-
......... Pervan, Brezovi, Prekrat, Klari, Sazdevski: Mogunosti
primjene termogra je...
DRVNA INDUSTRIJA 63 (4) 277-281 (2012) 277
Stjepan Pervan, Mladen Brezovi, Silvana Prekrat, Miljenko Klari,
Goran Sazdevski1
Mogu}nosti primjene termografije u hidrotermi~koj obradi
drvaPossibilities for Thermography Application in Hydrothermal Wood
Processing
Pregledni rad Review paperPrispjelo received: 7. 3.
2012.Prihvaeno accepted: 15. 11. 2012.UDK:
630*847.23doi:10.5552/drind.2012.1209
SAETAK U ovom je radu na temelju dosadanjih istraivanja dan
pregled mogunosti primjene IC ter-mogra je kako u energetskim
ispitivanjima hidrotermikih procesa, tako i u nedestruktivnom
ispitivanju drva. Time je ustanovljeno polazite za budua
istraivanja i praktinu primjenu pri karakterizaciji toplinskih
svojstava razliitih vrsta drva. Prikazani su eksperimentalni
rezultati razmatranja prolaska topline kroz drvo, a primjenom IC
termogra je omogueno je otkrivanje greaka u strukturi materijala
poput udubina, trulei i, za proces suenja najvanijih, pukotina.
Jedan od bitnih ciljeva jest usmjeravanje buduih istraivanja na
karakterizaciju toplinskih svojstava domaih vrsta drva. Drugo mogue
podruje jest primjena u energetskim ispitivanjima u daljnjemu
laboratorijskom i industrijskom praenju hidrotermikih procesa.
Kljune rijei: IC termogra ja, svojstva drva, hidrotermika
obrada
ABSTRACT This paper gives an overview of possibilities for using
IR thermography method. There are two main directions for further
research: energy analysis of hydrothermal process and
non-destructive evaluation of wood, especially the determination of
thermal properties of wood. In this way the starting point has been
estab-lished for further research and practical application of this
method in wood industry. The experimental data of heat ux in wood
have been analyzed, and this method can be used for defects
detection in material structure, par-ticularly holes, rot and
drying cracks. One of the most important future aims is the
characterization and research of thermal properties of domestic
wood species.
Key words: IR thermography, wood thermal properties,
hydrothermal processing
1 Autori su, redom, izvanredni profesor, izvanredni profesor,
docentica, asistent i student umarskog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu, Zagreb, Hrvatska.
1 Authors are associate professor, associate professor,
assistant professor, assistant and student at Faculty of Forestry,
University of Zagreb, Croatia.
1. UVOD1 INTRODUCTION
Infracrvena (IC) termogra ja beskontaktna je metoda mjerenja
temperature i njezine raspodjele na povrini tijela. Temelji se na
mjerenju intenziteta infra-crvenog zraenja s promatrane povrine.
Rezultat ter-
mografskog mjerenja jest termogram, koji u sivome ili nekom
spektru boja daje sliku temperaturne raspodjele na povrini
promatranog objekta. Temperaturna raspo-djela posredno daje
informacije o razliitim stanjima same povrine promatranog
objekta.
Za pravilno razumijevanje termografskog mje-renja i odgovarajueg
termograma bitna su obiljeja
-
Pervan, Brezovi, Prekrat, Klari, Sazdevski: Mogunosti primjene
termogra je... ..........
278 DRVNA INDUSTRIJA 63 (4) 277-281 (2012)
se dio zraenja apsorbira u atmosferi izmeu objekta i kamere.
Kada je sadraj vlage u zraku vrlo visok, udalje-nost objekta
vrlo velika, a njegova temperatura pribli-no jednaka temperaturi
okolnog zraka potrebno je na-praviti kompenzaciju temperature
atmosfere oko objekta.
Kad je rije o drvu, problem u dosadanjim ter-mografskim
mjerenjima jest prevelika pojednostavnje-nost karakterizacije drva
kao materijala te se ono, s obzirom na koe cijent emisivnosti,
uglavnom svrstava u samo jednu kategoriju i time se smatra
homogenim materijalom.
Da to nije prihvatljivo, pokazuje primjer postoja-nja gradijenta
temperature u drvnom elementu pa topli-na prelazi iz podruja vie
temperature prema podruju nie temperature, ovisno o smjeru drvnih
vlakanaca. Brzina kojom se ta energija prenosi ovisi o svojstvima
materijala te o geometrijskom obliku ispitivanoga drv-nog uzorka,
to se takoer vrlo esto zanemaruje.
Brzina kojom se neko tijelo hladi (po jedinici po-vrine) naziva
se totalnom radijacijom, a de nirana je zbrojem re ektirane i
emitirane energije.
Rasipanje toplinske energije, tj. hlaenje metal-nih materijala
vrlo je brzo u usporedbi s drvom, u koje-mu gdje taj proces tee
izuzetno sporo, te se moe za-kljuiti da drvo dulje zadrava toplinu
kojoj je bilo izloeno.
Dva su mogua naina ispitivanja drva metodom termogra je aktivna
i pasivna termogra ja. U aktiv-nu termogra ju pripada proces brzog
zagrijavanja drva grijaima, pri emu temperatura povrine brzo raste,
dok pasivnoj termogra ji pripada proces postupnog za-grijavanja,
npr. u proizvodnom procesu, pri kojemu se temperatura nakon
naputanja proizvodnog procesa smanjuje (proces suenja u suionicama
koji je izuzet-no dugotrajan).
U ovom je radu promatrana problematika primje-ne termogra je kao
metode analize u drvnoj industriji, u kojoj tehnologija IC snimanja
moe imati veliko po-druje primjene. Usto, cilj ovog rada jest
prikazati do-sadanja istraivanja te navesti mogunosti primjene IC
termogra je u drvnoj tehnologiji, pri ispitivanju ra-zliitih
svojstava drva kao materijala, s posebnim osvr-tom na primjenu u
hidrotermikoj obradi drva.
Metoda termogra je pokazala se pogodnom za:1. kontrolu
postrojenja za hidrotermiku obradu drva
(sl. 1, 2. i 3), u kojima se utvruju zone poviene temperature i,
sukladno tome, neeljeni gubici to-plinske energije,
2. ispitivanje svojstava drva,3. otkrivanje greaka drva.
Postoje i druge mogunosti primjene IC ispitiva-nja, poput
istraivanja procesa meusobnog zavariva-nja drvnih elemenata pri
kojima se razvija toplina (Ganne-Chdeville i sur., 2008). IC
metodom mjerena je temperatura izmeu drvnih uzoraka te je
ustanovlje-no tona koliina energije potrebne za uspjeno
zavari-vanje (sljubljivanje) drvnih elemenata. IC metodom
ispitivanja koristili su se Xu i sur., 1993, za odreivanje
kvalitete slijepljenosti spojeva.
promatranog tijela s obzirom na dolazno zraenje kao i na zraenje
koje tijelo emitira u prostor (faktori apsor-pcije, re eksije,
dijatermije i emisije).
Infracrvena termogra ja je metoda upotrebe infra-crvene
termovizijske kamere za prikazivanje i mjerenje toplinske energije
koju zrai neki objekt. Zraenje koje dolazi na povrinu realnog
tijela djelomino se apsorbi-ra, djelomino re ektira, a djelomino ga
to tijelo propu-ta. Omjer izmeu apsorbiranoga i prispjelog zraenja
na povrinu tijela naziva se faktorom apsorpcije (a), a omjer izmeu
re ektiranoga i prispjelog zraenja fak-torom re eksije (r). Veina
je inenjerski zanimljivih povrina nepropusna (osim nekih materijala
kao to su staklo i plastini lmovi) te se cjelokupno dospjelo
zra-enje na tim povrinama djelomino apsorbira, a djelo-mino re
ektira (Andrassy i sur., 2008).
Udio dospjelog zraenja koji e se apsorbirati, od-nosno re
ektirati ovisi o materijalu i stanju povrine te o temperaturi,
valnoj duljini dospjelog zraenja i o kutu upada zraenja, a nije
zanemariva ni ovisnost o tempera-turi zraka. Za inenjersku su
primjenu prihvatljivi mate-rijali s prosjenim vrijednostima faktora
apsorpcije i faktora re eksije. Zraenje realnih tijela znatno
odstupa od zraenja crnog tijela, te je raspodjela intenziteta
zra-enja prema spektru valnih duljina drugaija.
Netar objekta koji se mora pravilno odrediti jest emisivnost,
koja oznaava mjeru koliine zraenja emitiranoga iz objekta u
usporedbi sa zraenjem iz sa-vreno crnog tijela jednake temperature.
Faktor emisije () de nira se kao omjer vlastite emisije realnog
tijela pri odreenoj temperaturi i vlastite emisije crnog tijela pri
jednakoj temperaturi. Faktor emisije realnih tijela ovisi o
temperaturi i stanju povrine, te bitno ovisi o kutu otklona od
normale na promatranu povrinu. Objekt mjerenja, ovisno o materijalu
i povrinskoj obradi, obino ima faktor emisivnosti od oko 0,1 do
0,95. Faktor emisivnosti polirane povrine metala, npr. ogledala,
iznosi manje od 0,1, dok, primjerice, oksidi-rana ili obojena
povrina ima vei stupanj emisivnosti od polirane povrine.
Postoji vie imbenika koji mogu uzrokovati pro-bleme pri mjerenju
metodom infracrvene termogra je. U osnovne uzroke koji mogu
stvoriti takve probleme svrstavaju se udaljenost od kamere do
objekta mjere-nja, re ektirano zraenje, relativna vlaga,
temperatura i brzina strujanja okolnog zraka, koliina Suneva
zra-enja, izvedba vanjske optike te prijenos topline.
Uz osnovne, postoje i drugi imbenici koji mogu rezultirati
netonou mjerenja poput blizine nekog tije-la koje zrai, a ima
temperaturu veu od temperature mjerene povrine (tzv. re ektirana
energija), pa zagrija-vanje moe ometati rezultate mjerenja.
Debljina objekti-va na mjernom ureaju moe negativno djelovati na
mjerenje tako to se odreena koliina topline koju zrai mjereno
tijelo moe apsorbirati na objektivu.
S obzirom na to da se stupanj zraenja energije smanjuje s
udaljenou, potrebno je tono odrediti uda-ljenost izmeu objekta
mjerenja i prednje lee objekti-va mjernog ureaja. Takoer treba
znati da se uvjeti okoline poput temperature i vlage zraka te
udaljenosti od objekta mjerenja uzimaju u obzir radi korekcije
jer
-
......... Pervan, Brezovi, Prekrat, Klari, Sazdevski: Mogunosti
primjene termogra je...
DRVNA INDUSTRIJA 63 (4) 277-281 (2012) 279
2 IC TERMOGRAFIJA U KONTROLI POSTROJENJA ZA HIDROTERMIKU OBRADU
DRVA
2. IR THERMOGRAPHY IN THE CONTROL OF PLANTS FOR HYDROTHERMAL
WOOD PROCESSING
Provedena istraivanja (Pervan, 2009) te analiza rezultata
dobivenih tom metodom pokazala su njezinu praktinu vanost za
kontrolu kritinih mjesta na koji-ma nastaju toplinski gubici (sl.
1. i 2). Naime, je na te-melju snimaka mogue je otkriti svjetlije
zone koje oznaavaju mjesta izlaska zagrijanog zraka zbog loeg
brtvljenja i nedovoljne izolacije postrojenja. Na te spo-znaje
mogue su pravodobne i ciljane intervencije ko-jima e se znatno
smanjiti toplinski gubici te poveati energetska uinkovitost
postrojenja.
Vana mogunost te metode jest i otkrivanje cu-renja kondenzata iz
parionica (sl. 3), to s vremenom uzrokuje koroziju metalnih
dijelova postrojenja (oso-bito eljezne armature), a destruktivno
djeluje i na dru-ge materijale od kojih je izgraeno postrojenje
(npr. na betonske temelje).
2.1. Odreivanje svojstava drva infracrvenom termogra jom
2.1 Determination of wood properties using infrared
thermography
U postupku suenja drvo je, ovisno o primijenje-nom reimu suenja,
sklono nastanku pukotina i pro-mjeni oblika. Stoga je metoda IC
termogra je vrlo po-uzdan nain potvrde poetne kvalitete drva, a
slui i kao sredstvo za procjenu smanjenja kvalitete drva tije-kom
suenja. Makrodetekcija oteenja nastalih tije-kom suenja u piljenoj
grai dobar je nain poetnog
utvrivanja nastanka greke na odreenome mjestu u drvu ili na
njegovoj povrini. Za takvu svrhu primije-njena metoda mora biti
praktina i pouzdana te istovre-meno nedestruktivna, jednostavna za
koritenje u prak-si i iroko primjenjiva, to su uvjeti koje IC termo
gra ja u potpunosti ispunjava. Za ispravno razumijevanje
ter-mografskog mjerenja te naknadnu analizu termograma, osim
obiljeja promatranog tijela u odnosu prema zra-enju koje na nj
dolazi i onoga koje to tijelo emitira u prostor, vano je poznavati
toplinska svojstva materija-la koji se termografski snima i
analizira.
Glavna toplinska svojstva drva u termografskim provjerama jesu:
speci ni toplinski kapacitet (c), to-plinska vodljivost () i
toplinska difuznost (a). Speci- ni toplinski kapacitet drva odreuje
se uz pomo to-plinske energije potrebne za promjenu temperature
drva s temperature okoline na neku viu temperaturu i mase drva.
Speci ni toplinski kapacitet drva neovisan je o vrsti drva i
gustoi, ali se razlikuje s obzirom na sadraj vode. Toplinska
vodljivost drva koliina je to-plinske energije koja u jedinici
vremena prolazi kroz drvo odreene debljine i povrine pri
stacionarnoj ra-zlici razlika temperature. Ona varira sa smjerom
to-plinskog toka, ovisno o smjeru vlakanaca, gustoi drva, grekama
drva i sadraju vode u drvu. Toplinska vod-ljivost drva okomito na
vlakanca de nirana je (Koll-mann i Cote, 1968) za raspone gustoe od
200 do 800 kg/m3 i pri sadraju vode od 12 %, to je kasnije
primi-jenjeno za izraunavanje toplinske vodljivosti drva u rasponu
od 5 do 35 % sadraja vode. Ustanovljeno je da suho drvo u smjeru
vlakanaca provodi toplinu 2,5 puta bre nego okomito na vlakanca.
Taj omjer za vla-no drvo iznosi samo 1,5 jer voda u drvu smanjuje
tu razliku. Promatramo li samo smjer okomito na vlakan-ca, drvo
zbog srnih trakova neto bre provodi toplinu u radijalnome nego u
tangencijalnom smjeru, no sloje-vi gustoga kasnog drva mogu
smanjiti ili naglasiti utje-caj srnih trakova. Odnos radijalne
prema tangencijal-noj vodljivosti iznosi od 0,9 do 1,3, ovisno o
veliini i gustoi srnih trakova te o meusobnom odnosu rano-ga i
kasnog drva.
irenje topline u drvu ovisi o difuzivnosti materi-jala (to je
manja volumna masa drva i nii sadraj vode u njemu, to je vea
difuzivnost), stvarnoj proma-tranoj geometriji te poetnim i rubnim
uvjetima (Koll-mann i Cote, 1968).
Analiza utjecaja povrinske temperature i gusto-e na termografska
mjerenja pokazuje da je sloenost rjeenja (Kollmann i Cote, 1968)
vrlo velika, pogotovo ako se uzmu u obzir stvarni rubni uvjeti pri
navedenom istraivanju. Temeljei ga na proraunima koje je oba-vio
Heisler (1947), Gebhart je (1993) dao gra ko rje-enje, za ravni
povrinski sloj drva. Istaknuo je da po-vrinska temperatura drva ne
ovisi samo o trajanju za grijavanja, poetnoj temperaturi drva i
zraka nego i o toplinskoj vodljivosti drva. Navodi se da toplinska
vodljivost i povrinska temperatura drva ovise i o gu-stoi, pogotovo
u podruju dodira drva sa zrakom. Radi potvrde rezultata navedenih
razmatranja u vezi s povr-inskom temperaturom, Tanaka i Divos
(2001) proveli su eksperiment na est skupina uzoraka (est
razliitih
Slike 1. i 2. Termografska snimka vrata suionice (strelice
oznaavaju slabo izolirana mjesta) Figure 1 and 2 Thermographic
image of kiln dryer doors (poor insulation marked with arrows)
Slika 3. Curenje kondenzata iz parionice ispod vrataFigure 3
Leakage of condensate from steaming chamber
-
Pervan, Brezovi, Prekrat, Klari, Sazdevski: Mogunosti primjene
termogra je... ..........
280 DRVNA INDUSTRIJA 63 (4) 277-281 (2012)
vrsta drva), sadraja vode 12 %, kao predstavnika est razliitih
razina gustoe izmeu 265 i 948 kg/m3, pri emu su uzorci grijani do
temperature od 60 oC, a na-knadno je termokamerom ispitivan proces
njihova hla-enja.
Utvreno je da je povrinska temperatura funkci-ja gustoe drva te
je taj eksperimentalni rezultat bio u skladu s Heislerovim
proraunima. Utvren je linearan odnos izmeu gustoe i povrinske
temperature, pri emu je vrijeme hlaenja iznosilo vie od 20 minuta.
Na temelju rezultata ustanovljenoje da je termogra -jom mogue
otkriti postojanje kvrge u drvu etinjaa jer je gustoa kvrge vea od
gustoe okolnog materija-la. Osim toga, primjenom termogra je mogue
je usta-noviti trule na povrini drva s obzirom na to da zara-eno
drvo ima manju gustou od nezaraenoga. Kvrga u drvu listaa takoer se
moe otkriti, iako nema razli-ke u gustoi kvrge i drva, ali je
razliit smjer njihovih vlakanaca, a time i toplinska
difuzivnost.
2.2. Otkrivanje greaka drva2.2 Detection of wood defects
Primjena IC metode za ispitivanje svojstava drva te za
otkrivanje greaka na drvu ili u njemu vrlo je ko-risna te je na tim
podrujima istraivanja ostvaren velik napredak primijenjene IC
termogra je u drvnoj indu-striji. Obavljeno je snimanje procesa
isuivanja povri-na drvnih elemenata razliite hrapavosti (Aoi i
sur., 1998) te je praen nastanak odreenih vrsta pukotina i
raspodjela naprezanja u drvu. Pri tim pokusima u ana-lizi je
koriten koe cijent varijacije temperature pri kojemu poinje proces
suenja drva. Rezultati su poka-zali da suha mjesta koja su se
pojavljivala na povrini drvnih elemenata uzrokuju pojavu
temperaturnih vari-jacija na cijeloj povrini drvnih elemenata. Na
temelju toga zakljueno je da povrine kao to je drvo, koje pripadaju
grubim povrinama, biljee znatan porast koe cijenta varijacije
temperature tijekom suenja.
Mnoge toplinom uzrokovane greke nastale u preradi drva ne mogu
se detektirati ni objasniti termal-nom analizom zbog prevelike
sloenosti, nedostatka vremena ili zbog previsoke cijene. Pri
ispitivanju po-stupka ili materijala IC ureajem promatraju se
svoj-stva materijala s kojim se radi, no zbog slabe de nira-nosti
svojstava drva potrebnih za taj tip mjerenja nastaju potekoe pri
rjeavanju problema. Veina pro-izvoaa IC mjernih ureaja svrstava
drvo u odreenu kategoriju s obzirom na koe cijent emisivnosti, pri
emu se ne provodi razvrstavanje prema vrsti drva, gu-stoi,
povrinskoj obradi, sadraju vode i teksturi. Ta-kvim nainom
pojednostavnjivanja u potpunosti se zanemaruje varijabilnost i
anizotropnost drva te se drvo mjeri kao homogeni materijal.
U prije spomenutim istraivanjima uzorci drva grijani su na
relativno visoku temperaturu (60 oC) te je zatim IC kamerom
promatrana prijelazna povrinska zona. Tim se nainom drvo izlae
velikim koliinama topline, to je vrlo teko primjenjivo na ve
gotovim graevinskim drvnim konstrukcijama.
Praktiniji nain utvrivanja svojstava drva pri-kazao je Tanaka
(2001) praenjem dnevnih temperatur-
nih razlika kao toplinskim pobuivaem za utvrivanje svojstava
drva.
Provedeno je cjelodnevno istraivanje promjena i utjecaja dnevnih
temperatura na toplinska svojstva drva da bi se ustanovilo nabolje
vrijeme za termograf-sko snimanje. Upotrijebljeno je est uzoraka
drva razli-ite gustoe, uzorak s trulei i uzorak s kvrgom, koji su
smjeteni na otvorenome. Svakih deset minuta mjerene su temperature
zraka i temperature na povrini uzora-ka. Uzorci su smjeteni u
sjenu, pod krov bez bonih zidova. Takav nain izmjere zahtijeva
izuzetno veliku preciznost zbog vrlo malih razlika u temperaturi
uzor-ka i okolnog zraka. Autori su naveli da je osnovna prednost te
metode jednostavnost i mogunost vrlo kvalitetnog prikazivanja i
analiziranja svojstava drva.
Osim navedene namjene, termogra ja se uvelike koristi i u
nedestruktivnom testiranju razliitih materi-jala, pri emu je
debljina materijala manja od 10 mm. Osjetljivost tehnike ovisi o
debljini uzorka koja se odreuje u ovisnosti o mogunosti
propaljivanja mate-rijala i toplinskoj vodljivosti drva. Zbog
relativno veli-kih debljina drva, koje je poznato kao dobar
izolator (u istraivanju Tanake i Divosa (2001) drvo bilo debljine
45 mm), i zbog slabe toplinske vodljivosti drva otkri-vanje rupa
bilo je izrazito zahtjevno.
3. ZAKLJUAK3 CONCLUSION
IC termogra ja korisna je potencijalna metoda za energetska
ispitivanja hidrotermikih procesa, kao i za nedestruktivno
ispitivanje drva. Pregledom dijela do-sadanjih istraivanja
postavljen je temelj za budua istraivanja i praktinu primjenu
metode pri karakteri-zaciji razliitih vrsta i svojstava drva.
Prikazani su i eksperimentalni rezultati prolaska topline kroz drvo
pod utjecajima raznih initelja kao to su gustoa (s utjecajem na
povrinsku temperaturu) te vodljivost to-pline koja je razliita u
razliitim anatomskim smjero-vima drvnih vlakanaca. Koritenjem IC
termogra je omogueno je otkrivanje greaka u strukturi materijala
poput udubina, trulei i za proces suenja najvanijih, pukotina.
Drugo mogue podruje intenzivne primjene navedene mjerne tehnike
jesu energetska ispitivanja u daljnjem laboratorijskom i
industrijskom praenju hi-drotermikih procesa. Jedan od vanijih
zadataka jest usmjeravanje buduih istraivanja u karakterizaciji
svojstava domaih vrsta drva prema ovim utjecajnim
vrijednostima:
Slika 4. Termografska (a) i stvarna (b) slika testnih uzoraka
postavljenih u vanjskim uvjetima (Tanaka i Divos, 2001)Figure 4
Thermographic image (a) and real picture (b) of experimental setup
(Tanaka and Divos, 2001)
-
......... Pervan, Brezovi, Prekrat, Klari, Sazdevski: Mogunosti
primjene termogra je...
DRVNA INDUSTRIJA 63 (4) 277-281 (2012) 281
odreivanju tonih koe cijenata emisivnosti drva s -obzirom na
vrstu, sadraj vode, gustou i teksturu,odreivanju vremena hlaenja
(povrinske tempe- -rature drva) u odnosu na gustou,odreivanju koe
cijenata prolaska topline u odno- -su prema sadraju vode,otkrivanju
greaka suenja (pukotina) tijekom po- -stupka suenja,otkrivanju
devijacija strukture drva i postojanja -trulei.
4. LITERATURA4 REFERENCES
Andrassy, M.; Boras, I.; vai, S., 2008: Osnove termo-1. gra je s
primjenom. Kigen, Zagreb, 164 str. Aoi, H.; Tsuchimoto, T.,
Nakajima, S.; Arima, T. 1998: 2. Estimation of the fracture type
and observation of strain distribution on knotted wood by infrared
image system. Journal of the Japan Wood Research Society, 44(5) pp.
313-319.Ganne-Chdeville, C.; Duchanois, G.; Pizzi, A.; Leban, 3. J.
M.; Pichelin, F., 2008: Predicting the Thermal Beha-viour of Wood
During Linear Welding Using the Finite Element Method. Journal of
Adhesion Science and Tech-nology, vol. 22, no. 12, pp.
1209-1221
http://dx.doi.org/10.1163/156856108X323688.Gebhart, B., 1993:
Heat Conduction and Mass Diffusion, 4. McGraw-Hill, Inc, New York,
634 p.Heisler, M. R., 1947: Trans. ASME, 69, 227 p. 5. Meola, C.;
Carlomagno, G. M.,Giorleo; L., 2004: The 6. use of infrared
thermography for materials characteriza-
tion. Journal of Materials Processing Technology. Volu-mes
155-156, pp. 1132-1137
http://dx.doi.org/10.1016/j.jmatprotec.2004.04.268.Pervan, S.,
2009: Tehnologija obrade drva vodenom pa-7. rom. umarski fakultet,
2009. 166 str.Tanaka, T., 1994: Preparatory Investigation for
Thermo-8. graphic Detection of Biodeteriorated Location in Wood,
Proc. of the Paci c Timber Engineering Conference, pp. 442-430.
Tanaka, T; Divs, F., 2001: Wood inspection by thermo-9. graphy.
12th International Symposium on Nondestructive Testing of Wood,
NDT.net - March, vol. 6.
http://www.ndt.net/article/v06n03/tanaka/tanaka.htm (Accessed
07.09.2012.) *** 1987: Non-destructive Testing of Fibre-reinforced
10. Plastics Composites, Thermal NDT Methods, pp. 105-151, Elsevier
Applied Sciences, London.*** 1989: Concise Encyclopedia of Wood and
Wood ba-11. sed Materials, Thermal properties. Pergamon Press,
Ox-ford. pp. 273-278.
Corresponding address:
Associate Professor STJEPAN PERVAN, Ph.D.
Department for Material TechnologiesFaculty of
ForestryUniversity of ZagrebSvetoimunska 25, p.p. 422HR-10002
Zagreb, CROATIAe-mail: [email protected]