Dubrovnik i Turska u 14. i 15. st

1. Uvod2. Najstarije veze Dubrovnika s Turskom3. Tursko-dubrovački odnosi u vreme 1402. do 1430. godine4. Posredovanje Porte u Konavoskom ratu5. Privilegium navigationis ad partes Orientis6. Tursko-dubrovački odnosi tridesetih godina XV veka7. Stav Porte prema Dubrovniku posle prvog pada despotovine. Prvi danak8. Prekid zvaničnih odnosa Dubrovačke Republike prema Porti posle obnove

Despotovine9. Tursko posredovanje u ratu Dubrovnika sa hercegom Stevanom10. Dubrovačka Republika priznaje tursku vlast i obavezuje se na harač11. Jačanje turskog pritiska na Dubrovnik od 1459. do 1471. godine12. Novi turski zahtevi i povećenje harača13. Konačno tursko učvršćenje na dubrovačkim granicama14. Dubrovačke privilegije u Turskoj15. Rešavanje pravnih sporova između Dubrovčana i Turaka16. Uklanjanje smetnji za razvitak dubrovačke trgovine u Turskoj u drugoj polovici

XV veka17. Organizacija, područje i predmeti dubrovačke trgovine u turskim zemljama18. Dubrovčani u turskoj službi19. Otkupljivanje roblja20. Položaj Dubrovačke Republike prema Porti

• Odnosi Dubrovačke Republike i Osmanskog Carstva ( Turske ) od posljednjih decenija XIV stoljeća do

80-tih godina XV stoljeća

• 2 faze odnosa:

1) Osmansko Carstvo radi na slabljenju i osvajanju balkanskih zemalja ; Dubrovačka Republika se

oslanja na antiosmanske akcije Zapada te izbjegava plaćanje danka

2) Pad despotovine te dubrovačko obvezivanje na plaćanje danka

• Podatci o balkanskim zemljama u srednjem vijeku ,zahvaljujući trgovini s Dubrovnikom

• Niz pitanja koja nam daju uvid u krupne privredne i društvene promjene u balkanskim zemljama nastale

Osmanskim osvajanjima

• Arhivske knjige Dubrovačke Republike

• U drugoj polovini XIV stoljeća Dubrovačka Republika se širi a Osmansko Carstvo vrši osvajanja na prostoru Balkana

• Trgovina Dubrovčana sa balkanskim zemljama ( osobito sa Srbijom)

• Ugovor ugarskog kralja Lajoša III i Dubrovčana o slobodnoj trgovini

• Otežana trgovina sa zbog nastalih problema uslijed dolaska novih vladara

• Dolazi do razvoja pomorske trgovine

• Rijedak kontakt s Osmanlijama na Levantu

• Potreba za papinom dozvolom za trgovinu s ,,nevjernim” zemljama

• Dubrovnik u antiosmanskim akcijama

• Prve opasnosti od Osmanlija za Dubrovnik ( 1386. i 1388.) i sklanjanje napadnutih naroda na teritorij Republike

• Prvi pokušaj uspostave zvaničnih kontakata s Osmanskim Carstvom

• Više sporazuma (1396.,1398.,1399.)

• Vrijeme interregnuma u Osmanskom Carstvu, Dubrovačka Republika pod opasnošću od Ugara i u ratu s bosanskim kraljem Ostojom,problemi u Srbiji

• 1404. godine dogovor Mlečana i kralja Ostoje• Razvija se trgovina sa Srbijom• 1408. godine sukob despota sa Osmanlijama i Vukom Brankovićem• Musin prodor u Bosnu te poraz 1413. godine• Dubrovnik se razvija kao trgovački i zanatski centar• Sukob Dubrovnika i despota Stefana • 13.1.1428. godine despot Đurać potvrđuje privilegije Republici koje je 1405. godine

da despot Stefan• 1427. godine Murta II napada Novo Brdo• U Albaniji Mlečani učvršćuju svoj položaj• 1403. godine sultan Sulejman priznaje mletačke kolonije na Levantu• 1408. godine određene granice Mletačke Republike u Albaniji• Rat sa sultanom Mehmedom II s Mlečanima te mir 17.10.1414. godine• Hamza-beg u ratu s Portom ugrožava mletačke interese• U Bosni nesređene prilike zato je trgovina znatno umanjena• 1414. godine provala Isak-beg u Bosnu te povlačenje Dubrovčana u utvrđene

gradove• Otežana veza sa Srbijom• Pokušaj stvaranja kontakta Dubrovačke Republike s Isak-begom • Dubrovčani u sukobu s bosanskim vojvodom Radoslavom Pavlovićem obraćaju se za

pomoć Osmanskom Carstvu

• Konavolski rat (1430.-1432.)

• Pažnja Porte usmjerena prema Bosni i Dubrovačkoj Republici

• 1429. godine Dubrovačka Republika moli Sigismunda za zaštitu

• April 1430. godine Radoslav Pavlović objavljuje rat Dubrovačkoj Republici

• Razvoj diplomatike kod Dubrovčana

• Poslanstvo bosanskog vojdvode u Porti

• Dubrovčani ne šalju poslanstvo

• Sultan Murat II želi saslušat obje strane

• Sastanak dubrovačkog poslanstva sa sultanom Muratom II

• 06.12.1430. godine povelja o slobodi trgovine

• Radoslav Pavlović ne pristaje na dogovor

• 15.10.1432. godine mir Dubrovačke Republike i bosanskog vojvode Radoslava Pavlovića

• Pojačava se osmanaska aktivnost na Balkanu od 1430. godine• Slabljenje despotovine, česti napadi u Bosnu• Antiosmanske akcije Sigismunda i njegova pomoć Albancima u ustanku iz

1433. godine• Osmanlije pustoše despotovinu i dolaze pred vrata Dubrovačke Republike• Dubrovčani izbjegavali da se zamjere Osmanskom Carstvu• Sukob Dubrovčana i Kosače 1438. godine zbog Kotora• U Albaniji sukob Mlečana i Osmanlija • Pokušaj osvajanja despotovine od strane Isak-beg • Dubrovčani koriste situaciju i protestuju zbog velikog broja carina• Bankrot jednog dijela dubrovačkih trgovaca zbog kredita• Osmanlije preuzele privrednu, političku i ekonomsku upravu nad

despotovinom• Zabrana izvoza srebra• 1437. godine uslijed pustošenja despotovine dolazi do promjena• Kuga i različiti prodori slabe Dubrovačku Republiku• Dolazi do promjena u odnosu Dubrovačke Repubilke prema Porti

• Jačanje veze dubrovačkih trgovaca i muslimanski zemalja• Pokušaji da se dobije dozvola za slobodnu trgovinu od pape 1427.,1429.,

1432. godine• Mole ugarskog kralja Sigismunda da se založi za njih pred papom • Sukobi Mlečana s Đenovljanima za teritorij na Levantu• Sukobi u rimskoj crkvi• Koncil u Bazelu 1433.godine• Sigismund i Ivan Stojković urigirali su za Dubrovčane• ,,Privilegium navigationis ad partes Orientis” 22.12.1433. godine• Povlastice koje su Dubrovčani dobili poveljom:• 1) prevoz hadžija u Svetu Zemlju i prenos robe u muslimanske

zemlje• 2) održavanje veza s muslimanima• 3) podizanje crkava i grobalja te služenje službe u muslimanskim zemljama• 4) biranje svojih konzula i drugih činovnika• 5) sve prava koja je papa prije dao drugim trgovačkim gradovima• Arhiepiskopi Đenove, Napulja i Mesine trebali preuzeti mjere da se

Dubrovčani ne zlostavljaju• Tražili potvrdu povelje i kod drugih papa

• Početak propadanja despotovine 1439. godine • Dubrovačka Republika naredila svojim kolonijama da ne bježe već potpomognu

despota• Krajem 1440. godine dubrovačko poslanstvo moli za vraćanje cijene carina kao u

vrijeme despota Stefana• Gubitak kontrole nad kolonijama, dubrovači trgovci sami vode pregovore s

Osmanlijama• Promjene nastale na Balkanu dovode do promjene ponašanja sultana Murata II

prema Dubrovačkoj Republici• 1440. godine traži da mu poslanstvo donese harač na što Republika ne odogovara

odmah• Dubrovačko poslanstvo pokušalo izbjeći plaćanje harača• Dolazi do sukoba poslanstvo i mnogi dubrovački trgovci uhapšeni• Jačanje obrane Dubrovačke Republike• Dubrovačko poslanstvo opet pokušalo postići dogovor na Porti• 1441. godine pada Novo Brdo, trgovina na Balkanu zapada u krizu• Pregovori sa Šehabinom 1441. godine te obnavljanje veza sa Osmanskim Carstvom• Februar 1441. godine povelja , Porta dobija prihode a Dubrovačka Republika pravo

slobodne trgovine• Dubrovačka Republika centar pomorske a Balkan centar kopnene trgovine• Osmanlije slabo poštuju dogovor pa se Dubrovčani nadaju pomoći Zapada• Papa pokrenuo akcije za pripremu križarskog rata 1444. godine• Sultan Murat II sklapa mir s ugarskim kraljem u aprilu 1444. godine u Jedrenu• Mir prekinut 10.11.1444. godine• Dubrovačka Republika moli despota Đuraća za pomoć

• Bilo potrebno srediti odnose Dubrovačke Republike i Porte

• Dolazi do oporavka despotovine te odnos Republike prema Porti izgleda sve više kao onaj prije 1439. godine

• Smatrali desopta najpogodnijim za raščišćavanje odnosa sa Osmanlijama

• Preko despota slali harač jer su smatrali da se više ne treba mješati sa Osmanlijama

• 1447. godine dobili povelju po kojoj je sklopljen mir

• Oslobođenje uslova iz 1442. godine

• Oporavak trgovine u Srbiji

• U septembru 1445. godine od despota dubrovačko poslanstvo dobija povelju po kojoj smiju trgovati srebrom, nema novih carina te se ukida srebrenička carina

• Trgovina nakratko prestaje samo u vrijeme ratova

• Bosna i nije igrala neku veliku ulogu u trgovini • Sporovi Dubrovčana i bosanskog kralja oko Srebrenice• Sukobi Dubrovačke Republike i hercega Stevana Vukčića Kosače• Zabrana prelaska preko hercegove teritorije• Herceg Stevan Kosača tražio dozvolu od Osmanskog Carstva da napadne Dubrovačku

Republiku• Upad Osmanlija 1448. godine nakratko obustavio ovaj sukob• Zabranio kupovinu dubrovačke soli• Sukob o pitanju Konavla• Dubrovačka Republika moli za pomoć ugarskog i bosanskog kralja te srpskog

despota• 1451. godine herceg zauzima Konavle• Poslanstvo kod sultana više puta• 1452. godine mir između Dubrovnika i Hercega Stevana Kosače (održavanje ranijih

granica i odnosa)• Konavle vraćeno Dubrovčanima te sukobi ponovo oživljavaju• Sultan tražio podjednako lojalan stav i od Dubrovčana i od hercega Stevana Kosače• Propao plan pomirbe Dubrovčana i hercega jer on nije želio da nadoknadi nastalu

štetu• 1453. godine situacija se pogoršava,upad Osmanlija u Hum• Dubrovčani stali na stranu Jelene i Vladislava u borbi protiv hercega• 10.04.1454. godine mir hercega i Dubrovačke Republike• 1451. godine povelja o trgovini od strane bizantskog cara• Pritisak Mlečana sve je jači

• Pad Carigrada 1453. godine dovodi do osvajanaj balkanskih teritorija• 1454. godine pohod protiv despotovine• Loša situacija i na zapadu• Sklapanje lige te pregovori sa sultanom • Pripreme za križarski rat u Italiji, Njemačkoj i Ugarskoj• Dubrovčani podržavali sve antitturske akcije• Pregovori da se Dubrovčani uključe u eventualni mir s Osmanskim Carstvom• Pritisak od strane hercega i Osmanlija• Dubrovčani vidjevši situaciju rade na jačanju svojih gradova• Samostalni dubrovački trgovci sami započinjali pregovore o trgovini s Osmanlijama• U toku 1456. godine zbog želje pojedinih Dubrovčana da osiguraju svoju ličnu korist

odnosi su bili zategnuti• 1456. i 1457. godine Dubrovnikom harala kuga• Dolaze papini delegati da propovjedaju križarski rat• Dubrovčani čekali da se pokrene ta antiturska akcija• Suradnja sa Isa-begom• 1458. godine dubrovačko poslanstvo kod sultana• Stvari se nisu odvijale kako su Dubrovčani zamišljali• Sultan Mehmed II 1458. godine izdaje povelju• Odnosi Dubrovačke Republike prema Porti regulisani su 1458. godine• Dubrovačka Republika redovno plaća danak

• Pripreme za konačno pokoravanje despotovine• Pripreme za križarski rat su umanjene zbog raznih problema u kojima su se zemlje nalazile• Dubrovčani bili neutralni• Veliki broj izbjeglica se skrivao na dubrovačkom teritoriju te su Dubrovčani to probali

umanjiti• Situacija u Bosni je krajnje opasna jer je bosanski kralj Stjepan prešao na papinu stranu• Izrada prijedloga o odbrani Dubrovnika i teritorija,skanjanju stanovništva u utvrđene

gradove• 1463. godine provala Osmanlija u Bosnu i u Hercegovinu,pali bitniji gradovi• Zapad i Dubrovačka Republika nisu se odazvali na pozive u pomoć koje je Bosna slala• Poziv od sultana da mu se donese harač• Dubrovačka republika novčano presušila• U julu 1463. godine dolazi do smirivanja situacije usred Osmanskog povlačenja• Pad Bosne uzbudio zemlje Zapada, ugarski kralj sklapa mir te priprema napad protiv

Osmanlija• Situacija sasvim drukčija od one koju je papa očekivao, većina vladara pokušava se izvući• Dolazi do smjenjivanja uprave nad pojedinim dijelovima• Dubrovčani održavaju dobre odnose s Osmanskim Carstvom koje nudi mir Ugarskoj i

Mletačkoj Republici• Nastavlja se rad na učvršćivanju gradova na Dubrovačkoj teritoriji• Dubrovčeni su pomagali svima iz sjene ali nisu željeli zauzeti jasan stav• Ni Dubrovačka granica nije bila sigurna jer su vlasi iz Hercegovine koji su bili u osmanskoj

službi upadali• 1470. godine Dubrovačka Republika morala pristati na povećanje harača ( 5 000 dukata)• Sultanu upućeno poslanstvo koje je imalo zadatak da malo umanji harač• Poslanstvo nije postiglo mnogo toga• Dolazi do još jačeg pritiska na Dubrovačku Republiku zbog povećanja harači

• 1471. godine opet dolazi do zategnuća odnosa između Dubrovačke Republike i Osmanskog Carstva

• Sultan traži da se harač udvosturči ( 10 000 dukata) • Neuspjeli dogovori dovode do još veće opreznosti i utvrđenja gradova• Hamza-beg po sultanovom naređenju napada taj prostor• Dubrovačka vlada pristala na povećanje harača a sultan naredio da im se vrate

oduzete stvari• Borbe u Hercegovini se nisu stišavala pa se Dubrovčani nastavili na utvrđivanjima

gradova• 1472. godine sastanak Hamza-beg i Dubrovčana po pitanju utvrđenja• Dubrovčani bili u takvoj situaciji da im je bila potrebna pomoć Zapada• Herceg Vlatko stalno gomilao pritužbe na Dubrovčane te vidjevši da Osmanlije neće

ništa poduzeti 31.06.1473. godine sklapa mir• Do kraja vladavine Mehmeda II dubrovačka teritorija bila je upotpunosti iscrpljena• 1476. godine otvara se nova carina odmah iznad Dubrovnika• Dubrovčani slali poslanstvo vezano za carine koje je na kraju uspjelo ukinuti

novonastalu carinu• Od 1478. godine Dubrovčani moraju plačati danak od 12 500 dukata• Morale se obnoviti kopnene veze • Postojale su jasno određene carine za neki materijal• 06.04.1480. godine opći zajma u Dubrovačkoj republici zbog lošeg financijskog

stanja • Uvedni mnogi nameti• U ovakvu situaciju Dubrovačku Republiku su dovele Osmanlije• Osmansko Carstvo imalo je neosporivu prevlast na Balkanu

• 1465. godine Osmanlije se počinju sistematski učvršćivati u Hercegovini• Dubrovačka granica bila je okružena osmanlijskim vazalima• Posebne odredbe o uređenju Stona te dubrovačkih zidina• Osmanlije razbili i posljednja mjesta otpora na granicama s Dubrovačkom

Republikom do 1485. godine• Od 1480. godine započinje realizacija plana da se Dubrovnik potčini Osmanlijama• 07.05.1480. godine 2 povelje od strane Mehmeda II potvrdio im dotadašnje

privilegije a podigao danak na 15 000 dukata• 1481. godine Bajazit II pristaje na smanjenje harača • Mehmed II uspio zauzeti i grad u Italiji• Smrt Mehmeda II i borba za prijestolje bude nadu na Zapadu• Iz svih smjerova dolaze na prostor Balkana da bi se tu suprostavili novom vladaru• 22.11.1481. godine berat Bajezita II kojim se Dubrovčanima priznaju privilegije te

garantuje bezbjednost• Sandžakbeg Hercegovine Ajaz želio zauzeti Novi što Dubrovčanima nije išlo u korist• Bajezit II upozoren da Dubrovčani potajnu pomažu Zapadu izdaje naređenje da

prestanu u svrhu očuvanja mira• Padom Novog Brda Osmanlije postaju potpuni gospodari na dubrovačkoj granici• Dubrovčani budno pratili svaki pokret Osmanlija• Dubrovčani morali susjede obasipati zlatom te usavršiti svoje diplomatske

sposobnosti• Već sad je Dubrovačka vlada održavala samo formalne veze sa ugarskim kraljem• Fiksirani politički,pravni i trgovački principi odnoa Dubrovačke Republike i

Osmanskog Carstva

• Krajem XIV i početkom XV stoljeća Osmansko Carstvo nije imalo razrađene ugovore stalnih odnosa

• U početku Dubrovčani nisu željeli biti blisi s Osmanlijama zato su im i odgovarali ovakvi ugovori

• Padom despotovine dolazi do promjena, dolazi do preciziranja odnosa između Osmanlija i Dubrovčana

• Dubrovčani slali poslanstvo svakom novo sultanu da potvrdi prethodnu povelju• 3 grupe Dubrovačkih povelja: 1) odredbe o političkom odnosu 2) odredbe o dubrovačkoj trgovini u Turskoj 3) odredbe o sudstvu i pravnim odnosima• Za harač sultan pristao da garantira bezbjednost i autonomiju Republike• Dozvoljena nesmetana trgovina , na neprodatu robu nisu morali plaćati carinu• Ovim im je otvoren cijeli Balkan za trgovinu• Pravne odredbe u sultanovim beratima: 1) sudske nadležnosti za dubrovačke građane 2) postupak pri naplati dugova 3) ostavštine Dubrovčana koji umru u Osmanskom Carstvu• u dubrovačkim kolonijama biran o sudsko tijelo• U pojedinim situacijama rasprave je vodio i kadija• Praksa u mnogočemu bila različita• Odredbe u beratima služile kao smjernice za regulisanje odnosa među Dubrovačkom

Republikom i Osmanskim Carstvom

• Česti bili međusobni sukobi za koje je dozvoljeno da se riješava bez odlaska na sud

• Dubrovčani nisu prekidali s praksom biranja svojih konzula koji su radili kao sudije

• Ponekad su se obraćali i kadijama, najčešće u periodu ratova• Obraćanje kadijama bilo potrebno kad dubrovačke sudije nisu znale kako

postupiti • Kada Osmanlije nisu mogle doći do nekog krivca smatrale su dubrovačku

vladu krivom• 1467. godine Dubrovčani se žale Mehmedu II na rad Osmanskih sudova• Situacije u kojima su činovnici ili pak sam sultan tražili puštanje nekoga na

slobodu ili intervenisao u sukobu između dvojice Dubrovčana• U Osmanskom Carstvu proti krivaca obraćalo se kadijama• Kod Dubrovčana krivci ili izvođeni pred sud ili predavani Osmanlijama na

njihov zahtjev• Ponekad su Osmanlijama bili izručivani i optuženi za građanske krivice• Za doseljenike predlagani koncepti međusobnog sudstva• Postankom Dubrovnika kao stalnog haračara Osmanlije su se ponekad

obraćale i Dubrovačkoj vladi• Pravo Dubrovčana na zaostavštinu dubrovačkih trgovaca u Osmanskom

Carstvu• Dubrovčani su uspjeli da učvrstepravnu sigurnost i izvjestan autonomni

položaj

• Razvoj dubrovačke trgovine nije uvelike ovisio o Osmanskom Carstvu• Privreda Osmanskog Carstva bila je u zaostatku• Na području balkanskih zemalja dolazi ,ne samo do zastoja, već i do unazađenja u razvoju

privrede• Zahvaljujući rudarstvu dolazi do razvoja• Osmanlije nisu baš mnogo radile za razvoj privrede,njihov glavni izvor prihoda bili su ratovi i

plijen• Osvajanja prekidala i onemogućavala trgovinu sa Zapadom• Uklanjanjem Mlečana dolazi do prestanka trgovine sa Azijom ali se oslobađa put za

Dubrovčane da postanu najača trgovačka sila• U periodu između pada despotovine i osvojenja Novog Brda dolazi do najvećeg razvoja

dubrovačke trgovine• 1462. godine kritičan trgovački odnos Dubrovačke Republike i Osmanskog carstva• Dešavalo se da se trgovci zatvore i da im se roba zaplijeni• Stalno su bile neke zabrane izvoza odnosno uvoza• Učestali ratovi prekidali su redovne linije kojima je roba prevožena• Novootvorene carine su isto bile razlog zbog slabljenja a ponekad i prestanka trgovine u

nekom smjeru• Epidemije kuge dovode do slabljenja trgovačkih veza sa zalađem• Česte zabrane trgovine soli, olovom ,srebrom• Sol se mogla prodavati na samo 4 mjesta: Drijevima, Dubrovniku, Kotoru i Sv. Srđu na Bojani• Oslabljena različitim dancima Republika ponekad nije bila u novčanoj situaciji da se bavi

trgovinom• Za sve nastale probleme Dubrovčani su se morali obraćati sultanu• Bilo je ponekad i dosta razmirica među trgovcima koje su zahtevale učešće vlade te time

dovodili do usporavanja trgovine• Sve ovo gore navedeno nide dozvolilo da dubrovačka trgovina u Osmanskom Carstvu dobije od

samog početka pravi zamah

• Dubrovnik u Xv stoljeću razvija se u značajan centar pomorske trgovine• Usavršava se pomorska tehnika, dolazi do porasta robnog prometa na Sredozemlju,potiskuju se vodeće

sile• Dolazi i do razvoja kopnene trgovine, suradnja s zemljama koje su bogate rudama• Sklapanje trgovačkih društava i ortakluka, ugovori o zajedničkom poslovanju, troškovi se dijele na pola• Društva često sklapana samo za jednu trgovinu• Neki su slali druge trgovce da kupuju za njih, davani zajmovi za kupovinu• Dubrovački trgovci ulagali dosta truda i robe,u doba krize državna kasa je bila prazna zbog harača,

različitih carina i zajmova• Centri trgovački područja su istovremeno i sjedišta dubrovačkih kolonija,trgovina Dubrovčana aktivna je

bila na Balkanu i Levantu• Neki od većih centara: Novo Brdo , Srebrenica, Vrhbosna,Prača,Olovo, Goražde,Foča,

Visoko;Trgovište,Novi Pazar, Kratovo, Skoplje,Sofija,Jedrene,Valona• U XV stoljeću dolazi do naglog razvoja domačih trgovaca,formira se domaća građanska klasa• Pod napadom Osmanlija dobar broj stanovnika je razbijeno a njihova imovina oduzeta• Mnogi stnaovnici napuštali svoje gradove i skrivali se na prostoru Dubrovačke teritorije• dolazi do međusobnog zaduživanja• Osmanlije imali svoje radnje u kojima su drugi radili,često su se Dubrovčani zaduživali kod njih,pojedinci

osnivali i društva• Uloga Osmanlija u trgovini bila je mnogo manja nego ostalih naroda na Balkanu• Dolaskom Republike pod osmansku vlast ne mjenja se mnogo roa koja se prodaje, dolazi do zabrana

izvoza nekih ruda i sirovina• Trgovali rudama, tkaninom,začinima,srebrom,sol,žito,kožom i ostalim stočnim

proizvodima,vunom,olovom,gvožđem,vosak• Dolazi do korištenja osmanskog novca ( akča )• Dolazi i do opdanja vrijednosti novca• U periodu kad Osmansko Carstvo postaje neosporni vladar na Balkanu Dubrovnik dobija nekadašnji

značaj• Stvaraju se prilike za veliku i bogatu trgovinu

• Dubrovčani su stupali u Osmanlijsku službu kao zakupci carina i rudnika

• Neophodni Osmanlijama jer kod nji nije bilo dovoljno stručnih ljudi

• Mnogi zakupljali carine kada je Osmansko Carstvo postao neosporni vladar i za njihove dugove odgovarala

je dubrovačka vlada

• Postoji više primjera o zakupu

• Često zakup nije vršen direktno već preko posrednika

• Dolazilo do potpune konfuzije uslijed nedostatka pisanih podataka

• Mnogi su uspjeli da zaobiđu plaćanje preostalih dugova zbog te konfuzije

• Sve češće Dubrovčani su dobijali i veće pozicije u državnoj upravi Osmanskog Carstva

• Velika povezanost Dubrovačke Republike i Osmanskog Carstva često je rezultirala prelaskom na islam

• Izvori koji nam govore o ovoj pojavi u XV stoljeću su jako rijetki

• Mogućnost otkupljivanja krščanskog roblja• Vremenom ovo postao jedan od bitnijih izvora prihoda• U slučaju diplomatskog neuspijeha pri povratku zarobljenika rodbina mogla otkupiti

zarobljenika• Sačuvan priličan broj podataka o otkupljivanju robova u knjigama Dubrovačkog arhiva• Postojali trgovci koji su uz određeni procent išli da u ime nekoga otkupe zarobljenika• U slučaju da rodbina ne može otplatiti zarobljenika oni uzimaju zajam• Sve više trgovaca je posredovalo u otkupu zarobljenika• Cijena otkupa zavislila od toga koliko je ta osoba moćna• Neki od trgovaca bavili su se otkupom jer su to smtrali pobožnim djelom• Trgovci su često donosili vijesti od ljudi koji su zarobljeni i nudili svoje usluge u

pregovorima i otkupu• Ponekad se i vlada mješala u oslobađanje jednog dijela zarobljenika• Relativno mali broj sačuvanih ugovora• Usmena primopredaja• Roblje teško živjelo,često umiralo zato je ugovorom određena i ta situacija• U pojedinim situacijama nije dolazilo ko prodaje kršćanskog zarobljeništva već do zamjene

za turskke zarobljenike• Često se znalo dogoditi da se nekom dubrovačkom trgovcu obrati i stranac čiji je član

obitelji u zarobljeništvu• Dubrovčani su znali prije svoje smrti odrediti zaostavšinu u svrhu oslobađanja zarobljenika• Često su prilikom uspostave dobrih odnosa robovi poklanjani kao darovi• Zarobljenici su prodavani po većim graadskim centrima npr. Vrhbosna i Skoplje• Često su trgovci znali otkupiti roba i držati ga kod sebe dok ne otplati svoju slobodu• Bilo je situacija i gdje su robovi sami bježali

• Utvrđeni politički,pravni i trgovinski odnosi Dubrovačke Republike i Porte

• Osmanske trupe se učvrstile na dubrovačkoj granici

• Nastojali ne zamjerati se Osmanskom Carstvu

• Dubrovačka Republika sve do Mohačke bitke ( 1526.g) nominalno priznavala vlast ugraskog kralja

• Republika sačuvala punu gradsku samostalnost i pravo samostalnog vođenja unutarnje i vanjske politike

• Dubrovačka Republika je prozor za održavanje trgovačkih veza izmešu europskih zemalja i Osmanskog

Carstva

• Dubrovčani dobili najbolji položaj i najpovoljnije odonose za trgovinu