-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/66 57
Crtice iz ivota ejha Hamida Velija
Denan Hasi Graanica, Bosna i Hercegovina
SaetakU radu se izlau osnovni podaci o ivotu ejha Hamida Velija,
poznatijem kao Somundu-baba. ejh Hamid Veli pripadao je
halvetijskom dervikom redu iji su osnovni postulati: isposnitvo i
osnaivanje duhovne veze s Dragim Bogom posredstvom povlaenja u
povremene osame (halwa). Uz navedene principe Somundu-baba
prakticirao je naelo melameta, koje je znailo skrivati u javnosti
vlastiti tesavvufski identitet. Somundu-baba vaio je za ozbiljnog
velikana tesavvufskog nauka, a to dokazuje sam nain njegova ivota,
djela koja je napisao i mnogi uenici koje je odgojio i ostavio iza
sebe da slue ljudima na mnogovrsne naine. Meu ueni-cima
Somundu-baba nalazimo i velike islamske uenjake, poput Mulla
Fenarija, koji je bio prvi ejhul-islam Osmanske imperije.
Somundu-baba nije rodoslovnik nekog od tarikata. Bio je i do kraja
ivota ostao pripadnik helvetijskog tarikata, ali je zato bio
duhovni voa i uitelj ejha Bajrama Velija, koji vai za eponima
bajramijskog tarikata. Moemo slobodno konstatirati da je
bajramijski tarikat jedan od mladaraka koji je iznikao iz sjemena
koje je zasijao potovani ejh Hamid Veli, Somundu-baba.Kljune rijei:
ejh Hamid Veli (Somundu-baba), ejh Hadi Bajram Veli, Mulla Fenari,
Ulu damija, Bursa, Darende, tesavvuf, melamet, halvetijski tarikat,
bajramijski tarikat
UDK 28-9:929
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 57 23.3.2015 23:13:03
-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/6658
DENAN HASI
Uvod
U radu se izlau osnovne crtice iz ivota ejha Hamida Velija,
poznatijem kao Somundu-baba. ejh Hamid Veli pripadao je
halvetijskom dervikom redu iji su osnovni postulati: isposnitvo i
osnaivanje duhovne veze s Uzvienim Bogom posredstvom povlae-nja u
povremene osame (halwa). Uz navedene principe Somundu-baba
prakticirao je naelo melameta, koje je znailo skrivanje u javnosti
vlastitog tesavvufskog identiteta.
Prakticiranjem melameta ejh Hamid Veli tokom boravka u Bursi
sebi je odabrao novo ime, Somundu-baba (pekar), poto se bavio
proizvodnjom i prodajom hljeba. Skrivajui svoj vlastiti tesavvufski
identitet, Somundu-baba nije zanemario odgajanje i upuivanje. Radei
kao pekar, Somundu-baba ipak se odluio poduavati ljude temeljnim
principima vjere i bitnosti duhovnog usavravanja. To je tako vjeto
radio da niko i nikada nije posumnjao da se iza pekara krije osoba
koja je pronikla u dubine muslimanske jurisprudencije, arapskih
jezikoslovnih, hadiskih, tefsirskih znanosti, a nadasve, ovladao je
visokim duhovnim spoznajama do kojih se stie prakticiranjem
mnogovrsnih duhovnih vjebi i eksercitija. Tu injenicu potvruju i
njegova tri djela koja je napisao i veliki broj uenika koje je
odgojio.
Rad donosi, pored osnovnih biografskih podataka, i temeljne
principe tesavvufskog nauavanja Somundu-babe.
Da bismo pokazali da se zaista radilo o ovjeku koji je bio
veliki uenjak i istaknuti vitez na duhovnome putu, izloili smo i
osnovne podatke o dvojici uenjaka koji su bili uenici Somundu-babe.
Naime, rije je o prvome ejhul-islamu u Osmanskoj carevini, Mulla
Fenariju i Hadi Bajramu Veliju, rodoslovniku bajramijskog dervikog
reda.
Somundu-baba roenje i porijeklo
Pravo ime Somundu-babe bilo je Hamid ili Hamiduddin. Sam je sebi
odabrao nadimak (kunya) Ebu Hamid, mada je najvie poznat po drugom
nadimku, Somundu-baba. U literaturi se Somundu-baba spominje pod
sljedeim imenima: ejh Hamid, ejh Hamiduddin, ejh Hamid Veli, Hamid
Kajseri, Hamid Aksaraji, Somundu Koda, Etmeki Koda.1
1 Ahmed Akgndz, Somuncu Baba ve neseb-i lsi, Osmanl Aratrmalar
Vakf, stanbul, 2009, str. 30.
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 58 23.3.2015 23:13:03
-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/66 59
CRTICE IZ IVOTA EJHA HAMIDA VELIJA
Autori koji su pisali o Somundu-babi, spore se oko datuma
njegova roenja, ali se u literaturi najee kao godina njegova roenja
navodi 1331.2 Hazreti3 Somundu-baba roen je u selu Akakaya koje se
nalazi u blizini Kayserija.4 Potjee iz veoma pobone porodice.
Njegovu ocu bilo je ime emsuddin Musa. Naalost, ime i porijeklo
njegove majke istraivaima ivota i djela ejha Hamida ostalo je
nepoznato. Oevu ocu bilo je ime Abdullah, iako ni taj podatak nije
posve siguran i taan.
Potovani Somundu-baba vodi porijeklo od asnog poslanika
Muhammeda, alejhisselam, te je preko svoje porodice njegov dvadeset
i etvrti potomak.5
Porijeklo njegove porodice bilo je iz Azije, tanije iz
Turkestana. Kada i koje je godine njegov otac ejh Musa emsuddin
doselio u Kayseri nije poznato, ali period koji je prethodio roenju
ejha Hamida Velija obiljeena su muslimanskim osvajanjima Anadolije,
koje su vodile porijeklo iz centralnoazijskih predjela, Turkestana
i Horasana. Meu vojnicima koji su bili mobilizirani u spomenutim
vojnama bilo je i ahija6 koji su bili zadueni za irenje islama u
novoosvojenim krajevima. Jedna od porodica koja je pripadala
ahijama koji su imali zadau irenja islama na prostorima dananjeg
centralnog dijela Republike Turske bila je i porodica ejha Musaa
emsuddina, Somundu-babina oca.7
Prva saznanja iz vjerskih nauka stekao je kod svoga oca, zatim
uenjaka koji su naseljavali Kayseri i njegovu okolinu. Sa sufijskim
naukom susree se posredstvom oca, ejha Musaa emsuddina, koji je i
sam pripadao ebhurijskom tarikatu,8 iji je osniva bio Kutbuddin
2 Resul Kesenceli, eyh Hamid-i Vel hazretlerinin menkbevi
hayatndan kesitler, u: 10. Somuncu Baba ve Hulusi Efendi sempozyum
teblileri 24 Haziran 2011, Nasihat Yaynlar, Ankara, 2012, str.
144.3 Hazreti (skr. Hz.) znai potovan, svet, ugledan. Stavlja se
ispred imena Allaha, Pejgam-bera, Pejgamberovih drugova, halifa ili
nekih drugih osoba koje to zasluuju. Vidi vie: Abdullah kalji,
Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1966, str.
324.4 Resul Kesenceli, eyh Hamid-i Vel hazretlerinin menkbevi
hayatndan kesitler, str. 145.5 Ibid., str. 145.6 Ahije su
derviko-viteki redovi koji su, najvjerovatnije, nastali u Iranu
poetkom XII vijeka.7 Vidjeti vie u: Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar
Ba, Darende tarihi, Osmanl Aratrmalar Vakf, stanbul, 2002, str.
748.8 Ebhurijski tarikat izrastao je iz suhraverdijskog tarikata.
Neki istraivai smatraju ga
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 59 23.3.2015 23:13:03
-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/6660
DENAN HASI
el-Ebhuri (u. 1225). Nakon oeve smrti Somundu-baba posjeuje
Bursu, a zatim se upuuje u am kako bi se obrazovao u vjerskim
naukama.9 Svoje obrazovanje zapoeo je u amskom hanikahu kojeg je
podigao sultan Bajazit. U amu je stekao potovanje tamonjih uenjaka,
te je zauzeo zavidan poloaj meu vjerskim znalcima.10 Somundu-baba
nakon zavretka kolovanja u amu donio je odluku da ode u Erdebil kod
ejha Alauddina el-Erdebilija. Kod spomenutog ejha stupio je u
tarikat i postao njegov uenik, murid. Uz ejha je ostao do njegove
smrti, 1392. Iste godine Somundu-baba uputio se u Anadoliju. Nakon
kratke posjete Kayseriju, Darendama i Aksarayu, po drugi put
posjetio je Bursu i donio odluku da se u njoj nastani.11
Somundu-babin boravak u Bursi
Po dolasku u Bursu Somundu-babu pratila je bojazan da se ne
sazna njegovo pravo ime i identitet, jer nije elio iz svoje
istinske skromnosti, koja je plod melameta12, da se sazna da je on
ejh i vjerski uenjak. Zbog toga se poeo baviti pekarskim zanatom i
uzeo sebi nadimak Somundu-baba, u znaenju pekar, umjesto svog
pravog
zasebnim tarikatom, dok ga veina posmatra kao kol
suhraverdijskog tarikata. ejh Kutbuddin Ebhuri bio je povezan i s
halvetijskim tarikatom. (Vidjeti vie u: Ahmed Akgndz, op. cit.,
str. 55). Suhraverdijski tarikat vee se za ejha ihabuddina
Suhraverdija. ejh Suhraverdi umro je 1234. godine. Pokopan je u
Eskiehiru. No, ima istraivaa koji tvrde da je pokopan u Horasanu.
(Ove podatke dobili smo 08. 03. 2014. od dr. Hasana Sevila,
prilikom nae posjete turbetu ejha Suhraverdija u Eskiehiru, zajedno
sa Zajimom Krukom, Nerminom uom i Ibrahimom oziem).9 Muhammed Akku,
E-ejhu ve d-daijjetu t-turkijju Usmanu Hulusi ed-Darendevijju,
Et-tabatu el-ula, Nasihat Yaynlar, Ankara, 2009, str. 19.10 Resul
Kesenceli, eyh Hamid-i Vel hazretlerinin menkbevi hayatndan
kesitler, str. 145.11 Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar Ba, op. cit.,
str. 752.12 Melamet podrazumijeva skrivanje pripadnitva
tesavvufskom nauku. Osoba koja prakticira melamet skriva od drugih
ljudi svoja duhovna stanja i osobine. Melametija mora biti vezan
samo za Allaha, d. . Ne nose nikakvu posebnu odjeu niti
organi-ziraju kakve posebne sveanosti i ceremonije. Njihov je cilj
postii permanentni zikr srcem. Shodno stavu melametija, robovanje
Bogu ima dva osnovna principa: potre-bitost za Istinom i slijeenje
Poslanika, a. s. Melametija je neprestano zauzet borbom s vlastitim
nefsom. (Vidjeti vie u: Abdlbki Glpnarl: Melamet i melametije, u:
Znakovi vremena, jesen-zima 2007, broj 37, str. 31).
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 60 23.3.2015 23:13:03
-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/66 61
CRTICE IZ IVOTA EJHA HAMIDA VELIJA
imena.13 Njegove prve godine u Bursi bile su ispunjene
prakticiranjem melameta. Prakticirao je i povremeno povlaenje u
osamu (halwa) koja je i sastavni dio halvetijskog tarikata14 kojem
je i pripadao. Mirno je ivio, bavei se proizvodnjom i prodajom
hljeba. Hljeb je prodavao uz povike: Ej vjernici, evo hljeba!15
Njegov hljeb bio je veoma ukusan i u velikim koliinama prodavan.
Somundu-baba bio je omiljen kod ljudi jer je uvijek bio nasmijana i
ozarena lica, i jednako se ophodio prema ljudima razliitih
stalea.
Izgradnja Ulu damije u Bursi
Sultan Bajazit 1396. godine izvojevao je pobjedu nad
neprijateljem kod mjesta Nibol. Iz zahvalnosti Bogu na darovanoj
pobjedi odluio je izgraditi damiju u Bursi. Tako je nastala Ulu
damija.16
Izgradnja je zapoeta u godini spomenute pobjede, a dovrena je
1399.17 Dok je trajala izgradnja, Somundu-baba obilazio je radnike
i dijelio im svoj ukusni hljeb. Iste godine kada je dovrena
izgradnja navedene damije, navravalo se stotinu godina od
zasnivanja Osmanske dinastije.18 To su bila dva povoda za odravanje
ceremonijalne sveanosti u Bursi, jer
13 (Muhammed Akku, op. cit., str. 20). Pogreno je prevoditi rije
somundu kao Otac hljeba, kako je to prevedeno u djelu Bajramije
melamije, hamzevije. (Vidjeti vie u: Edin Kukavica, Bajramije
melamije, hamzevije, Sedam, Sarajevo, 2009, str. 326, podnona
napomena broj 374). Ta rije doslovno znai pekar.14 Halvetijski
tarikat osnovao je Umar al-Halwati u Siriji (u. 1397). itav tarikat
zasniva se uglavnom na isposnitvu i duhovnoj osami (halwa).
(Vidjeti vie u: Reid Hafizovi, Temeljni tokovi sufizma, Bemust,
Sarajevo, 1999, str. 431).15 Somunlar, mminler! Somundu-baba elio
je da njegov hljeb jedu samo ljudi koji vjeruju u Uzvienog Boga,
shodno hadisu u kojem Poslanik, a. s., poruuje da nau hranu jedu
samo vjernici. (Vidjeti vie u: Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar Ba,
op. cit., str. 753). Prilikom nae posjete Bursi 09. 03. 2014,
zajedno s Nerminom uom i Zajimom Krukom, vidjeli smo da i danas
postoji javna kuhinja pod imenom Somuncu baba, a koja se brine o
ishrani siromaha.16 Zanimljiva je injanica da je jedna od osoba
koja je obavljala dunost imama u Ulu damiji bio Sulejman elebi, a
od mujezina spomenute damije bio je Hazreti Uftade, duhovni vodi i
uitelj ejha Mahmuda Hudaija. (Rasul Kesenceli, Veller ve hkmdarlar,
Nasihat yaynlar, Ankara, 2013, str. 132).17 Ahmed Akgndz, Said
ztrk, Yaar Ba, op. cit., str. 753.18 Hamid Hamidettin Ate, Takdim,
u: Ali Akp1nar, Molla Fenrnin Fatiha tefsiri, Es-Seyyid Osman Hulsi
Efendi Vakf1, Darende Malatya, 2013, str. 12.
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 61 23.3.2015 23:13:03
-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/6662
DENAN HASI
je i rodoelnik Osmanske dinastije gazi Osman pokopan u Bursi.ast
predvoenja dume-namaza prema sultanovoj naredbi pripala
je njegovu zetu Sejjidu Emiru Buhariju,19 koji je u to vrijeme
slovio za jednog od najveih uenjaka u Osmanskoj imperiji, pa i ire.
No, Sejjid Emir Buhari je to odbio rijeima: Kako je mogue da ja
predvodim klanjanje duma-namaza, a u ovom je gradu prisutna osoba
koja je kutbu z-zeman!? Na sultanov upit o kome se radi, on mu je
spomenuo Somundu-babu. Nakon toga, sultan je dozvolio Somundu-babi
da predvodi obavljanje duma-namaza.
Kada je uo ta se dogodilo, da je izbor predvoenja obavljanja
duma-namaza pao na njega, Somundu-baba je uz negodovanje najzad i
pristao. Po obavljenom namazu Somundu-baba odrao je okupljenom
skupu prigodno predavanje. Za temu je odabrao tumaenje prve sure u
Kuranu, Fatihe. Njegovo predavanje bilo je veoma interesantno za
prisutne, meu kojima su bili i istaknuti uenjaci poput
ejhul-islama20 Mulla Fenarija. Dranjem predavanja prisutnima
pokazao je da je ovladao tefsirskim, pravnim i jezikim znanostima,
ali je otkrio i da mu je data spoznaja koju sufije i Bogu predani
stjeu prakticiranjem pobonih djela i bliskou Uzvienom Bogu.21
Okupljenima se svidjelo
19 Sejjid Emir Buhari roen je 1368. godine u Buhari. Bio je
porijeklom od Ehli-bejta, tj. od Muhammedova, a. s., potomstva.
Oenio se Hundom, kerkom sultana Bajazita. Pripadao je kubravijskom
tarikatu kojeg je osnovao Nedmuddin Kubra. Umro je 1429. godine u
Bursi. Tu je pokopan, a denazu namaz po vlastitoj elji klanjao mu
je ejh Bajram Veli. (Vidjeti vie u: Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar
Ba, op. cit., str. 753).20 Budui da je leksem koji se odomaio u
naoj leksici, mi ga koristimo kao kovanicu jer se tako najlake
deklinira: ejhul-islam, ejhul-islama, ejhul-islamu, itd.21 Vidjeti
vie u: Hamid Hamidettin Ate, op. cit., str. 13.Tokom hutbe rekao je
da Fatiha ima sedam tumaenja. Njeno prvo znaenje, koje je iznio
Somundu-baba pred prisutne, bilo je svima shvatljivo. Drugo
tumaenje shvatili su samo ueni. Ostala tumaenja niko nije mogao
shvatiti. (Vidjeti vie u: Hamid Hamidettin Ate, op. cit., str.
1314.; Elmedin iikovi, Turbe Somundu-ba-be u Aksarayu, u: Kelamul
ifa, vol. 9, br. 36/37, 2013, str. 28). U naprijed citiranome lanku
autora Elmedina iikovia iznosi se stav da je Somundu-baba pokopan u
Aksarayu. Meutim, literatura na turskome jeziku koja problematizira
ivot i djelo Somundu-babe iznosi podatak da je prihvatljivije i
argumentiranije miljenje onih istraivaa koji tvrde da je
Somundu-baba pokopan u gradu Darende. U tekstu Turbe Somundu-babe u
Aksarayu, uope se ne iznosi miljenje o njegovom pokopavanju u
Darendama, a koje je i meritornije. U djelu Bajramije melamije,
hamzevije takoer se tvrdi da je Somundu-baba pokopan u Aksarayu.
(Vidjeti vie u: Edin Kukavica, op. cit., str. 324325, /podnona
napomena broj 373/). Jedna od stvari koju smo primijetili u
naprijed citiranome djelu jeste, da
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 62 23.3.2015 23:13:04
-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/66 63
CRTICE IZ IVOTA EJHA HAMIDA VELIJA
predavanje te, pitajui se ko je taj predava, saznali su da je
posrijedi ona svima poznata osoba koja je ulicama Burse prodavala
svoj ukusni hljeb, Somundu-baba.
Osjetivi strah da e mu porasti slava i reputacija u Bursi,
Somun-du-baba nakon odranog predavanja u Ulu damiji, napustio je
grad sa svojim najbliim uenikom i muridom Hadi Bajramom Velijem.
Naputanjem Burse uputili su se u Aksaray. U Aksarayu je ostao i
Somundu-babin sin Baba Jusuf Hakiki. Odatle se Somundu-baba uputio
zajedno sa sinom Halilom Taybijem i Hadi Bajramom Velijem u asnu
Mekku da obavi petu islamsku dunost, had. Po obavljanju hada Hadi
Bajram Veli uputio se po zapovijedi Somundu-babe u Ankaru, a
Somundu-baba nastanio se u Darendendama,22 u kojem je nastavio
ivjeti sa svojim sinom Halilom Taybijem.23 Postoje i miljenja da je
Somundu-baba umro u Aksarayu i da je tamo pokopan, no neki
istraivai argumentirano su osporili to miljenje i dokazali da je
Somundu-baba pozne godine svoga ivota proveo u Darendama i da je
tamo preselio, 1412. godine.24
Somundu-babina tesavvufska nauavanja
Svoja prva saznanja i dodire sa tesavvufskim naukom, kako smo i
rekli, ostvario je preko svoga oca, ejha emsuddina Musaa, koji je
bio pripadnik ebhurijskog tarikata. Istovremeno je uio i pred
drugim istaknutim uenjacima iz okoline Kayserija. Bio je veoma
vrijedan i marljiv uenik.25
U tom periodu u Anadoliji su ivjeli i djelovali veliki
zaljubljenici u sufijski nauk. Meu njima se posebno isticao Davud
Kajseri, koji je bio uitelj u prvoj medresi koja je podignuta u
Osmanskom carstvu, u
je autor u bibliografiju uvrstio rad turskoga istraivaa Murata
Sertolua, Bektalk ne dir? (Istanbul, 1969). No, itajui djelo,
stekli smo dojam da se autor vjerovatno nije direktno koristio
djelom Murata Sertolua, ve indirektno preko djela Demala ehajia,
Derviki redovi u jugoslovenskim zemljama (Orijentalni institut,
Sarajevo, 1986). Ovo se moe pretpostaviti i na osnovu smoga naslova
djela Murata Sertolua, koje je u spomenutoj knjizi, s aspekta
pravopisa turskoga jezika, pogreno napisano.22 Rasul Kesenceli,
Veller ve hkmdarlar, Nasihat yaynlar, Ankara, 2013, str. 126.23
Musa Tekta, Somuncu baba hazretleri ve tavsiyeler u: Gnlden gnle,
Nasihat yaynlar, stanbul, 2012, str. 164.24 Ahmed Akgndz, op. cit.,
str. 8388.25 Ibid., str. 55.
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 63 23.3.2015 23:13:04
-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/6664
DENAN HASI
Izniku, 1331. godine. On je bio promotor djela i tesavvufskog
nauavanja ejha Ibn Arebija.26 Pored Davuda Kajserija, bilo je i
drugih sufija koji su pisali djela i komentare na velika i poznata
djela iz tesavvufa. Naroito je njegovan nauk ejha Ibn Arebija.
Dakle, Somundu-baba obrazovao se u jednoj intelektualnoj klimi koja
je njegovala tesavvufska nauavanja, to je i vidno utjecalo na
misaonu orijentaciju ejha Hamida Velija, Somundu-babe.
Kao to smo i ranije naveli, nakon oeve smrti Somundu-baba
zaputio se u am, gdje je boravio neko vrijeme obrazujui se na polju
islamskih nauka. U amu je boravio kod nakibendijskog ejha adija
Rumija. Iz ama se upuuje, kako smo i spomenuli, kod ejha Alauddina
Erdebilija, kod koga je boravio sve do njegove smrti, 1392.
godine.*27
Somundu-baba je i postao nasljednik ejha Alauddina Erdebilija. U
izvorima se navodi i njegov susret s hazreti Hidrom, od kojeg se
obilno okoristio. Zbog spomenutog susreta s hazreti Hidrom u
literaturi se nailazi na podatak da je Somundu-baba bio i
uvejsijsa.28 No, najvei broj istraivaa tvrde da je Somundu-baba bio
pripadnik prvenstveno halvetijskog tarikata, jer je njemu pripadao
i njegov ejh Alauddin Ali Erdebili.*29
26 Davud Kajseri napisao je i jedan komentar Ibn Arebijevog
djela Fususu l-hikem. (Seyyed Hossein Nasr, ivi sufizam, s
engleskog preveo: Enes Kari, Naunoistraivaki insitut Ibn Sina,
Sarajevo, 2004, str. 145). ejh Ibn Arabi na putu u Mekku upoznao se
s hadijama iz Konye i Malatye. U periodu od 1204. do 1230, dok je
boravio u anadolskim gradovima: Malatyi, Konyi, Aksarayu i Sivasu,
stekao je blagonaklonost seldukog sultana Gijasuddin Kejkavusa.
Narednih godina ejh Ibn Arabi putovao je u Kuds, Kairo i Mekku. U
Konyu se vratio 1209/1210. Iste godine u tom gradu napisao je svoje
djelo Risaletu l-envar. Na irenje uenja Ibn Arabija utjecala su
djela koja je napisao njegov najznaajniji uenik, Sadruddin Konyavi.
(Vidjeti vie u: Ekmeleddin hsanolu, Osmanlije i nauka, s turskog
prevela: Samira Osmanbegovi-Baki, FIN i El-Kalem, Sarajevo, 2006,
str. 99, 100).27 Ahmed Akgndz, op. cit., str. 56.28 Uvejsije su
osobe koje nemaju u fizikome smislu duhovnog vodia, ve im je vodi
jedan od evlija, Allahov prisni prijatelj, koji ih duhovnim putem
(manan) odgaja. Ime duguju Uvejsu el-Kareniju, radijallahuanhu,
koji nikada nije vidio Poslanika, alejhis-selam, ali je bio
duhovnim putem povezan s njim. Od grupe uvejsija najpoznatiji su:
ah Muhammed Nakibend, Hasan Harkani, ejh Feriduddin Attar. (Vidjeti
vie u: Demal Salki: Vejsil Karani, Nakibendijska tekija Pehare
Bedevijska tekija Piljuii, Zenica Teanj, 2003, str. 58). Ove
uvejsije treba razlikovati od istoimenog tarikata koji je nastao u
Americi tokom prologa vijeka.29 Erdebil je u XIII vijeku bio unutar
Azerbejdana. U tom periodu vaio je za vaan
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 64 23.3.2015 23:13:04
-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/66 65
CRTICE IZ IVOTA EJHA HAMIDA VELIJA
Prenosi se da je Somundu-baba rekao: Na naem duhovnom putu
(seyr-i suluk) rijei la ilahe illallah, nakon obavljanja svih
propisanih i dobrovoljnih ibadeta, obreda, bilo da se ovjek zadesi
na putu ili je kod kue, i nou i danju, izgovaraju se neprestano,
tiho i sa arkim ljubavnim ushienjem. Ovaj na put jedan je od
najispravnijih puteva koji vode Uzvienom Allahu.30 Mnogo je
insistirao na izgovaranju rijei la ilahe illallah.
Savjetujui svoje uenike, govorio im je da se moraju u potpunosti
posvetiti razmiljanju o Uzvienom Allahu i na taj nain odravati vezu
s Njim. Takoer, Somundu-baba insistirao je u svojim savjetovanjima
uenicima da nikome ne ine nepravdu, bez obzira da li se radilo o
ovjeku, biljci ili pak ivotinji. Potcrtavao je vanost pokajanja i
na nje-govu bitnost neprestance je upozoravao svoje uenike. Meu
savjetima Somundu-babe pronalazimo i rijei koje apostrofiraju znaaj
istoe i odravanja line higijene i istoe mjesta u kojem se
prebiva.
Poznato je 11 savjeta koje je uputio svojim uenicima i
sljedbenicima, te prijateljima i ljudima koji su ga poznavali: (1)
Neka se boje Allaha, gdje god bili, i kad su skriveni i kad su /od
svijeta/ vieni. (2) Neka malo jedu, malo priaju i malo spavaju. (3)
Neka se ne mijeaju sa svjetinom. (4) Neka se dre podalje od svih
loih i nevaljalih stvari. (5) Neka uvijek izbjegavaju pohlepu. (6)
Neka se ne nadaju u druge ljude. (7) Neka se ostave svih pokuenih
stvari (8) Neka se ukrase pohvalnim osobinama. (9) Neka ne sluaju
/lou i prezrenu/ poeziju i pjesme. (10) Neka se ne odvajaju od
skupine vjernika, ukoliko imaju stav razliit od njihova. (11) Neka
ne uzimaju nijedan zalogaj koji je sumnjiv, pa makar i umrli od
gladi.31
Iz navedenih savjeta koje je Somundu-baba upuivao svojim
uenicima, prijateljima i onima koji su bili vjerne pristalice i
sljedbenici njegova nauka, uoavamo da je insistirao na moralnom
izgraivanju i duhovnom usavravanju, jer je ovjek kao individua
kljuan u izgradnji
trgovaki centar u koji su dospijevali ljudi sa svih strana.
Jedan od istaknutih velikana halvetijskog tarikata, Ibrahim Zahid
Gejlani ovlastio je ejha Safijuddina Erdebilija za svoga
naslijednika. On je za svog naslijednika odredio Sadruddina
Erdebilija, dok je potonji za svog naslijednika uzeo Alija
Alauddina Erdebilija, koji je bio i Somundu-
-babin ejh. (Vidi vie u: Ahmed Akgndz, op. cit., str. 5960).30
Ibid., str. 441.31 Ahmed Akgndz, Said ztrk, Yaar Ba, op. cit., str.
756.; Musa Tekta, op. cit., str. 170176.
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 65 23.3.2015 23:13:04
-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/6666
DENAN HASI
moralno stabilnog drutva i zajednice. Iz njegovih savjeta i
duhovnih oporuka zakljuujemo da je kao proelnik tarikata savjetovao
ne samo svoje muride i duhovne uenike nego i svoje prijatelje i
poznavaoce, a to znai da podruje njegova odgojnog djelovanja nije
obuhvatalo samo ui krug njegovih uenika, nego se protezalo i na
druge, a to odaje brinost Somundu-babe za spasenje i duhovno
usavravanje svih ljudi. Na osnovu toga moemo donijeti zakljuak da
je Somundu-baba bio i narodni prosvjetitelj i filantrop. Naprosto,
bilo mu je stalo do spasenja svih ljudi.
Kako smo ranije spomenuli, njegov ivot u Bursi bio je zaodjeven
melametom. ak i kao pekar djelovao je na polju odgajanja ljudi.
Koristio se svakom prilikom da upuuje savjete i duhovne naputke
svojim mu-terijama. Duhovna nadavanja i eksercitije koje je
propisivao svojim uenicima za njihov duhovni napredak obuhvaale su
prvenstveno maksimalno zadovoljenje propisa vjere, ali pored tog
openitog zahtjeva, traio je i pridravanje slijedeih stvari:
1. Insistirao je na obavljanju dobrovoljnih namaza koji su
obuhva-tali klanjanje irak-namaza32 te duha-namaza33 od est rekata.
Poslije podnevnog namaza inae se klanjaju dva rekata dobro-voljnog
namaza, no Somundu-baba zahtijevao je od svojih ue-nika da
obavljaju etiri rekata. Poslije akam-namaza savjetovao je uz
klanjanje redovnih dvaju rekata, dodavanje jo est rekata
evvabin-namaza.34 Nakon klanjanja jacijskog namaza, po prepo-ruci
Somundu-babe, potrebno je klanjati etiri rekata dobro-voljnog
namaza, a nakon vitr-namaza jo dva rekata na kojima se ue kuranska
poglavlja Ez-Zilzal i El-Kafirun. Svakog petka obavlja se 12 rekata
dobrovoljnog namaza danju, ili etiri rekata tesbih-namaza35
nou.
32 Irak-namaz jeste namaz koji se klanja po izlasku sunca.33
Duha ili jutarnji namaz klanja se od izlaska sunca, pa do pred
podnevnu molitvu. Takoer, spada u dobrovoljne namaze.34 Takoer, i
ovaj namaz spada u dobrovoljne. Boravkom u Turskoj uoio sam da
mnogi stariji Turci posjeduju obiaj redovnog obavljanja ovog
namaza.35 Tesbih-namaz takoer je jedan od dobrovoljnih molitvi.
Sastoji se od etiri rekata, na kojima je dunost prouiti 300 puta
slijedei zikr: Subhanallah, velhamdulillah, ve la ilahe illallahu
vallahu ekber.
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 66 23.3.2015 23:13:04
-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/66 67
CRTICE IZ IVOTA EJHA HAMIDA VELIJA
2. to se tie posta, Somundu-baba preporuivao je post
po-nedjeljkom i etvrtkom, te post 13., 14., i 15. dana lunarnih
mjeseci.36 Pored spomenutog, zahtijevao je i post est dana u
hidretskom mjesecu evvalu, te po prvih deset dana mjeseca zu
l-hiddeta i muharrema.
3. Svako jutro, po preporuci Somundu-babe, ui se najmanje
sto-tinu ajeta iz Kurana i poglavlje Ja-Sin. Svaku veer dunost je
prouiti kuranska poglavlja: Es-Sedde, Ja-Sin, Ed-Duhan, El-Vakia i
El-Mulk.37
Pored navdenog obaveza je bila uiti i evrade koje je sastavio
Somundu-baba.
Somundu-baba, kako smo ve naveli, iskazivao je snanu sklonost ka
izuavanju nauka najveeg duhovnog uitelja Ibn Arebija.38
ejh Hamid Veli Somundu-baba svoje tarikatske i tesavvufske
sklonosti prenosio je i na svoje uenike. Naroito je poentirao
vanost i bitnost samoprijekora i melameta. Shodno nauku
halvetijskog tarikata, Somundu-baba savjetovao je svoje
slijedbenike da prakticiraju isposnitvo i, s vremena na vrijeme,
izoliranje od svijeta u osamu. No, nikada Somundu-baba od svojih
uenika nije zahtijevao potpunu apstinenciju od materijalnih dobara,
ve im je savjetovao bavljenje nekim zanatom i osnivanje porodice.
Shodno Somundu-babinom vienju, istinska apstinencija od
materijalnih dobara jeste u tome da ovjek nije srcem vezan za njih,
da posjeduje materijalna dobra, a ne da ona njega posjeduju, te da
dopusti da ga ona odvraaju od konstantnog, sranog kontempliranja o
Uzvienom Bogu i Njegovoj veliini i svemoi.
Somundu-babina djela
Neki istraivai koji su za polje svojih istraivanja odabrali ivot
i djelo Somundu-babe, tvrde da je do njih dospio veoma mali broj
djela koja je on napisao, ali zakljuuju da to ne mora biti znak da
Somundu-
36 Lunarni mjeseci jesu mjeseci hidretske godine koja broji 354
ili 355 dana. Sami hidretski mjeseci broje 29 ili 30 dana.37 Ahmed
Akgndz, Said ztrk, Yaar Ba, op. cit., str. 756.38 Samir Beglerovi,
Izazovi nakibendijske tradicije za savremenu bosanskoherce-govaku
omladinu, u: Takvim za 2014. godinu, El-Kalem, Sarajevo, 2014, str.
180.
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 67 23.3.2015 23:13:04
-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/6668
DENAN HASI
baba nije pisao, ve su se moda neka djela Somundu-babe vremenom
i zagubila.39 U literaturi se navode sljedea djela za koja se tvrdi
da ih je napisao Somundu-baba: erh-i hadis-i erban, Zikir risalesi
i kao posljednje Silahul-mrdn.40 Njegova djela, kritiki promatrana,
dokazuju da se zaista radilo o jednome velikom uenjaku i duhovnom
uitelju. Kritiko itanje djela Somundu-babe pokazuje i to da je on
ovladao i poznavanjem jezikoslovnih znanosti, pored teolokih i
tesavufskih, kojima se prvenstveno bavio. Osvrnut emo se ukratko na
sadraj spomenutih djela.
a) erh-i hadis-i erban (Komentar etrdeset hadisa)
Imajui u vidu hadis, izreku Muhammeda, a. s., da onaj koji
zapamti etrdeset hadisa i drugima ih prenese zasluit e njegov
zagovor na Sudnjem danu, Somundu-baba zgotovio je jednu knjiicu,
bolje rei poslanicu, u kojoj je ukratko prokomentirao etrdeset
hadisa.
Od etrdeset hadisa koji se nalaze u spomenutoj poslanici,
esnaest su zabiljeili i Buhari i Muslim. Od ostalih hadisa koje je
Somundu-
-baba zabiljeio, pet je preuzeo iz Buharijeve zbirke, a
jedanaest iz Muslimove, a preostalih osam nalaze se u
Sunenima.41
b) Zikir risalesi (Poslanica o spominjanju Allaha)
U spomenutoj poslanici objanjava se znaaj upuivanja i vrijednost
spominjanja Uzvienog Allaha. Poslanica je podijeljena na est
poglavlja u kojima se tretiraju razliite teme o spominjanju
Uzvienog Boga.42
c) Silhul mrdn (Oruje onih koji su kroili na duhovni put)
Ovo djelo predstavlja zbirku dova i zikrova koje su po
Somundu--babinom miljenju bivale najdjelotvornije za duhovnu
izgradnju i savladavanje iskuenja onih koji su tek zakoraili na
duhovni, derviki put, a koji je podrazumijevao neprestanu borbu
protiv iskuenja koja
39 Ahmed Akgndz, op. cit., str. 74.40 Ibid., str. 7583.41 Ibid.,
str. 75; ejh Hamid-i Veli, Krk hadis, za tampu pripremio: Enbiya
Yldrm, Nasihat Yaynlar, stanbul, 2012. 42 Ahmed Akgndz, op. cit.,
str. 79.
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 68 23.3.2015 23:13:05
-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/66 69
CRTICE IZ IVOTA EJHA HAMIDA VELIJA
naviru u ljudska srca. Somundu-baba na prvo mjesto stavio je
dove koje se spominju u asnoj Boijoj Knjizi, Kuranu. Poslije tih
dova naveo je dove koje je uio i preporuivao Boiji poslanik
Muhammed, alejhisselam. Biljee se i rijei Somundu-babe da su to
najvrednije dove koje ovjek moe uiti.43
Somundu-babini uenici
Somundu-baba imao je mnogo uenika, no najpoznatiji su bili
ejhul-islam Mulla Fenari i ejh Bajram Veli, koji je postao i
zvanini nasljednik Somundu-babe. Meu ostale uenike spadaju: ejh
udauddin Karamani, Larendeli ejh Muzaferuddin, Karaemsuddin,
Muslihuddin Karamani i mnogi drugi.44
U nastavku emo opisati, u kratkim crtama, Mulla Fenarija i ejha
Bajrama Velija, kao najizraslije uenike ejha Hamida Velija,
Somun-du-babe.
ejhul-islam Mulla emsuddin Fenari
Puno ime Mulle Fenarija jeste emsuddin Muhammed bin Hamza
el-Fenari. Roen je 1350. godine u selu Fener u blizini Burse. Na
bolji svijet preselio je 1430. Pokopan je u Bursi, pored damije
koju je lino izgradio. ivio je u periodu vladavine osmanskih
sultana: Orhana Gazija, Murata I, Bajazita I, elebi Mehmeda i
Mehmeda II.
kolovao se u Egiptu, ali je prva saznanja dobio od oca Hamze,
koji je bio halifa45 ejha Sadruddina Konyavija. Obrazovao se pred
mnogim uenjacima, meu kojima su bili, na prvome mjestu,
Somundu-baba, Alauddin el-Esved, El-Babarti i drugi.
Nakon to je kod oca stekao poetno obrazovanje, otiao je u Iznik
kod Alauddina el-Esveda, pred kojim je prouavao djela: El-Mugni Ibn
Kudame iz hanbelijskog fikha i El-Vikaja, djelo iz muslimanske
juri-sprudencije koje je napisao Burhanu-eria Mahmud b. Sadru-eria.
U medresi u kojoj je omiljeno bilo izuavanje Ibn Arabija, kolovao
se i Mulla Fenari. Nakon Davuda el-Kajserija bio je najvei
promotor
43 Ibid., str. 83.44 Ibid., str. 74.45 Nasljednik ejha u
sufizmu.
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 69 23.3.2015 23:13:05
-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/6670
DENAN HASI
Ibn Arebijeva djela.46 Nakon to je zavrio obrazovanje kod
Alauddina el-Esveda, otiao je kod Mevlane Demaluddina Aksarayija,47
kod kojeg je stekao idazet. Nakon toga otiao je u Kairo kod
El-Babartija.48 Posebnu panju u toku kolovanja posveivao je
tefsiru, hadisu, fikhu, ilmul-kelamu, tesavvufu, filozofiji, logici
i arapskom jeziku. Po povrat-ku u Bursu radio je istovremeno kao
uitelj u medresi i kao erijatski sudija u Bursi, istovremeno
preklapajui dvije dunosti deset godina.
Tesavvufska saznanja, pak, dobijao je od oca koji je i sam bio
promotor djela i nauka Ibn Arabija. No, temeljna tesavvufska
saznanja dobio je od duhovnog uitelja i vodia, Somundu-babe koji je
odgojio i ejha Bajrama Velija. Povremeno se bavio prizvodnjom svile
kako bi se prehranio. Posebno je vodio brigu da se hrani od onoga
to stekne vlastitim radom.
Nakon smrti Somundu-babe, na njegovo mjesto doao je ejh Bajram
Veli, kome je Mulla Fenari nastavio dolaziti na predavanja i
slijediti svoj duhovni put.49
Za vladavine sultana Murata II postao je prvi ejhul-islam i na
tom poloaju bio est godina. Bio je istinski potovalac knjige. Smru
je iza sebe ostavio biblioteku sa preko 10.000 knjiga.50 Prema
Ayd1nu Y1ld1r1mu i Edipu Y1lmazu, napisao je 18 djela. Meu
najvanija djela
46 Mustafa Akar, op. cit., str. 4.47 Demaluddin Aksaraji bio je
unuk poznatog teologa, komentatora Kurana i ue-njaka Fahruddina
Razija.48 Navodi se i kazivanje prema kojem je Mulla Fenari odbio
prihvatiti predanje u kojem stoji da ne truhnu tijela uenjaka koji
su postupali shodno svom znanju. Da bi se u to uvjerio, otkopao je
mezar svog uitelja El-Esveda i vidio da je njegovo tijelo itavo.
Tad je uo tih glas koji ga pita je li uvjeren u istinitost
predanja, nakon ega je oslijepio. Pogoen tom nevoljom, dugo je
upuivao dovu svome Gospodaru da mu vrati vid. Jedne veeri u snu je
vidio Poslanika, a. s., kako mu zapovijeda da protumai suru Ta-ha,
a on mu se poalio da nije u stanju to uraditi jer je slijep.
Muhammed, a. s., izvadio je jedan ruiasti rubac i stavio ga na
njegove oi. Nakon toga, Mulla Fenariju vratio se vid. Kada se
probudio, rubac mu je i dalje bio na oima. Kasnije je ostavio
oporuku da ga, kad umre, pokopaju s tim rupcem preko oiju. Ubrzo
je, iz zahvalnosti Uzvienom Allahu, obavio je had (prema: Ayd1n
Y1ld1r1m, Edip Y1lmaz, lk Osmanl1 eyhlislmi Molla Fenri, dostupno
na:
http://ktp.isam.org.tr/pdfdrg/D00033/1995_c31/1995_c31_3/1995_c31_3_YILDIRIMA_YILMAZE.pdf,
str. 5 (posjeeno, 29. XII 2013).49 Rasul Kesenceli, Veller ve
hkmdarlar, Nasihat yaynlar, Ankara, 2013, str. 126.50 Ali Akp1nar,
op. cit. str. 14., 15.
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 70 23.3.2015 23:13:05
-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/66 71
CRTICE IZ IVOTA EJHA HAMIDA VELIJA
spada njegov komentar prve sure u Kuranu, Fatihe pod nazivom
Ajnu l-ajn51. To djelo napisao je zahvaljujui predavanju koje je uo
od Somundu-babe kada je tumaio Fatihu u Ulu damiji u Bursi.
Imao je mnogo uenika, meu kojima su bila i neka zvuna imena iz
podruja islamskih znanosti, kao to su emsuddin Muhammed el-Buhari,
Ibn Hader el-Askalani,52 Jakub el-Esfer i drugi. Zanimljiv je
podatak da je svojeruno napisao idazet Ibn Haderu el-Askalaniju i
uruio mu ga dok je boravio u Egiptu. Meutim, jo je zanimljivija
injenica da mnogi uenjaci s naih prostora, za koje tesavvuf nije
izvorna islamska nauka, prikrivaju raspravu Inba el-gumr bi-anba
el-umr i izostavljaju ga iz popisa Ibn Haderovih djela. U navedenom
djelu uva se podatak o uruenju idazeta i veze izmeu Mulle Fenarija,
koji je propagirao uenja Ibn Arebija i velikog poznavaoca
Poslanikovih, alejhisselam, hadisa i Sunneta, Ibn Hadera.
ejh Bajram Veli53
ejh Bajram Veli roen je u selu Solfasol,54 u blizini dananje
Ankare. Njegovo pravo ime bilo je Numan, ali je poznatiji pod
imenom Bajram Veli.55 Svoje teoloko obrazovanje zapoeo je u
ankarskoj Kara medresi, u kojoj je potom i radio kao profesor.
Svoju profesorsku karijeru nastavio je u Bursi, u elebi Sultan
medresi. Prijateljovanje sa Somundu-babom otpoelo je u Kayseriju i
trajalo je do Somundu-babine smrti u Darendeu.
51 Izvor svih izvora.52 Poznati hadiski uenjak koji je napisao
djela: Bulugul-meram, Tehzibut-tehzib, El-
-Isabe fi temjizis-sahabe i nadasve poznati komentar El-Sahiha
Imama Buharije pod naslovom Fethul-Bari.53 Pri izradi ovog rada,
podatke o ejhu Bajramu Veliju namjeravali smo preuzeti, iz-meu
ostalog, i iz nepotpisanoga lanaka Bajramije, objavljenog u Kelamul
ifa (broj 4, januar 2005.), ali smo odustali jer smo uoili da je
tekst preuzet iz djela Demala ehajia, Derviki redovi u
jugoslovenskim zemljama (str. 187. i dalje), iako u spomenutom
lanku nije naznaen izvor odakle su informacije preuzete.54 U
literaturi se nailazi i na drugo ime istoga sela: Zl-Fadl. (Rasul
Kesenceli, Veller ve hkmdarlar, str. 146).55 Ime Bajram dao mu je,
kako literatura kazuje, sam Somundu-baba. Naime, on je Somundu-babu
posjetio za vrijeme Kurban-bajrama. Kada ga je Somundu-baba upitao
za ime, on je odgovorio da se zove Numan, a onda mu je Somundu-baba
kazao da je njegovo novo ime Bajram. (Ibid., str. 147.)
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 71 23.3.2015 23:13:05
-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/6672
DENAN HASI
ejh Bajram Veli postat e osnivaem novoga tarikata, koji je i
dobio ime po njemu, bajramijski tarikat.
Posmatrano iz ugla nasljeivanja i zikra, smatra se da je
bajramijski tarikat nastao mijeanjem i proimanjem nakibendijskog i
halvetijskog tarikata. Posredstvom njihova prakticiranja
bezglasnoga zikra (al-zikr al-hf), istraivai na polju tesavvufa
nalaze vezu ovog reda s naki-bendijskim, a u pogledu duhovne
geneaologije (al-silsila) i insistiranja na prakticiranju melameta
dovode ga u vezu sa halvetijskim tarikatom.56
Nakon smrti ejha Bajrama Velija red se nastavio u dvama
razliitim formama posredstvom dvojice njegovih uenika:
Akemsuddina57 i Bursali Omer-dedea. Akemsuddin je usvojio
prakticiranje glasnoga zikra (al-zikr al-dahr), a Omer-dede
bezglasni (al-zikr al-hf).58
Sljedbenici i pristalice Akemsuddina zbog posebne organizacije
prozvani su kao posebni red po imenom bajramije-emsije.
Omer-dedeovi uenici napustili su ivot u tekijama, posebnu odoru,
virdove i zikr. Akcent su stavili na melamet, te su prozvani kao
bajramije-melamije ili bajramije-etarije.
Docnije e nastati i trei ogranak koji e dobiti ime dilvetijski
red po svome osnivau Muhammedu Dilveti Pir Uftadeu. Kasnije e ovaj
red po Mahmudu Hudaiju biti prozvan kao i red hudaija.59
* * *
Naa domovina Bosna i Hercegovina osvojena je od sultana Fatiha
1463. godine, te se nala pod vlau jedne od u povijesti najveih
islamskih imperija. Nakon osvajanja, stanovnitvo u Bosni
postepeno
56 Demal ehaji, op. cit., str. 187.57 Akemsuddin, (Akeyh Bijeli
ejh) posjednik znanja (ilma) i spoznaje (irfana), sufija i evlija,
roen je 1390. u emu (emda). Njegovo pravo ime bilo je Mehmed ili
Meh-med emsuddin. Porijeklo njegova oca vee se za Ebu Bekra,
radijallahuanhu, preko velikog sufije ihabuddin Suhraverdija, koji
je ivio za vrijeme vladavine Abbasija. Ime njegova oca bilo je
erefuddin Hamza, mada je poznatiji po nadimku Kurtboan (Davitelj
vukova). Dok je bio jo u sedmoj godini ivota, sa svojom porodicom
preselio se u Anadoliju, u nahiju Kavak u Amasiji. U Ankari je dao
bejat ejhu Hadi Bajramu Veliju. Osniva je kola emsi unutar
bajramijskog tarikata. Njegov mezar nalazi se u mjestu Gynk. (Rasul
Kesenceli, Veller ve hkmdarlar, str. 159).58 Demal ehaji, op. cit.,
str. 187.59 Ibid.
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 72 23.3.2015 23:13:05
-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/66 73
CRTICE IZ IVOTA EJHA HAMIDA VELIJA
poinje primati islam i dolaziti u dodire sa sufizmom. Sufizam u
Bosni i Hercegovini iren je posredstvom misionara koje je poslao
sultan Fatih, koji je i sam bio uenik ejha Akemsuddina. Duhovna
genealogija (silsila) ejha Akemsuddina dosee do potovanog
Somundu-babe posredstvom njegova uitelja i murida ejha Hadi Bajrama
Velija. Navedeni podatak ima zasigurno i znaaj za nau domovinu i
izuavanje islamske, napose sufijske tradicije ovih prostora.
Zakljuak
Literatura o Somundu-babi pokazuje da se zaista radilo o linosti
koja je bila ukraena dubokim poznavanjem mnogih znanstvenih,
islamskih disciplina. Pored toga, Somundu-baba vaio je za velikana
tesavvufskog nauka, a to dokazuje sam nain njegova ivota, djela
koja je napisao i uenici koje je odgojio i ostavio iza sebe da slue
ljudima na mnogovrsne naine. Naime, mnogi od Somundu-babinih uenika
bili su obini ljudi, tj. nisu spadali meu istaknute muslimanske
uenjake ili pak vladajuu elitu. Bili su preteno zanatlije i
poljoprivrednici, ali su zato duhovno izgraene osobe koje su itavim
svojim biem bili na usluzi (hizmet) svim Allahovim stvorenjima. No,
meu uenicima Somundu-babe nalazimo i velike muslimanske znalce,
poput Mulle Fenarija, koji je bio prvi ejhul-islam Osmanske
imperije. Pored toga, Mulla Fenarijev ivot bio je proet skromnou i
potpunoj posveenosti nauci. Biljei se u literaturi da se Mulla
Fenari bavi preradom svile kako bi se prehranjivao. Sve ove
injenice svjedoe i o veliini samoga Somundu-babe kao njegova
uitelja.
Somundu-baba nije rodoslovnik nekog od tarikata. Bio je i do
kraja ivota ostao pripadnik halvetijskog tarikata, ali je zato bio
duhovni voa i uitelj ejha Bajrama Velija, koji vai za osnivaa
bajramijskog tarikata. Moemo slobodno konstatirati da je
bajramijski tarikat jedan od mladaraka koji je iznikao iz sjemena
koje je zasijao potovani ejh Hamid Veli, Somundu-baba.
Nakon smrti ejha Bajrama Velija, tarikat se razgranao na dvije
strane, posredstvom njegovih uenika Akemsuddina i Bursali Omer-
-dedea. Kroz povijest e izniknuti i trei mladarak iz ovoga
tarikatskog stabla pod imenom dilvetije.
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 73 23.3.2015 23:13:05
-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/6674
DENAN HASI
Lines from the life of Shaykh Hamid-i Veli
SummaryThe paper presents basic information on the life of
shaykh Hamid-i Veli, better known as Somuncu Baba. Shaykh Hamid-i
Veli belonged to the Halveti Sufi Order, whose basic postulates
are: asceticism and strengthe-ning spiritual relations with dear
God by means or retiring to occasional seclusion (halwa). With
these principles Somuncu Baba practiced the principle of melamet,
meaning hiding ones own tasawwuf identity in public. Somincu Baba
was considered to be a serious great of tesawwuf, which is proven
by his very lifestyle, by papers he wrote and many students he
taught and left behind to serve others in various ways. Amongst his
stu-dents we find great Islamic scholars such as Mulla Fenari, who
was the first Shaykh-al-Islam of the Ottoman Empire. Somincu Baba
was not a founder of a tariqa. Whole his life he was a member of
the Halveti tariqa, but he was a spiritual leader and teacher of
Shaykh Bayram-i Veli, who is considered an eponym of the Bayrami
tariqa. We can safely assume that the Bayrami tariqa one scion
grown from the seed planted by respected Shaykh Hamid-i Veli,
Somuncu Baba. Key words: Shaykh Hamid-i Veli (Somuncu Baba), Shaykh
Hajji Hamid-i Veli, Mulla Fenari, Ulu Mosque, Bursa, Darende,
tasawwuf, melamet, The Halveti tariqa, The Bayrami tariqa
Izvori
Akgndz, Ahmed: Somuncu Baba ve neseb-i lsi, Osmanl Aratrmalar
Vakf, stanbul, 2009.
Akgndz, Ahmed; Said ztrk; Yaar Ba: Darende tarihi, Osmanl
Aratrmalar Vakf, stanbul, 2002.
Akku, Muhammed: E-ejhu ve d-dijjetu t-turkijju Usmnu Huls
ed-Drendev, Et-tabatu l-ula, Nasihat Yaynlar, Ankara, 2009.
Akp1nar, Ali: Molla Fenrnin Fatiha tefsiri, Es-Seyyid Osman
Hulsi Efendi Vakf1, Da-rende Malatya, 2013.
Akar, Mustafa: Osmal1 deletinde alim-mutasavvif prototipi
olarak; ilk eyhlislam Molla Fe-nar ve tasavvuf anlay11, dostupno
na: http://dergiler.ankara.edu.tr/dergiler/37/782/10064.pdf,
(posjeeno 30. XII 2013).
Ate, Hamid Hamidettin: Takdim, u: Ali Akp1nar, Molla Fenrnin
Fatiha tefsiri, Es-Seyyid Osman Hulsi Efendi Vakf1, Darende
Malatya, 2013.
Bajramije u: Kelamul ifa, januar 2005., broj 4.
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 74 23.3.2015 23:13:05
-
ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ
65/66 75
CRTICE IZ IVOTA EJHA HAMIDA VELIJA
Beglerovi, Samir: Izazovi nakibendijske tradicije za savremenu
bosanskohercegova-ku omladinu, u: Takvim za 2014. godinu, El-Kalem,
Sarajevo, 2014.
iikovi, Elmedin: Turbe Somundu babe u Aksarayu, u: Kelamul ifa,
vol. 9, br. 36/37, 2013.
ehaji, Demal: Derviki redovi u jugoslovenskim zemljama,
Orijentalni institut, Sarajevo, 1986.
Glpnarl, Abdlbki: Melamet i melametije, u: Znakovi vremena,
jesen-zima 2007, broj 37.
Hafizovi, Reid: Temeljni tokovi sufizma, Bemust, Sarajevo, 1999.
hsanolu, Ekmeleddin: Osmanlije i nauka, s turskog prevela: Samira
Osmanbegovi-
-Baki, FIN i El-Kalem, Sarajevo, 2006. Kesenceli, Rasul: Veller
ve hkmdarlar, Nasihat yaynlar, Ankara, 2013. Kesenceli, Rasul: eyh
Hamid-i Vel hazretlerinin menkbevi hayatndan kesitler, u: 10.
Somuncu Baba ve Hulusi Efendi sempozyum teblileri 24 Haziran
2011, Nasihat Yaynlar, Ankara, 2012.
Kukavica, Edin: Bajramije melamije, hamzevije, Sedam, Sarajevo,
2009. Nasr, Seyyed Hossein: ivi sufizam, s engleskog preveo: Enes
Kari, Naunoistraivaki
institut Ibn Sina, Sarajevo, 2004. Salki, Demal: Vejsil Karani,
Nakibendijska tekija Pehare Bedevijska tekija Piljuii,
Zenica Teanj, 2003. kalji, Abdullah: Turcizmi u srpskohrvatskom
jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1966. Tekta, Musa: Somuncu baba
hazretleri ve tavsiyeleri u: Gnlden gnle, Nasihat
yaynlar, stanbul, 2012. Y1ld1r1m, Ayd1n; Edip Y1lmaz, lk Osmanl1
eyhlislmi Molla Fenri, dostupno na: http://
ktp.isam.org.tr/pdfdrg/D00033/1995_c31/1995_c31_3/1995_c31_3_YILDIRIMA_YILMAZE.pdf,
(posjeeno 29. XII 2013).
Veli, ejh Hamid-i, Krk hadis, za tampu pripremio: Enbiya Yldrm,
Nasihat Yaynlar, stanbul, 2012.
ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 75 23.3.2015 23:13:05