Državni proračun

SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

DRŽAVNI PRORAČUN

SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2012

SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

DRŽAVNI PRORAČUNSEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Ekonomska politikaMentor: Prof. dr. sc. Branko Blažević

Student: Ivan Pandur 19670/08Smjer: Poduzetništvo u turizmu i ugostiteljstvuStatus: Redoviti studenti

Opatija, prosinac 2012.

ContentsUvod......................................................................................................................................2

1. Vladine smjernice ekonomske i fiskalne politike.............................................................3

2. Zakon o proračunu............................................................................................................5

2.1. SADRŽAJ I PODRUČJE PRIMJENE ZAKONA....................................................5

2.2. PRORAČUNSKA NAČELA.....................................................................................5

3. Planiranje državnog proračuna.........................................................................................9

4. Hrvatski proračun 2012...................................................................................................10

4.1. Makroekonomska projekcija....................................................................................10

4.2. Prihodi državnog proračuna.....................................................................................10

4.3. Rashodi državnog proračuna....................................................................................12

4.4. Subvencije................................................................................................................13

4.5. Proračunski deficit...................................................................................................13

5. Ostvarenje proračuna u prva tri mjeseca 2012. godine...................................................14

Zaključak.............................................................................................................................15

Literatura.............................................................................................................................16

1

Uvod

Državni proračun je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci za jednu godinu, u skladu sa zakonom. Državni proračun donosi Hrvatski sabor.

Tri su glavne funkcije proračuna:

prikazuje najvažnije ciljeve države u fiskalnoj godini služi kao instrument kojim država utječe na ekonomsko stanje zemlje služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava.

U Hrvatskoj je donošenje državnog proračuna jedan od najvažnijih financijskih, ali i političkih događaja u godini. Ministar financija i njegov najuži tim suradnika ulažu velik napor u informiranje javnosti o proračunu kako bi svi građani bili upoznati s njegovim ciljevima, ali i o tome s koliko novca država raspolaže.

Državnom proračunu prethode Vladine Smjernice ekonomske i fiskalne politike iz kojih se mogu iščitati osnovne odrednice proračuna za trogodišnje razdoblje.

2

1. Vladine smjernice ekonomske i fiskalne politike

Uvjeti u kojima se oblikuje fiskalna politika za nadolazeće srednjoročje odreñeni suposljedicama krize kako na domaće gospodarstvo tako i na ekonomsko okruženje, a kojinameću potrebu daljnjeg stabilizacijskog djelovanja fiskalne politike uz istovremeno očuvanjesocijalne pravednosti, zaštite najugroženijih slojeva stanovništva isto kao i aktivnog doprinosapovećanju konkurentnosti gospodarstva i ubrzanju njegova oporavka i rasta.

Nedavno zaključivanje pregovora o punopravnom članstvu u EU stavlja Hrvatsku u novi gospodarski kontekst i otvara novi prostor za ubrzavanje rasta hrvatskog gospodarstva. Za fiskalnu politiku to znači dodatan poticaj za jačanje stabilnosti javnih financija uzistovremeno akomodiranje kako troškova članstva tako i primitaka koje će Hrvatska realiziratiiz europskog proračuna.

Fiskalna politika za nadolazeće razdoblje se formira u kontekstu oporavka domaćeggospodarstva isto kao i gospodarstava Europske unije, ali i neizvjesnosti koje po taj oporavakproizlaze iz krize eurozone i načina na koji će ta kriza biti razriješena. Upravo su brzinaširenja fiskalnih neravnoteža, koja je tijekom krize zabilježena u svim državama EU, isto kaoi kriza u eurozoni u središte interesa rejting agencija, financijskih tržišta i investitora dovelifiskalnu politiku i fiskalne neravnoteže. Iako se Hrvatska u tom razdoblju visinom fiskalnogdeficita zadržala ispod EU prosjeka, objektivno ekonomsko okruženje ukazuje na nužnostjačanja stabilnosti hrvatskih javnih financija i nužnost snižavanja fiskalnog deficita unadolazećem razdoblju. To istovremeno znači da se u nadolazećim godinama učincigospodarskog oporavka ne mogu, kao što je bio slučaj u pretkriznom razdoblju, preliti na rastrashoda te povratak na trendove rasta rashoda iz pretkriznog razdoblja nije moguć. Naime,fiskalni prostor koji se otvara kroz gospodarski oporavak i rast mora biti iskorišten zazatvaranje fiskalnih neravnoteža dok se prostor za realnu potrebu porasta pojedinih kategorijarashoda i očuvanje socijalne pravednosti treba tražiti prvenstveno u samoj njihovoj strukturi,odnosno prostor je potrebno osigurati kroz veću efikasnost rashodne strane proračuna što seočekuje postići provoñenjem ključnih strukturnih reformi. Ove su ekonomske činjenice iokolnosti u zakonodavnom smislu poduprte Zakonom o fiskalnoj odgovornosti koji zahtijevasnižavanje udjela ukupnih rashoda u BDP-u za jedan postotni bod sve dok se ne postigneprimarni suficit, tj. sve dok visina ukupnog deficita ne postane manja od iznosa plaćenihkamata.

Sukladno tome, temeljni cilj fiskalne politike u nadolazećem srednjoročnom razdoblju je smanjivanje proračunskih neravnoteža kroz snižavanje udjela proračunskih rashoda u BDP-u, smanjivanje deficita te zaustavljanje rasta i otpočinjanje postupnog smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u. Ovakvi ciljevi fiskalne politike proizlaze iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti, ali i objektivnih ekonomskih i financijskih okolnosti u domaćem i meñunarodnom okruženju koje zahtijevaju jačanje kredibilnosti i održivosti javnih financija . Ovakvim smjerom fiskalne politike osnažit će se investicijski rejting Republike Hrvatske i stvoriti uvjeti za njegovo poboljšanje. Istovremeno, provoñenje ovako definiranih ciljeva

3

fiskalne politike znači da bi ona u nadolazećem razdoblju trebala biti protuciklična tj. paralelno s oporavkom gospodarstva smanjivati fiskalni impuls koji se daje kroz deficit, što je smjer i način voñenja fiskalne politike primjeren razvijenoj državi članici Europske unije.

Nesporna je činjenica da fiskalna politika treba dati svoj doprinos ubrzavanju gospodarskog oporavka i jačanju sposobnosti privatnog sektora za rast i zapošljavanje. Međutim, način na koji će to fiskalna politika činiti u nadolazećem razdoblju nije više pretkrizni model u kojem je država rast generirala visokom potrošnjom i opsežnim javnim investicijama, što je, između ostalog, rezultiralo u nemogućnosti njezine snažne reakcije u trenutku nastupanja krize.

Potpora konkurentnosti i rastu gospodarstva doći će od smanjivanja troškova države,smanjivanja njezina pritiska na financijsko tržište i kamatne stope uz istovremeno većuučinkovitost njezinih institucija. Projekcije u okviru ovih Smjernica izrañene su u razdoblju koje prethodi parlamentarnim izborima. U tom smislu, projekcije prihoda su izrañene temeljem postojeće strukture poreznoga sustava uzimajući u obzir učinke pristupanja i punopravnog članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji dok su projekcije rashoda načinjene slijedom pravila definiranih Zakonom o fiskalnoj odgovornosti.

Sukladno gospodarskim okolnostima i Zakonu o fiskalnoj odgovornosti očekivani deficit državnog proračuna se s 4,3% BDP-a u 2011. snižava u 2012. na razinu od 3,4%, u 2013. Na 2,3% BDP-a te u 2014. na razinu od 1,6% BDP-a. Sveukupno na razini konsolidirane opće države deficit se s ovogodišnjih 4,9% BDP-a snižava na 3,8% BDP-a u idućoj godini, 2,6% BDP-a u 2013. te 1,8% BDP-a u 2014. godini.

Provedba Zakona o fiskalnoj odgovornosti prati se prema kalkulaciji deficita koji je sukladan standardu EU odnosno ESA 95 metodologiji. U izračun deficita prema ESA 95 standardu uključuju se plaćanja po protestiranim jamstvima, isto kao i isplate po dugu umirovljenicima. Sukladno tome deficit prema ESA 95 standardu će se smanjiti s ovogodišnjih 5,4 % BDP-a na 4,1% BDP-a u idućoj godini, 2,7% BDP-a u 2013. te 1,8% BDP-a u 2014. godini. Isplata duga umirovljenicima prestaje 2013. godine zbog čega se deficit po ESA metodologiiji u 2014. izjednačuje s obračunom deficita po hrvatskom računskom planu.

4

2. Zakon o proračunu

2.1. SADRŽAJ I PODRUČJE PRIMJENE ZAKONA

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna, upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje javnim dugom, zaduživanje i jamstvo države te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski odnosi u javnom sektoru, računovodstvo, proračunski nadzor i druga pitanja vezana uz upravljanje javnim financijama.

Članak 2.

(1) Odredbe ovoga Zakona odnose se na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: proračun) te proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: proračunski korisnici).

(2) Pojedine odredbe ovoga Zakona uređuju proračunske odnose i pravila koja se primjenjuju na izvanproračunske fondove, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, i to na izradu financijskih planova, upravljanje novčanim sredstvima, zaduživanje i davanje jamstava, računovodstvo, izradu i podnošenje izvještaja i provedbu proračunskog nadzora, a koji se, s obzirom na izvore financiranja, uključuju u opći proračun (u daljnjem tekstu: izvanproračunski korisnici).

(3) Ministar financija pravilnikom utvrđuje proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračunske i izvanproračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te način vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

2.2. PRORAČUNSKA NAČELA

Članak 4.

Proračun se donosi i izvršava u skladu s načelima jedinstva i točnosti proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti.

Načelo jedinstva i točnosti proračuna

5

Članak 5.

(1) U proračunu se prihodi i primici koji pripadaju državi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i svi njihovi rashodi i izdaci za pojedine namjene, iskazuju po bruto-načelu.

(2) Sredstva proračuna koriste se za financiranje rashoda, funkcija i programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika u visini utvrđenoj proračunom.

(3) Prijedlozi uredbi, drugih propisa i akata planiranja (projekata, planova, programa, strategija, politika i sl.) koje donosi Vlada te prijedlozi zakona i akata planiranja koje donosi Sabor (u daljnjem tekstu: zakoni, drugi propisi i akti planiranja) trebaju sadržavati procjenu fiskalnog učinka na proračun u skladu s posebnim propisima.

Načelo jedne godine

Članak 6.

(1) Proračun se donosi za proračunsku godinu i vrijedi za tu godinu.

(2) Proračunska godina razdoblje je od dvanaest mjeseci koje počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca kalendarske godine.

(3) Proračun donosi Sabor, odnosno predstavničko tijelo za proračunsku godinu koja odgovara kalendarskoj godini, i to prije početka godine na koju se odnosi.

(4) Prihodi i primici uplaćeni u proračun do kraja tekuće godine prihod su proračuna tekuće godine.

(5) U proračunu se planiraju sredstva za pokriće preuzetih obveza iz prethodne/-ih godina, kao i sredstva za plaćanje obveza nastalih u tekućoj fiskalnoj godini za koju se proračun donosi.

Načelo uravnoteženosti

Članak 7.

(1) Proračun mora biti uravnotežen – ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne rashode i izdatke.

6

(2) Ako se tijekom proračunske godine, zbog izvanrednih nepredviđenih okolnosti, povećaju rashodi i izdaci, odnosno umanje prihodi i primici, proračun se mora uravnotežiti pronalaženjem novih prihoda i primitaka, odnosno smanjenjem predviđenih rashoda i izdataka.

(3) Uravnoteženje proračuna provodi se tijekom proračunske godine izmjenama i dopunama proračuna prema postupku za donošenje proračuna.

Načelo obračunske jedinice

Članak 8.

U proračunu se prihodi, primici, rashodi i izdaci iskazuju u kunama te se i financijski izvještaji sastavljaju u kunama.

Načelo univerzalnosti

Članak 9.

(1) Prihodi i primici služe za podmirivanje svih rashoda i izdataka, osim ako ovim Zakonom, zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna nije drugačije propisano.

(2) Za financiranje određenih rashoda i izdataka koriste se namjenski prihodi i primici prema članku 48. i 70. ovoga Zakona.

Načelo specifikacije

Članak 10.

(1) Prihodi i primici proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu po ekonomskoj klasifikaciji i iskazani prema izvorima.

(2) Rashodi i izdaci proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu prema proračunskim klasifikacijama te uravnoteženi s prihodima i primicima.

Načelo dobrog financijskog upravljanja

Članak 11.

Proračunska sredstva moraju se koristiti u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

7

Načelo transparentnostiČlanak 12.

(1) Proračun se donosi i izvršava u skladu s načelom transparentnosti.

(2) Proračun i projekcija i izmjene i dopune proračuna i projekcije te odluka o privremenom financiranju objavljuju se u »Narodnim novinama« – službenom listu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: »Narodne novine«), odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna objavljuje se u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

8

3. Planiranje državnog proračuna

Rok Nositelj aktivnosti Aktivnost

kraj travnja Ministarstvo financija izrađuje smjernice ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje, koje predlaže Vladi

sredina svibnja Vlada donosi smjernice ekonomske i fiskalne politike za izradu prijedloga državnog proračuna

kraj svibnja Ministarstvo financija dostavlja upute za izradu prijedloga državnog proračuna proračunskim i izvanproračunskim korisnicima

15. lipnja proračunski korisnici dostavljaju usklađene prijedloge financijskih planova nadležnom ministarstvu

kraj lipnja nadležna ministarstva dostavljaju usklađene prijedloge financijskih planova Ministarstvu financija

15. listopada Ministarstvo financija izrađuje nacrt državnog proračuna i konsolidiranog proračuna države za proračunsku godinu te ga dostavlja Vladi RH

15. studenoga Vlada utvrđuje prijedlog proračuna i konsolidirani proračun te ga dostavlja Hrvatskom saboru

kraj godine Hrvatski sabordonosi proračun za iduću proračunsku godinu

9

4. Hrvatski proračun 2012.

4.1. Makroekonomska projekcija

U narednom razdoblju očekuje se oporavak hrvatskog gospodarstva te realni rast bruto domaćeg proizvoda i to u:

2012. godini 0,8%, 2013. godini 1,5% te 2014. godini 2,5%.

Očekuje se da će se rast BDP-a u 2012. godini temeljiti na snažnom oporavku bruto investicija u fiksni kapital, dok će finalna potrošnja kućanstava i države te neto izvoz negativno doprinijeti gospodarskom rastu.

U 2012. godini očekuje se inflacija od 2,4% te njeno zadržavanje na razini od oko 2,5% u srednjoročnom razdoblju.

4.2. Prihodi državnog proračuna

Državni proračun (mil. HRK)Plan2011.

Plan2012.

Indeks 12.p/11.p

Projekcija2013.

Indeks 13.p/12.p

Projekcija2014.

Indeks 14.p/13.p

UKUPNI PRIHODI 107.425 108.950 101,4 111.149 102,0 115.181 103,6

Prihodi poslovanja 107.074 108.649 101,5 110.836 102,0 114.845 103,6

Porezni prihodi 60.997 64.494 105,7 66.556 103,2 68.328 102,7

dohodak 1.057 1.283 121,4 1.299 101,2 1.343 103,4

dobit 5.685 7.669 134,9 7.909 103,1 8.196 103,6

PDV 39.314 40.522 103,1 42.537 105,0 43.993 103,4

trošarine 11.532 11.493 99,7 11.805 102,7 12.176 103,1

Doprinosi 39.317 36.972 94,0 36.372 98,4 37.600 103,4

Pomoći 1.255 1.618 128,9 2.213 136,8 3.082 139,2

Prihodi od imovine 1.415 1.145 80,9 989 86,4 1.033 104,5

Prih. admin. i upr. pristojbi 3.472 3.813 109,8 3.867 101,4 3.952 102,2

Ostali prihodi 619 607 98,0 839 138,2 851 101,4

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 351 302 85,9 314 104,0 336 107,0

10

Osnovne odrednice prihodne strane državnog proračuna za razdoblje 2012. - 2014. čine:

zakonske izmjene u poreznoj politici, daljnje prilagođavanje hrvatskog zakonodavstva pravnoj stečevini EU te punopravno članstvo RH u EU od 1. srpnja 2013. godine.

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2012. godini projicirani su u iznosu od 109,0 milijardi kuna, što u odnosu na plan za 2011. godinu predstavlja rast od 1,4%. U 2013. godini njihov rast predviđa se prema stopi od 2,0%, a u 2014. godini po stopi od 3,6%.

Poreznim i općenito prihodnim mjerama stvorit će se preduvjeti za: podizanje poduzetničke konkurentnosti – jače oporezivanje potrošnje i smanjivanje

oporezivanja rada uz istovremeno smanjenje neporeznih davanja jaču usmjerenost na socijalni položaj građana te stvaranje nužnih uvjeta za buduće jače oporezivanje imovine

Utjecaj na poduzetništvo smanjivanje stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje s 15% na 13% -

godišnji efekt smanjenje prihoda za oko 2,4 milijarde kuna izmjenama Zakona o porezu na dobit uvodi se obveza plaćanja poreza po odbitku na

dividende i udjele u dobiti o izmjenama se definiraju smanjenja osnovice poreza na dobit za dio ostvarene

dobiti kojom se poveća temeljni kapital društva sukladno posebnim propisima na razini 2012. godine projicirano je smanjenje vodnog doprinosa za 50%, što je

prihod Hrvatskih voda smanjenje doprinosa za Hrvatske šume za 50% ukidanje indirektne spomeničke rente

Utjecaj na građanstvo porez na dohodak – povećava se iznos osnovnog osobnog odbitka s 1.800 kuna na

2.200 kuna, a osobni odbitak umirovljenika s 3.200 na 3.400 kuna, mijenjaju se porezni razredi, a stope po kojima se ovaj porez plaća ostaju iste (12%, 25% i 40%) – postiže se veći stupanj progresivnosti

dodatak na mirovinu prema posebnim propisima postaje sastavni dio mirovine od 1. siječnja 2012. te stoga više nije oslobođen oporezivanja;

ukupni godišnji efekt ovih izmjena predstavlja smanjenje prihoda općeg proračuna za oko 290 milijuna kuna

porez na dodanu vrijednost – povećava se opća stopa s 23% na 25% na pojedine proizvode i usluge (jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla,

dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, na isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži te na bijeli šećer od trske i šećerne repe) uvodi se stopa od 10% umjesto dosadašnjih 23%.

11

propisuje se ograničenje odbitka pretporeza za troškove reprezentacije te troškove korištenja automobila, plovila, zrakoplova i dr.

ukupni godišnji efekt izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost – 2,6 milijardi kuna

4.3. Rashodi državnog proračuna

mil. HRK Plan 2011. Plan 2012.Indeks 12./11.

Projekcija 2013.

Indeks 13./12.

Projekcija 2014.

Indeks 14./13.

UKUPNO 122.289,0 118.841,2 97,2 120.230,5 101,2 122.608,6 102,03 Rashodi poslovanja 120.529,5 117.119,7 97,2 118.272,1 101,0 120.823,7 102,2

31 Rashodi za zaposlene 22.834,4 21.347,5 93,5 21.645,2 101,4 21.687,6 100,232 Materijalni rashodi 9.061,2 8.848,5 97,7 8.492,8 96,0 8.495,6 100,034 Financijski rashodi 7.675,5 7.997,6 104,2 6.946,5 86,9 6.625,2 95,435 Subvencije 6.415,0 5.481,5 85,4 5.723,3 104,4 5.769,6 100,8

36Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 5.041,5 4.905,7 97,3 6.462,8 131,7 8.763,5 135,6

37Naknade građ.i kućan.na tem.osig.i dr. naknade 64.493,9 63.751,7 98,8 63.989,7 100,4 64.434,2 100,7

38 Ostali rashodi 5.007,9 4.787,4 95,6 5.011,7 104,7 5.048,0 100,74 Rashodi (za nabavu nefinancijske imovine) 1.759,5 1.721,5 97,8 1.958,4 113,8 1.784,9 91,1

Izvor: Ministarstvo fianancija

Ukupni rashodi državnog proračuna za 2012. godinu iznose 118,8 milijardi kuna manji su za 3,4 milijarde kuna u odnosu na plan rashoda 2011. godine doda li se ovome planirani porast prihoda za posebne namjene i pomoći u iznosu od

598,7 milijuna kuna i za isti iznos planirani porast rashoda financiranih iz tog izvora - ukupno smanjenje rashoda iznosi 4,0 milijarde kuna. Navedeno smanjenje manje je za 0,6 milijardi kuna u odnosu na Smjernice, a odnosi se na:

program regionalnog razvoja financiran sredstvima EIB-a u dodatnom iznosu od 238 milijuna kuna

dodatna sredstva za aktivnu politiku zapošljavanja i naknade za nezaposlene u iznosu od 190 milijuna kuna

manje ostvareno smanjenje poticaja u poljopriverdi u iznosu od 160 milijuna kuna

Rashodi za 2013. godinu iznose 120,2 milijarde kuna, a za 2014. godinu 122,6 milijardi kuna.

12

4.4. Subvencije

U 2012. godini planiraju se u iznosu od 5,5 milijardi kuna što je za 14,6% odnosno 933,5 milijuna kuna manje u odnosu na 2011. godinu.

Smanjenja: subvencije u poljoprivredi koje su smanjenje u odnosu na plan 2011. godine za 817,3

milijuna kuna, dakle s planiranih 3,6 milijardi kuna na 2,8 milijardi kuna HŽ 284,7 milijuna kuna; uz ovo smanjenje, HŽ smanjuju se i pozicije kapitalnih

pomoći za 258,7 milijuna kuna

Povećanja najvećim dijelom na pozicijama Ministarstva poduzetništva i obrta, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Do povećanja došlo i uslijed promjena u klasifikaciji pojedinih transfera koji su u prethodnim godinama bili iskazani na pozicijama Izdataka za dionice i udjele u glavnici te Kapitalnih pomoći, a sada su planirana na pozicijama Subvencija. Slijedom navedenoga proizlazi da su subvencije, iskazane po staroj metodologiji, smanjene za 1,2 milijarde kuna.

4.5. Proračunski deficit

Slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda, manjak državnog proračuna u 2011. godini zabilježit će razinu od 9,9 milijardi kuna ili 2,8% bruto domaćeg proizvoda.U 2013. godini manjak državnog proračuna projiciran je na razini od 9,1 milijardu kuna ili 2,5% dok će se u 2014. godini smanjiti na razinu od 7,4 milijarde kuna ili 1,9% bruto domaćeg proizvoda .

Manjak proračuna opće države

% BDP-a

Plan 2011.

Plan2012.

Projekcija2013.

Projekcija2014.

Ukupni manjak/višak, državni proračun -4,3 -2,8 -2,5 -1,9

Ukupni manjak/višak, izvanproračunski korisnici -0,4 -0,2 -0,2 -0,1

Ukupni manjak/višak, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave -0,2 -0,2 -0,2 -0,2

Ukupni manjak/višak proračuna opće države -4,9 -3,3 -3,0 -2,3

13

5. Ostvarenje proračuna u prva tri mjeseca 2012. godine

Još uvijek nisu raspoloživi podaci o ostvarenju državnog proračuna u prošloj godini, niti su objavljivane ranije redovite mjesečne statistike o ostvarivanju proračuna. Jedini raspoloživi podaci odnose se na ostvarivanje dijela proračunskih prihoda i rashoda od početka ove godine do 16. ožujka: ukupni prihodi državnog proračuna u tom su razdoblju iznosili 21,5 milijardi kuna što je 6,6% više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno su ukupni rashodi iznosili 25,9 milijardi kuna (međugodišnji pad od 2,5%) što je rezultiralo proračunskim deficitom od 4,4 milijarde kuna (2 milijarde kuna manje nego u navedenom razdoblju prošle godine).  

Prema navedenim podacima očito je da je rast prihoda posljedica boljeg ostvarivanja poreznih prihoda (povećani za 7,9%) i to primarno pod utjecajem rasta prihoda od PDV-a za 6,2%, a posebno prihoda od poreza na dobit koji su porasli čak za 32,2%. Istodobno su prihodi od trošarina povećani za 3% (uz rast prihoda od trošarina na duhanske proizvode, ali pad prihoda od trošarina na naftne derivate), dok su prihodi od doprinosa povećani za 0,5% što je 45 milijuna kuna više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Ovakvo ostvarivanje proračunskih prihoda nije vezano samo uz gospodarsku situaciju, nego je dijelom i rezultat najava i izvršenih promjena u poreznom sustavu i gospodarskoj politici. Očito je da su i stanovništvo i gospodarski subjekti anticipirali promjene u poreznoj politici pa se dio potrošnje nastojao realizirati prije povećanja stope PDV-a, dio poduzetnika je ranije isplatio dividendu kako bi izbjegao plaćanje poreza na dividendu, a i najava objave liste dužnika poreza i doprinosa vjerojatno je ubrzala naplatu tih davanja.

U prva dva i pol mjeseca ove godine, rashodi za zaposlene iznosili su 5,5 milijardi kuna (2,4% više nego u istom razdoblju lani), dok su istodobno materijalni rashodi iznosili 1,8 milijardi kuna što je 2,3% manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

14

Zaključak

U Republici Hrvatskoj postoje tri razine proračuna: državni proračun, proračuniizvanproračunskih fondova te proračuni jedinica lokalne samouprave i uprave (unastavku proračun lokalnih jedinica). Sva tri proračuna čine cjelinu - proračun općedržave. Proračun opće države ne prolazi cijelu administrativnu proceduru kao državniproračun, ali je važan kao ukupni pokazatelj koliko je država prikupila prihoda i, štoje najbitnije, kako ih je potrošila.

Riječ proračun (engl. budget, njem. Haushalt, fr. budget, tal. bilancio) potječeod srednjovjekovne engleske, francuske riječi bougette, što je deminutiv riječibouge - kožna torba, odnosno vrećica.

U engleskoj parlamentarnoj terminologiji ta je riječ označavala kožnatu torbu ukojoj je ministar financija u parlament donosio prijedlog o prihodima i izdacimadržave za iduće razdoblje - stoga se i rabi kao naziv za plan prihoda i rashoda uodređenom vremenskom razdoblju. U Hrvatskoj se uz riječ budžet upotrebljava iriječ proračun.

U objašnjavanju pojma proračuna često se poseže za usporedbom s financijamapojedinca ili obitelji. Dakle, za ostvarenje velikog dijela osobnih odnosno obiteljskihpotreba ili želja najčešće je jedna od glavnih pretpostavki novac, koji je, nažalost,ograničen, osobito u odnosu prema željama i potrebama za potrošnjom. Stoga jevažno da se želje, odnosno ispunjavanje potreba, uskladi s novčanim mogućnostima.

U skladu s tim, racionalno ponašanje zahtijeva da se načini plan prihoda i rashoda, i toza određeno vremensko razdoblje - dakle osobni ili obiteljski proračun. Veličina tog proračuna ovisi o razini prihoda koji se mogu prikupiti ili zaraditi tijekom godine, akoji se troše za određene namjene, u skladu s prioritetima.

15

Literatura

http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=270http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=376http://www.mfin.hr/hr/drzavni-proracun-2012-godinahttp://www.vlada.hr/hr/content/download/195003/2849961/version/2/file/2012-2014_20proracun1.ppthttp://www.zakon.hr/z/283/Zakon-o-prora%C4%8Dunu

16