozabaviti praktinim
vidovimasvoje ivotne situacije. Sadanjem trenutku uvijek recite:
Da. to bimoglo biti jalovije i lude nego stvarati unutarnji otpor
neemu tove postoji! Sto bi moglo biti lude nego se suprotstavljati
samom i-votu, koji jest sada i uvijek samo sada? Predajte se onome
to jest. Re-cite da ivotu - i vidjet ete kako ivot iznenada poinje
raditi zavas, umjesto da vam se suprotstavlja.
Sadanji trenutak katkad je neprihvatljiv, neugodan ili
straan.
Takav je kakav je. Promatrajte kako um pridaje oznake trenutku i
ka-ko taj proces davanja oznaka, to neprestano prosuivanje, stvara
boli nesreu. Promatrajui mehaniku uma iskorait ete iz njegovih
24
DRUGO POGLAVLJE
obrazaca otpora i tada ete sadanjem trenutku dopustiti da
postoji.To e vam pokazati kako izgleda stanje unutarnje slobode od
vanj-skih uvjeta, stanje istinskoga unutarnjeg spokojstva.
Pogledajte to ese tada dogaati i poduzmite neto ako je to prijeko
potrebno ili mo-gue.
Prihvatite - a tada djelujte. to god obuhvaao sadanji
trenutak,prihvatite to kao da ste sami izabrali. Uvijek suraujte sa
sadanjimtrenutkom, a ne suprotstavljajte mu se. Neka vam postane
prijatelj isaveznik, a ne neprijatelj. To e na udesan nain
preobraziti cijeli vaivot.
BOL IZ PROLOSTI: RASTVARANJE TIJELA BOLI
Sve dok niste sposobni pristupiti moi Sadanjeg trenutka,
svakaemocionalna bol koju iskusite ostavlja za sobom ostatke boli
koji da-lje ive u vama. Ti se ostaci stapaju s boli iz prolosti,
koja ve posto-ji u vama te prebiva u vaem umu i tijelu. Naravno, tu
spada i bol ko-ju ste propatili kao dijete, uzrokovanu neznanjem
svijeta u koji ste serodili.
Ta nagomilana bol postaje negativno energetsko polje koje
zauzi-ma tijelo i um. Smatrate li je nevidljivim biem koje ima
svoje posto-janje, bit ete sasvim blizu istini. To je emocionalno
tijelo boli. Po-stoji u dva oblika: usnuli i aktivan. Tijelo boli
moe spavati devede-set posto vremena; kod duboko nesretne osobe,
pak, moe biti aktiv-no i sto posto vremena. Neki ljudi ive gotovo
potpuno kroz svojetijelo boli, dok ga drugi doivljavaju samo u
nekim situacijama, kaoto su intimni odnosi ili situacije povezane s
gubitkom iz prolosti,naputanjem, tjelesnim ili emocionalnim
patnjama i tako dalje. Bilokakva sitnica moe probuditi tijelo boli,
osobito ako je u skladu sobrascem boli iz vae prolosti. Kad je
spremno probuditi se iz usnu-la stanja, probudit e ga ak i misao
ili bezazlena primjedba koju vamuputi netko blizak.
Neka tijela boli su nezgodna, ali relativno bezazlena,
primjerice koddjeteta koje ne prestaje cviliti. Druga su opaka i
razorna udovita,
25
-
MO SADANJEG TRENUTKA
pravi demoni. Neka su fiziki nasilna; a mnogo ih je vie koja
suemocionalno nasilna. Neka e napadati ljude oko sebe ili one koji
suim bliski, a druga e napasti svoga domaina. Misli i osjeaji
kojeimate prema ivotu tada postaju iznimno negativni i
samorazorni.Bolesti i nesree nerijetko se dogaaju na takav nain.
Neka tijela bolisvoje domaine navode na samoubojstvo.
Pomislite li da nekoga poznajete, a onda se nenadano prvi
putsuoite s tim stranim, gadnim stvorenjem, vjerojatno ete se
zaprepa-stiti. Meutim, mnogo je vanije promatrati ga u sebi, nego u
drugi-ma. Pripazite na bilo koji znak nesree u sebi, u kojem god se
oblikujavila - to bi moglo biti buenje tijela boli. Ono se moe
pojaviti uobliku razdraenosti, nestrpljivosti, turobnosti, elje da
nekoga povri-jedite, ljutnje, bijesa, depresije, potrebe da u
odnosu izazovete dramui tako dalje. Uoite trenutak kad se pone
buditi iz svoga usnulog sta-nja.
Tijelo boli eli preivjeti, kao i svako drugo bie koje postoji,
apreivjeti moe samo ako vas navede da se nesvjesno poistovjetite
snjime. Tada se moe uzdii, prevladati vas, moe se pretvoriti u vas
iivjeti kroz vas. Kroz vas dobiva hranu. Hranit e se svakim
iskust-vom koje je u skladu s njegovom vrstom energije, svime to
izazivajo veu bol u bilo kojem obliku: bijes, razornost, mrnja,
tuga, emo-cionalna drama, nasilje, pa ak i bolest. Tako e tijelo
boli, kad vassavlada, u vaem ivotu stvarati situacije koje e mu
vraati njegovuvlastitu energetsku frekvenciju da bi se njome moglo
hraniti. Bol semoe hraniti samo bolom. Bol se ne moe hraniti radou.
Radost jojje potpuno neprobavljiva.
jednom kad vas tijelo boli prevlada, eljet ete vie boli.
Postatete rtva ili poinitelj. eljet ete nanositi bol ili ete eljeti
patiti, ilioboje. Zapravo i nema mnogo razlike izmeu toga dvojeg.
Vi toga,naravno, niste svjesni, i estoko ete tvrditi da ne elite
bol. Ali, do-bro promotrite to se dogaa i otkrit ete kako su vae
razmiljanje iponaanje smiljeni da bi odravali bol na ivotu, i u
vama i u dru-gim ljudima. Da ste toga uistinu svjesni, obrazac bi
se rastvorio, jer jeludost eljeti bol, a nitko nije svjesno
lud.
Tijelo boli, koje predstavlja tamnu sjenku ega, zapravo se
plaisvjetlosti vae svijesti. Plai se da ete ga otkriti. Opstanak mu
ovisi ovaem nesvjesnom poistovjeivanju s njim, kao i o vaem
nesvjesnom
26
DRUGO POGLAVLJE
strahu od suoavanja s bolju koja prebiva u vama. Ali ne suoite
li ses tom boli, ne unesete li svjetlost svijesti u bol, bit ete
prisiljeni uvi-jek je iznova oivljavati. Tijelo boli moda e vam se
priiniti kaoopasno udovite koje ne moete pogledati, ali vas
uvjeravam da jeono samo nematerijalni fantom koji ne moe prevladati
mo vae pri-sutnosti.
Neka duhovna uenja tvrde kako je sveukupna bol u konaniciprivid
i to je istina. Pitanje je: je li istinita za vas? Puko vjerovanje
ne-e je uiniti istinitom. elite li doivljavati bol cijeloga ivota,
nepre-stano tvrdei kako je to privid? Hoe li vas to osloboditi
boli? Ovdjese bavimo nainom na koji moete spoznati tu istinu -
odnosno, os-tvariti je u vlastitu iskustvu.
Tijelo boli ne eli da ga izravno promatrate i da shvatite to
onojest. Onoga trenutka kad ga prepoznate, kad osjetite njegovo
ener-getsko polje u sebi i usmjerite panju na njega, poistovjeenja
e ne-stati. Pojavit e se via dimenzija svijesti. Nazivam je
prisutnost. Sadaste svjedok ili promatra tijela boli. To znai da se
tijelo boli vie nemoe koristiti vama pretvarajui se da ste to vi i
ne moe se vie po-novno hraniti kroz vas. Otkrili ste vlastitu,
najskriveniju snagu. Doliste u dodir s moi Sadanjeg trenutka.
to se dogaa s tijelom boli kad postanemo dovoljno svjesni da
rastvori-mo poistovjeenost s njim?
Tijelo boli stvara ono nesvjesno, a svijest ga pretvara u sebe.
Sveti Pa-vao prekrasno je izrazio to sveope naelo: Sve razotkriveno
dolazipo svjetlu k sjaju; jer sve to doe k sjaju jest svjetlo.
Upravo kao tose ne moete boriti protiv tmine, tako se ne moete
boriti ni protivtijela boli. Takav bi pokuaj doveo do unutarnjih
sukoba, a time do jovee boli. Promatranje je dovoljno. Promatranje
obuhvaa prihvaa-nje boli kao dijela sadanjeg trenutka.
Tijelo boli sastoji se od zarobljene ivotne energije koja se
odvo-jila od vaeg cjelovitog energetskog polja i privremeno postala
samo-stalna kroz neprirodan proces poistovjeivanja s umom. Okrenula
sesamoj sebi i postala suprotna ivotu, kao ivotinja koja
pokuavaugristi vlastiti rep. to mislite, zato je naa civilizacija
postala takorazorna? Ali, ak i sile koje razaraju ivot jo su uvijek
ivotna ener-gija.
27
-
MO SADANJEG TRENUTKA
Kad ponete unitavati poistovjeenost i postanete promatra-em,
tijelo boli nastavit e jo neko vrijeme djelovati i pokuat e
vasprevariti da se ponovno poistovjetite s njim. Iako ga vie ne
hraniteenergijom kroz proces poistovjeivanja, tijelo boli posjeduje
stanovi-ti zamah, upravo kao kota koji e se nastaviti okretati jo
neko vrije-me, iako ga vie nita ne pokree. Na tom stupnju moe vam
izazva-ti boljke i boli u razliitim dijelovima tijela, ali to nee
trajati. Osta-nite prisutni i svjesni. Budite uvijek budan uvar
svoga unutarnjegprostora. Trebate biti dovoljno prisutni da biste
mogli izravno nad-gledati tijelo boli i osjeati njegovu energiju.
Tada ono nee moinadzirati vae razmiljanje. Onoga trenutka kad vam
se razmiljanjepovee s energetskim poljem tijela boli, poistovjetit
ete se s njim iponovno ga hraniti vlastitim mislima.
Primjerice, ako je bijes prevladavajua energetska vibracija
tijelaboli te ako ste ispunjeni bijesnim mislima, razmiljate li o
onome tovam je netko uinio ili to vi njemu namjeravate uiniti, to e
posta-ti nesvjesno razmiljanje i tijelo boli e se pretvoriti u vas.
Ondje gdjepostoji bijes uvijek postoji i patnja. Ili, kad vam se
prikrade mranoraspoloenje te se upustite u negativne misaone
obrasce i razmiljan-je o tome koliko je ivot teak, vae se
razmiljanje zdruilo s tijelomboli, prevladalo je nesvjesno i
postajete osjetljivi prema napadu tijelaboli. Rije nesvjesno, kako
je ovdje koristim, znai poistovjeivanjes nekim mentalnim ili
emocionalnim obrascem. Oznaava potpunuodsutnost promatraa.
Neprekidna svjesna panja raskida vezu izmeu tijela boli i
vaihmisaonih procesa te vas vraa procesu promjene. Kao da bol
postajegorivo plamena vae svijesti koja tada jasnije gori. To je
ezoterinoznaenje drevna umijea alkemije: preobrazba osnovnih metala
u zla-to, patnje u svjesnost. Unutarnji raskol je iscijeljen i vi
ponovno po-stajete cjeloviti. Tada je vaa odgovornost da vie ne
stvarate bol.
Dopustite mi da ukratko ponovim taj proces. Usredotoite pa-nju
na osjeaj u svojoj nutrini. Spoznajte kako je rije o tijelu
boli.Prihvatite njegovo postojanje. Ne razmiljajte o njemu - ne
dopusti-te da se osjeaj pretvori u razmiljanje. Ne prosuujte i ne
ralanjuj-te. Ne stvarajte na temelju tijela boli vlastiti
identitet. Ostanite pri-sutni te i dalje budite promatra onoga to
se u vama dogaa. Posta-nite svjesni ne samo emocionalne boli, nego
isto tako i onoga tko
28
DRUGO POGLAVLJE
promatra, tihog promatraa. To je mo Sadanjeg trenutka, mo va-e
vlastite svjesne prisutnosti. ekajte da vidite to e se tada
dogoditi.
Kod mnogih se ena tijelo boli najee budi u razdoblju prije
poe-tka mjesenice. Kasnije u vie govoriti o tome i o razlogu zato
je ta-ko. Zasad mi dopustite da kaem ovo: ako ste u stanju ostati
budni iprisutni u tom razdoblju i promatrati sve osjeaje koji se
javljaju u va-oj nutrini, umjesto da vas osjeaji prevladaju, to e
vam pruiti prili-ku za najmoniju duhovnu praksu, a moguom postaje i
nagla preo-brazba svih boli iz prolosti.
POISTOVJEIVANJE EGA S TIJELOM BOLIProces koji sam upravo opisao
iznimno je moan, ali i jednostavan.Mogli biste ga prenijeti
djetetu, a nadam se da e jednoga dana to bitiprvo to e djeca uiti u
koli. Jednom kad shvatite temeljno naeloprisutnosti kao promatraa
onoga to se dogaa u vama - a shvatitete to naelo kad ga iskusite -
na raspolaganju vam je najmonijeorue preobrazbe.
To ne znai da se neete susresti sa snanim unutarnjim
otporomukidanju poistovjeenosti s bolom. Otpor e se javiti osobito
ako stevei dio ivota ivjeli u bliskoj poistovjeenosti sa svojim
emocional-nim tijelom boli te ako ste u njega uloili cijeli osjeaj
vlastitoga ja iliveliki njegov dio. To znai da ste od tijela boli
stvorili nesretno vla-stito ja i vjerovali kako ste vi ta
izmiljotina koju je stvorio um. U to-me sluaju nesvjestan strah od
gubitka identiteta izazvat e snaan ot-por bilo kakvom slamanju
poistovjeenosti. Drugim rijeima, radijebiste osjeali bol - radije
biste bili tijelo boli - nego skoili u nepoz-nato i prihvatili
rizik gubitka poznatog, ali nesretnog ja.
Odnosi li se ovo na vas, promatrajte unutarnji otpor.
Promatrajtevezanost uz bol. Budite iznimno budni. Promatrajte
osobito zado-voljstvo koje crpite iz vlastite nesree. Promatrajte
prisilne osjeajekoji vas navode da razgovarate ili mislite o tome.
Otpor e prestatiako ga postanete svjesni. Tada panju moete
premjestiti na tijelo bo-li, ostati prisutni kao svjedok i tako
potaknuti njegovu preobrazbu.
29
-
MO SADANJEG TRENUTKA
Samo vi to moete uiniti. Nitko to ne moe napraviti umjestovas.
Ali, ako ste dovoljno sretni da pronaete nekoga tko je
iznimnosvjestan, ako moete biti s tom osobom i zdruiti se s njom u
stanjuprisutnosti, to bi vam moglo pomoi i ubrzati proces. Na taj
nainvaa e svjetlost ubrzo ojaati. Stavite li cjepanicu koja je tek
poelagorjeti pokraj one koja ve jako gori, a nakon nekog vremena ih
razd-vojite, prva e cjepanica mnogo snanije gorjeti. Naposljetku,
sve jeto isti oganj. Jedan od zadataka duhovnog uitelja jest da
bude takvavatra. Neki terapeuti takoer mogu biti sposobni ispuniti
taj zadatak,ali pod uvjetom da su preli razinu uma te da dok rade s
vama mogustvarati i odravati stanje intenzivne svjesne
prisutnosti.
PODRIJETLO STRAHA
Spomenuli ste strah kao dio nae temeljne, pozadinske emocionalne
boli.Kako strah nastaje i zato je toliko prisutan u ljudskim
ivotima? Nepredstavlja li stanovita koliina straha tek zdravu
samozatitu? Da se ni-sam plaio vatre, mogao bih gurnuti ruku u pe i
spaliti je.
Razlog zbog kojeg neete staviti ruku u vatru nije strah, nego
znanjeda biste je na taj nain spalili. Kako biste izbjegli
nepotrebnu opa-snost nije vam potreban strah - nego samo malo
inteligencije i zdra-va razuma. Za takve praktine stvari korisno je
primjenjivati poukenauene u prolosti. Kad bi vam netko zaprijetio
vatrom ili tjelesnimnasiljem, tada biste mogli doivjeti neto nalik
na strah. To je nagon-sko odmicanje od opasnosti, ali ne i
psiholoko stanje straha o koje-mu ovdje govorimo. Psihiko stanje
straha odvojeno je od bilo kakvestvarne i istinske neposredne
opasnosti. Javlja se u mnogim oblicima:nelagoda, zabrinutost,
tjeskoba, nervoza, napetost, strava, fobija i ta-ko dalje. Takva
vrsta psiholokog straha uvijek je strah od neega tobi se moglo
dogoditi, a ne strah od neega to se upravo dogaa. Vi senalazite
ovdje i sad, a um vam se nalazi u budunosti. To stvara tje-skobni
rascjep. Ako ste se poistovjetili s umom i izgubili dodir s moii
jednostavnosti Sadanjeg trenutka, taj rascjep postat e va
stalnidrug. Uvijek se moete uhvatiti ukotac sa sadanjim trenutkom,
aline moete se uhvatiti ukotac s neim to je samo projekcija uma -ne
moete se uhvatiti u kotac s budunou.
30
DRUGO POGLAVLJE
tovie, sve dok se poistovjeujete s umom, vaim ivotom upra-vlja
ego, kao to sam ve rekao. Zbog svoje fantomske prirode i uspr-kos
raznolikim obrambenim mehanizmima, ego je veoma ranjiv i ne-siguran
te smatra da ga neprestano netko ugroava. To vrijedi, usputreeno,
ak i ako se izvana doima vrlo samopouzdan. Sada se prisje-tite kako
je emocija reakcija tijela na um. Kakvu poruku tijelo nepre-stano
dobiva od ega, toga lanog ja koje je izmislio um? Poruka
glasi:opasnost, ugroen sam. A kakvu emociju izaziva ta poruka?
Naravno,strah.
ini se da strah ima mnogo uzroka. Strah od gubitka, neuspje-ha,
povrede i tako dalje, ali u konanici sveukupan strah samo je
strahega od smrti i unitenja. Za ego smrt je uvijek odmah iza ugla.
U tomstanju poistovjeenosti s umom, strah od smrti utjee na svaki
vidvaega ivota. Primjerice, ak i takva naizgled nevana i
normalnastvar kao to je kompulzivna potreba da u nekoj raspravi
budete upravu te da dokaete kako je druga osoba u krivu - branei
mental-ni poloaj s kojim ste se poistovjetili - javlja se zbog
straha od smrti.Poistovjetite li se s mentalnim stavom, a niste u
pravu, tada je osjeajza vlastito ja, koji je utemeljen u umu,
ozbiljno ugroen i prijeti muunitenje. Zato si vi kao ego ne moete
dopustiti da budete u krivu.Biti u krivu znai umrijeti. Zato su se
vodili i ratovi, a bezbrojni suse odnosi raspali iz tog
razloga.
Jednom kad raskinete poistovjeenost s umom, vaem osjeaju
zavlastito ja uope vie nije vano jeste li u pravu ili u krivu, tako
da si-lovita, prisilna i duboko nesvjesna potreba da budete u
pravu, koja jesvojevrstan oblik nasilja, vie ne postoji. Jasno i
vrsto moete rei ka-ko se osjeate ili to mislite, ali u tome nee
biti nikakva nasilja i ne-ete zauzeti obrambeni stav. Osjeaj za
vlastito ja tada izvire iz du-bljeg i istinitijeg mjesta u vama, a
ne iz uma. Potraite u sebi bilo ka-kvu vrstu obrambena stava. to to
branite? Prividan identitet, slikuuma, zamiljeno bie. Osvjeujui taj
obrazac, promatrajui ga, ras-kidate poistovjeenost s njim. U
svjetlu vae svijesti nesvjesni obrazacubrzo e nestati. To je kraj
svih rasprava i igara moi, koje su tetneza odnose. Mo nad drugima
jest slabost preruena u snagu. Istinskamo je u nutrini i uvijek vam
je dostupna.
Stoga e svakome tko se poistovjeuje s umom i, time, odvaja
odvlastite istinske moi i dubljeg ja ukorijenjenog u Biu strah biti
stalan
31
-
MO SADANJEG TRENUTKA
suputnik. Broj ljudi koji su zakoraili onkraj uma zasad je
iznimnomalen, stoga moete pretpostaviti da doslovno svatko koga
susretne-te ili poznajete ivi u stanju straha, koje se razlikuje
samo po snazi.Kree se od tjeskobe i uasa na jednoj do nejasna
osjeaja nelagode iprijetnje na drugoj strani. Veina ljudi toga
postaje svjesna tek kadstrah uzme neki od svojih oitijih
oblika.
POTRAGA EGA ZA CJELOVITOCU
Drugi vid emocionalne boli, koji predstavlja sastavni dio
egoistinoguma jest duboko ukorijenjen osjeaj nepotpunosti i
necjelovitosti.Kod nekih ljudi to je svjestan osjeaj, kod drugih
nesvjestan. Ako jesvjestan, oituje se kao uznemirujui i stalan
osjeaj nedovoljne vrije-dnosti i neprikladnosti. Ako je nesvjestan,
osjetit ete ga neizravnokao snanu udnju, elju i potrebu. U oba
sluaja ljudi e se estouputati u kompulzivnu potragu za
udovoljavanjem egu i za stvarimas kojima se mogu poistovjetiti kako
bi ispunili prazninu u nutrini.Stoga tee za stvarima, novcem,
uspjehom, moi, priznanjem ili po-sebnim odnosom, uglavnom zato da
se mogu osjeati bolje i potpu-nije. Ali ak i kad dobiju te stvari,
uskoro e otkriti kako se prazninajo uvijek nalazi u nutrini, kako
joj nema dna. Tada se nadu u pravojnevolji, jer se vie ne mogu
zavaravati. Zapravo, i dalje se mogu zava-ravati, pa to i ine, ali
im je sve tee.
Sve dok vaim ivotom upravlja egoistini um, ne moete se os-jeati
potpuno ugodno; ne moete biti smireni ili ispunjeni, osim ukratkim
razdobljima kad dobijete ono to elite, kad vam je ispunje-na neka
elja. Budui da je ego osjeaj vlastitoga ja, potrebno mu jeda se
poistovjeti s vanjskim stvarima. Neprestano osjea potrebu dase
brani i stalno se mora hraniti. Najuobiajenija poistovjeenja egasu
ono to imate, rad koji obavljate, drutveni poloaj i
priznanja,znanje i obrazovanje, tjelesni izgled, osobite
sposobnosti, odnosi, oso-bna i obiteljska povijest, sustavi
uvjerenja, a esto i politika, nacio-nalna, rasna, religijska i
druga kolektivna poistovjeenja. Nita odtoga niste vi.
Smatrate li to zastraujuim? Ili ste osjetili olakanje? Sve ete
testvari prije ili kasnije morati napustiti. Moda vam je jo teko u
topovjerovati, ali ja ni u kom sluaju ne traim od vas da
povjerujete
32
DRUGO POGLAVLJE
kako svoj identitet ne moete pronai ni u jednoj od ovih stvari.
Tuete istinu sami spoznati. Spoznat ete je do najsitnijih
potankostikad osjetite pribliavanje smrti. Smrt e otkloniti sve ono
to niste vi.Tajna ivota jest umrijeti prije smrti - i otkriti kako
smrt ne postoji.
33
-
TREE POGLAVLJE
DUBOKO SE UPUSTITE USADANJI TRENUTAK
NE TRAGAJTE ZA SOBOM U UMU
Osjeam kako postoji jo mnogo toga to moram nauiti o radu svoga
umaprije nego to se makar imalo pribliim punoj svjesnosti ili
duhovnomprosvjetljenju.
Ne, nije tako. Problemi uma ne mogu se rjeavati na razini uma.
Je-dnom kad shvatite temeljnu potekou, zapravo i nema mnogo
togadrugoga to biste trebali nauiti ili razumjeti. Prouavanjem
sloeno-sti uma moete postati dobar psiholog, ali to vas nee odvesti
s onustranu uma, upravo kao to ni prouavanje ludila nije dovoljno
daproizvede zdrav um. Ve ste shvatili temeljnu mehaniku
nesvjesnogastanja: poistovjeivanje s umom, koje stvara lano ja,
ego, kao zamje-nu za vae istinsko ja ukorijenjeno u Biu.
Poistovjetite li se s umom,postajete kao mladica odrezana s trsa,
kako je to Isus rekao.
Potrebe ega su beskrajne. Osjea se ranjivim i ugroenim, pa iviu
stanju straha i nestaice. Jednom kad spoznate na koji nain djelu-je
temeljna potekoa, nema nikakve potrebe za istraivanjem svihnjezinih
bezbrojnih oitovanja, nikakve potrebe da od toga napravi-te sloen
osobni problem. Ego to, naravno, voli. On uvijek traga zaneim za to
bi se mogao vezati i to e ga pridravati i jaati njegovvarav osjeaj
vlastitoga ja, a rado e se vezati za vae probleme. Zatoje kod
mnogih ljudi veliki dio njihova osjeaja vlastitog ja blisko
po-vezan s problemima. Jednom kad se to dogodi, vie ih se uope i
neele osloboditi: to bi znailo da e izgubiti sebe. U boli i patnji
moese nalaziti veliki dio nesvjesnog ega.
Stoga, jednom kad shvatite korijen nesvjesnog kao poistovjeenje
sumom, to naravno ukljuuje i emocije, iskoraili ste iz
poistovjeenja.
34
TREE POGLAVLJE
Postali ste prisutni. Kad ste prisutni u Sadanjem trenutku,
moetemu dopustiti da bude takav kakav jest, bez ikakvih neprilika.
Sam posebi, um nije nesposoban. To je prekrasno orue. Potekoe se
poja-vljuju kad u egu traite vlastito ja i kad pomislite da ste vi
ego. Umtada postaje egoistian i preuzima vlast nad cijelim vaim
ivotom.
OKONAJTE PRIVID VREMENA
ini se gotovo nemoguim da rastvorimo poistovjeenje s umom. Svi
smomi uronjeni u um. Kako biste ribu mogli nauiti letjeti?
Evo kako: okonajte privid vremena. Vrijeme i um su
neodvojivi.Odstranite vrijeme iz uma i on e se zaustaviti - osim
ako ne odluitekoristiti se njime.
Poistovjetiti se s umom znai biti uhvaen u zamku vremena:prisila
da ivimo gotovo iskljuivo kroz uspomene i predvianja bu-dunosti. To
dovodi do beskonane zaokupljenosti prolou i budu-nou te
nespremnosti da potujete i priznate Sadanji trenutak i damu
dopustite da postoji. Do prisile dolazi zato to vam prolost
pruaidentitet, a budunost nosi obeanje spasenja i ispunjenja u bilo
ko-jem obliku. I jedno i drugo su prividi.
Ali, ostanemo li bez osjeaja vremena, kako bismo djelovali u
ovome svi-jetu? Vie ne bi bilo nikakvih ciljeva kojima bismo mogli
teiti. Ne bihak znao ni tko sam, jer iz prolosti sam izrastao
ovakav kakav sam da-nas. Mislim kako je vrijeme neto vrlo
dragocjeno, te da bismo radije tre-bali nauiti kako se njime mudro
koristiti, umjesto da ga odbacimo.
Vrijeme uope nije dragocjeno, zato to je privid. Ono to
smatratedragocjenim nije vrijeme, nego jedna jedina toka koja se
nalazi izvanvremena: Sadanji trenutak. To je uistinu dragocjeno.
Sto se vie us-redotoite na vrijeme - na prolost i budunost - to vie
proputateSadanji trenutak, najdragocjenije to postoji.
Zato je to najdragocjenije? Ponajprije zato to to jedino
postoji.Nieg drugog nema. Vjena sadanjost prostor je u kojemu se
odvijacijeli va ivot, jedini imbenik koji ostaje trajan. ivot je
sada. Nika-da nije bilo razdoblja u kojem va ivot nije bio sada,
niti e ga ikadabiti. Drugo, sadanji trenutak jedina je toka koja
vas moe odvesti s
35
-
MO SADANJEG TRENUTKA
onu stranu granica uma. To je jedina toka pristupa bezvremenom
ibezoblinom carstvu Bia.
NITA NE POSTOJI IZVAN SADANJEG TRENUTKANisu li prolost i
budunost podjednako stvarne, a katkad i stvarnije, odsadanjosti?
Napokon, prolost odreuje tko smo, kako promatramo stva-ri i kako se
ponaamo u sadanjosti. A ciljevi budunosti odreuju kojihemo se
aktivnosti prihvatiti u sadanjosti.
Jo niste shvatili sutinu onoga to govorim, jer pokuavate
mentalnoshvatiti. Um ovo ne moe razumjeti. Samo vi to moete. Molim
vas,samo sluajte.
Jeste li ikada iskusili, napravili, pomislili ili osjetili bilo
to izvanSadanjeg trenutka? Mislite li da ikada hoete? Je li mogue
da se ne-to dogodi ili postoji izvan Sadanjeg trenutka? Odgovor je
oit, zar ne?
Nita se nikada ne dogaa u prolosti; dogodilo se u
Sadanjemtrenutku.
Nita se nikada nee dogoditi u budunosti; dogodit e se u
Sa-danjem trenutku.
Ono za to mislite da je prolost uspomena je na prethodni
Sa-danji trenutak pohranjena u mislima. Sjetite li se prolosti, vi
ponov-no budite uspomenu - a to inite sada. Budunost je zamiljen
Sada-nji trenutak, projekcija uma. Kad budunost doe, ona dolazi
kaoSadanji trenutak, razmiljate li o budunosti, to inite sada.
Prolosti budunost oito nemaju vlastite stvarnosti. Upravo kao to
Mjesecne posjeduje vlastiti izvor svjetlosti, nego moe samo
odraavati svjet-lost Sunca, tako su prolost i budunost samo blijedi
odrazi svjetlo-sti, moi i stvarnosti vjene sadanjosti. Oni svoju
stvarnost posuu-ju od Sadanjeg trenutka.
Sutina ovoga to govorim ne moe se shvatiti umom. Onogatrenutka
kad je shvatite, u svijesti dolazi do pomaka od uma premaBiu, od
vremena u prisutnost. Iznenada se sve doima oivljenim,zrai
energijom i iz svega zrai Bie.
36
TREE POGLAVLJE
KLJU DUHOVNE DIMENZIJEU hitnim situacijama u kojima vam je
ugroen ivot, do pomaka usvijesti od vremena u prisutnost katkad
dolazi na prirodan nain.Osobnost koja posjeduje prolost i budunost
na trenutak se povlai,a zamjenjuje ju snana svjesna prisutnost,
vrlo mirna, ali istodobno ivrlo budna. Reakcija koja je potrebna u
tome trenutku tada izvire iztoga stanja svjesnosti.
Razlozi zbog kojih se neki ljudi vole uputati u opasne
djelatno-sti, kao to su planinarenje, automobilistike utrke i tako
dalje, iakooni toga moda nisu svjesni, jest u tome to ih te
aktivnosti prisiljava-ju da budu u Sadanjem trenutku - u tom
intenzivno budnom sta-nju osloboenom od vremena, problema,
razmiljanja i tereta osob-nosti. Udalje li se makar i na trenutak
iz Sadanjeg trenutka to moeizazvati smrt. Na nesreu, postepeno
postanu ovisni o toj djelatnostikako bi doivjeli takvo stanje. Ali
ne morate se penjati na sjevernustranu Eigera. Ovoga trenutka moete
zakoraiti u to stanje.
Od drevnih vremena, duhovni majstori sviju tradicija ukazivali
su naSadanji trenutak kao na klju koji otvara vrata duhovne
dimenzije.Unato tome, ini se da je taj nauk ostao tajna. Svakako o
njemu negovore u crkvama i hramovima. Idete li u crkvu, moda ete
uti sti-hove iz Evanelja, kao to su: Ne brinite se tjeskobno za
sutranjidan, jer e se sutranji dan brinuti za se! Ili: Onaj tko
stavi ruku naplug i osvrne se unazad nije prikladan za Kraljevstvo
Boje. Ili bistemogli uti odlomak o krasnom cvijeu koje ne brine za
sutranji dan,nego ivi u bezvremenoj sadanjosti jer se za njega Bog
brine. Dubinai radikalna narav tih uenja nije prepoznata. ini se
kako nitko neshvaa da bi takva uenja trebalo ivjeti i na taj nain
izazvati dubo-ku unutarnju preobrazbu.
37
-
MO SADANJEG TRENUTKA
Cijela se sutina zena sastoji u hodu otricom Sadanjeg trenutka
-biti toliko krajnje i potpuno prisutan da u vama ne moe opstati
nije-dan problem, nikakva patnja, nita to niste vi u svoj svojoj
sutini.U Sadanjem trenutku, u odsutnosti vremena, svi se vai
problemirazrjeavaju. Patnji je potrebno vrijeme i ona ne moe
preivjeti u sa-danjosti.
Kako bi panju svojih uenika odvratio od vremena, veliki maj-stor
zena Rinzai esto bi podigao prst i polagano upitao: to nedo-staje u
ovom trenutku? To je snano pitanje koje ne zahtijeva odgo-vor na
razini uma. Smiljeno je da vam panju odvue dublje u Sada-nji
trenutak. Slino pitanje u tradiciji zena glasi: Kad, ako ne
sad?
Sadanji trenutak takoer je najvaniji u uenju sufizma,
mistikogogranka islama. Sufiji imaju izreku: Sufi je sin sadanjeg
vremena.A Rumi, veliki pjesnik i uitelj sufizma, tvrdi: Prolost i
budunostkriju Boga od naega oka; i jedno i drugo sagori ognjem.
Meister Eckhart, duhovni uitelj iz trinaestoga stoljea, to je
pre-krasno saeo: Vrijeme je ono to ne doputa svjetlosti da nas
dotak-ne. Od vremena nema vee prepreke do Boga.
KAKO PRISTUPITI MOI SADANJEG TRENUTKAMaloprije, dok ste govorili
o vjenoj sadanjosti i nestvarnosti prolosti ibudunosti, zagledao
sam se u stablo pokraj prozora. Ve sam ga i prijenekoliko puta
promatrao, ali sada je bilo drukije. Vanjski opaaj nije se
jako promijenio, osim to mi se boje ine svjetlijima i ivljima.
Ali sadasam uoio jo jednu dimenziju. Teko mi je to objasniti. Ne
znam kako,ali bio sam svjestan neega nevidljivog to sam osjetio kao
sutinu togastabla, njegov unutarnji duh, ako hoete. Nekako sam i ja
bio dio toga
38
TREE POGLAVLJE
duha. Sada shvaam da prije nisam uistinu vidio to stablo, nego
samonjegovu plonu i mrtvu sliku. Pogledam li ga sada, dio te
svjesnosti jo jeprisutan, ali osjeam da se gubi. Vidite, iskustvo
se ve povlai u prolost.Moe li neto nalik na to ikada biti vie od
prolaznog uvida?
Na trenutak ste bili osloboeni vremena. Zakoraili ste u sadanji
tre-nutak i zato uoili stablo bez zastora uma. Svjesnost Bia
postala jedio vaeg opaaja. S bezvremenom dimenzijom dolazi i
razliita vrstaspoznavanja, ona koja ne ubija duh to ivi u svakom
stvorenju isvakoj stvari. Spoznaja koja ne unitava svetost i
tajanstvenost ivota,nego sadri duboku ljubav i potovanje prema
svemu to jest. Spo-znaja o kojoj um nita ne zna.
Um ne moe spoznati stablo. On moe znati samo injenice
iliinformacije o stablu. Moj um ne moe upoznati vas, nego samo
oz-nake, prosudbe, injenice i miljenja o vama. Samo Bie izravno
spo-znaje.
Um i njegovo znanje imaju svoje mjesto u praktinom
carstvusvakodnevnog ivota. Meutim, um preuzima pod svoj nadzor
svevidove vaega ivota, ukljuujui i odnose s drugim ljudskim biimai
s prirodom, te postaje udovini nametnik koji bi, ne ovladate li
nji-me, mogao pobiti sav ivot na planeti i konano ubiti i samog
doma-ina.
Doivjeli ste uvid u to kako bezvremenost moe preobraziti
vaeopaaje. Ali jedno jedino iskustvo, koliko god bilo prekrasno ili
du-boko, nije dovoljno. Potrebno je doivjeti trajan pomak u
svijesti i miupravo o tome govorimo.
Stoga raskinite stare obrasce nijekanja i otpora sadanjem
trenu-tku. Prakticirajte povlaenje panje iz prolosti i budunosti
kad godto nije prijeko potrebno. Iskoraujte iz vremenske dimenzije
svakogadana, to je ee mogue. Bude li vam teko zakoraiti izravno u
Sa-danji trenutak, ponite tako to ete promatrati uobiajenu
sklonostuma kojom eli izbjei taj trenutak. Primijetit ete kako
budunostnajee zamilja boljom ili gorom od sadanjosti. Ako je
zamiljenabudunost bolja, prua vam nadu ili ugodno oekivanje. Ako je
gora,stvara tjeskobu. I jedno i drugo je privid. Samopromatranjem u
vaivot automatski ulazi vie prisutnosti. Onoga trenutka kad
shvatiteda niste prisutni, tada jeste prisutni. Kad god ste u
stanju promatrati
39
-
MO SADANJEG TRENUTKA
um, vie niste u njegovoj zamci. Nastupio je novi imbenik, neto
tone pripada umu: prisutnost svjedoka.
Budite prisutni kao promatra uma - promatra misli i emocija,kao
i reakcija u razliitim situacijama. Budite barem podjednako
za-interesirani za vlastite reakcije kao i za situaciju ili osobu
koja vas jenavela na reakciju. Takoer zamijetite koliko se esto vaa
panja pre-mjeta u prolost ili budunost. Ne prosuujte i ne
analizirajte onoto ste zamijetili. Promatrajte misao, osjetite
emociju, promatrajte re-akciju. Nemojte iz toga stvarati osobne
probleme. Tada ete osjetitineto monije od bilo koje od tih stvari
koje promatrate: tihu prisut-nost koja promatra sebe u pozadini
sadraja vaih misli, onoga tihogpromatraa.
Snana je prisutnost potrebna kad neke situacije potaknu
reakcijupraenu jakim emocionalnim nabojem, kao to je situacija u
kojoj jeugroena vaa slika o sebi, kad se u vaem ivotu pojavi izazov
kojipotie strah, kad stvari krenu nizbrdo ili kad izroni neki
emocio-nalni sklop iz prolosti. U takvim trenucima skloni ste
postati ne-svjesni. Prevladaju vas reakcija ili emocija - i vi
postajete ta reakci-ja ili emocija. Tada ih izraavate. Opravdavate
se, pogreno postupa-te, napadate, branite... ali to niste vi, to je
obrazac reakcije, um usvom uobiajenom obrascu opstanka.
Poistovjeivanje s umom daje mu vie energije; promatranje
umaoduzima mu energiju. Poistovjeivanje s umom jo vie stvara
vrije-me; promatranje uma otvara dimenziju bezvremenosti. Energija
kojuoduzimate umu pretvara se u prisutnost. Jednom kad uspijete
osjeti-ti to to znai biti prisutan, postaje vam mnogo lake
jednostavnoodabrati izlazak iz dimenzije vremena kad god vam
vrijeme nije po-trebno za neke praktine svrhe. Tada se dublje
preputate Sadanjemtrenutku. To ne oteuje vau sposobnost koritenja
vremenom -prolou ili budunou - kad vam je ono potrebno da se
njimeposluite u neke praktine svrhe. To takoer ne slabi vau
sposobnostkoritenja umom. Zapravo je poboljava. Kad se koristite
umom one biti otroumniji i usredotoeniji.
40
TREE POGLAVLJE
OTPUTANJE PSIHOLOKOG VREMENANauite se koristiti vremenom u
praktinim vidovima ivota - tomoemo nazvati satnica - ali im obavite
te praktine zadatke, vra-tite se svjesnosti Sadanjeg trenutka. Na
taj nain neete vie nagomi-lavati psiholoko vrijeme, koje
predstavlja poistovjeivanje s pro-lou i trajnu kompulzivnu
projekciju u budunost.
Satnica nije samo dogovaranje sastanaka ili planiranje izleta.
Onaobuhvaa uenje na temelju prolosti, tako da iste pogreke ne
pona-vljamo uvijek iznova. Obuhvaa postavljanje ciljeva i rad na
njihovuostvarivanju. Predvianje