Top Banner
IZRADA ŠTAMPARSKE FORME ZA DUBOKU ŠTAMPU
39

Duboka Stampa (1)

Dec 29, 2015

Download

Documents

Sve za bakro štampu
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: Duboka Stampa (1)

IZRADA ŠTAMPARSKE FORME ZA

DUBOKU ŠTAMPU

Page 2: Duboka Stampa (1)

• Štamparska forma za duboku štampu (bakroštampa) izrađuje se na cilindru koji je presvučen slojem bakra.

U zavisnosti od postupka bakroštampe, štamparska forma se izrađuje:

• nagrizanjem ili

• graviranjem.

Page 3: Duboka Stampa (1)

Štamparski cilindar se sastoji od:

• 1) čelični cilindar

• 2) osnovni sloj bakra

• 3) međusloj

• 4) tiražna košuljica (bakarni plašt)

• 5) osovina

Page 4: Duboka Stampa (1)

PRIPREMA ŠTAMPARSKOG CILINDRA

Priprema štamparskog cilindra obuhvata sledeće radne operacije:

• izrada osnovnog sloja bakra

• mehanička obrada površine cilindra

• izrada međusloja

• izrada tiražne košuljice

• mehaničku obradu površine cilindra

Page 5: Duboka Stampa (1)

Priprema već korišćenog cilindra obuhvata:• dehromiranje,

• skidanje iskorišćene tiražne košuljice,

• izradu međusloja,

• izradu nove tiražne košuljice,

• mehaničku doradu površine cilindra

Page 6: Duboka Stampa (1)

Ako se štamparska forma izrađuje na osnovnom sloju bakra, priprema iskorišćenog cilindra obuhvata sledeće radne operacije:

• dehromiranje

• mehaničku obradu

• bakarisanje

• mehaničku obradu površine.

Page 7: Duboka Stampa (1)

Bakarisanjem se na čelični cilindar nanosi

• osnovni sloj bakra

• tiražna košuljica (Balardov plašt)

• Tiražna košuljica takođe se formira bakarisanjem pošto se prethodno na osnovnom sloju bakra izradi međusloj.

• Radni sloj bakra mora da ima određenu tvrdoću, što se obezbeđuje kontrolisanjem procesa bakarisanja.

Page 8: Duboka Stampa (1)

Na strukturu istaloženog bakra veliki uticaj imaju:

• sastav elektrolita

• temperatura elektrolita,

• gustina katodne struje,

• kvalitet materijala anode i

• brzina rotiranja cilindra.

• Da bi se postigla sitnozrnasta struktura a time i veća tvrdoća Cu u elektrolit se dodaju površinske aktivne supstance.

• Posle određenog vremena dodatak za tvrdoću se automatski dozira u elektrolit.

Page 9: Duboka Stampa (1)

• Tokom bakarisanja mogu nastati greške zbog neodgovarajućih uslova.

Greške koje nastaju:odvajanje košuljice od osnovnog cilindrazbog zaprljanog elektrolita i lošeg međusloja prevlaka je suviše tvrda, krta i lomljiva • znači da je korišćena struja prevelike gustine, • niska temperatura elektrolita i • da je elektrolit sadržao neke organske nečistoće. prevlaka može biti suviše mekana • temperatura je elektrolita previsoka i • ako je mali sadržaj H2SO4

Page 10: Duboka Stampa (1)

boja prevlake crvenosmeđa

• temperatura je elektrolita bila previsoka,

• gustina struje prevelika,

• a sadržaj CuSO4 i H2SO4 mali

Hrapava prevlaka – je posledica

• prevelike gustine struje,

• nečistog elektrolita,

• niske temperature elektrolita i

• malog sadržaja kiseline

Page 11: Duboka Stampa (1)

Mehanička obrada površine štamparskog cilindra

Mehanička obrada površine štamparskog cilindra obavlja se:

• postupkom glodanja,

• brušenja i

• Poliranja

• Glodanjem se skida sloj Cu u vidu strugotine kada se štamparska forma izrađuje na osnovnom sloju bakra

Page 12: Duboka Stampa (1)

• Brušenje i poliranje se uvek obavlja posle taloženja bilo da se radi o osnovnom sloju bakra ili o tiražnoj košuljici

• Brušenje može biti grubo i fino

• Poliranje je najfinija obrada i obavlja se finim brusnim papirom.

• Kvalitet ove dorade utiče na kvalitet otiska

• Ako bi ostale neravnine na osnovnom cilindru tokom izrade tiražne košuljice bakar bi pri elektrohemijskom taloženju pratio oblik neravnina, pa bi se one pojavile i na otisku

Page 13: Duboka Stampa (1)

Izrada međusloja• Međusloj treba istovremeno da veže košuljicu

za osnovni cilindar i da omogući njegovo odvajanje od osnovnog cilindra po završetku štampanja

Veza između košuljice i osnovnog cilindra• prejaka

• preslaba

Page 14: Duboka Stampa (1)

Pre nego što se pristupi izradi međusloja površinu cilindra treba:

• odmastiti - koristi se smeša cinkoksida, NaOH i rastvora amonijaka

• deoksidisati - vrši se prelivanjem rastvorom H2SO4 ili NaCl i na kraju spere tekućom vodom

• Međusloj se izrađuje od Ag (srebro), Hg (živa) i CuS (bakar sulfida).

Page 15: Duboka Stampa (1)

• Štamparska forma za klasičnu ili konvencionalnu duboku štampu izrađuje se postupkom indirektnog kopiranja

• Kopiranje se obavlja na pigment - papiru kroz višetonski dijapozitiv pri čemu je dubina očvršćavanja kopirnog sloja proporcionalna transparentnosti dijapozitiva

Izrada štamparske forme za klasičnu duboku štampu obuhvata sledeće faze:

• pripremu pigment papira• kopiranje na pigment - papir• izradu kopije na bakarnom cilindru• nagrizanje

Page 16: Duboka Stampa (1)

• Pigment papir je papir oslojen kopirnim slojem debljine 0,1 mm

• U sastav kopirnog sloja kojim se oslojava podloga pigment papira ulaze: želatin, pigment, glicerin, alkohol i neki konzervans

• Prodaje se u nesenzibiliziranom stanju tako da ga treba senzibilisati neposredno pre upotrebe (u samom pogonu) i to potapanjem u rastvor kalijum bihromata (K2Cr2O7)

Page 17: Duboka Stampa (1)

Glavni faktori koji utiču na osobine senzibilisanog papira su:

• stanje nesenzibilisanog papira (starost, vlažnost)

• sastav i koncentracija rastvora za senzibilizaciju

• temperatura rastvora za senzibilizaciju

• vreme senzibilizacije

• uslovi sušenja senzibilisanog pigment - papira

• uslovi čuvanja senzibilisanog pigment papira do momenta upotrebe

Page 18: Duboka Stampa (1)

• Koncentracija K2CrO4 je 1-5%

• Vreme trajanja senzibilizacije iznosi 3-4 minuta

• Posle senzibilizacije pigment-papir se suši na struji vazduha oko 1 sat na temperaturi 18-20ºC

• Osušen pigment papir se čuva u hermetički zatvorenim kutijama na temperaturi od 18ºC i

relativnoj vlažnosti vazduha od 65% do momenta upotrebe (što može iznositi od 12 do 48 sati)

Page 19: Duboka Stampa (1)

Kopiranje na pigment papir

Kopiranje na pigment papir odvija se u dve faze:

• kopiranje rastera

• kopiranje dijapozitiva

• Rasteri koji se koriste u klasičnoj dubokoj štampi razlikuju se od rastera u visokoj i ravnoj štampi kako po obliku tako i po načinu korišćenja

Page 20: Duboka Stampa (1)

• U dubokoj štampi raster se koristi kod kopiranja na pigment papir i omogućava raščlanjivanje slike kako bi se na površini štamparskog cilindra dobila mrežica koja služi kao oslonac rasteru pri isticanju boje i za dobijanje rasterskih udubljenja u kojima se zadržava boja.

• Ukoliko na štampaskoj formi ne bi postojale pregrade (mrežica) naročito kod većih rastvorenih površina došlo bi do prelivanja boje između područja različitih tonova a i rakel bi vrlo lako zahvatio i odneo boju iz štampajućih elemenata

Page 21: Duboka Stampa (1)

• Linijatura rastera koji se koristi u dubokoj štampi iznosi 60-120 lin/cm a linije se seku pod uglom od 90º

• Najčešće se koriste rasteri 70-100 lin/cm

• Rasteri preko 100 lin/cm koriste se za štampu vrednosnih papira i poštanskih maraka

• Primenom ovih rastera dobija se veoma fina mrežica ali ona ima malu mehaničku otpornost

Page 22: Duboka Stampa (1)

• U zavisnosti od stepena zacrnjenja, kopirni sloj različito očvršćava i dobija se različita debljina očvrslog kopirnog sloja

• Najčešća minimalna optička gustina iznosi 0,3 a maksimalna 1,7

Izrada kopije na štamparskom cilindru obuhvata:

• prenos kopije sa pigment - papira na bakarni cilindar

• razvijanje kopije

Page 23: Duboka Stampa (1)

• Razvijanje kopije odvija se tako što cilindar sa pigment papirom rotira u kadi sa vodom

• Razvijanje započinje u hladnoj vodi, koja se

postepeno zagreva do 35-40 C a najviše do 50C

• Cilindar rotira u kadi sa vodom dok se odvoje uglovi papira, što znači da je počelo rastvaranje neočvrslog kopirnog sloja uz papirnu podlogu

• Papirna podloga se skida pažljivo i nastavlja za daljim razvijanjem sve dok se ne dobije jasna reljefna slika na štamparskom cilindru

Page 24: Duboka Stampa (1)

• Po završenom razvijanju kopija se ispira hladnom vodom da bi cilindar postigao temperaturu prostorije

• Kad se razvijanje završi, kopija se preliva smešom alkohola i vode u odnosu 1:1, a na kraju čistim alkoholom

• Na taj način se odstranjuje voda iz očvrslog reljefa

• Razvijena kopija dalje se može sušiti

Page 25: Duboka Stampa (1)

Nagrizanje štamparskog cilindra

• Za nagrizanje štamparskog cilindra koristi se rastvor FeCl3

Proces nagrizanja se odvija u 2 faze, jedna za drugom:

• I - prodiranje (difuzija molekula) FeCl3 kroz očvrsli kopirni sloj do bakra

• II - nagrizanje tj. hemijska reakcija između Cu i FeCl3

Page 26: Duboka Stampa (1)

• Cu + 2FeCl3 CuCl2 + 2FeCl2

• Cu + FeCl3 CuCl + FeCl2

Kad je mala koncentracija FeCl3

Brzina difuzije FeCl3 a time i brzina nagrizanja bakra, zavisi od temperature

Brzina rastvaranja Cu zavisi od njegove tvrdoće

Ako je bakar tvrđi, brzina rastvaranja je manja

Page 27: Duboka Stampa (1)

Višestepeno nagrizanje štamparskog cilindra

• Višestepeno nagrizanje podrazumeva nagrizanje cilindra u 4-6 faza, pri čemu se koriste različite koncentacije ferihlorida

• Nagrizanje se može obaviti ručno ili mašinski• Kada se nagrizanje završi, cilindar se ispira vodom

da bi se odstranio ferihlorid i prekinulo dalje rastvaranje bakra

• Očvrsli kopirni sloj se uklanja rastvorom neke kiseline koja ne deluje na bakar, npr. sirćetne ili razblažene sumporne kiseline

• Time je štamparska forma završena

Page 28: Duboka Stampa (1)

• Kao kopirni predložak koristi se autotipijski (rasterski) dijapozitiv

Osnovne operacije kod izrade štamparske forme su:

• oslojavanje

• osvetljavanje

• razvijanje i

• jednostepeno nagrizanje

Page 29: Duboka Stampa (1)

• Pre oslojavanja cilindar treba da se: • Odmasti - smeša cinkoksida, natrijum-hidroksida i

rastvora amonijaka • Deoksidiše - 10% rastvor sumporne kiseline ili rastvor

NaCl

• Na kraju se ponovo dobra ispira vodom

• Cilindar se oslojava kopirnim rastvorom koji sadrži polivinilalkohol ili želatin i amonijum-bihromat kao sredstvo za očvršćavanje

• U novije vreme koriste se diazokopirni ili fotopolimerni kopirni slojevi

Page 30: Duboka Stampa (1)

• Posle oslojavanja kopirni sloj se suši

• U toku osvetljavanja dolazi do promena u kopirnom sloju tako da on postaje nerastvoran

• Neosvetljeni delovi kopirnog sloja uklanjaju se sa cilindra razvijanjem

• Za razvijanje se koristi odgovarajući rastvarač, u zavisnosti od vrste kopirnog sloja, a može se obaviti ručno i mašinski

• Za nagrizanje se koristi rastvor feri hlorida veće koncentracije

Page 31: Duboka Stampa (1)

• Po završetku nagrizanja sa neštampajućih elemenata uklanja se kopirni sloj

• Time je dobijena štamparska forma koja se može pojačati hromiranjem

Page 32: Duboka Stampa (1)

• Graviranje može biti elektromehaničko, elektronsko i lasersko

• Za graviranje se koriste klišografi

Elektromehaničko graviranje cilindra

• Kod elektromehaničkog postupka graviranje vrši dijamantska igla čiji vrh ima oblik četvorostrane piramide i koja pravi udubljenja u bakru u obliku obnute piramide

• Klišograf se sastoji od čitačkog i gravirnog dela

Page 33: Duboka Stampa (1)

Elektronsko graviranje cilindra• Kod ove vrste graviranja isključivo se koriste

digitalizovani predlošci

• Graviranje cilindra vrši se snopom elektrona

• radne operacije se izvode automatski, preko više računara

• vreme graviranja zavisi od dimenzija cilindra

• tako npr. za cilindar dužine 2400 mm i obima 780 mm graviranje traje oko 15 minuta.

• vreme pripreme mašine pre graviranja je oko 6 minuta

Page 34: Duboka Stampa (1)

Lasersko graviranje cilindra• lasersko graviranje cilindra je direktan

postupak graviranja - CTP postupak• izrađuje se probni otisak• laserski izgravirana zdelica ima oblik

polulopte • posle završenog graviranja cilindar se može na

uobičajen način hromirati, ukoliko se štampaju veći tiraži

• po završetku štampanja iskorišćeni cilindri mogu se regenerisati

• ciklus regeneracije može se ponoviti 5-10 puta, posle čega se mora naneti nova tiražna košuljica

Page 35: Duboka Stampa (1)

HROMIRANJE CILINDRA• Tiraž koji se može postići otiskivanjem sa

bakarnog cilindra iznosi oko 50000 otisaka.

• Da bi se povećala tiražna izdržljivost, površina cilindra se hromira

• Prevlake hroma su postojane prema koroziji, veoma su tvrde i otporne na habanje i imaju mali koeficijent trenja

• Posle završetka štampanja cilindar se dehromira tj. uklanja se hromna prevlaka rastvorom hlorovodonične kiseline

Page 36: Duboka Stampa (1)

• Код дубоке штампе користе се боје које припадају групи тзв. ретких боја.

• У зависности од примењеног везива, а нарочито растварача долази до испаравања тих компоненти у радну околину, а оне штетно делују на здравље радника.

• Поред разређивача који улази у састав боје и у току процеса штампања повремено се додаје разређивач ради одржавања сталног вискозитета боје.

Page 37: Duboka Stampa (1)

• У дубокој штампи користе се боје нитроцелулозног везива, органских пигмента и растварача етилацетата.

• По тежинском саставу боје око 50% испарљиве компоненте чини растварач.

• После штампања следи процес каширања, односно лепљења одштампаних фолија са другим материјалима где постоје испарења из лепкова.

Page 38: Duboka Stampa (1)

Хемикалије које се користе код припреме цилиндара су:

• бакар сулфат (CuSO4) и сумпорна киселина (H2SO4) -за бакарисање

• фотосензитивна копир шихта

• ферихлорид (FeCl3) – за нагризање

• трихлоретилен – средство за испирање цилиндра

• Хромтриоксид - као заштитни слој наноси се слој хром

Page 39: Duboka Stampa (1)

• међуслој се израђује наношењем никлсулфата (NiSO4) – никловање

• за одмашћивање цилиндра се користи натријум хидроксид (НаОH) и натријум карбонат (Na2CO3)

• као растварач користи се ксилол

• развијач

• средства за тврдоћу и сјај бакра (Cu)