Istraživanje: Potencijalni korisnici Centara za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje (DPST) na HIV/AIDS u studentskoj populaciji u Bosni i Hercegovini Mr sc. dr Dušanka Danojević Institut za javno zdravstvo Republike Srpske Federalni zavod za javno zdravstvo Federacija BiH
6th Regional Conference in Sarajevo, May 17-18 2012.
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Istraživanje:Potencijalni korisnici Centara za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje (DPST) na HIV/AIDS u studentskoj populaciji u Bosni i
Hercegovini
Mr sc. dr Dušanka Danojević
Institut za javno zdravstvo Republike SrpskeFederalni zavod za javno zdravstvo Federacija BiH
Sadžaj prezentacije
• Uvod• Ciljevi istraživanja• Metod rada (uzorak, upitnik, organizacija
istraživanja)• Rezultati:
1. Posjećivanje i informisanost o DPST centrima2. Posjećivanje DPST centara - barijere/razloz3. Seksualno ponašanje i stav studenata4. Rizično ponašanje mladih - potencijalni
korisnici
Uvod
• Studenti predstavljaju visoko edukovanu subpopulaciju, posebno u HIV oblasti (Ferguson i sar., 1995)
• Osim sa edukacijom znanje i stavovi su povezani i sa mnogim drugim faktorima; socijalno-demografskim, religijom, tradicijom, kulturnim kontekstom i potencijalnim kontaktima s HIV/AIDS-om
• DPST centar predstavlja bitan preventivni model rada u oblasti sprečavanja i prevencije HIV-a
• Koncipiran kao model pružanja informacija, psihosocijalne podrške, testiranja i osvješćivanja pitanja vezanih za HIV/AIDS status, DPST centar predstavlja senzitivan model usluga za mlađu populaciju
Ciljevi
• Opšti cilj: utvrditi znanja, stavove i ponašanje studentske populacije u odnosu na DPST centre, sa osvrtom na motivacione faktore koji se mogu dovesti u vezu sa potencijalnim korištenjem usluga DPST centara
• Specifični ciljevi:
1. Utvrditi znanje, stavove i ponašanje studentske populacije u odnosu na DPST centre
2. Utvrditi izvore informisanja o DPST centrima;
3. Utvrditi glavne razloge/motive (ne)korištenja usluga DPST centara
4. Utvrditi povezanost sociodemografskih faktora, znanja i ponašanja u odnosu na HIV/AIDS sa potencijalnim (ne)korištenjem usluga DPST centara
Metod rada
• Istraživanje je organizovano od strane entitetskih Instituta/Zavoda za javno zdravstvo u saradnji sa predstvanicima univerziteta/fakulteta obuhvaćenih istraživanjem
• Istraživanje se sprovelo kao studija presjeka na slučajno odabranom uzorku studenata javnih fakulteta, koji su sami popuniti strukturisani upitnik
• Prikupljanje podataka je organizovano nakon jednodnevne obuke i izvršeno tokom novembra/decembra mjeseca 2011. godine
• Ciljnu populaciju istraživanja su činili studenti prvih i završnih godina na javnim univerzitetima (Univerzitet u Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu, Sarajevu, Tuzli i dva u Mostaru)
Uzorak
Instrument
• Posebno kreiran, strukturisan upitnik sa četiri tematske cjeline:
1. sociodemografske karakteristike
2. znanje i stavovi o HIV/AIDS-u
3. znanje, stavovi i ponašanje u vezi sa DPST centrima
4. seksualno ponašanje i stavovi mladih
• Kreirana je lista indikatora za pisanje izvještaja i skale koje su pokazale zadovoljavajući nivo pouzdanosti:
1. Skala poznavanja osnovnih principa rada DPST centara
2. Skala za mjerenje stava prema DPST centrima
3. Skala za mjerenje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV
Rezultati Socio-demografske karakteristike
Informisanost o DPST centrima
• 44,5% studenata su čuli za postojanje DPST centara
• Veći procenat studenata iz gradskih (46,2%) i prigradskih (42,9%) naselja zna za postojanje DPST centara u poređenju sa studentima iz seoskih sredina (36,8%) (χ²=12,070, p=0,002)
Izvori informisanja o DPST centrima
Posjećivanje DPST centara
Razlozi neposjećivanja i potencijalnog posjećivanja DPST centra
5,8% Strah od testiranjaŽelim da saznam više o HIV-u i
drugim polno prenosivim bolestima
74,9%
5,0% Tu ne mogu ništa novo naučitiŽelim da se testiram i saznam svoj
status42,0%
22,6%Namjenjeno je samo za zaražene
i one koji se rizično ponašajuŽelim da se upoznam sa radom
DPST centra61,7%
82,8%Nisam se rizično ponašo/la pa
nemam razloga da posjetim DPST centar
Zato što se bojim da sam se rizično ponašao/la
10,7%
Stav prema DPST centrima
• Studentkinje postižu veće vrijednosti na skali mjerenja stava prema DPST centrima, imaju izražen pozitivniji stav prema DPST centrima u poređenju sa muškarcima, na niovu BiH(t=-4,193, p=0,000) i svakog pojedinačnog entiteta (RS: t= -10,969, p=0,000, FBiH: t=-12,562, p=0,000)
• Stariji studenti (stariji od 20 godina) imaju pozitivniji stav prema DPST centrima u poređenju sa mlađim kategorijama studenata (19 i manje godina). Navedena razlika je statistički značajna na nivou BiH (t= -4,193, p=0,000) i na nivou svakog pojedinačnog entiteta (FBiH: t=-3,277, p=0,000, RS: t=-2,227, p=0,026)
Stav prema DPST centrima u odnosu na mjesto stalnog boravka
Informisanost i posjećivanje DPST centra među studentima koji su imali seksualni odnos i
polno prenosivu bolest
Nivo rizičnog ponašanja i posjećivanje DPST centara
Seksualno ponašanje
• Mladi u BiH stariji od 20 godina u značajno većem procentu stupaju u seksualne odnose u odnosu na one iz mlađih dobnih skupina (66,3%:41,4%), što je i statistički značajno (χ²=224,327, p=0,000)
• Sa starosnom dobi značajno opada svijest upotrebe kondoma pri seksualnom odnosu (65,9%:47,7%) (χ²=63,799, p=0,000)
Stav u pogledu seksulanih odnosa
Rizik u odnosu na HIV
Nivo rizika u odnosu na HIV među grupama studenata
• Studentkinje u Bosni i Hercegovini su u značajno većem procentu bez rizika (77,4%) u odnosu na muškarce (22,6%) (χ²=400,168, p=0,000)
• Niži nivo rizika je prisutan među mlađim od 19 godina (63,6%) u odnosu na starije studente (36,4%) (χ²=169,289, p=0,000)
• Studenti prve godine studija su u značajno većem procentu bez rizika (72,1%) u odnosu na studente završne godine studija (27,9%), pri čemu se rizik sa godinama studija povećava (χ²=81,045, p=0,000)
• Mladi koji žive u gradskom području imaju značajno veći broj rizičnih
faktora koji dovode do HIV/AIDS-a i drugih polno prenosivih bolesti u odnosu na one koji žive u prigradskom i seoskom području (χ²=45,663, p=0,000).
Nivo rizika i testiranje
Zaključak
• Preko polovine studenata je imalo seksualne odnose
• Nivo upotrebe kondoma je veći prilikom prvog seksualnog odnosa, ali je redovna upotreba zaštite niža
• Stariji studenti češće stupaju u seksualne odnose i manje koriste zaštitu u poređenju sa mlađim kategorijama studenata
Zaključak
• Svaki šesti student ima izražena 4 i više rizika povezana sa HIV-om
• Veći nivo rizika je prisutan kod muškaraca, studenata iz gradskih sredina i starijih kategorija tj. završnih godina studija
• Pozitivniji stav prema DPST centrima imaju studentice i stariji studenti (20 godina i stariji )
Zaključak • Polovina studenata je upoznato sa radom DPST centara, od
čega je tek 2,5% posjetilo isti
• Studenti smatraju da se nisu rizično ponašali, te nisu imali razlog posjetiti centar
• Centar je mjesto namjenjeno samo zaraženim osobama, a potencijalni odlazak se veže uz radoznalost i želju za informisanjem
• Sa nivoom rizika veći je odlazak u centar, ali je taj procenat i dalje vrlo nizak
Preporuke
• Raditi na promociji rada DPST centara među studenskom populacijom
• Zauzeti proaktivan pristup u promociji njihovog rada, kao i osvješćivanju principa rada- povjerljivost i anonimnost
• Raditi na destigmatiziranju centara kao mjesta namjenjenih samo zaraženim- u prevodu: homoseksulcima, seksulanim radnicama, injekcionim korisnicima droga i sl.